Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je objavilo u četvrtak da vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zabranjuje djelovanje u tom entitetu.
„Tužilaštvo BiH od decembra 2024. godine sprovodi istražne radnje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo napad na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH”, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.
Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.
Iako Tužilaštvo BiH nije govorilo o imenima, Dodik tvrdi na mreži Eks da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.
Ipak, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nadležni sud, a u hitnim slučajevima i tužilac, izdaje naredbu za dovođenjem, koju izvršava sudska policija.
Dodikova generalna sekretarka Jelena Pajić Baštinac je pojasnila da će zakoni o zabrani djelovanja državnih pravosudnih i policijskih institucija u RS stupiti na snagu u petak, 7. marta.
Američka ambasada u BiH, reagovala je na ovakve Dodikove poteze, navodeći da je riječ o smišljenoj provokaciji za ustavni poredak BiH.
„Predstavlja direktnu prijetnju stabilnosti, bezbjednosti BiH i strateškim ciljevima SAD”, navodi se o objavi Ambasade na Eksu.
Dodatno se navodi da su SAD već 30 godina nepokolebljivo posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu i bezbjednoj BiH. Liderima koji stoje iza, kako se navodi saopštenju, antiustavnih i antidejtonskih zakona, Ambasada savjetuje da se suzdrže od dalje deskalacije i zapljive retorike.
Također u četvrtak, Ustavni sud BiH je zaprimio apelaciju za ocjenu ustavnosti zakona koje je Dodik potpisao, a potom su objavljeni i u entitetskom Službenom listu.
Apelacija je podnijeta u ime političara iz Federacije BiH - člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemala Ademovića.
„Brutalni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH moraju biti zaustavljeni”, rekao je Bećirović uoči predaje apelacije.
Dodika je prošle sedmice Sud BiH nepravosnažno osudio na godinu zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, uz šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. SAD su ga od ranije dva puta sankcionisale, kao i brojne njegove saradnike i članove porodice, između ostalog, zbog korupcije i ugrožavanja stabilnosti BiH.
Jedna u nizu reakcija Dodika i njegovih političkih saveznika je bila usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojim se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija u Republici Srpskoj.
Nakon što je Narodna skupština RS prošle sedmice usvojila sporne zakone, stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić za Glas Amerike je rekao kako ti potezi imaju obilježja krivičnog djela, napominjući kako su svi usvojeni zakoni u suprotnosti sa Ustavom BiH.
„Tužilaštvo BiH, ako hoće, mora pokrenuti istragu protiv najodgovornijih osoba u RS-u i čak predložiti sudu da im odredi pritvor”, rekao je Pobrić.
Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, rekao je za Glas Amerike: „Otežavajuća okolnost je što se Milorad Dodik i mnogobrojni javni službenici koji okružuju Milorada Dodika štite Narodnom skupštinom, s obzirom da je to kolektivno tijelo, pa misle da Tužilaštvo BiH nema kapacitet procesuirati cijelo zakonodavno tijelo ili pojedine dužnosnike, ali ima i na to odgovor.”
U međuvremenu, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić je zakazao sastanak sa entitetskim političkim strankama o novom Ustavu RS. Srpska demokratska stranka je jedna od stranaka koja je odbila poziv, obrazlažući da „potezanje pisanja novog ustava zbog dnevne politike nije nešto u čemu ćemo učestvovati”.
Fonet prenosi da je reagovala i Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), koja je saopštila da se aktima koje je usvojila Skupština RS ugrožava ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost institucija zemlje, te da se preti osnovnim slobodama građana.
Dodatno se navodi da Republika Srpska "mora poštovati Ustav BiH", kao i njene zakone, nadležnosti i odluke institucija, što "uključuje i Ustavni sud, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Agenciju za istrage i zaštitu."
