Sedamdeset i pet godina nakon osnivanja, NATO ostaje najdirektniji angažman Sjedinjenih Država na bezbjednosti Evrope.
Alijansa je počela da funkcioniše nakon Drugog svjetskog rata, a originalno su je činile Sjedinjene Države i još 11 evropskih zemalja. Članice su obećale da će pomagati jedna drugoj, ako bilo koja od njih bude napadnuta.
„Ako je danas išta izvjesno, ako je išta neizbježno u budućnosti, to je volja ljudi ovog svijeta za slobodom i mirom“, izgovorio je 4. aprila 1949. godine tadašnji američki predsjednik Heri Truman.
Ruska invazija na Ukrajinu, odgovor NATO-a i šta sve to govori o američkih ulozi u evropskoj bezbjednosti, razdvaja američke predsjedničke kandidate Džoa Bajdena i Donalda Trampa.
Dok je bio predsjednik, Tramp je rekao NATO liderima da ne plaćaju dovoljno za vlastitu zaštitu:
„To najmanje donosi korist Sjedinjenim Državama. Mi imamo najmanje koristi. Mi pomažemo Evropi. Evropa se ujedinjuje i ide protiv zajedničkog protivnika – koji možda jeste, a možda i nije protivnik - to vam ne mogu reći, ali tamo ima i drugih protivnika.“
Pet godina kasnije, Tramp je na predizbornom skupu u Južnoj Karolini rekao da je čvrst stav prema NATO članicama dao rezultat:
"NATO je bio disfunkcionalan dok se ja nisam pojavio. Rekao sam – svi moraju da plate. Oni su rekli – pa, ako ne platimo, da li ćete i dalje da nas štitite? Rekao sam – apsolutno ne. Nisu mogli da vjeruju odgovoru. I svi su onda… Nikada nije dolazilo više novca.“
NATO se proširio od vremena Trampove administracije. Švedska i Finska su se pridružile Alijansi u proteklih godinu dana.
To je najveće proširenje od raspada Sovjetskog saveza, kada su istočnoevropske zemlje mogle da postanu članice.
Bajden kaže da zajedničko suprotstavljanje ruskoj agresiji pokazuje da NATO funkcioniše:
"Prije nego što je rat počeo, rekao sam Putinu da ako izvrši invaziju na Ukrajinu, NATO ne samo da će postati snažniji nego i više ujedinjen. I da ćemo vidjeti demokratije širom svijetad da se protive njegovoj agresiji i brane red zasnovan na pravilima. To je upravo ono što danas vidimo.“
Dok je bio predsjednik, Tramp je prioritet davao odnosima sa Rusijom i Vladimirom Putinom. U kampanji za drugi mandat, prisjetio se kada ga je jedan od NATO lidera pitao za ruske prijetnje:
“Predsjednik jedne velike zemlje je ustao i rekao – pa, gospodine, ako ne platimo i Rusija nas napadne, hoćete li nas zaštititi. Rekao sam – niste platili, niste ispunili obaveze? On je odgovorio: da, recimo da je takav slučaj. Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo, podstakao bih ih rade šta god žele.“
Bajden kaže da je takav pristup evropskoj bezbjednosti opasan za Ameriku:
“Bivši republikanski predsjedik Tramp kaže Putinu da uradi šta god želi. To je citat. Bivši predsjednik je zaista to rekao, klanjajući se ruskom lideru. Mislim da je to nečuveno, opasno i neprihvatljivo.“
Tramp je konzervativnoj britanskoj televizijskoj mreži GB Njuz rekao da podržava NATO ako svako plati svoj fer udio.
Najdžel Faraž, Intervjuer i bivši političar:
„Ako igraju fer. Ako počnu da igraju fer, da li je Amerika tu?“
Tramp: „Da, 100 posto. 100 posto.“
Bajden kaže da je NATO jači i ujedinjeniji nego ikada, te da je ključan za spoljnopolitičke ciljeve njegove kampanje za reizbor.
