Izvršni direktor podgoričkog Foruma za političke i bezbjednosne studije Bojan Bugarin ocijenio je u nedjelju, u izjavi za Glas Amerike, da će politička nestabilnost produbiti krizu u Crnoj Gori, te da bi naredna Vlada trebalo da bude sastavljena od stručnjaka iz svih nacionalnih korpusa kako bi se izbjegle međunacionalne tenzije i podjele.
Bugarin je ocijenio da su “okidač” za raskid u crnogorskoj vladajućoj većini bila dešavanja na dan ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju 5. septembra, postalo jasno da je blizu kraj vladajuće koalicije.
“Tada je već bilo jasno da je kraj vladajuće koalicije blizu. URA tada istinski počinje da uviđa da je stanje neodrživo, kako s aspekta međunarodne zajednice, tako i s aspekta svog rukovodstva, članstva, simpatizera i glasača, koji sve više počinju da negoduju zbog pravca kojim se kreće Crna Gora, kao i zbog velikog broja ustupaka koji se prave (premijeru, Zdravku) Krivokapiću i SPC-u”, ocijenio je Bugarin za Glas Amerike.
Bugarin smatra da, nakon događaja na Cetinju, svima u u parlamentarnoj većini i Vladi postaje jasno da je kraj političke romanse blizu i svako počinje da radi u susret političkom raspletu i lokalnim izborima u maju 2022.
On je ocijenio da je uslijedila situacija da “premijer Krivokapić i njegovi saradnici tajno pregovaraju sa manjinskim partijama i nude im ulazak u Vladu i povlastice, kako bi iz “igre” izbacili URA-u, dok Krivokapić, kao nestranački premijer, sve vrijeme u suštini radi na stvaranju partije i zapošljava u državnoj upravi njene buduće kadrove”.
“Zatim dolazi do osmišljavanja Programa Evropa sad, što predstavlja odličan političko-marketinški potez u susret političkom obračunu i izborima”, ocijenio je Bugarin.
Prema njegovoj analizi, “vidjevši da je uveliko otpočeo politički populizam, u cilju zauzimanja što boljih pozicija za predstojeća politička dešavanja i izbore, Demokrate i DF predlažu značajan broj populističkih prijedloga”.
“URA više nije mogla da prihvati i toleriše pravac kojim su ova vlada i država krenule i ambijent koji je postepeno postajao dominantan: politički aktivizam SPC-a, teokratizacija i klerikalizacija države, institucija, kulture, nauke, negiranje crnogorskog i građanskog, veliki upliv Aleksandra Vučića, jačanje desnih radikalnih i nacionalističkih tendencija u društvu kroz medije, književnost i umjetnost, ogroman nepotizam i partitokratija od strane partija iz parlamentarne većine” ocijenio je Bugarin.
Prema njegovim riječima, tada već dolazi, doduše stidljivo, i do prvih kontakata s opozicionim partijama, a interesantna je pozicija i djelovanje SNP-a.
“Ta partija uviđa da će zbog činjenice da nema političke budućnosti sa DF-om, što im je otvoreno poručeno od strane Brisela (Miroslava Lajčaka) i Vašingtona (Gabrijela Eskobara), u novoj preraspodjeli i preslaganju političkih snaga i odnosa politički isplativije biti svrstavanje u red sa URA-om i manjinskim partijama, uz podršku opozicionih partija”, navodi Bugarin i dodaje da je “URA-i i SNP-u postalo jasno da je za međunarodnu zajednicu i prije svega SAD, prihvatljiviji “reformisani i pročišćeni” DPS od Demokratskog fronta!.
Prema njegovoj ocjeni, SNP-u će biti teško da objasni svojim glasačima aranžman sa URA-om i manjinskim partijama, i postoji veliki rizik da ova partija doživi osjetan politički pad.
“URA je morala povući ovaj potez kako upravo ne bi postala politički gubitnik, SNP je u riziku da to postane, buduća Demohrišćanska partija (Krivokapića) će uspjeti da valorizuje i “politički naplati” populističke poteze njenih mladih ministara u okviru Programa Evropa sad i “zavuče ruke” u biračko tijelo DF-a, Demokrata i SNP-a”, smatra Bugarin.
Bugarin vjerije da će “buduća situacija sa manjinskom vladom doprinijeti u manjoj mjeri stabilizaciji i zbijanju redova u DPS-u”, ali I da će “najveći uticaj na dešavanja i kretanja u toj partiji imati međunarodni subjekti i vrlo vjerovatno u toku trajanja manjinske vlade, biti korektivni faktor ove partije”.
On je kazao da će vrijeme mandata te vlade “predstavljati tranzicioni period u kojem će DPS, nakon određenih ustupaka koje će morati da učini, povratiti koalicioni kapacitet”, te da će, “nakon sljedećih parlamentarnih izbora, biti u prilici da, sa svim građanskim i manjinskim partijama čini jednu stabilnu većinu, koja će biti u stanju da nastavi proces evroatlantskih integracija”.
Kaže da je “nesporna činjenica da lider URA-e Dritan Abazović uživa podršku SAD-a i zapadnih saveznika” i da “svoje političko djelovanje usklađuje s očekivanjima koje zapadni partneri imaju od njega”.
“Mišljenja sam da će manjinska vlada, u kojoj se moraju naći i predstavnici najbrojnijeg, crnogorskog nacionalnog korpusa, “dobiti” jasnu agendu svog djelovanja, odnosno koje će prioritete morati da realizuje i da će se za realizaciju te agende obezbijediti sigurna i nesmetana podrška opozicionih partija”, rekao je Bugarin.
Direktor FPBS smatra da je “najbolja prevencija međunacionalnim podjelama I tenzijama meritokratska vlada sa stručnim pojedinicima iz svih nacionalnih korpusa – crnogorskog, srpskog, bošnjačkog, albanskog I hrvatskog, umjesto partitokratije I nepotizma koji su u velikoj mjeri karakterisali dosadašnju vladu”.
“Činjenica je da za kratak vremenski period manjinska vlada ne može ostvariti neke značajnije rezultate, ali je vrlo bitno da pokaže da je moguć drugačiji, bolji i pravedniji sistem, gdje će svako dobiti svoj dio kolača isključivo po zasluzi i da pokuša da utre put i da primjer da je moguće raditi na uspostavljanju jakih i nezavisnih institucija”, rekao je Bugarin.
Politička nestabilnost u Crnoj Gori će se, očekuje Bugarin, svakako nastaviti, “ne možda toliko kao nestabilnost buduće izvršne vlasti (koja će sa parlamentarnim partijama koje će je podržavati morati da postigne konsenzus oko najvažnijih pitanja), ali će politički sukobi i politička neizvjesnost, u sadejstvu sa podsticanjem tenzija i govorom mržnje, sigurno uticati na nastavak i produbljivanje političke krize”.
On smatra da je proces EU integracija, pored ostalog, zaustavljen zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora i konsenzusa oko usvajanja potrebnih zakona iz oblasti pravosuđa, te slabosti institucionalnih i kadrovskih kapaciteta, “jer je veliki broj službenika koji su nosili integracione procese i pregovore napustio državnu službu a veliki broj novih kadrova koji su postavljeni po dubini nemaju potrebna znanja i vještine”.
“Takođe, EU i SAD su pokazivali izvjesnu dozu rezervisanosti prema postupcima ove Vlade”, istakao je i dodao da će “vrlo interesantno biti vidjeti u narednom periodu kakvo će se stanje zateći u bezbjednosnom sektoru, prije svega u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji nikada realno nije bio pod kontrolom potpredsjednika Vlade”.
“Da li je bilo i u kolikoj mjeri kompromitacije bezbednosno osjetljivih podataka, upliva nekih drugih službi, zloupotrebe službe u političke svrhe, loših kadrovskih postavljanja i dr, sve to će jedna sveobuhvatna istraga morati da utvrdi”, rekao je izvršni direktor FPBS i ocijenio da je “ukratko, proces integracija zaustavljen jer…ova vlast je u mnogim aspektima bila gora od prethodne DPS vlade”.
