Američki predsjednik Džo Bajden u nedelju kreće na petodnevnu evropsku turneju u okviru koje će prisustvovati redovnom NATO samitu u Viljnusu na kojem će zapadni lidera razgovarati o najnovijim naporima da pomognu Ukrajini u borbi protiv Rusije.
Iz Bijele kuće je u nedelju saopšteno da, u okviru posjete Evropi od 9. do 13. jula, Bajden prvo ide u London gdje će se tokom dva dana sastati sa kraljem Čarlsom i premijerom Rišijem Sunakom "da bi dodatno ojačao bliske odnose dvije zemlje".
Američki predsjednik će zatim u Litvaniji prisustvovati dvodnevnom samitu NATO-a, na kojem će lideri 31. članice između ostalog razgovarati o ukrajinskoj kontraofanzivi čiji cilj je da povrati teritoriju na jugoistoku zemlje koju je okupirala Rusija.
NATO članice, predvođene Sjedinjenim Državama, poslale su oružje Ukrajini vrijedno desetine milijardi dolara. Međutim, desetine ukrajinskih civila i dalje ginu u ruskim vazdušnim napadima, uprkos tome što su ukrajinske snage uspjele da obore stotine raketa.
Posle NATO samita, Bajden ide u Helsinki gdje će obilježiti nedavno pridruživanje Finske vojnoj alijansi, i sastati se sa liderima nordijskih zemalja.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg sastao sa sa Bajdenom prošlog mjeseca u Bijeloj kući. Oba lidera najavila su dalju podršku Ukrajini.
"NATO saveznici nikad nisu bili toliko jedinstveni. Obojica smo naporno radili da to omogućimo", rekao je Bajden na sastanku sa Stoltenbergom.
Finska se NATO-u pridružila u aprilu, i time u suštini udvostručila rusku granicu sa najvećim svjetskim bezbjednosnim savezom. Bajden je jačanje NATO okarakterisao kao znak slabljenja uticaja Moskve.
Švedska je takođe kandidat za članstvo u NATO-u, ali je u tome za sada blokiraju Turska i Mađarska. Bajden će se u srijedu sastati sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom u Bijeloj kući, da bi iskazao podršku za kandidaturu te zemlje.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tvrdi da je Švedska previše blaga kada je riječ o terorističkim grupama i bezbjednosnim prijetnjama, dok je Stoltenberg naveo da je ta zemlja ispunila obaveze za NATO članstvo jačanjem anti-terorističkih zakona i drugih mjera. Mađarski razlozi za protivljene su manje jasni, mada se Budimpešta žali zbog švedskih kritika demokratskog nazadovanja i podrivanja vladavine prava u Mađarskoj.
