Šefica diplomatije Slovenije Tanja Fajon saopštila je u ponedeljak nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu da su se ministri usaglasili da treba izvršiti pritisak na Crnu Goru da izabere sudije Ustavnog suda kako bi izašla iz političke i institucionalne krize.
Fajon je rekla da je postupak za izbor sudija u toku i da bi glasanje o sudijama Ustavnog suda trebalo da bude početkom februara, budući da su u martu predsjednički, a uskoro vjerovatno i parlamentarni izbori.
“Crna Gora ostaje rak rana, od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU sada postaje zemlja koja je problem”, rekla je Fajon i dodala da su se ministri EU obavezali da će dalje pomagati Crnoj Gori.
Fajon je naglasila da je pitanje izbora sudija prioritetno i ponovila upozorenje da bi neuspjeh šestog pokušaja izbora sudija mogao da skrene zemlju sa puta ka članstvu u EU.
"Posredstvom svih kanala komuniciramo sa predstavnicima političkih partija, i poručujemo im da je ovo šesti pokušaj koji mora da uspije, inače će Crna Gora skrenuti sa evropskog puta", poručila je Fajon.
Fajon je uoči sastanka upozorila da “postoji opasnost od zaustavljanja pregovora, ali da to niko ne želi, te da zato Evropska unija toliko pomaže državi”.
Iz švedskog predsedavanja Evropskom unijom Radiju Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da “nisu upoznati sa tim da postoji zahtev za obustavu pristupnih pregovora sa Crnom Gorom”.
U pisanom odgovoru se ističe nada da će “otvorena unutrašnja politička pitanja biti riješena u bliskoj budućnosti i da se put reformi može nastaviti”.
Grlić Radman: Briselu treba evropski orjentisana Crna Gora
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je novinarima uoči sastanka da Briselu treba jasno evropski orjentisana Crna Gora, spremna da prevaziđe krizu u koju je zapala.
“Izvjestiću kolege o mojoj nedavnoj posjeti Crnoj Gori i pozivam crnogorske političare da ozbiljno shvate poruke EU o funkcionalnosti Ustavnog suda i kontroverznog zakona o predsjedniku”, rekao je Grlić Radman uoči početka sjednice Savjeta za opšte poslove.
Grlić Radman poručuje da je “Uniji potrebna stabilna Crna Gora, jasno orjentisana ka evropskim vrijednostima, te da se zato u EU nadaju da će prevazići trenutnu krizu i nastaviti evropski put”.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ponovo je apelovao na poslanike da izaberu četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda. Abazović je kazao da ne osjeća odgovornost zbog kritika iz Brisela, jer kako je naveo, Vlada je završila sve svoje obaveze za vrijeme trajanja mandata.
"Da kažem da ne osjećam odgovornost, možda će to zvučati kao jedan arogantan odgovor, ali da osjećam ono što neki ljudi ili neki lobisti pokušavaju da nameću, ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušilii vladu i ove obaveze iz evropske agende bi bile završene”, rekao je Abazović .
Abazović je komentarisao i izjavu izaslanika Sjedinjenih Američkih Država Gabrijela Eskobara, koji je rekao da se Crna Gora nalazi pred institucionalnim kolapsom.
"Eskobar je prijatelj Crne Gore, a ako gledate sa aspekta Ustavnog suda ne može niko da prenebregne da smo u veoma nezavidnoj sitaciji. Što se tiče ostalih stvari, mislim da sistem nema nikakav problem sa funkcionalnošću i mislim da to građani osjećaju", rekao je Abazović.
Ustavni sud Crne Gore u blokadi je od septembra 2022. jer nema kvorum za odlučivanje, budući da od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija. Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina, dvotrećinskom u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.
Pred parlamentarcima je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija tog suda, a na konkurs za izbor prijavilo se 26 kandidata. U toku je prosec saslušanja kandidata pred skupštinskim Odborom, a nakon okončanja čitavog postupka očekuje se da će izabrati kandidate o kojima će poslanici odlučivati na plenumu.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda, nije moguće zaokružiti nijedan izborni proces, što se pokazalo i nakon nedavnih lokalnih izbora u više crnogorskih opština u kojima, ni nakon nekoliko mjeseci, nije moguće formirati vlast.
Osim toga, bez funkcionalnog Ustavnog suda nije moguće odlučivati ni o ustavnosti usvojenih zakona, poput kontroverznih Izmjena zakona o predsjedniku, ili odluke predsjednika Mila Đukanovića da ne predloži mandatara.
