Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je u ponedjeljak crnogorskom premijeru Dušku Markoviću da je Mitropolija spremna za dijalog sa Vladom kako bi se "ukinuo Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili sve diskriminatorske odredbe u njemu", prenio je dnevnik Dan.
"Mitropolija crnogorsko primorska je spremna da se sastane sa premijerom Duškom Markovićem sa nadom da ste iskreno opredijeljeni za konačno otvaranje suštinskog i ljudskog razgovora sa ciljem da se, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, ukloni zakon ili sve diskriminatorne odredbe u njemu, koje su Vama i čitavoj javnosti dobro poznate, kako bi se povratio mir i spokoj među pravoslavne vjernike i sve pravdoljupce u Crnoj Gori", piše u odgovoru Amfilohija na poziv Markovića na dijalog o primjeni Zakona.
MCP navodi dio pisma premijera u kojem se navodi da "donošenje Zakona neće izazvati nove podjele u pravoslavnom biću Crne Gore", ističući da je to "blago rečeno, u suprotnosti sa realnošću".
"U to se možete i uvjeriti, jer od 27. decembra 2019. godine do danas ogroman broj građana, i to ne samo pravoslavnih vjernika, trpeljivo, mirno, dostojanstveno i istrajno, iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, iskazuje svoje protivljenje duhu i normama Zakona, koji je jednostrano pripremila i predložila Vlada i usvojila Skupština Crne Gore", rekao je Amfilohije ocjenjujući da je Zakon "ne samo produbio stare nego je i stvorio nove podjele među braćom, kumovima i komšijama".
Amfilohije takođe navodi da se MCP ne može složiti sa Markovićevom tvrdnjom da je "propis usaglašen sa evropskim standardima i da je kao takav dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, čije ste preporuke ugradili u zakonski tekst".
On smatra da sadržina i cilj Zakona, nažalost, svjedoče suprotno, i dodaje da se premijer u to mogao uvjeriti "kroz stručne i argumentovane primjedbe Pravnog savjeta naše Crkve na Predlog zakona, koje su Vam dostavljene prije njegovog usvajanja, al i i kroz javne istupe ne samo predstavnika naše Crkve, nego i uglednih pravnih stručnjaka iz Crne Gore i regionau vezi sa diskriminatornim i neustavnim odredbama Zakona, nakon usvajanja do danas", kao i da se to "posebno odnosi na odredbe kojima se negira i likvidira viševjekovni neprekinuti istorijski kontinuitet pravnog subjektiviteta i imovinska prava prvenstveno Crkve, ali i drugih vjerskih zajednica".
"Iz tog razloga, nikako se ne može prihvatiti Vaša tvrdnja u dopisu da zakon uklanja ne samo kulturno i vjersko, već i civilizacijsko ograničenje u kojem smo se zatekli. Prije bi se moglo reći da Vam nije jasno šta pod tim podrazumijevate, ali nam je i te kako jasno da je Pravoslavna crkva ugrožena u svojim civilizacijskim i vjerskim pravima, što samoukazuje da je zakonom temeljno poljuljana i multikonfesionalnost u Crnoj Gori, na koju se veoma često pozivate", naglasio je Amfilohije.
Amfilohije u pismu navodi da je od Matkovića očekivao "dijalog o dubinskim i suštinskim problemima koje je izazvao i produbio ovaj zakon i načinu rješenja i prevazilaženja tih problema u skladu sa opšteprihvaćenim civilizacijskim i evropskim standardima i pravnim poretkom Crne Gore, a što bi bilo u najboljem interesu građana Crne Gore", koji je "bio ignorisan" od strane vlasti.
"Umjesto toga, Vi nas sada javno pozivate da 'otpočnemo dijalog u pravcu pripreme temeljnog u govora o uređenju međusobnih odnosa' i iskazujete 'spremnost da još jednom zajednički sagledamo najbolja rješenja za primjenu članova 62,63 i 64 Zakona'. Žao nam što to moramo da kažemo, ali Vi očigledno ne želite da vidite da postojeći Zakon, a ne nepostojeći ugovor, predstavlja uzrok aktuelnih društvenih problema, a o posljedicama da ne govorimo. Iz tog razloga, ti ozbiljni problemi se ne mogu riješiti i prevazići 'zajedničkim sagledavanjem najboljih rješenja za primjenu' ovog bezakonog zakona", smatra Amfilohije.
Prema njegovim riječima, "svjesni istorijskog i današnjeg značaja trona Svetog Petra Cetinjskoga", kao i "odgovornosti kao pravoslavnog arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko-primorskog i egzarha Najsvetijeg Trona Pećkoga", a "posve zabrinuti za slogu, mir i jedinstvo povjerenog nam pravoslavnog naroda Božjeg u Crnoj Gori" spremni da se, "imajući u vidu odluke Svetog arhijerejskog sinoda SPC i Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, i poštujući Ustav Crne Gore, sastanu sa premijerom".
"Sa nadom da ste iskreno opredijeljeni za konačno otvaranje suštinskog i ljudskog razgovora sa ciljem da se, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, ukloni zakon ili sve diskriminatorne odredbe u njemu, koje su Vama i čitavoj javnosti dobro poznate, kako bi se povratio mir i spokoj među pravoslavne vjernike i sve pravdoljupce u Crnoj Gori. Isključivo poslije rješenja ovog ključnog problema današnje Crne Gore, može se i treba otvoriti dijalog radi rješavanja drugih, veoma složenih pitanja kao što je povraćaj (restitucija) imovine koju je komunistički režim poslije Drugog svjetskog rata bespravno i besudno oduzeo od Pravoslavne crkve, Rimokatoličke crkve, Islamske zajednice i građana, a što je međunarodna i zakonska obaveza Crne Gore", rekao je Amfilohije u pismu Markoviću.
On je istakao da se poslije rješenja ključnog problema - uklanjanja spornog Zakona, odnosno njegovih protivustavnih diskriminatorskih odredbi iz pravnog poretka Crne Gore, može otvoriti i dijalog za pripremu i zaključivanje Temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve i Crne Gore.
"Obavještavamo Vas da bi u tom slučaju u razgovoru sa Vama kao predsjednikom Vlade Crne Gore sa nama učestvovali i njihova preosveštenstva episkopi budimljansko-nikšićki Joanikije, mileševski Atanasije i zahumsko-hercegovački Dimitrije. Vjerujući da ste iskreno opredijeljeni za rješavanje problema koje je u Crnoj Gori i šire izazvao sporni Zakon, očekujemo da nam dostavite predlog termina za sastanak", poručio je Amfilohije.
U međuvremenu, beogradska advokatska kancelarija Radić saopštila je da su “netačni” I neosnovani navodi Vlade Crne Gore da je Evropski sud za ljudska prava odbio zahtjev te kancelarije za izdavanje privremene zabrane primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti do ocjene njegove ustavnosti i zakonitosti od strane Ustavnog suda.
"Sud u Strazburu nije 31.1.2020. donio „odluku“ o odbijanju zahtjeva da se Crnoj Gori privremeno zabrani primjena Zakona o vjerskim slobodama... do donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore ili do zaključenja temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crne Gore”, kažu u advokatskoj kancelariji Radić.
Oni su takođe rekli da “sud u Strazburu nije donio odluku 9.10.2012. da je Srpskoj pravoslavnoj crkvi osporena restitucija imovine, vrijedna više stotina miliona eura, oduzeta 1946. od strane Sreske poljoprivredne komisije i Zemaljskog agrarnog suda”.
Prema navodima beogradskih advokata, Evropskom sudu za ljudska prava može se podnijeti predstavka u roku od šest mjeseci od donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore i taj uslov, ističu, nije ispunjen, jer Ustavni sud do danas nije donio takvu odluku.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, saopštila je sa je njena kancelarija 31. Januara obaviještena da je taj sud “odlučio da odbaci zahtjev kojim je tražena suspenzij Zakona o slobodi vjeroispovijesti, cijeneći da nema dokaza da su podnosioci ovog zahtjeva pod neposrednjom prijetnjom od nastupanja ozbiljne i nesagledive štete po njih kao stranke".
„Evropski sud je zatražio dodatna obavještenja od njih kao stranaka i nas je informisao da je donio odluku kojom je odbio, odnosno odbacio, takav jedan predlog”, rekla je Pavličić I objasnila da je, shodno pravilima Suda, tačno objašnjeno šta znači izdavanje određene privremene mjere i kada se takva privremena mjera može izdati.
Ona je objasnila da je to “samo u onim slučajevima kada stranke učine vjerovatnim da će nastupiti nesagledive posljedice ili nesaglediva šteta za njih kao stranke. Imajući u vidu samo izjašnjenje Suda po tom osnovu, potpuno je od strane mene kao Zastupnika bila očekivana jedna takva odluka Evropskog suda”.
Pavličić je komentarisala i ocjene advokatske kancelarije Radić u vezi sa odlukom Evropskog suda iz 2012. godine po osnovu podnijete predstavke Eparhije budimljansko-nikšićke kojom je tražena restitucija crkvene imovine i kojom je navođena povreda nekoliko konvencijskih prava, uključujući povredu prava na pravično suđenje i prava na imovinu, kao i povrede po osnovu diskriminacije i po osnovu nedjelotvornog pravnog lijeka.
„Dakle, oni su se žalili po osnovu nekoliko navodno povrijeđenih prava. Evropski sud je potpuno jasno donio odluku kojom je takvu predstavku proglasio neprihvatljivom, ne priznajući povrijeđeno pravo na pravo imovine ovoj eparhiji, jer ona niti je bila nosilac ovog prava u trenutku kada se obratila Evropskom sudu, niti u trenutku kada su se obraćali nacionalnim institucijama Crne Gore, niti je imala po tom osnovu legitimno očekivanje da može da ima određeno pravo imovine”, rekla je Pavličić i ocijenila da je ta odluka je “potpuno jasna” i da ona “ne vidi razlog za drugačije bilo kakvo tumačenje“.
Pavličić je naglasila “subsidijarni karakter Evropske konvencije, što znači da prije obraćanja Evropskom sudu sve stranke moraju prethodno da zadovolje ostvarivanje svojih prava pred nacionalnim državnim organima”.
„U tom smislu, sve što ovaj zakon propisuje prvo mora da bude riješeno pred državnim organima Crne Gore. Tek nakon toga, ukoliko neka od stranaka bude nezadovoljna sa rješenjem određenog pravnog pitanja može da se obrati Evropskom sudu,“ zaključila je zastupnica Pavličić.
