Nisam iznenađen što koaliciona vlada u Crnoj Gori nije imala pun mandat, naročito imajući u vidu njene različite stavove i tijesnu većinu s kojom je vladala, rekao je u intervjuu za Glas Amerike, prvi američki ambasador u nezavisnoj Crnoj Gori Roderik Mur.
Mur, koji je na položaju ambasadora u Crnoj Gori bio od 2007. do 2010. godine, kaže da promjene vlasti ne bi trebalo da budu dramatične i da vjeruje da Crna Gora ima mehanizme da riješi aktuelnu krizu.
"Crna Gora je parlamentarna demokratija, a demokratija može da bude haotična. Ne čudi me što koaliciona vlada, naročito ona sa prilično raznolikim i možda različitim stavovima sa veoma tankom većinom, nije trajala pune četiri godine mandata. To nije neuobičajena pojava u parlamentarnim demokratijama i nije nešto što bi trebalo da bude alarmantno", smatra penzionisani američki diplomata, koji trenutno predaje na državnom univerzitetu Arizone.
Međutim, Mur ističe da ga rastužuje i zabrinjava, kako navodi, trend sve veće instrumentalizacije identitetske politike.
"Kao što sam već više puta rekao, jedna od najljepših stvari u vezi sa Crnom Gorom je to što je uspjela da izgradi multikulturalnu, multinacionalnu, multietničku, multikonfesionalnu državu u srcu Balkana i to veoma uspješno do sada. I verujem da Crna Gora treba da bude nevjerovatno ponosna na to. I svoju zemlju treba da vide kao model za druge u regionu, uključujući i Bosnu. Zato se nadam da se taj trend može prevazići. Ali to me takođe zabrinjava, jer ova vrsta polarizacije po etničkoj ili identitetskoj osnovi nikada nije dobro završila na Balkanu. I za to ima mnogo primjera. Ne predviđam da će Crna Gora zapasti u haos ili sukob.
Svakako se nadam da neće i ne verujem da će tako biti. Ali ipak ostavlja loše nasleđe i stvara lošu krv i otežava postizanje napretka. Nadam se da će se crnogorski lideri i političari usredsrediti na veoma važne principe koji su sadržani u vašem Ustavu - da Crna Gora bude građanska država, posvećena stvarima kao što su demokratija, tolerancija, multikulturalizam i vladavina prava. To bi trebalo da se dogodi i nadam se da će tako i biti".
Glas Amerike: Ko je po vama odgovoran za instrumentalizaciju identitetske politike?
Mur: Mislim da ovdje svako ima određenu odgovornost. I naravno, to nije jedina komponenta, ali očigledno imate ulogu - što je bio slučaj nekoliko godina i trend - Srpske pravoslavne crkve u crnogorskom društvu. Rastužuje me što uloga vjerovatno najveće crnogorske vjerske zajednice izaziva tolike podjele i što je postala tako centralno pitanje u crnogorskoj politici. Mislim da je teško to riješiti dok postoji toliko nepoverenja u Crnoj Gori u pogledu tog pitanja.
Svako ima ulogu u prevazilaženju tog nepovjerenja da bi postojala šansa za pronalaženje trajnih rješenja. Smatram da crnogorska vlada i političke partije imaju ulogu u priznavanju i poštovanja uloge Srpske pravoslavne crkve u obavljanju njene primarne funkcije, a to je naravno da se bavi vjerskim potrebama svojih vjernika, i da poštuju njenu sposobnost i pravo da tu funkciju obavlja slobodno, kao i svaka druga vjerska zajednica, uključujući i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. To je zagarantovano Ustavom.
S druge strane, Srpska pravoslavna crkva treba, po mom mišljenju - iako se nerado bavim pitanjima koja se tiču religije - da osigura da je usredsređena na svoju glavnu svrhu i ostane van politike. Treba da svojim djelovanjem i riječima pošalje signal da njen cilj nije ni na koji način podrivanje nezavisnosti ili autonomije Crne Gore. Njena uloga u društvu je ona koju svi očekujemo - da se brine o verskim potrebama svojih članova.
Glas Amerike: Kad već govorimo o crkvi, Srpska pravoslavna crkva je uoči glasanja u skupštini o nepovjerenju Vladi saopštila da očekuje da članice vladajuće koalicije pronađu zajedničko rešenje, te da treba da se poštuje narodna volja izražena na izborima. Da li je to za vas zabrinjavajući znak ponovnog miješanja crkve u crnogorsku politiku, nakon što je posle prošlogodišnjih izbora bila meta optužbi da je uticala na formiranje aktuelne vlade?
Mur: Crna Gora je demokratija i narod i njeni izabrani lideri će odrediti ko će biti u vlasti. Nisam upoznat sa tim konkretnim citatom, i ako je precizan, moj stav je da bi vjerske zajednice trebalo da se drže podalje od politike. Religije imaju veoma važnu ulogu u svakom društvu, uključujući i u Crnoj Gori. Vjerujem da Srpska pravoslavna crkva ima veoma važnu ulogu, kao i Crnogorska pravoslavna crkva i sve druge crkve i vjerske zajednice. Ali mislim ne bi trebalo da zalaze u sferu politike. Razumijem šta bi moglo da motiviše takvu izjavu. Međutim, politiku bi trebalo prepustiti političarima i biračima.
Glas Amerike: Već ste pomenuli neke uzroke pada vlade - veoma tijesnu većinu, različite stavove... Da li je na to uticao i međunarodni faktor - ne direktno, ali kroz stavove stranih zvaničnika da Crna Gora nije tamo gdje bi trebalo da bude, posebno kada je riječ o nedostatku napretka u evropskim integracijama?
Mur: Ne bih odbacio mogućnost da je to jedan od mnogih faktora. Sumnjam da su međunarodni pritisci, uticaji ili stavovi bili odlučujući faktor u ovom slučaju, ali mislim da je važan prioritet za svaku crnogorsku vladu upravo ono što ste vi pomenuli. Svaka crnogorska vlast bi trebalo da se usredsredi na ona pitanja koja su prioriteti države Crne Gore i njenog naroda. Prvo je, naravno, napredak na putu ka Evropskoj uniji. Drugo je da Crna Gora ostane vjerna obavezama iz Sjevernoatlantskog sporazumu, od kojih je imala višestruku korist. Crnogorska vlada bi trebalo da se fokusira na izgradnju pozitivnih odnosa sa svim svojim susedima, da bude posvećena borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava. I ono što je crnogorskom narodu vjerovatno najvažnije, a to kažem na osnovu razgovora sa mnogim Crnogorcima, jeste ekonomija, da gradi bolju budućnost za crnogorske porodice.
Glas Amerike: URA, članica vladajuće koalicije, kao rešenje za izlazak iz krize ponudila je formiranje manjinske vlade. Pojedine članice koalicije smatraju da je to prekrajanje izborne volje građana. Da li je po vašem mišljenju manjinska vlada održivo rešenje za aktuelnu krizu? Ili su to izbori, na čemu insistiraju pojedine stranke?
Mur: Crna Gora ima Ustav i zakone za rešavanje upravo takvih situacija. Promjena vlasti ne bi trebalo da bude toliko dramatična ili traumatična. Postoje mehanizmi za rješavanje tih situacija. I ti mehanizmi do sada funkcionišu. A ako ne funkcionišu dobro, postoji ugrađen mehanizam samokorekcije. Na primjer, manjinska vlada, po definiciji je manje stabilna od one zasnovane na većini. Ali ako manjinska vlada izgubi podršku u parlamentu, šta su mehanizmi za samokorekciju? Još jedna rekonstrukcija vlade ili izbori. Trebalo bi pustiti da Ustav i dalje funkcioniše. Narod je imao priliku da glasa u avgustu 2020. godine. Možda će biti u prilici da glasaju prije avgusta 2024. godine, ne znam. Ali ako budu, ostvarivaće svoje pravo po Ustavu da isprave ili da riješe upravo ovo pitanje.
Glas Amerike: URA je ponudila manjinsku vladu kao način da se odblokiraju reforme i evropske integracije. Ako se formira, kakav može biti domet manjinske vlade kada je riječ o sprovođenju reformi, borbi protiv korupcije i svemu onome što je potrebno da Crna Gora napreduje na putu ka članstvu u EU?
Mur: To će zavisiti od stepena njene podrške u parlamentu ako je reč o usvajanju zakona ili drugim reformama za koje je potreban pristanak skupštine. U suštini, to će biti ono što će odrediti dokle vlada može da ide. Mislim da se na kraju sve svodi na matematiku.
Glas Amerike: Demokratski front insistira na dogovoru unutar vladajuće koalicije. Da li bi vlada, u kojoj bi DF bio više zastupljen, imala američku podršku s obzirom na to da je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar rekao da u ovom trenutku ne vidi Demokratski front kao odgovarajućeg partnera.
Mur: Već sam govorio o tome šta mislim da bi trebalo da budu prioriteti bilo koje vlade. Sjedinjene Države bi vjerovatno podržale svaku vladu koja je bila posvećena tim prioritetima. U moje vrijeme - a napustio sam Crnu Goru 2010. godine - uložio sam veliki napor da uspostavim odnose sa onim strankama koje su tada privlačile glasove značajnog dijela srpskog stanovništva u Crnoj Gori, uz sve druge stranke naravno. Smatrao sam da je to važno, jer Srbi očigledno imaju veoma važnu ulogu u političkom, kulturnom i ekonomskom smislu u Crnoj Gori i to su bili njihovi politički predstavnici.
Naši odnosi sa tim strankama, od kojih su mnoge opet preteče današnjeg Demokratskog fronta, generalno su bili konstruktivni i korektni. Nismo bili saglasni u pogledu mnogih pitanja, kao što su priznavanja Kosova ili težnja Crne Gore da postane članica NATO-a. Ali to je u redu. Ono što zaista ne mogu da procjenim je što se dogodilo od tada. Svakako sam bio uznemiren kada sam čuo optužbe o saučesništvu u pokušaju puča 2016. godine. To bi me jako zabrinjavalo da sam kreator američke politike. Nismo toliko pričali o NATO-u, ali mislim da upravo sada NATO pokazuje koliko je važan u obračunu sa Rusijom oko Ukrajine.
Pokazalo se da odluka Crne Gore da uđe u NATO ima ogromnu vrijednost. DF očigledno ima drugačije mišljenje i oni imaju pravo na to. Niko nije obavezan da podrži članstvo u NATO. Međutim, ako bi DF donosio odluke u ime vlade u vezi sa Rusijom i Ukrajinom, teoretski pretpostavljam da bi to moglo da ih dovede u spor ne samo sa Sjedinjenim Državama, već i sa dvadeset osam drugih saveznika.
"Ne slažem sa stavom da je ugrožena nezavisnost Crne Gore"
Glas Amerike: Šta Vašington sada želi da vidi u Crnoj Gori?
Mur: Govorim kao privatno lice očigledno. Sjedinjene Države i Crna Gora imaju veoma snažne odnose od, pa čak i prije crnogorske nezavisnosti. Ne mislim da će se to promijeniti. Naravno, Vašington ne bi želio da se to promijeni. Prvo, Vašington bio želio da vidi da je Crna Gora čvrst saveznik, kao što je bila do sada i očekuje se da će biti. Crna Gora je sada dio jedinstva unutar alijanse u slanju poruke Putinu da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati značajne posljedice. Slanje trupa u Letoniju i to što je bila dio pojačanog prisustva NATO-a posle ruske agresije 2014. godine, odličan je primjer značaja Crne Gore u NATO-u i mislim da bi Vašington želio da se to nastavi.
Drugo, stabilnost. Već smo govorili o značaju multietničkih uspjeha Crne Gore. Vašington to vjerovatno vidi kao odličan model. Iako je to malo tržište, mislim da bi Sjedinjene Države željele da se Crna Gora razvija i postaje sve prosperitetnija, da bude potencijalno tržište za američke proizvode. I razvijamo sve vrste veza između ljudi. Trenutno sam povezan sa univerzitetom koji, što je za mene nevjerovatno i divno, zapravo razvija razne vidove saradnje sa Crnom Gorom. Želimo da vidimo sve više tih stvari, jer je uspješna, prosperitetna, demokratska i stabilna Crna Gora u interesu Sjedinjenih Država.
Glas Amerike: Imajući u vidu sve to što ste rekli, da li očekujete da će SAD biti više uključene u pružanju pomoći Crnoj Gori da pronađe izlaz iz ove krize?
Mur: To je odlično pitanje. Uloga spoljnih faktora, uključujući Amerike, uprkos njenom ogromnom uticaju i vojnoj, ekonomskoj, diplomatskoj i informacionoj moći, je često donekle ograničena u rešavanju tih vrsta unutrašnjih sporova. Imam puno povjerenje da će, šta god da se desi - a u toku su konsultacije oko formiranja vlade - biti sprovedeno u okvirima Ustava Crne Gore. Vjerujem da većina Crnogoraca podržava one prioritete o kojima smo već govorili i pretpostavljam da će svaka buduća vlada odražavati te prioritete. Zato nisam nimalo uznemiren zbog nedavnih događaja. I ne slažem sa stavom da je ugrožena nezavisnost Crne Gore.
Očigledno je da ima nekih glasnih ljudi, koji su u zabludi, kako u Srbiji tako i drugdje, koji razmišljaju o velikoj Srbiji, ali činjenica je da je nezavisnost Crne Gore svršen čin. To je nepovratno. A Sjedinjene Države i njihovi partneri su vrlo jasni u vezi sa tim. Znam da postoji mnogo zabrinutosti u tom pogledu, ali ne smatram da je to vjerovatan scenario u bilo kom slučaju.
Glas Amerike: Koliko će SAD pažljivo pratiti šta se dešava u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu tenzije sa Rusijom, i u trenutku kada NATO želi da projektuje jedinstvo u svijetlu potencijalne ruske agresije protiv Ukrajine?
Mur: Očigledno da se Sjedinjene Države i druge zemlje suočavaju sa mnogo drugih stvari. Ima mnogo izazova širom svijeta, nismo ni pominjali Aziju i Bliski istok. Balkan trenutno i na sreću nije u centru pažnje Vašingtona. Ne bi trebalo da bude jer obično kada ste u centru pažnje, nešto se loše dešava. Veoma je važno, ne samo za Sjedinjene Države, već i čitav NATO, da pokažu jedinstvo u svijetlu moguće invazije na Ukrajinu. Nije beznačajno šta će se dogoditi u Crnoj Gori. Međutim, mislim da je većina donosilaca političkih odluka prilično uvjerena da će Crna Gora pronaći rešenje i da ima Ustav i institucije koje će to riješiti na način koji neće ugroziti njenu demokratiju, svakako ne njenu nezavisnost i privrženost tim principima.
Konačno, nije toliko važno šta SAD misle. Crna Gora zauzima stav o mnogim od ovih međunarodnih pitanja u skladu sa svojim interesima, kako i treba da bude. Svaka država treba da uzme u obzir prije svega sopstveni nacionalni interes pri zauzimanju spoljnopolitičkih stavova. Na primjer, važan princip za koji se NATO i EU, a naročito NATO, zalažu, jeste da svaka zemlja ima pravo da sama bira svoje bezbjednosne aranžmane. To je tako važan princip u Evropi, ali je i veoma važan princip za malu državu kao što je Crna Gora.
Glas Amerike: Koga vidite kao američkog partnera trenutno u Crnoj Gori, ako se uzme u obzir veliki razdor između odlazećeg premijera Krivokapića i potpredsjednika Abazovića?
Mur: Nadam se da Sjedinjene Države neće biti previše uključene u to, jer vjerujem da će Crna Gora to sama riješiti. Crnogorska demokratija će biti snažnija dok se suočava sa ovakvim izazovima, i prevazilazi ih, što će uraditi i u ovom slučaju. Napomenuću da govorim kao privatno lice, ima toliko potencijalnih partnera u Crnoj Gori koji dijele te iste široke vrednosti i prioritete o kojima smo više puta govorili. Vrlo je malo onih koji se ne slažu sa nekim od tih vrijednosti ili prioriteta. Zato sam uvjeren da će, šta god da se desi, sve biti u redu, čak i ako to znači prevremene izbore. To nije smak svijeta. To je normalno u parlamentarnim sistemima.
Glas Amerike: A u slučaju bilo kakve nestabilnosti u Crnoj Gori, ko bi od toga imao koristi?
Mur: Vjerovatno snage u Crnoj Gori i van nje koje dugo žele nestabilnost. Nažalost, rekao bih da je Rusija jedan od tih spoljnih snaga, ne samo u Crnoj Gori. Rusija vjeruje, što mislim da je pogrešno, da ima koristi od nestabilnosti u regionu. Rusija smatra da joj je u interesu da spriječi dalje proširenje Evropske unije i NATO. Nestabilnost može da zaustavi dalji napredak u tom pogledu. To vidimo u Republici Srpskoj i njenim odnosima sa Rusijom, u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, čak i u članicama NATO-a, kao što je Bugarska. I pretpostavljam, bilo ko u Crnoj Gori - a mislim da su oni marginalni - ko ne prihvata realnost onoga što je Crna Gora danas kao nezavisna, demokratska, zapadno orijentisana država, bi mogao da ima koristi od nestabilnosti. Ali ne mislim da postoji veliki rizik od toga.
