Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović ocijenio je u intervjuu Glasu Amerike da se Rusija bori za uticaj u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana, a da je Evropska unija jedna od stvarnih meta njene spoljne politike. Darmanović je izrazio nadu da će Crna Gora otvoriti poslednje poglavlje u pregovorima sa EU za vrijeme rumunskog predsjedavanja, a da predstojeći evropski izbori neće uticati na politiku proširenja. Takođe ne vjeruje da će se, uprkos promjenama u Stejt departmentu, mijenjati američki pristup prema regionu. Darmanović je u srijedu učestvovao na sastanku Globalne koalicije za pobjedu nad ISIS-om, koji je održan u Stejt departmentu, u Vašingtonu.
Glas Amerike: Upravo ste prisustvovali sastanku globalne koalicije protiv Islamske države. Koji je doprinos Crne Gore toj borbi?
Darmanović: “Znate kako, uspjeh koalicije je nedvosmislen, više nema teritorija pod kontrolom ISIS-a i teritorija od oko 8 miliona ljudi je oslobodjena od jedne ekstremne organizacija koja je sijala teror. Tako da može se govoriti o velikim rezultatima za ne tako dugo vrijeme. Naravno najveći teret su podnijele najveće zemlje, i zemlje koje su bile najviše involvirane i na prvoj liniji fronta. I takođe arapske zemlje. Mi ostali smo učestvovali u skladu sa našim mogućnostima, što finansijski, što neko i sa borbenim snagama. Rekao bih i ono što je potpredsjednik SAD Majk Pens naglasio: Nema malih saveznika, ima samo dobrih i loših saveznika. Mi smo se trudili da u toj čitavoj operaciji budemo pouzdan saveznik, bilo da je u pitanju saradnja na obavještajnom planu ili onoliko koliko smo kao država mogli da doprinesemo. I sa time smo zadovoljni”.
Glas Amerike: Od vaše poslednje posjete Vašingtonu, u Stejt departmentu je došlo do novih promjena. Pomoćnik američkog sekretara za Evropu i Evroaziju Ves Mičel odlazi s tog položaja. Pojedini analitičari ocjenjuju da u Stejt departmentu sada nema prvog čovjeka za Balkan. Da li to znači još manji američki angažman u regionu?
Darmanović: “Ne znam da li da izvlačimo takve zaključke. Ves Mičel je bio izvanredan sagovornik. Razumio je Balkan, bio je proaktivan, ali naravno ljudi se smjenjuju u administracijama. Vjerujem da će u dogledno vrijeme neko drugi preuzeti tu dužnost, možda ćemo imati nekog interim sagovornika neko vrijeme. Ali, američka spoljna politika i Stejt department su uvijek imali kvalitetne ljude”.
Glas Amerike: Mislite da je to više na personalnom nivou, nego što znači neku promjenu politike?
Darmanović: “Meni je teško da ulazim u te razloge. Ves Mičel je iznio lične razloge i ja ne vjerujem da će se pristup Sjedinjenih Država mijenjati u našem regionu. Može biti manje ili više proaktivan, ali se neke stvari u Evropi i dalje ne mogu riješiti bez uticaja Sjedinjenih Država, uključujući i Zapadni Balkan. Tako da vjerujem da ćemo imati dobru saradnju sa Stejt departmentom svakako”.
Glas Amerike: Čini se da ni Evropska Unija nije previše angažovana na Balkanu i da tu postoji neka vrste zadrške. Vi kažete da odlazak Mičela neće promeniti američku politiku, ali da li sve to skupa otvara prostor za pojačani uticaj Rusije?
Darmanović: “Ruski uticaj je već veoma aktivan u našem regionu, nažalost na onoj strani politike koja ne favorizuje atlantske i evropske integracije. To je bilo jasno u našem slučaju prije dvije godine. Rusija se ne deklariše otvoreno protiv evropskih integracija u regionu, ali ja mislim da je Evropska unija jedna od stvarnih meta ruske spoljne politike jer je to jedna geopolitička borba u kojoj ne znači da zemlje ne sarađuju, ekonomski pogotovo. Ali mislim da se iz mnogih opažanja može nešto tako zaključiti. Rusija se ne protivi aktivno evropskim integracijama naših zemalja, ali vidite bori se za uticaj u svakoj od njih na razne načine, ekonomski, hibridnim ratom. To je ono zbog čega ja često govorim da je Evropska unija mora da bude aktivna ako hoće da Zapadni Balkan postane dio Evrope. Naravno, odgovornost je prvenstveno na nama. Mi smo ti koji treba da uskladimo svoja društva sa pravnim sistemom Evropske unije. Ali, proširenje nije samo tehnička operacija, već i geopolitička bitka, takmičenje. Da bi smo postali dio zapadnog svijeta i vrijednosti, to je dvosmjerni proces. Ne možemo sami, mora i Evropska unija da bude aktivna. Ona to radi, da li dovoljno energično uvijek, to je pitanje".
Glas Amerike: Kada Crna Gora može očekivati otvaranje novih poglavlja u pregovorima i zatvaranje onih o kojima se pregovara?
Darmanović: "Mi smo otvorili 32 od 33 poglavlja i imamo samo još jedno, dosta zahtjevno o konkurenciji. Nadamo se da bi se ono moglo otvoriti sada pod rumunskim predsjedavanjem. Ali, slijede evropski izbori, tako da će dosta od toga zavisiti. Na drugoj strani, čak i ako to poglavlje ne bude otvoreno sada, nama je bitno da počenmo da zatvaramo poglavlja. Tri smo zatvorili. Nadamo da evropski izbori neće donijeti rezultat koji bi bio nepovoljan za politiku proširenja. Ja lično ne vjerujem da će desne populističke partije uspjeti da utiču na sastav Komisije, pa i na politiku proširenja. One možda mogu povećati svoj broj mjesta u parlamentu, ali ne vjerujem da će uticati na mejnstrim. I vjerujem da će se politika proširenja nastaviti. Naravno, kao što sam rekao jedan dio odgovornosti, veći je na nama, a drugi na našim partnerima u Briselu”.
Glas Amerike: Makedonija je danas potpisala protokol o pristupanju NATO-u. Kako to ocenjujete, šta to znači za region i kada bi Crna Gora mogla da ratifikuje protokol?
Darmanović: “To je izuzetna vijest za region. Jedna od ohrabrujućih vijesti i stabilizatora regiona. Da se tako jedan politički problem riješio na miran i konstruktivan način, u čemu su obje vlade i makedonska i grčka pokazale hrabrost i viziju. Makedonija je time sebi otvorila put direktno u NATO i perspektivu prema Evropskoj uniji što dodatno stabilizuje region i mi smo ih u tom procesu podržavali koliko smo mogli. I osjećamo zadovoljstvo kao zemlja iz tog regiona. Što se tiče crnogorske ratifikacije, ja se nadam da ćemo biti među prvima jer smo veoma zadovoljni tim razvojem događaja".
Glas Amerike: Kako vidite rešenje odnosa Srbije i Kosova, pogotovo kada se čini da dijalog nije na vidiku zbog taksi na kojima Kosovo insistira, a Beograd traži njihovo ukidanje. Kako vidite rasplet te situacije i da li ga vidite u dogledno vrijeme?
Darmanović: “Iz bivše Jugoslavije su nam ostala dva velika nasleđa koja treba da riješimo. Jedno su odnosi Srbije i Kosova, a drugo je stabilizacija Bosne i Hercegovine kao zemlje koja bi krenula istim putem kao i ostali – evropskim i ako hoće atlantskim integracijama. I jedno i drugo su veoma zahtjevna pitanja. Mi kao zemlja podržavamo sve što doprinosi miru u regionu. Podržavali smo svaki dijalog Srbije I Kosova. I ovaj sadašnji koji je u izvjesnom zastoju. Mi smo imali svoje rezerve prema principu rešavanja problema koji je bio zasnovan na razmjeni teritorija, mada ukoliko se dvije zemlje slože, mi samo možemo to da pozdravimo. Ali, znajući zapadni Balkan, imali smo izvjesne zadrške oko toga. Što se tiče Bosne i Hercegovine, podržavamo ih u svim fazama stabilizacije i evropskog puta. Sada mislim da tu treba biti strpljiv i uporan. Na kraju, bez obzira na zastoje, i u Beogradu i u Prištini postoje političari koji su pokazali da mogu da razgovaraju. Drugog puta i nema. Nama odgovara svaki mirni rasplet i stabilizacija, mi smo tu da podržimo koliko možemo, u skladu sa sopstvenim interesima naravno".