Mandatar za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić uspjeće da dobije podršku većine poslanika, ali će to zavisiti i od podrške u njegovom pokretu Evropa sad (PES), dok mimoilaženja sa predsjednikom Jakovom Milatovićem najavljuju nova pregrupisavanja na političkoj sceni, ocijenile su u srijedu za Glas Amerike političke analitičarke Nikoleta Đukanović i Ana Nenezić.
Đukanović da vjeruje da će mandatar Spajić uspjeti da ispregovara “kakvu-takvu većinu”, ocjenjujući da bi takva vlada, bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), mogla da bude stabilna, ali da će za rješavanje pitanja poput imenovanja u pravosuđu biti potreban širi politički konsenzus.
"Moje je mišljenje da će on (Spajić) iskoristiti tu šansu i uspjeti da napravi vladu koja može da bude i stabilna sa tim konstituentima, kako je on vidi, u kontekstu toga da u njoj neće biti koalicije Za budućnost Crne Gore. Mislim da mu to na neki način daje jedno olakšanje saradnje sa zapadnim partnerima, ali i olakšanje implementacije onih politika koje su jako osjetljive, koje su zasnovane na evropskim vrijednostima, a kojima je koalicija ZBCG itekako oponirala u prethodnom periodu”, rekla je Đukanović za Glas Amerike.
Politička analitičarka Ana Nenezić takođe “vjeruje da će mandatar Milojko Spajić uspjeti da formira vladu sa minimalnom većinom od 41 poslanika”, ali da je upitno koliko bi takva vlada mogla da, u ovim društveno političkim okolnostima, ispuni predizborna obećanja Pokreta Evropa sad i povede zemlju naprijed prema EU.
Ona je u razgovoru za Glas Amerike ocijenila da Spajić “ima priliku da ispuni svoja predizborna obećanja ukoliko ima strategiju iza ovoga što su njegovi pregovori”, navodeći da je “ono što pregovorima nedostaje jeste otvorenost i transparentnost”.
“Zaista ne znate koji su to ključni principi na bazi kojih se vode ti pregovori, koji je to ključni cilj gospodina Spajića i šta su njegove namjere. Znamo što su njegova ekonomska obećanja, to nam je potpuno jasno, ali smo čuli samo još “Crna Gora u EU, što je rečenica koju deklarativno kaže svaka partija u Crnoj Gori”, rekla je Nenezić.
Spajić je nakon pregovora o sastavu vlade saopštio da ima većinu od 44 poslanika za njen izbor u parlamentu, te da u njoj neće biti koalicije Za budućnost Crne Gore i ranije “otpisanih” Demokratske partije socijalista i pokreta URA.
Nakon toga je dvoje poslanika sa izborne liste PES-a najavilo da neće podržati Spajića, dok je potpredsjednik PES-a i šef države Milatović apelovao na mandatara da vlada bude izraz narodne volje, kritikujući strano miješanje u izbor vlade.
Đukanović takođe smatra da su “pregovori vođeni jako netransparentno i nejasno samim građanima da bismo mogli uopšte zaključivati ko je šta kome obećao i ko je koga iznevjerio”.
“Mislim da ima pomalo svega, da ima možda neke nedosljednosti kod gospodina Spajića koji je na više adresa očigledno ponudio slične stvari, a sa druge strane imamo koaliciju ZBCG koja je gurnuta od srpskih vlasti da mora pošto-poto biti dio vlade i mislim da se tu jasno vide interesi Beograda”, rekla je i dodala da je “neprimjereno govoriti da srpski narod nije zastupljen ako nemate tu partiju (Za budućnost Crne Gore) u vladi, kad mnoge druge partije predstavljaju upravo pripadnike srpskog naroda u Crnoj Gori , u manjoj ili većoj mjeri, ali svakako da ih ima”.
Nenezić ističe da je “najvažnija stvar je da li gospodin Spajić kontroliše većinu u svojoj partiji, one subjekte koji su činili listu Pokreta Evropa sad”, upozoravajući da, “ukoliko ne postoji saglasje među tim subjektima oko toga kako PES treba da iskoristi svoju priliku i kako da dalje razvija Crnu Goru, onda će to dodatno komplikovati same pregovore”.
“Ukoliko gospodin Spajić i PES ne uspiju formirati ovu vladu, platiće visoku cijenu. Oni će poslati poruku da nisu sposobni da realizuju svoja predizborna obećanja, što svakako ide na ruku najvećim političkim subjektima, DPS-u i ZBCG”. Djeluje da odredjene političke strukture guraju u tom pravcu, ali bih rekla da gospodin Spajić ima priliku i dovoljan broj od 41 poslanika koji će mu dati priliku da formira vladu, a onda da pregovara sa drugim subjektima o većoj podršci za razne zakone i odluke koje se kasnije budu otvarale”, rekla je Nenezić.
Komentarišući različite stavove mandatara Spajića i predsjednika Jakova Milatovića o sastavu buduće vlade, Nikoleta Đukanović smatra da “postoje različiti stavovi izmedju njih dvojice i da unutar PES-a postoje odredjena mimoilaženja u smislu kako razvijati dalje Crnu Goru i da se oni dosta razlikuju”.
“Naravno, demokratija je jasna, ali mislim da sam PES nije izgradjen na jasnim osnovama u smislu jasne strateške programske platforme. Potpuno je prirodno i dobrodošlo da imate različitost misljenja čak i u partiji, ali morate imati saglasnost oko ključnih principa na kojima će ta partija počivati, i oko ključnih pitanja, onih osjetljivih unutrašnjih i spoljnopolitičkih”, rekla je i dodala da je “ta dihotomnost u stavovima i više nego očigledna”.
Nenezić smatra da između Spajića i Milatovića “postoji neslaganje u pogledu ideološkog kursa koji Crna Gora treba da zauzme nakon završetka izbora”.
“Sada se bolje vidi to neslaganje, jer gospodin Milatović vjeruje da većina treba da bude u okviru parlamentarne većine iz 2020….Razumijem da se vjeruje da bi se većina tu mogla naći, ali treba razumjeti da, ako je cilj evropska integracija Crne Gore, nisam siguran da je, sa nekim ko predstavlja nekadašnju politiku Demokratskog fronta, čiji to prioritet nije ni u smislu politika ni djelovanja, ta politika kompatibilna”, rekla je i ocijenila da “koalicija Za budućnost Crne Gore nije prošla proces reformacije niti modernizacije i bar deklarativno se otvorila prema onome što je budućnost Crne Gore u EU, dok sa druge strane i Milatović i Spajić to promovišu kao ključni cilj”.
Nenezić poručuje i da će "biti vrlo teško formirati vladu sa onim snagama za koje i međunarodna zajednica i domaća javnost procjenjuju da nisu partneri na tom putu”.
Postavlja se i pitanje o stabilnosti buduće vlade. Đukanović ocjenjuje da će “sve zavisiti od toga koji će biti prioriteti vlade, odnosno što će biti njena agenda”, ocjenjujući da, “koliko bude osjetljiva, toliko će isplivavati njihova heterogenost”.
“Ali Spajić može, ukoliko zaista želi - a nisam sigurna da ima te kapacitete - da pomiri te heterogenosti na jedan suptilniji način, u korist dugoročnog razvoja ove države”, rekla je i dodala da “postoji potencijal, odnosno prilika, da se tako nešto zaista učini, jer govorimo o ključnim pitanjima borbe zaostavštine DPS-a, a ne protiv tih partija koje će biti u vladi”.
Ona je rekla da se “od njih očekuje jasna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i oni sad rješavaju slučajeve čiji oni nisu vinovnici i nije jasno zbog čega ne bi tako nešto podržali”.
“Kada govorimo o profesionalizaciji javne uprave, o meritokratiji, to je već klizav teren...to partijama ne odgovara jer se one sve samo spremaju za naredne izbore i to partijsko zapošljavanje, zloupotreba državnih resursa, netransparentno trošenje novca, njima svakako odgovara”, rekla je Đukanović, podsjećajući da su se te partije više od 30 godina oštro protivile sličnim praksama.
Kada je u pitanju ishod pregovora o vladi u kontekstu “odmrzavanja” procesa evropskih integracija, ona je rekla da “ne zna da li taj proces uopšte postoji”.
“Često ćete čuti da će proces imenovanja u pravosudđu da otkoči taj proces, ali mi nemamo pregovaračku strukturu, mi nismo uradili apsolutno ništa za proces evropskih integracija. Izvjestaji Evropske komisije i drugi izvještaji nam govore da Crna Gora u reformama kaska. To je veoma loše”, zaključila je Đukanović.
Za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 41 od 81 poslanika u skupštini.
Najviše poslanika u novom sazivu Skupštine Crne Gore ima lista Pokreta Evropa sad (24), dok koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista ima 21 poslanika. Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine dva od tri konstituenta bivšeg DF-a, predvođena Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, ima 13 poslanika, lista Hrabro se broji koalicije Demokrata i URA-e Alekse Bečića i Dritana Abazovića ima 11, a Bošnjačka stranka šest poslaničkih mjesta u novom sazivu Skupštine.
U crnogorskom parlamentu po dva predstavnika imaju koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa i Albanski forum, a po jednog Hrvatska građanska inicijativa i Albanska alijansa.
Parlamentarne izbore 11. juna obilježila rekordno niska izlaznost 56,4 odsto i zanemarljiv broj nepravilnosti koje nisu mogle uticati na regularnost glasanja. Crna Gora ima vladu u tehničkom mandatu od avgusta prošle godine kada joj je u skupštini izglasano nepovjerenje.
