Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori pokazao je ograničen napredak u oblastima reforme sudstva, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ne i u oblasti slobode izražavanja, te da novi saziv parlamenta treba da pronađe široki konsenzus i u praksi pokaže posvećenost crnogorskom programu reformi.
Ocjenjujući da su izbori 30. avgusta bili konkurentni i organizovani transparentno i efikasno, EK dodaje da su se odvijali u ambijentu visoko polarizovanom po crkvenom i identitetskom pitanju, i podsjeća da je OEBS-ODIHR iznio niz zabrinutosti u vezi sa neprimjerenom prednošću za vladajuću stranku i neuravnoteženim izvještavanjem u medijima.
“Izbori su rezultirali promjenom sastava vladajuće većine bez presedana. Novi parlament treba da nastoji da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus I da u praksi pokaže svoju posvećenost crnogorskom program evropskih reformi, što je od vitalnog značaja za napredak zemlje na njenom putu ka EU”, navodi se u Izvještaju i poziva na transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o primjeni preporuka OSCE/ODIHR-a.
Prema navodima izvještaja u koji je Glas Amerike imao uvid, Crna Gora je napravila umjereni napredak u reformi sudstva i pripremi za primjenu evropskih standarda u toj oblasti, samo djelimično adresirajući preporuke iz posljednjeg izvještaja, dok ostaju izazovi u pogledu nezavisnosti, profesionalizma, efikasnosti i odgovornosti sudstva.
“Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika suda, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja dokumenta (EK) od strane Sudskog savjeta, kao i duha Ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila pretjerana koncentracija vlasti u pravosuđu”, navodi EK i dodaje da “to nije u skladu s preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa za koje se očekuje da će ih Crna Gora poštovati kako ne bi poništila ranija dostignuća u pravosudnoj reformi”.
U Izvještaju se konstatuje da nije bilo novih pomaka u političkom i pravosudnom razvoju događaja povodom navodnih zloupotreba javnih resursa u partijske političke svrhe koja se dogodila 2012, u domaćoj javnosti poznatija kao afera Snimak, kao i da su u slučaju afere Koverta podignute optužnice za pranje novca protiv dvije osobe.
“Ovi slučajevi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor”, navodi se u Izvještaju.
Kada je u pitanju borba protiv korupcije, EK izvještava da je Crna Gora postigla neki nivo pripreme i ograničen napredak kada su u pitanju – djelimično ispoštovane - prošlogodišnje preporuke, ali ostaju izazovi vezani za nezavisnost Agencije za sprječavanje korupcije, određivanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet donesenih odluka. Od ASK se traži proaktivni pristup u zaštiti zviždača, kontroli finansiranja političkih partija i izbornih kampanja i nadzoru lobiranja.
“Korupcija je i dalje prisutna u mnogim područjima i predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje ovog zabrinjavajućeg pitanja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou”, navodi se u dokumentu EU I dodaje da je potrebno dodatno poboljšati evidenciju o zapljeni i oduzimanju imovine stečene kriminalom.
EK izvještava da je Crna Gora “umjereno pripremljena za borbu protiv organizovanog kriminala”, te da je bilo izvjesnog napretka - uključujući i u adresiranju prošlogodišnjih preporuka, početni zapis o istragama trgovine ljudima i pranja novca, kao i u unutrašnjoj organizaciji i koordinaciji institucija koje sprovode zakon, što se odražava povećanim brojem istraga, hapšenja i zapljena.
“Međutim, Crna Gora još uvijek mora riješiti neke temeljne i sistemske nedostatke u svom krivično-pravnom sistemu, uključujući i način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima”, navodi EK I dodaje da je postignut određeni napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma u skladu sa Zajedničkim akcionim planom o borbi protiv terorizma za Zapadni Balkan.
Crna Gora je ostvarila izvjestan napredak i u oblasti osnovnih prava, prije svega zahvaljujući uspostavljanju pravnog i institucionalni okvir za tu oblast, ali i zato što je prva u regionu regulisala status istopolnih parova usvajanjem Zakona o istopolnom partnerstvu u parlamentu. Pored toga, ojačan je kapacitet Ministarstva za ljudska i manjinska prava i povjerenje u Ombudsmana, piše u dokumentu.
Ipak, važni izazovi u toj oblasti ostaju obezbjeđivanje efikasne implementacije nacionalnog zakonodavstva, dok izvještaji o prekomjernoj upotrebi sile od strane policije i navodi o torture pozivaju na brzu i efikasnu istragu, piše u dokumentu, i dodaje da su “etnički i religiozno mitivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. predmet ozbiljne zabrinutosti”.
Osim toga, EK navodi da su potrebni dalji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, javne politike i sektore, dok se žgrupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom, i dalje suočavaju s raznim vrstama diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima. Rodno nasilje i nasilje nad djecom “i dalje pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju”.
Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora nije postigla napredak u pogledu slobode izražavanja, a i pored toga što je postignut napredak u medijskom zakonodavstvu, to je osjenčeno hapšenjima i postupcima protiv urednika on-line portala i građana zbog sadržaja koji su objavljivali ili dijelili na internetu tokom 2020.
“Važni stari slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnog lista Dan 2004. i ranjavanje istraživačke novinarke 2018. godine”, piše u Izvještaju. “I dalje ostaje zabrinutost u pogledu uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG”.
EK ocjenjuje da je medijska scena i dalje “visoko polarizirana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi”, kao i da je “rastući opseg dezinformacija u cijelom regionu dodatno polarizirao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”.
