Smješten unutar štaba vojne komande iz komunističke ere u glavnom gradu Crne Gore, elitni tim američkih vojnih sajber eksperata radi na razvoju strategije u borbi protiv potencijalnih ruskih i drugih sajber napada, u susret izborima, koji se 2020. održavaju u obje države.
AP navodi da Crna Gora, sićušna balkanska država sa netaknutim stjenovitim planinama, bujnim zelenim šumama i dubokim plavim morem, ne djeluje kao mjesto odakle bi se vodio globalni sajber rat.
“Ali, nakon što je najnovija NATO nacija postala meta hakera povezanih sa Rusijom, poslije pokušaja državnog udara iza kojeg stoji Moskva, američka vojska je poslala svoje sajber eksperte u ovu jadransku zemlju”, navodi američka agencija i podsjeća da se Crna Gora, koja je pristupila NATO-u odupirući se snažnom protivljenju Rusije, dokazala “kao ključni saveznik Zapada u nestabilnom regionu, koji je prošao kroz devastirajući rat 1990-tih”.
Crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković - pazeći da ne spomene Rusiju - rekao je da su sprječavanje sajber napada i kampanja dezinformisanja ključ za zaštitu Balkana od haosa ratnih 1990-tih godina, kada je desetine hiljada ljudi stradalo tokom raspada bivše Jugoslavije.
“Vidjeli smo da su se (2016.) SAD takođe suočile sa određenim hibridnim i sajber napadima”, rekao je Bošković u intervjuu za AP.
Američke vlasti optužuju Rusiju da koristi hakovanje i kampanju preko društvenih medija da bi ojačala predsjedničku kandidaturu Donalda Trampa i posijala razdor među američkim biračima.
“Amerikanci mogu nešto da nauče od nas o potencijalnim prijetnjama za njihove sisteme i mreže, zato što je Crna Gora bila pravi primjer jednog sveobuhvatnog napada prije izbora 2016. i njenog pristupanja NATO-u”, rekao je Bošković.
Jedan od tih malicioznih softvera napao je Ministarstvo odbrane Crne Gore preko mejla “uobičajenog” izgleda. Izgledalo je kao da dolazi iz zemalja članica NATO, a ustvari je došao od hakera, ispričao je crnogorski minister odbrane.
“Kada je zaposleni kliknuo na atačment u i-mejlu, svi kompjuteri na toj mreži su bili kompromitovani i oni (hakeri) su tada mogli da pročitaju sve podatke koji su saopšteni unutar mreže”, objasnio je Bošković.
Agencija ocjenjuje da ruska taktika podrivanja balkanskih evroatlantskih integracija uključuje antizapadnu propaganda osmišljenu da naruši imidž evropskih demokratija, dok Ruski saveznici na Balkanu, Srbija i bosanski Srbi, isključuju mogućnost pristupanja NATO-u i bojkotuju zapadne sankcije protiv Moskve zbog njene politike u Ukrajini.
Ruske aktivnosti u ovom regionu rizik su za pogoršanje etničkih napetosti, ali američki odgovor nije bio dosljedan, konstatuje AP i podjeća da je Donald Tramp, česti kritičar NATO-a, jednom postavio pitanje - treba li američke trupe da brane Crnu Goru, kao dio zapadnog vojnog saveza.
U izjavi za AP, američka kibernetska komanda ili USCYBERCOM, ističe partnerstvo s Crnom Gorom.
"Operacije tima dio su napora da se ustrajno angažuju protivnici u sajber prostoru, radeći na zaštiti kritične infrastrukture zajedno s cijenjenim partnerima i saveznicima", navodi se u priopćenju.
"Ove obrambene operacije također stvaraju uvid u protivničke sajber prijetnje za predstojeće američke i crnogorske izbore 2020. godine".
Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je prilikom nedavne posjete Crnoj Gori da su dvije države razvile, kao rezultat te saradnje, načine za suzbijanje najnovijeg ruskog malicioznog softvera.
AP navodi da je ovo drugi put da američka sajber komanda sarađuje s Crnom Gorom, te da je sarađivala i sa Sjevernim Makedonijom, koja će se uskoro pridružiti NATO-u
Rusija se optužuje za miješanje u izborne kampanje širom svijeta, a odnedavno u Britaniji, ali je zvanična Moskva to u više navrata negirala.
U maju je sud u Crnoj Gori utvrdio da je 14 osoba, uključujući dvojicu članova ruskih vojnih obavještajnih službi, krivo za planiranje državnog udara na dan izbora 2016. godine, s ciljem sprječavanja ulaska Crne Gore u NATO. Dvojici Rusa, koji su navodno koordinirali neuspjeli napad iz susjedne Srbije, suđeno je u odsustvu, a vjeruje se da se nalaze u Rusiji. Moskva je negirala umiješanost.
Crna Gora i njeni saveznici izrazili su bojazan da bi Moskva mogla ponovo da se pokuša umiješati u izbore sljedeće godine.
Ali, jedan od osuđenih za pokušaj puča i vođa proruske opozicione koalicije Demokratski front Milan Knežević tvrdi je da je incident isceniran kako bi se pomoglo da crnogorski vladajući čelnik Milo Đukanović ostane na vlasti.
Knežević, koji ostaje na slobodi dok čeka ishod žalbe na petogodišnju zatvorsku kaznu, rekao je da sada razgovor o nazirućim hibridnim napadima iz Rusije "vidi kao pripremu (crnogorskog) režima za izbore 2020."
"Potrebna im je nova mantra i nova pripovijest kako bi crnogorsku državu navodno zaštitili od zloćudnog 'ruskog utjecaja'", rekao je Knežević AP-u u kancelariji svoje partije, dekorisane njegovom slikom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Ne bih isključio neku vrstu hibridnog napada na dan (crnogorskih) izbora”, rekao je Knežević sarkastično.
