Inflacija u Sjedinjenim Državama usporila je prošlog mjeseca, što je znak da povećanje kamatnih stopa utiče na smanjenje rasta potrošačkih cijena koje su opterećivale građane protekle dvije godine.
Prema izvještaju Sekretarijata za rad, koji je objavljen u utorak, cijene robe i usluga su pale ili su samo neznatno rasle, uključujući benzin, nove i polovne automobile, hotelske sobe i stanove. Ukupna stopa inflacija bila je nepromijenjena od septembra do oktobra, i zabilježila je pad u odnosu na skok od 0,4 odsto prethoodni mjesec. U poređenju sa periodom prije 12 mjeseci, potrošačke cijene su u oktobru porasle za 3,2 procenta, što je pad u odnosu na povećanje u septembru od 3,7 odsto. Takođe je riječ o najmanjem godišnjem rastu od juna.
Ako se isključe nestabilne cijene hrane i energenata, takođe je neočekivano usporen rast takozvanih osnovnih cijena koje su se od septembra do oktobra povećale za samo 0,2 procenta, nešto ispod tempa prethodna dva mjeseca. Ekonomisti pomno prate te cijene, koje se smatraju dobrim predskazateljem smjera u kojem se inflacija kreće.
Zbog usporavanja rasta cijena u oktobru, Federalne rezerve (američka centralna banka) mogle bi da odustanu od novog povećanja referentnih kamatnih stopa. Zvaničnici centralne banke, predvođeni direktorom Džeromom Pauelom, razmatraju da li je kamatna stopa dovoljno visoka da uspori inflaciju ili su potrebna nova povećanja narednih mjeseci.
Pauel je prošle nedelje rekao da zvaničnici Federalnih rezervi nisu "ubijeđeni" da su kamatne stope dovoljno visoke da suzbiju inflaciju. Referentna kamatna stopa podignuta je 11 puta proteklih godinu i po, na oko 5,4 odsto, što je najveći nivo za 22 godine.
Međutim, stopa je od maja povećana samo jednom. Zbog rasta kamatnih stopa, skuplji su i stambeni krediti, zajmovi za automobile, a veći su i troškovi za kreditne kartice. Sve je to dio napora da se uspori ekonomski rast i ublaže inflatorni pritisci, dok Federalne rezerve pokušavaju da podignu troškove uzimanja zajmova da bi usporili inflaciju bez uvlačenja zemlje u duboku recesiju.
Povećanje kamatnih stopa imalo je određen uticaj na ekonomiju, s obzirom na to da je godišnja stopa inflacije pala sa vrunca od 9,1 odsto prošle godine - što je bio najveći nivo za 40 godina - na 3,7 procenata u septembru.
Cijene su prvobitno počele da rastu 2021. godine, kada su građani povećali potrošnju nakon vrhunca pandemije koronavirusa. Velika potražnja dovela je do problema u lancu nabavke, zbog čega su kompanije brzo podigle cijene. Inflacija je od tada usporila, s obzirom na to da se poboljšala situacija u lancu snabdijevanja, a skuplji krediti oslabili određene sektore, najviše stambeni.
Ekonomisti pomno prate nekoliko mjerila kada je riječ o inflaciji, uključujući cijene kirija i stanova i zdravstvenog osiguranja, te troškova putovanja i odlaska u restorane i bioskope.
Mnogi ekonomisti smatraju da je jedan od ključnih razloga što Amerikanci i dalje imaju negativan stav o ekonomskoj situaciji - uprkos niskoj stopi nezaposlenosti i snažnom tržištu rada - jeste to što su cijene proizvoda koje svakodnevno kupuju (mllijeko, meso, hleb) i dalje veće nego prije tri godine. Mnogi od tih proizvoda i dalje poskupljuju, doduše sporije nego ranije.
