Nekadašnja ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić poručuje da će predlog rezolucije o Jasenovcu, koji su 43 poslanika partija crnogorske parlamentarne većine nedavno predali u skupštinsku proceduru, negativno uticati na odnose Hrvatske i Crne Gore, kao i da se takav potez već reflektuje na crnogorski put ka EU.
"Podnošenje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini već se reflektuje na evropski put Crne Gore, bez obzira na Hrvatsku. To pokazuje da je Crna Gora neka vrsta političkog vazala Srbije. To je već sasvim očito", navela je Pusić u razgovoru za Glas Amerike.
Ona, takođe, kaže da oni koji su inicirali donošenje rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore "nisu posebno ni zainteresovani za odnose između Crne Gore i Hrvatske, a sigurno nisu zainteresovani da Crna Gora uđe u EU".
"To se sad i vrlo jasno vidi", ocijenila je Pusić i dodala da smatra da su "oni koji su pokrenuli rezoluciju o Jasenovcu protiv ulaska Crne Gore u EU, tako da ih to naročito i ne brine".
Prema njenim riječima "nema nikakvog razloga za posebnu dobronamjernost sa Hrvatske strane u odnosima sa Crnom Gorom kada se crnogorske vlasti tako ponašaju".
Bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ukazuje da vođstvo Hrvatske ne negira Jasenovac. Ona podsjeća da, "bez obzira ko vodi vladu, ko je predsjednik države, hrvatsko vođstvo svake godine odaje počast žrtvama Jasenovca, ne povezuje se i ne opravdava ustaški režim niti pojedine ustaške vođe".
"Da je inicijativa o rezoluciji o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini pokrenuta u dobroj namjeri ja ne bih imala nikakav problem sa tim, jer zašto se ne bi komemorirale žrtve kojima se i u Hrvatskoj odaje počast svake godine. Očito je, međutim da je to pokrenuto ne da bi se komemorirale žrtve, već da bi se trgovalo sa žrtvama, odnosno da bi se umanjila i relativizirala rezolucija UN o genocidu Srebrenici", kazala je Pusić.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je saopštio da je “parlamentarna većina u skupštinsku proceduru stavila predlog rezolucije o Jasenovcu uz 43 potpisa podrške poslanika parlamentarne većine”.
Mandić je prethodno rekao da “očekujemo stoprocentu podršku vlasti i opozicije".
Najava prosrpskih stranaka da će inicirati rezoluciju o Jasenovcu uslijedila je nakon što je crnogorski premijer Milojko Spajić, tokom premijerskog sata u Skupštini, saopštio da će Crna Gora glasati za rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN.
Zbog namjere parlamentarne većine da u Skupštini izglasa rezoluciju o Jasenovcu, Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da bi eventualno usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu ugrozilo crnogorski put u Evropsku uniju i odnose Crne Gore i Hrvatske
Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da potpišu rezoluciju o Jasenovcu
Jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore Milan Knežević nedavno je, dan nakon što je rezolucija o Jasenovcu predata u skupštinsku proceduru, rekao da im je Pokret Evropa sad (PES) dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali da su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja.
Knežević je, kako prenosi Pobjeda, za TV Prva saopštio da su zatim razgovarali sa premijerom Spajićem, te da su nakon toga poslanici PES-a potpisali svoju rezoluciju.
“Oni su u srijedu podnijeli tu rezoluciju, odnosno poslali su nam predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu zato što je Hrvatska uputila protestnu notu. Juče je bio zadnji rok, odnosno poziv koji sam uputio Spajiću i PES je tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom. Kao da smo mi zastupnici u hrvatskom saboru, a ne u crnogorskom parlamentu. A Crna Gora se uopšte nije konsultovala sa Srbijom oko rezolucije o Srebrenici. Međutim, nakon razgovora sa premijerom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Mi smo takođe stavili potpise na tu rezoluciju i ona se našla u skupštinskoj proceduri i očekujem da ćemo odmah nakon 22. maja ući u proceduru njenog uvrštavanja u dnevi red i njenog izglasavanja”, rekao je tada Knežević.
Knežević je, takođe, kazao da mu nije jasno “zašto se Hrvatska ljuti”, dodajući da je dokument dobar za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću.
“Mi u dokumentu ne pominjemo zvaničnu Hrvatsku, već Nezavisnu državu Hrvatsku i zločine koji su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na podržju NDH”, naveo je Knežević.
Perić: Rezolucija o Jasenovcu može otvoriti novo pitanje sa Hrvatskom
Srđan Perić iz pokreta "Preokret" kaže da je poštovanje prema žrtvama zločina nesporno bez obzira kada i gdje su se zločini dogodili. On, međutim, ukazuje da je, "kada se izmjestimo na političku ravan", jasno da se u slučaju podnošenje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu očigledno radi o "političkom refleksu na nacrt rezolucije o Srebrenici".
"Posrijedi je namjera da se preko rezolucije u Skupštini Crne Gore uravnotežuju odnosi unutar vladajuće većine, bez obzira koje će imati spoljnje efekte i koje će biti posljedice", navodi Perić u razgovoru za Glas Amerike.
Perić smatra da podnošenje rezolucije o Jasenovcu može da otvori jedno novo pitanje koje do sada nije bilo otvoreno sa Hrvatskom, "sa potopuno neizvjesnom tendencijom toka kako će se ti odnosi odvijati".
"Jer kao što i kod nas u Crnoj Gori to ima refleksiju na unutrašnjem političkom nivou , tako će imati i u Hrvatskoj", kazao je Perić.
On ukazuje da je nakon političkih promjena na izborima 2020. izostao suštinski dijalog u crnogorskom društvu, te da se sada vidi da "prilikom međunarodnih impulsa ne može da se održi kohezija unutrašnje politike".
"Utiska sam i da se dobar dio spoljnje politike doživljava kao neka vrsta nužnosti, a ne nešto što proističe iz uvjerenja i vrijednosti konstituenata aktuelne crnogorske vlasti", navodi Perić.
On ukazuje da takvo ponašanje, "nejasne spoljnje politike može da, u određenom trenutku, pravi poteškoće".
"Ne očekujem da će se one dogoditi odmah. Mislim da je EU veoma stalo da pošalje signal otvorenosti ka Crnoj Gori. To je sada više nego očigledno, ali ovo jeste šum koji se šalje u toj komunikaciji, gdje zbog untarašnjih političkih odnosa otvarate pitanja koja su prilično široka, a da prije toga niste pokrenuli ni dijalog u zajednici koju vodite", zaključio je Perić.
DPS traži da vlada utiče na povlačenje rezolucije o Jasenovcu
Najjača opozociona stranka u Crnoj Gori Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da "zahtijeva i očekuje da će crnogorska vlada uticati da se iz skupštinske procedure povuče predlog rezolucije o Jasenovcu", koji su 43 poslanika partija parlamentarne većine nedavno predali u skupštinsku proceduru.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković ukazao je da je zbog namjere parlamentarne većine da u Skupštini izglasa rezoluciju o Jasenovcu, Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori.
"Ako su premijer i članovi njegovog kabineta iskreni kada o ulasku Crne Gore u EU govore kao o najznačajnijem političkom zadatku naše zemlje i ako su svjesni posljedica koje bi izazvalo usvajanje ove rezolucije, a morali bi biti svjesni, i već imamo najave iz Zagreba u tom pravcu, onda s punim pravom zahtijevamo i očekujemo da će vlada uticati na to da se ovaj prijedlog povuče iz skupštinske procedure", naveo je Vuković.
On je, takođe, rekao da "ukoliko želi da kroz koju godinu postane dio porodice evropskih država Crna Gora mora ostati fokusirana na sopstvene interese".
"Ukoliko ne želi da Crnu Goru gurne nazad u balkansko političko blato Vlada Crne Gore mora naći način da se odupre uticaju retrogradnih, destruktivnih politika koje se kreiraju izvan granica naše države", rekao je Vuković na konferenciji za novinare.
Poslanik Vuković je podsjetio da je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić najavio podnošenje rezolucije o Jasenovcu nakon što je crnogorski premijer Milojko Spajić u Skupštini saopštio da će Crna Gora glasati za rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN.
"Predlažu usvajanje rezolucije o Jasenovcu kako bi se spriječio bilo kakav oblik revizionizma u odnosu na užase koji su se dešavali u tom logoru smrti. Da li ste ikog u Crnoj Gori čuli da negira to što se desilo u Jasenovcu, da relativizuje zločinački karakter Nezavisne države Hrvatske i nacifašističku prirodu ustaške ideologije, da dovodi u pitanje sistematsko ubijanje Srba, Jevreja, Roma i drugih? Te istorijske činjenice su prihvaćene i niko sa njima u Crnoj Gori ne polemiše", naveo je Vuković.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković, takođe, je ukazaio da je Skupština Srbije dva puta odbila da podrži sličnu rezoluciju o Jasenovcu i dodao da se ona sada "servira Crnoj Gori zbog trulih političkih kompromisa".
Prema njegovim riječima, takva politika Vlade Crne Gore je neodgovorna i umjesto crnogorskih slijedi političke interese Srbije jer "na mjesec od dobijanja IBAR-a, koji bi Crnoj Gori trebalo da širom otvori vrata EU, predlaže usvajanje rezolucije koja ruši dobrosusjedske odnose sa jednom od država članica Evropske unije i na taj način dovodi u pitanje proces evropske integracije Crne Gore".
On navodi da rezolucija o Jasenovcu služi da se "namiruju računi unutar vladajuće koalicije, a na štetu državnih interesa i evropske perpektive Crne Gore".
"Služi tome da Spajić i njegov Pokret Evropa sad pošto-poto sačuvaju političku podršku, da ostanu na vlasti u Crnoj Gori. Služi tome da eksponenti zvanične politike u Beogradu, unutar vladajuće većine, opravdaju to što i dalje podržavaju Vladu Crne Gore i nakon najave da će naša država u Generalnoj skupštini UN podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju su prethodno okarakterisali kao anti-srpski dokument", kazao je Vuković.
U tekstu rezolucije o Jasenovcu, između ostalog, se navodi da se oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom Drugog svjetskog rata.
"Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježiti svake godine", navodeno je u prijedlogu teksta Rezolucije o Jasenovcu.
