RSS
Članovi američkog Senata predložili novi zakon o Zapadnom Balkanu
Senatorica Jeanne Shaheen, predsjedavajuća Pododbora za Evropu u Odboru za spoljnopolitičke odnose američkog Senata, uz podršku kolega iz obje političke stranke, ponovo je novom sazivu Senata predložila Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Uz podršku senatora Rogera Wickera, Bena Cardina, Dicka Durbina i Chrisa Van Hollena, prijedlog Shaheen ima za cilj promociju saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama u oblasti cyber bezbednosti i cyber otpornosti, imajući u vidu „štetne napore Irana i Rusije da im zemlje regiona budu meta”.
Prema saopštenju na web stranici senatorice Shaheen, zakon podržava „demokratsku stabilnost i ekonomski razvoj regiona, kroz inicijative u infrastrukturi, trgovini i antikorupciji, uključujući zakonsko ozvaničenje sankcija, kako bi se odvratili akteri koji vode destabilizirajuće aktivnosti”.
Zakon je ponovo ušao u senatsku proceduru u četvrtak, neposredno pred pretres Odbora za spoljnopolitičke odnose o Zapadnom Balkanu. Gotovo ista grupa senatora predložila ga je i prošlom sazivu Senata, ali nije usvojen.
„Održavanje mira i jačanje demokratije na Balkanu od ključne je važnosti za evropsku sigurnost i stabilnost, posebno dok traje Putinov ničim izazvan rat u Ukrajini. Moj dvostranački prijedlog zakona će ojačati trgovinu i investicije između Sjedinjenih Država i Zapadnog Balkana, iskorijeniti korupciju, kodificirati sankcije protiv destabilizirajućih aktera i poslati snažan dvostranački signal da su Sjedinjene Države posvećene našim partnerima u regiji”, rekla je senatorica Shaheen, članica Demokratske stranke.
"Balkan je dom raznovrsnog i živopisnog kulturnog naslijeđa, a njegov geopolitički značaj i dalje raste", izjavio je republikanski senator Wicker. "Brutalna ruska invazija na Ukrajinu naglašava važnost naših balkanskih partnerstava. Usvajanje ovog zakona poslužilo bi kao jasna, dvostranačka izjava o posvećenosti Sjedinjenih Država jačanju naših diplomatskih partnerstava u regionu."
Između ostalog, zakon predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije itd.
Šefica USAID Kongresu: Pomoć inostranstvu ključna u suprotstavljanju utjecaju Kine i Rusije
Visoki republikanski zakonodavac rekao je u srijedu da prioriteti finansiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ne idu dovoljno daleko u rješavanju prijetnje koju predstavlja Komunistička partija Kine (KPK).
Bidenova administracija je zatražila 32 milijarde dolara za USAID i pomoć inostranstvu, što je tri milijarde dolara više od iznosa koji je Kongres izdvojio 2023.
Predsjedavajući Predstavničkog doma za spoljne poslove Michael McCaul rekao je na pretresu sa administratoricom USAID-a Samanthom Power da nije jasno kako ta agencija planira da potroši traženih 400 miliona dolara kroz fond za suzbijanje kineskog uticaja.
"Naša strana pomoć mora da služi kao jasna alternativa KPK i našim protivnicima i da istovremeno spašava živote i projektuje globalno liderstvo SAD širom svijeta", rekao je McCaul.
Pretres sa šefovima agencija o budžetu su praksa na Capitol Hillu svake godine, a zahtjevi za finansiranje služe kao polazna tačka za pregovore.
"Narodna Republika Kina i [ruski predsjednik Vladimir] Putin spremni su da se umiješaju - bilo kroz mutne zajmove pod nepovoljnim uslovima ili uz pomoć plaćenika", rekla je Power Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma. "Međunarodni poredak koji cijeni demokratiju i ljudska prava i poštuje međunarodne granice nije garantovan. Zaista, autoritarni akteri su izazov i cilj im je da ga preoblikuju. Moramo da ulažemo u stabilan i humaniji svijet koji nam je potreban."
Power je rekla zakonodavcima da će budžetsko zakonodavstvo republikanaca u Predstavničkom domu, koji se bavi krizom gornje granice duga nanijeti značajnu štetu misiji USAID-a širom svijeta i američkom globalnom utjecaju. Prošlog mjeseca, Predstavnički dom sa republikanskom većinom usvojio je zakon koji nema šanse da bude usvojen u Senatu SAD sa demokratskom većinom.
Ali njihov prijedlog, ako bude usvojen, povećao bi limit duga u zamjenu za smanjenje vladine potrošnje, uključujući smanjenje finansiranja USAID-a do 22 odsto.
"Kina i Rusija ne smanjuju svoj budžet za međunarodne poslove za skoro jednu trećinu. U stvari, oni rastu i proširuju svoje programe inostrane pomoći kao sredstvo za unapređenje svojih nacionalnih interesa i vršenje uticaja na globalnoj sceni. Gubimo teren", rekao je u srijedu kongresmen iz države New York Gregory Meeks, vodeći demokrata u tom odboru.
McCaul je u nedjelju rekao za ABC News da "neuspjeh nije pravi put kojim se ide..."
"Naši protivnici ovo gledaju veoma pažljivo. Gledaju kada smo podijeljeni... Mislim da ništa više ne bi voljeli, posebno Kina, nego da nas vide da ne ispunimo svoje dužničke obaveze koje su u skladu sa Ustavom", rekao je on.
On je dodao da su republikanci iznijeli plan da to izbjegnu.
"Mislim da smo bili razumni", rekao je McCaul. "Spremni smo da podignemo gornju granicu duga, ali želimo značajna smanjenja potrošnje i ograničavanje potrošnje… na nivo iz 2022."
Power je rekla da se finansiranje USAID-a za 2019. povećalo za polovinu stope rasta programa. Prema istraživanjima javnog mnijenja, mnogi Amerikanci smatraju da su ulaganja u stranu pomoć mnogo veća nego što jesu. Istraživanja dosljedno pokazuju da javnost vjeruje da se 25 odsto budžeta SAD godišnje troši na inostranu pomoć, dok je to u stvari manje od jedan odsto.
"Apsolutno se podrazumijeva da ništa što ovdje predlažem ne bi trebalo da ide na račun odgovarajućih investicija u našu odbranu i u globalno takmičenje u kojem smo sa NRK", rekla je Power zakonodavcima.
U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.
Jasmin Mujanović: Evropska unija popušta Bosni i Hercegovini
Europski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi tokom posjete Bosni i Hercegovini istaknuo je spremnost za ispunjavanje reformi za europske integracije. Specijalista za politiku jugoistočne Europe Jasmin Mujanović smatra da je europska politika dosta popustljiva prema BiH.
Ubica Fentanil (1): Vodeći uzrok smrti od predoziranja u SAD-u
Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, sintetički opijati su glavni uzrok smrti od predoziranja narkoticima u Americi, a prije svega je u pitanju fentanil, koji može da bude 50 puta jači od heroina.
Američka policija kaže da se fentanil jeftino pravi od hemikalija koje uglavnom dolaze iz Kine, i krijumčare kroz Meksiko do Sjedinjenih Država.
Lucas Beirer je bio aktivan u omladinskoj grupi u svojoj crkvi. Radio je kao instruktor plivanja i igrao fudbal u svojoj srednjoj školi u mirnoj zajednici u okolini Seattlea. Ali kada je 16-godišnjak povrijedio leđa, njegova majka, Olga Davidov-Beirer, kaže da je počeo da uzima lijekove protiv bolova.
U početku nije bila previše zabrinuta, ali kaže da se pobrinula da razgovara o rizicima droge nakon što je jedan od Lucasovih drugara umro od predoziranja.
"Razgovarala sam sa Lucasom poslije sahrane, iako nisam imala pojma da i on kupuje pilule. Ali sam razgovarala sa njim, i rekla: 'Lucase, ne znam šta je bilo u pitanju – jer niko nije pominjao fentanil, govorilo se o pilulama, nije bilo jasno šta je, ali sam rekla - želim da budem sigurna da neću biti majka koja je izgubila svoje dijete'", kaže Olga.
Mjesec dana kasnije, istražitelji su rekli da je Lucas uzeo nešto za šta je mislio da je perkoset, veoma jak lijek protiv bolova. To je, međutim, bila falsifikovana pilula pomiješana sa fentanilom. Majka ga je pronašla bez znakova života prvog jutra nove školske godine.
"Čula sam to od njegovih prijatelja - 'Mora da je fentanil, mora da je fentanil', a ja sam pitala šta je fentanil?", prisjeća se ona.
Farmaceutski fentanil je odobren za liječenje jakih bolova. Ilegalni fentanil je često miješan sa heroinom ili kokainom ili se koristi u falsifikovanim tabletama kao što je ona koja je izazvala smrt Lucasa.
Agent američke agencije za borbu protiv opojnih droga Jacob Galvan kaže da laboratorijski testovi pokazuju da se u šest od deset lažnih tableta nalaze potencijalno smrtonosne doze fentanila.
"Kada ih pokažemo našim agentima, oni primjećuju razliku. Pokažemo ga našim ljudima u laboratoriji, oni ne vide razliku – toliko su dobro napravljene", kaže Gealvan.
Olga Beirer misli da to može da se dogodi svakome, jer je profit od fentanila ogroman, a fentanil može da se ubaci u bilo šta.
"Svi treba da znaju da se te stvari prodaju ili distribuiraju na ulici", rekla je ona.
Od tog smrtnog slučaja, u zajednici postoje novi školski programi o opasnostima od fentanila ali i pakovanja sa naloksonom, lijekom protiv predoziranja, da pomognu osoblju da liječi slučajno predoziranje.
"Mislimo da što prije stignemo u škole - to bolje. Bili bismo u osnovnim školama, sve do koledža, ako bi nas primili, jer je toliko važno poslati poruku koliko su smrtonosne te pilule", ističe Galvan.
Sekretarijat za zdravstvo navodi da više od 90 odsto ljudi starijih od 12 godina sa bolešću zloupotrebe opojnih supstanci, ne dobija liječenje.
Lucasova porodica je stvorila grupu volontera koji šire svijest o rizicima fentanila, pomažu porodicama da prepoznaju znake upozorenja i da znaju gdje da zatraže pomoć.
Drugi krug izbora u Turskoj: Politički zamah, čini se, na strani je Erdogana
Turskoj predstoji drugi krug predsjedničkih izbora nakon što glasanje u nedjelju nije rezultiralo pobjednikom. No, politički zamah je, kako izgleda, na strani Erdogana, koji je samo tijesno propustio zadobiti apsolutnu većinu glasova, ali će ostvariti većinu u parlamentu
Biden i republikanci nadaju se dogovoru o podizanju granice zaduživanja
Predsjednik Joe Biden, predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i drugi zvaničnici Kongresa sastali su se u utorak u Bijeloj kući u novom nastojanju da postignu dogovor o podizanju limita zaduživanja SAD-a, kako bi vlada mogla više pozajmljivati i tako plaćati postojeće obaveze.
Sastanak je trajao nešto kraće od sat, ali je McCarhy bio optimista da je „moguće postići dogovor do kraja nedjelje” iako su pregovori, kako je naveo, bili daleko od uspješnih. McCarthy je novinarima rekao da Biden pokušava da postigne dogovor do 1. juna, kako bi se spriječila mogućnost ekonomske katastrofe.
„Moramo da obavimo mnogo za kratko vrijeme”, rekao je McCarthy, navodeći da je posljednji sastanak otvorio put za buduće razgovore.
Biden je poslije sastanka saopštio da je ostalo još da se radi na teškim pitanjima, ali da je optimističan da postoji put ka „odgovornom, dvostranačkom dogovoru o budžetu ako obje strane pregovaraju u dobroj vjeri i prepoznaju da nijedna od njih ne može dobiti sve što želi”. Biden je rekao da je sastanak bio produktivan, ali da još ima posla.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer, koji je učestvovao na sastanku, također je izrazio nadu u dogovor, ističući da su svi učesnici razumjeli da bi bilo katastrofalno ako bi SAD došle u poziciju da ne mogu da plaćaju račune. Također je najavio nastavak dvostranačkih pregovora.
Biden insistira da Kongres podigne trenutnu gornju granicu duga od 31,4 hiljada milijardi dolara, pri čemu to ne bi povlačilo dodatne uslove.
McCarthy i republikanci u Kongresu pozvali su na značajno smanjenje buduće državne potrošnje u zamjenu za podizanje granice duga na godinu dana. Taj scenario bi zahtijevao novu rundu pregovora o gornjoj granici duga tokom rane faze predsjedničkih prelimarnih izbora 2024. godine.
Zbog moguće krize, Biden je odlučio da skrati planiranu posjetu Japanu, Papui Novoj Gvineji i Australiji, koja počinje u srijedu. Biden će prisustvovati samitu G7 u Japanu, ali se onda vraća u Washington, saopšteno je iz Bijele kuće.
Iz Bijele kuće su saopštili da je predsjednik nakon sastanka naložio svojim zaposlenicima da nastave sastanke na dnevnom nivou, dodajući da bi volio da se sa liderima putem telefona čuje u toku sedmice, te da se ponovo sastanu nakon njegovog povratka.
Iako je trenutni limit duga dostignut u januaru, ministrica finansija Janet Yellen i američki finansijski zvaničnici preduzeli su ono što opisuju kao „vanredne mjere” kako bi uskladili potrošnju i nastavili plaćati vladine račune. Ona kaže da bi SAD mogle ostati bez gotovine za ispunjavanje obaveza do 1. juna.
Sjedinjene Države nikada nisu bile u poziciji da ne mogu plaćati svoje dugove. Yellen i drugi najviši vladini zvaničnici upozorili su da će to imati direktne i široko rasprostranjene posljedice, uključujući katastrofu na američkim i svjetskim berzama, masovna otpuštanja američkih radnika i odgođene isplate američkim penzionerima i zdravstvenim radnicima koji liječe starije Amerikance.
Kongres SAD je podizao gornju granicu duga 78 puta - i za vrijeme predsjednika demokrata i za vrijeme republikanaca, uključujući tri puta tokom četverogodišnjeg mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Trump, koji je ponovo jedan od republikanskih kandidata za predsjedničku nominaciju, je prošle sedmice iskazao ravnodušnost prema mogućem neplaćanju dugova.
„Kažem republikancima, kongresmenima i senatorima, ako vam [Biden i demokrate] ne daju velike [budžetske]rezove, moraćete da izaberete neplaćanje obaveza“, rekao je Trump. "Ali to je bolje od ovoga što trenutno radimo jer trošimo novac kao pijani mornari."
Prošle sedmice, Biden i kongresni lideri obje političke stranke sastali su se bez postizanja sporazuma o gornjoj granici duga, ali su njihovi predstavnici i članovi kabineta nastavili razgovore.
Iako je Biden rekao da ne bi povezivao povećanje limita zaduživanja sa budućim rezovima vladine potrošnje, naveo je da je voljan odvojeno razgovarati o ograničenjima potrošnje. Godišnji deficiti od milijardi dolara već godinama su uobičajeni za američku vladu.
Ako se postigne dogovor, u napetoj političkoj atmosferi u Washingtonu moglo bi biti pitanje terminologije da li su povećanje gornje granice duga i paralelno smanjenje buduće potrošnje povezani. I Biden i republikanci u Kongresu žele biti u mogućnosti proglasiti pobjedu.
Dvije strane diskutuju oko toga do koje mjere će gornja granica duga biti podignuta - i na koliko dugo - kao i oko zahtjeva republikanaca za smanjenje potrošnje, koje su oni nedavno usvojili u Predstavničkom domu Kongresa.
Amnesty: Prošle godine pogubljeno 53 odsto više ljudi širom svijeta
Broj pogubljenja 2022. godine dostigao je najviši nivo posljednjih pet godina, saopšteno je iz Amnesty Internationala. Ta organizacija zabilježila je 883 slučaja u 20 zemalja, što je rast od 53 procenta. Taj broj međutim ne obuhvata Kinu, gdje su ti podaci tajni.
Najveći rast kada je riječ o izvršenjima smrtne kazne zabilježen je u bliskoistočnim zemljama. U Iranu, taj broj je skočio sa 314 2021. godine na 576 2022. U Saudijskoj Arabiji, utrostručio se broj pogubljenih, sa 65 2021. na 196 2022. - što je najviše posljednjih 30 godina. U velikom broju slučajeva riječ je o krivičnim djelima povezanim sa narkoticima.
"Trebalo bi uz to da dodamo i da se smrtna kazna i dalje koristi kao sredstvo državne represije u obje zemlje. Na primjer, na kraju godine, vidjeli smo da Iran hapsi demonstrante i koristi smrtnu kaznu da ih kazni. Pogubljenja i smrtne kazne nastavili su se i 2023. Upotreba smrtne kazne u Iranu ima i disproporcionalne posljedice po etničke i vjerske manjine", kaže Chiara Sangiorgio iz Amnestyja.
Slično je zabilježeno i u Saudijskoj Arabiji.
"U jednom danu prošle godine, pogubljena je 81 osoba. Polovina su bili pripadnici šitske manjine u Saudijskoj Arabiji", navodi ona.
Amnesty ističe da je jasno da je najviše pogubljenih i dalje u Kini.
"Ta zemlja i dalje u tajnosti izvršava hiljade pogubljenja godišnje, a izrekla je i isti obim smrtnih kazni. Međutim, zbog tajnosti je nemoguće utvrditi tačan broj. Imamo zvanične potvrde vlasti da su pogubljeni optuženi za prestupe povezane sa narkoticima, da se korupcija kažnjava smrću. Međutim brojke su tajne", ističe Sangiorgio.
Velom tajne obavijena je i upotreba smrtnih kazni u Sjevernoj Koreji i Vijetnamu. Rast broja pogubljenja zabilježen je i u zemljama u kojima su izvedeni vojni pučevi.
Egipat je 2022. godine pogubio 24 osobe. U Mjanmaru se koristi smrtna kazna prvi put od 1980-tih.
U Sjedinjenim Državama je također izvršeno više smrtnih kazni, 18 u odnosu na 11 prethodne godine.
"I dalje je drugi najmanji broj smrtnih kazni u savremenoj historiji SAD - što nam govori da su se raspoloženje i stav porotnika koji o tome odlučuju promijenili", kaže Sangiorgio.
Izvještaj Amnesy Internationala pokriva 2022. godinu. Međutim, u Iranu je zabilježen rast broja pogubljenih i 2023. Najmanje 209 ljudi je pogubljeno ove godine, prema podacima Ujedinjenih nacija koje su zatražile da se prekine sa tom praksom.
Zamjenik šefa NATO-a upozorava Kinu da ne naoružava Rusiju
Dok svijet čeka da Ukrajina počne svoju očekivanu proljetnu kontraofanzivu protiv Rusije, zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava Kinu da ne pruža vojnu podršku Moskvi dok Rusija nastavlja svoju brutalnu i ilegalnu invaziju.
„Još nismo vidjeli znakove da Kina isporučuje vojno oružje kako bi pomogla Rusiji, ali znamo da su razgovori u toku” rekao je Geoana za Glas Amerike u intervjuu u petak. „Ovo će biti vrlo, vrlo ozbiljna odluka Kine koja će utjecati ne samo na njihov odnos s nama, već i na ugled Kine u ostatku svijeta.”
Rusija je „agresor” u ukrajinskom ratu, a naoružavanje Moskve je „nešto što mi vrlo, vrlo, vrlo, vrlo oštro osuđujemo”, rekao je on.
U ponedjeljak u Pentagonu, sekretar za štampu Pentagona brigadni general Pat Ryder rekao je novinarima da su SAD prenijele Kini „negativne posljedice pružanja smrtonosne pomoći Rusiji”.
„Ne samo da bi produžilo trajanje ove, ruske ilegalne okupacije Ukrajine, i rezultiralo hiljadama nevinih ubijenih u Ukrajini, [to] bi ih također direktno stavilo u tabor zemalja koje žele da eliminišu Ukrajinu kao naciju”, rekao je Ryder.
U aprilu je, odgovarajući na stalnu zabrinutost Zapada da će Peking pružiti vojnu pomoć Rusiji, kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang rekao da Kina neće prodavati oružje nijednoj strani u ratu u Ukrajini.
Geoana, koji podržava ulazak Ukrajine u NATO, rekao je za Glas Amerike da zemlje poput Ukrajine i Gruzije ne bi trebalo da „imaju pravo veta od strane spoljne sile poput Rusije na svoju sudbinu”.
„Istina [je] da nije stvar Rusije kakvu ću odluku donijeti za svoju zemlju. Na meni je, na mom narodu, na mojim izabranim liderima, da donesem odluku gdje i kako želim živjeti moj život”, rekao je.
Rusija, koja se proteže na 17 miliona kilometara i 11 vremenskih zona, nikada neće biti „okružena NATO-om”, dodao je on, nazivajući sugestije Rusije kao takve „propagandom”.
Geoana je za Glas Amerike rekao da su linije fronta u Ukrajini bile promjenjive, a NATO je vidio naznake da Ukrajina osvaja teritoriju duž zapadne strane grada Bakhmuta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na strpljenje dok Ukrajina nastavlja odlagati ofanzivu.
„Još nam treba još malo vremena”, rekao je novinarima prošle sedmice.
Geoana je za Glas Amerike rekao da vjeruje u procjenu ukrajinskog lidera.
„Znamo da Ukrajina ima kapacitet da pokrene uspješnu kontraofanzivu, ali također znamo da Rusija ima kapacitet da pruži značajan otpor“, rekao je on.
Vojni stručnjaci vjeruju da će rat u Ukrajini sve više suprotstaviti kvantitet i kvalitet u narednim mjesecima.
Holandski admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, rekao je novinarima prošle sedmice da će Rusija „morati da se fokusira” na veći broj regruta i loše obučenih mobiliziranih ljudi dok koristi starije oružje kao što je tenk T-54 iz doba hladnog rata, za koji je rekao da je još uvijek u izobilju u ruskim zalihama.
„Ukrajinci se fokusiraju na kvalitet sa zapadnim sistemima naoružanja i zapadnom obukom. To je velika razlika”, rekao je Bauer.
Ali, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za Evropu, američki general Christopher Cavoli, kaže da je Ukrajina ozbiljno degradirala ruske kopnene snage, „u drugim domenima, degradacija je bila mnogo manje primjetna”.
Lekcije naučene iz Afganistana
Ruska invazija na Ukrajinu uslijedila je samo šest mjeseci nakon povlačenja američkih i međunarodnih snaga iz Afganistana, što je rezultiralo ponovnim preuzimanjem kontrole talibana nad zemljom.
Geoana je za Glas Amerike rekao da su članice NATO-a „dužne” da izvuku pouke iz afganistanskog povlačenja, koje je nazvao „teškom” i „traumatičnom odlukom”.
„Ne treba da zatvaramo oči pred stvarima koje smo uradili dobro i stvarima koje nismo uradili dobro”, rekao je on.
Više od 120.000 ljudi evakuisano je u augustu 2021. godine, ali je na desetine hiljada afganistanskih saveznika ostavljeno. U napadu terorističke grupe Islamske države na međunarodni aerodrom u Kabulu tokom evakuacije ubijeno je više od 170 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, a američki napad dronovima koji je trebao ciljati napadača umjesto toga je ubio 10 civila.
„Imam kolege u NATO-u kojima je još uvijek teško znajući da smo ostavili toliko Afganistanaca”, rekao je on.
Od međunarodnog povlačenja, talibani su ograničili ženama pristup obrazovanju i zabranili ženama da rade s međunarodnim humanitarnim grupama. Siromaštvo je divljalo.
Armijski general Michael Kurilla, šef američke središnje komande, rekao je senatskom Komitetu za oružane snage ranije ove godine da će ogranak Islamske države u Afganistanu, poznat kao Islamska država-Khorasan, moći da izvede terorističke napade u Evropi i Aziji „za manje od šest mjeseci sa malo ili bez upozorenja”.
SAD: Rusija i Iran šire svoje vojne veze
Sjedinjene Države saopštile su u ponedjeljak da postoje znaci da Rusija i Iran proširuju svoju vojnu saradnju.
Portparol State Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima da Iran "ostaje glavni vojni podržavalac Rusije" i da je "Iran Rusiji već obezbijedio artiljeriju i tenkove za upotrebu u Ukrajini".
Patel je rekao da je od augusta "Iran obezbijedio Rusiji više od 400 bespilotnih letjelica, prvenstveno vrste Šahed", dok je "Rusija potrošila većinu ovih bespilotnih letjelica koristeći ih za gađanje ukrajinske kritične infrastrukture unutar Ukrajine".
"Produbljivanje ove saradnje predstavlja prijetnju i opasnost ne samo za Ukrajinu; to je prijetnja i opasnost za susede Rusije, susjede Irana i međunarodnu zajednicu u cjelini", rekao je Patel novinarima.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby rekao je novinarima tokom brifinga u ponedjeljak da veze Rusije i Irana omogućavaju Rusiji da ubija više ljudi u Ukrajini, dok Iranu omogućavaju da skladišti vojnu opremu i predstavlja veću prijetnju svojim susjedima.
Tekst je objavljen na stranicama Glasa Amerike na persijskom jeziku. Neke informacije dobijene su od agencije Reuters.
[INTERVJU] Schmidt: Uspjeh ima mnogo roditelja, ali neuspjeh je siroče
Frustriran bh. političarima, visoki predstavnik Christian Schmidt kaže da ga njihov nerad i neiskorištavanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, obavezuje na intervencije.
Sa novinarom Glasa Amerike Ajdinom Muratovićem je razgovarao o svojim ciljevima, motivacijama, frustracijama, te šta mu zapravo znači Srebrenica.
GLAS AMERIKE: Često navodite da ste "racionalan" i "efikasan" Nijemac, ali su vaše intervencije u formiranju Vlade Federacije objektivno bile nespretne. Intervenirali ste u oktobru sa takozvanim "paketom funkcionalnosti", obećavajući deblokiranje Federacije, samo da bi SDA blokirala stvaranje Vlade. Ponovo ste intervenirali u aprilu. Kako povratiti vjeru u kompetentnost vaših odluka u budućnosti?
SCHMIDT: "Mislim da se ove odluke moraju sagledati zajedno. Cilj je bio da se odlukom izabranih tijela dobije funkcionalna vlada. Ustavi u Bosni i Hercegovini su puni provjeravanja i balansiranja, a ponekad se te provjere i balansi zloupotrebljavaju samo za blokiranje. Tako da sam u oktobru mogao deblokirati formiranje Ustavnog suda Federacije, izbore Predsjedništva [Federacije], a sada i izbor Vlade. Tako da sam uvjeren da je ovo imalo efekta. Postoje rupe u Ustavu, ili veze koje se ne mogu raspetljati zbog današnjih pravila, i to mora popuniti Parlament. Tako da sam ponudio godinu dana da se raspravlja na parlamentarnom nivou i da se donesu odluke o amandmanima na Ustav, onda mislim da bi to bilo izvodljivo i održivo."
GLAS AMERIKE: Hrvatski premijer Plenković javno se hvalio uticajem koji ima na vaše mjere. Odbacili ste ovu tvrdnju, navodeći da sami donosite svoje odluke. Ipak, u Bosni i Hercegovini mnogi tvrde da vaš zahtjev za minimalno 3/5 glasova u Klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije za blokiranje formiranja Vlade, efektivno onemogućava formiranje Vlade bez HDZ-a. Želim vam dati priliku da objasnite zašto ste odabrali 3/5 umjesto npr. dvije trećine ili bilo kojeg drugog razlomka. Kako ste došli do tog broja?
SCHMIDT: "Uspjeh ima mnogo roditelja, ali neuspjeh je siroče. Oni koji sagledaju moje odluke vidjet će da one ne mijenjaju etničke strukture. To ne mogu sam učiniti. Moramo promijeniti Ustav kada su manjine u pitanju. Trenutno je diskriminatoran i zato moramo raditi na tome. Kako čujem SDA sada nije zadovoljna. Razumijem, jer je SDA izgubila predsjedničke izbore 2. oktobra, inače, bez ikakvog doprinosa s moje strane. Sami su odgovorni za svoj poraz. Od osnivanja Federacije, od Washingtonskog sporazuma, uglavnom postoji koalicija između SDA i HDZ-a. Bošnjački reformski blok je sada partner.
Spoznao sam da su neki od ovih komentara u Bosni i Hercegovini vođeni vlastitim interesom, pa pozivam one koji ih zastupaju da dođu na raspravu o amandmanima na Ustav. Svima koji sada govore 'Zašto ste intervenisali? Dajte im više vremena', kažem: 'Dobro, od 2014. imate Vladu u 'tehničkom mandatu'. Sada imate odlazećeg premijera, koji je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja. Da li stvarno da čekam naredne dvije godine? Šta bi se desilo? Time bi se zatvorio prozor mogućnosti za evropske integracije."
Prošla su dobra stara vremena u kojima ste samo kritikovali visokog predstavnika zato što je obavljao vaš posao.- Schmidt
GLAS AMERIKE: Jedan od kritičara je zapravo član SDP-a, stranke koja nije u vladajućoj koaliciji, Irfan Čengić. Razumijem kritiku SDA, oni će, naravno, kritikovati jer nisu dio vlasti, ali ovaj čovjek jeste. On se posebno fokusirao na 3/5 u odnosu na bilo koji drugi odnos snaga. Možete li još jednom objasniti kako ste došli do 3/5 glasova?
SCHMIDT: "Riječ je o privremenom prijedlogu. Mogli biste imati dvije trećine, tri petine ili bilo šta drugo. Ovo je samo nešto s čim se može raditi. Ako ste nezadovoljni, slobodno to promijenite, jer moj amandman neće stupiti na snagu ukoliko u narednih godinu dana u Parlamentu bude postojao konsenzus za neko drugo rješenje. Dakle, ovo je poziv. Idite na posao i dajte prijedlog. Prošla su dobra stara vremena u kojima ste samo kritikovali visokog predstavnika zato što je obavljao vaš posao. Radite svoj posao. To je moja poruka."
GLAS AMERIKE: Vaša aprilska odluka uspješno je uklonila mogućnost SDA da blokira formiranje nove Vlade. Ali kao što smo vidjeli u prošlosti, opstrukcijama se ne bavi samo ta stranka. U svom prvom odgovoru spomenuli ste da su mnoge strane zloupotrebljavale ove provjere i ravnoteže. Ranije je HDZ bio taj koji je blokirao formiranje Vlade. Zapravo, Sjedinjene Države su sankcionisale jednog od njihovih ključnih članova, Marinka Čavaru, zbog opstrukcionizma. Kako ova intervencija, za koju tvrdite da je trajno rješenje, ukoliko se Parlament ne usaglasi prije maja 2024. godine, sprječava HDZ da potencijalno opstruira formiranje Vlade 2026. godine? Ili je to problem kojim ćete se baviti tek u budućnosti?
SCHMIDT: "Nisam pravio nikakvu razliku između bilo koje stranke. Problem u ovoj zemlji je nedostatak kulture dolaženja do kompromisnog dogovora. Ne morate imati isto mišljenje, ali morate pokušati pronaći zajedničko rješenje. Moja odluka od 2. oktobra bila je odgovor na blokadu na nivou Federacije. Bivši Reis-ul-Ulema Mustafa Cerić je rekao da bi trebala SDA da razmisli 'zašto niko ne želi u koaliciju sa vama'.
U suštini, morate da shvatite da će postojati odgovor na svaku blokadu...- Schmidt
Jednostavno nije moguće okriviti nekog ko pokuša da donese trenutno rješenje. Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili. I prijatelji, ja ne gledam partijsku pripadnost ili etničku grupu. U suštini, morate da shvatite da će postojati odgovor na svaku blokadu, jer vi imate obavezu. Izvinite što sam ovako otvoren. Nekada sam u svojoj zemlji bio neko ko bi pokušao da nađe kompromis, ali ponekad moraš ići naprijed. I Evropska unija je veoma sretna. Zašto? Otvorili smo prozor mogućnosti sa statusom kandidature za članstvo Bosne i Hercegovine. Ali pogledajte oko sebe - u trenutku kada je rat u Evropi, oni sjede i razmišljaju o tri petine ili dvije trećine, a nisu uspjeli sami riješiti problem. Sada je vrijeme, ne za dvije, ni za četiri godine."
GLAS AMERIKE: Kako stvari trenutno stoje, značajan pluralizam postoji samo među Bošnjacima i takozvanim "ostalima". HDZ i SNSD su dominantni u svojim etničkim grupama. Kako odgovarate na optužbe da vaša nametanja učvršćuju i podstiču politiku usmjerenu na etničke grupe na račun politike usmjerene ka građanima?
SCHMIDT: "Ovo je čista glupost. Siguran sam da paket funkcionalnosti, zajedno sa paketom integriteta, sprječava izborne prevare i daje više mogućnosti za pluralizam. Ako se razmišlja dugoročno, moja odluka će doprinijeti živopisnijem spektru različitih stranaka, ne samo kada su u pitanju etničke grupe, nego i građani. Tako da sam uvjeren da smo na pravom putu."
Schmidt: Dayton ima nedostatke koje ne mogu promijeniti
GLAS AMERIKE: Možete li kritičarima onda objasniti zašto niste intervenisali u nametanju zakona koji bi se odnosili na odluke Sejdić-Finci ili Zornić?
SCHMIDT: "To je problem s kojim se ponekad susrećem tokom političkih diskusija u Bosni i Hercegovini i Evropi. Mnogi ljudi imaju dobre ideje, ali malo njih ima detaljno razumijevanje ustavne situacije u Bosni i Hercegovini.
Činjenica je da ih podržavam. Upravo sam to rekao u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u svojoj izjavi. Slučaj Sejdić-Finci, uz ostale slučajeve, svakako trebamo ugraditi u Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj ustav je dio Generalnog okvirnog sporazuma za mir, Aneks četiri. Nije mi dozvoljeno da ovo promijenim. Samo Parlament ima mogućnost da to promijeni. Od mene je traženo da pronađem nediskriminatorske načine integracije 'ostalih' na nivou Federacije, Republike Srpske i kantona. Nisam ovo uradio. Zašto? Zato što je Ustavni sud, u čuvenoj Komšićevoj odluci [2015], naveo da nije dozvoljeno, ni Parlamentu ni meni, da mijenjamo ustave Federacije ili Republike Srpske, sve dok se odluka Sejdić-Finci ne provede na državnom nivou. I tu smo trenutno.
Dakle, uz svo poštovanje koje imam prema demokratskom dijalogu i različitim mišljenjima, poručio bih onima koji protestuju ispred moje kancelarije: 'Samo pređite preko mosta 300 metara do Parlamenta. Zašto se tokom posljednjih 15 godina niste obratili Parlamentu kada je riječ o implementaciji odluke Sejdić-Finci?'
U tom smislu ću biti od pomoći i saglasan sam da se to treba implementirati, ali ovdje se radi o komplikovanoj situaciji ustavne strukture Bosne i Hercegovine. Ne mogu promijeniti Dayton. Moram implementirati Dayton, a Dayton ima nedostataka. To sam rekao i u Ujedinjenim nacijama. Neprihvatljivo je da u današnje vrijeme predsjednicima jevrejske i romske zajednice, g. Finciju i g. Sejdiću, nije dozvoljeno da se kandiduju za predsjednika u svojoj zemlji. Zašto ne? Zato što nisu dio konstitutivnih klubova Hrvata, Srba ili Bošnjaka.
Moramo uraditi reformu. I lično vas molim, nemojte to raditi na način koji je komplikovaniji nego što je to sada. Meni je neugodno zbog nesprovođenja odluke Sejdić-Finci. Ali ponekad u Bosni i Hercegovini imate pojednostavljenu raspravu: 'Ko je odgovoran? Oh, to je visoki predstavnik. On je odgovoran.' Ne, moj prijatelju, nisam ja. Ovo izabrano tijelo je odgovorno. Ovo je demokratija. Morate raditi. Demokratija nije samo prolazna krivica - morate i da radite."
GLAS AMERIKE: Dakle, da rezimiramo ono što ste rekli: mnoga od ovih pitanja mogu se rješavati u parlamentu. To je njihova dužnost, a vi intervenišete samo kada oni odbiju da se time pozabave. A kakav je poticaj sadašnjim ljudima na vlasti da provedu presudu Sejdić-Finci? To bi moglo potkopati njihovu vlastitu moć. Kako zaobići tu blokadu?
SCHMIDT: "Ne znam kakav je njihov način razmišljanja, ali predstavnici različitih stranaka, i ne samo velikih, dali su obećanje u Briselu predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu prošle godine, 12. juna, da će pola godine nakon formiranja svih vlada i institucija - dakle nakon 28. aprila, obećali su da će raditi na rješenju. Mislim da im moramo olakšati. Moramo pomoći, ali to mora doći od njih.
Uspio sam sprovesti mali dio, možda 10% neumskog paketa koji se tiče izbornog integriteta, koji je vrlo važan. To uključuje elektronsko prebrojavanje, kao i provjeru da nema uticaja na biračkom mjestu. Pronašli smo nekoliko problema tokom izbora, ali neki i dalje ostaju. Ja sam, u aprilskoj odluci, u krivični zakon dodao davanje mita za glasanje. Ovo je stavljeno u krivični zakon i sada ima kaznu. I mi moramo da nastavimo sa posmatranjem i garantovanjem poštenih i slobodnih izbora. Ovo je sljedeći korak. Mogu da shvatim da je velikim strankama to donekle neprijatno, jer njihovi rezultati vjerovatno neće biti isti ako se glasovi prebroje kako treba. Ali moje očekivanje je da će ovo biti jedna od najodobravanijih ustavnih promjena. Ali, nažalost, ovakve promjene se često dogovaraju, ali nikada ne sprovode.
...nadam se da će to političke strukture u ovoj zemlji približiti ljudima, jer su, iskreno, daleko.- Schmidt
Sada imamo zamah evropskih integracija u narednih šest mjeseci. Moramo to uraditi. Zašto u narednih šest mjeseci? Pa, moraćete da koristite nova tehnološka sredstva verifikacije, vjerovatno uzimanje otisaka prstiju i slično. Morate dobiti neku obuku, neko osoblje i pravnu osnovu da to učinite. Dakle, za ovo je potrebno vrijeme. Sljedeće godine su općinski izbori. Ovo bi bila dobra prilika da se provjeri da li ove mjere ispunjavaju zahtjeve slobodnih, fer i korektnih izbora.
Onda ćemo morati da se pozabavimo izazovnijim pitanjima kako reformisati Predsjedništvo i kako da donošenje odluka malo odvojimo od vitalnih nacionalnih interesa nekog etničkog kluba. Mislim da moramo doći do boljeg razumijevanja demokratije. Dakle, moja ideja je da i mi treba da razmišljamo o direktnoj demokratiji. U svojoj odluci od 2. oktobra dodao sam član Ustavu Federacije prema kojem je Parlament dužan u roku od godinu dana donijeti zakon koji svakom građaninu Federacije daje pravo da izradi prijedloge zakona. To uključuje i pravo da se o ovim prijedlozima u parlamentu obrati u javnoj raspravi. Ovo mora biti etnički neutralno. Jedna osoba, jedan glas se računa isto. I nadam se da će to političke strukture u ovoj zemlji približiti ljudima, jer su, iskreno, daleko. Postoji jaz koji je nezdrav i ne podržava demokratiju. Tako da mislim da moramo dodati mogućnosti direktne demokratije."
O odnosima sa entitetom Republika Srpska
GLAS AMERIKE: Vi ste gotovo irelevantni u Republici Srpskoj. Zvaničnici odbijaju da se sastanu sa vama, ignorišu vaše odluke, a Željka Cvijanović je izašla iz sale tokom vašeg izlaganja u UN-u. Dodik je zaprijetio: "Onog trenutka kada pokušate da oduzmete imovinu, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske." Ovo je direktan izazov za Daytonski sporazum, vaš legitimitet i vašu sposobnost da djelujete kao visoki predstavnik. Šta činite da osigurate da se Dayton provodi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a ne samo u Federaciji?
SCHMIDT: "Prvo, nije na meni da komentarišem ko izlazi, ko ostaje ili ko treba da dokaže da nema razgovora. Ne morate biti na visokoj diplomatskoj poziciji, već samo imati određeno životno iskustvo da znate da ako prestanete da razgovarate, imate problem da dobijete ono što želite. Jedan političar iz Republike Srpske, ne iz SNSD-a, upravo mi je prošle sedmice rekao: 'Vidi, rekao sam Dodiku, Schmidt je tu. On postoji. On donosi odluke. Zašto ne razgovaramo s njim?'
Ovo pitanje se ne tiče samo mene. Tiče se država članica Vijeća za implementaciju mira. Ako čujemo da Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države nisu prihvaćeni za razgovore u Banja Luci... šta onda? On [Dodik] želi u Evropsku uniju? Izvinite, ali iskustvo Evropske unije je sjedenje i razgovaranje. Razgovaranje je ponekad jako dosadno, ali pričanje je bolje nego pucanje."
GLAS AMERIKE: U govoru u Mađarskoj nedavno ste spomenuli "situaciju u stilu genocida" u Srebrenici. Želim vam dati priliku da jasno iznesete svoje stavove. Da li vjerujete da su Vojska Republike Srpske i paravojske Srbije počinile genocid, ili samo "nešto u stilu genocida"?
SCHMIDT: "Žao mi je što je moja skraćena izjava pogrešno protumačena. O ovome nema sumnje: ovo je bio genocid. Ono što sam želio da iskažem je da je, izvan Srebrenice, bilo slučajeva koji su vrlo bliski genocidu. Posebno sam imao na umu Markale. Zašto služim ovdje u Bosni i Hercegovini - samo da bih udovoljio političarima? Ne bih rekao da mi je to veliki poticaj. Morate ići u Srebrenicu. Tada ćete znati, kao što ja znam, zašto sam ovdje - da se to više nikada ne ponovi.
Dakle, molim vas, dajte onima koji to dovode u pitanje jasan odgovor: nema sumnje - moje osnovno opredjeljenje kao Nijemca, a znam o čemu govorim - da je to genocid. Ali radi se i o razumijevanju da je međunarodna zajednica dugo čekala 92, 93, 94. i 95. godine. A tu je i genocid nad Srebrenicom, ali nažalost, ne samo genocid nad Srebrenicom. Bilo je i drugih masakra koje moramo uzeti u obzir. Svaka žrtva je žrtva koju moramo žaliti. Dakle, to je ono što sam htio reći."
Bijela kuća: Rusija planira da kupi još iranskih dronova
Bijela kuća saopštila je u ponedjeljak da Rusija planira da kupi dodatne dronove iz Irana koje koristi za napade u ratu u Ukrajini nakon što upotrijebila gotovo većinu od 400 bespilotnih letjelica koje je prethodno nabavila iz Teherana.
Administracija predsjednika Joea Bidena prošle godine je objavila satelitske snimke i obavještajne podatke za koje je navela da pokazuju da je Iran prodao stotine dronova Rusiji. Zvaničnici su mjesecima govorili da takođe vjeruju da Iran razmatra prodaju stotina balističkih projektila Rusiji, ali Washington nije imao dokaze da je dogovor o tome postignut.
"Iran takođe nastavlja da Rusiju snabdijeva bespilotnim letjelicama za napad (UAV). Od avgusta, Iran je Rusiji poslao više od 400, uglavnom šahed bespilotnih letjelica. Rusija je većinu iskoristila za napade na ključnu krajinsku infrastrukturu. Snabdijevanjem Rusije ovim bespilotnim letjelicama, Iran je direktno pomogao ruski rat agresije u Ukrajini", rekao je novinarima portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby.
Šahed dronovi, koje je Rusija već kupila, napunjeni su eksplozivima i programirani da lete dok ne napadnu metu. Riječ je o bespilotnim verzijama pilota kamikaza koji su tokom Drugog svjetskog rata svojim avionima punim eksploziva udarali u američke ratne avione u Pacifiku.
Kirby je rekao da Rusi sada pokušavaju da kupe još savremenije i smrtonosnije dronove.
Najnovije informacije dio su obavještajnih podataka o produbljivanju vojne saradnje Rusije i Irana, navode američki zvaničnici. Također su dio širih napora da se skine oznaka povjerljivo sa podataka koji se tiču ruskog rata u Ukrajini, da bi se osnažila globalna izolacija Moskve.
Bidenova administracija navodi da oslanjanje Kremlja na Iran i Sjevernu Koreju - zemlje koje su uglavnom izolovane na međunarodnoj sceni zbog nuklearnih programa i nepoštovanja ljudskih prava - pokazuje da je Rusija očajna - u svijetlu ukrajinskog otpora i uspjeha globalne koalicije koja je poremetila ruske vojne lance nabavke i onemogućila zamjenu ruskog oružja uništenog na ratištu. Iz Bijele kuće je saopšteno da se Rusija okrenula Sjevernoj Koreji za zalihe artiljerije.
Američki zvaničnici naveli su da je Iran takođe poslao Rusiji artiljeriju i tenkovsku municiju za invaziju na Ukrajinu.
"Riječ je o punoj odbrambenoj saradnji koja nanosi štetu Ukrajini, bliskoistočnom regionu i međunarodnoj zajednici", rekao je Kirby i dodao da je Iran glavni vojni pomagač Rusije od početka invazije na Ukrajinu.
Kirby je naglasio da administracija razmatra dalje pooštravanje izvoza da bi spriječila da zapadni djelovi završe u Iran gdje bi bili upotrijebljeni za proizvodnju dronova. Upozorio je i da su moguće dodatne sankcije protiv Irana i Rusije.
Teheran tvrdi da je Rusiji poslao dronove prije početka rata, ali ne i poslije. Sjeverna Koreja odbacuje optužbe da je Rusiju snabdjela artiljerijom.
Prema tvrdnjama Bijele kuće, Iran također planira da kupi dodatnu vojnu opremu iz Rusije, uključujući helikoptere, radare i borbene letjelice. Iran je prošlog mjeseca objavio da je finalizovao dogovor o kupovini ruskih lovaca Su-35.
Nove optužbe iznesene su uoči učešća predsjednika Bidena na samitu G7 u Hirošimi kasnije ove nedelje. Očekuje se da će američki predsjednik pozvati lidere najvećih svjetskih ekonomija da dodatno pooštre kontrole izvoza i sankcije protiv Moskve.
Otkriće najveće evropske "fabrike" kokaina dokaz nove taktike kartela
Paketi kokaina bili su označeni Supermenovim znakom, ali to nije bilo slučajno. Kriminalna banda pokušala je da predstavi da je ilegalna roba upakovana prije slanja iz Kolumbije, jer je željela da sakrije činjenicu da se droga proizvodi mnogo bliže kući.
Kokain sa navodnim supermoćima proizveden je u fabrici sakrivenoj u jednoj zabačenoj kući u Galiciji, na sjeverozapadu Španije.
Banda od osmero "kuhara" radila je danonoćno, sedam dana nedjeljno, u skoro potpunoj izolaciji, na proizvodnji 150 kilograma droge dnevno.
Međutim, policajci koji su razbili taj lanac kažu da je u tehnološki naprednoj "fabrici" moglo da se proizvede čak 200 kilograma kokaina dnevno, čija je ulična vrednost 5,4 miliona dolara.
Španska policija i kriminolozi kažu da je to najveće otkriće neke fabrike kokaina u Evropi do sada, i da ukazuje na novu taktiku kartela.
Umjesto da se droga proizvodi u džunglama Kolumbije ili Perua, a onda krijumčari preko Atlantika, karteli prave fabrike u Evropi kako bi uštedjeli novac i smanjili rizik.
"To je dio nove tendencije, koje moramo da budemo svjesni", izjavio je šef Centralne brigade španske policije za borbu protiv trgovine narkoticima, pod uslovom da ostane anoniman, što je uobičajeno u Španiji.
"Fabrika koju smo otkrili u Ponteverdi u Galiciji je najveća koju smo do sada otkrili u Evropi", kaže taj policijski zvaničnik. "Procjenjujemo da je ova banda mogla da proizvede 200 kilograma svakog dana. Druge policijske jedinice kažu da svuda ima takvih laboratorija."
Banda je sakrila 1,3 tone kokaina u obliku paste, koja se koristi za pravljenje kokaina u prahu, koji se prodaje na ulicama, u mašinama za mrvljenje kamena, koje su isporučene iz Južne Amerike. Policija navodi da je u pitanju najveća količina tog sastojka ikada otkrivena u Evropi u nekoj fabrici droge na tom kontinentu.
"Dobro sakrivena"
"Trebalo nam je 14 sati da izvučemo kokainsku pastu iz tih mašina. To vam govori koliko je dobro bila sakrivena", rekao je predstavnik jedinica za borbu protiv narkotika.
Supermenov znak bio je zalijepljen na paketićima droge namijenjene kupcima da bi se stvorio utisak da je zapakovana u Kolumbiji, u slučaju da kupci sumnjaju u kvalitet.
Policija je uhapsila 18 osumnjičenih u Pontevedri u Galiciji u martu, ali je vijest o raciji objavljena tek nedavno. Svi osumnjičeni su u zatvoru i čekaju da se odredi datum početka suđenja.
Osmero Kolumbijaca radilo je tokom cijele nedjelje u fabrici, nakon što im je banda oduzela pasoše i telefone, kako policija ne bi došla do lokacije cijele operacije. Svaki član bande dobio je nadimak kako bi se sakrio njihov pravi identitet.
Drugačija strategija
Loran Lanijel, analitičar Evropsko centra za praćenje narkotika i bolesti zavisnosti, organizacije Evropske unije sa sjedištem u Lisabonu, kaže da je španska fabrika najnovija u nizu otkrivenih operacija proizvodnje droge na tlu Evrope.
"Mislim da je to drugačija strategija. Ova moda neće zamijeniti tradicionalni trafiking već napravljenog kokaina u Evropu. Ali definitivno postoji trend da se velike količine kokaina prave u samoj Evropi. Ovo nije izolovani incident", izjavio je za Glas Amerike.
Kako je dodao, holandska policija je izvršila racije u deset laboratorija između 2018. i 2021. U svakoj je proizvođeno više od 100 kilograma kokaina dnevno. Također su izvršene racije u manjim fabrikama u Belgiji i Španiji.
"Čini se da se velika količina kokainske paste krijumčari u materijalima kao što su plastika, drvo, ugalj, cement i asfalt, zbog čega je policiji nemoguće da je locira", kaže Lanijel.
"Verovatno je jeftinije i manje rizično imati velike laboratorije u Evropi nego da se droga krijumčari iz Kolumbije".
Lanijel ističe da vlasti treba da otežaju kriminalcima pristup hemikalijama ključnim za proizvodnju kokaina.
2021. godine, Ujedinjene nacije su procijenile da je na svijetu svake godine proizevedeno oko 2.000 tona čistog kokaina, u vrednosti od 5,4 milijarde dolara. Tu procjenu je, međutim, nemoguće provjeriti.
Lanijel dodaje da je trgovina kokainom u porastu, pošto je proces izvlačenja iz biljke koke sada unaprijeđen u odnosu na prije deset godina, što znači da postoji veći profit za narko-bande.
"To je veoma profitabilan biznis. Koristi se za kupovinu oružja, i izazivanje nasilja i korupcije u Evropi", kaže evropski analitičar.
Američka granična služba: Broj migranata koji prelaze granicu sa Meksikom pao za 50 posto
Agenti američke granične patrole zabilježili su pad broja migranata koji prelaze granicu za 50 posto otkako je u četvrtak u ponoć istekla imigracijska politika iz ere pandemije poznata kao član 42, rekao je ministar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas na CNN-u „Stanje nacije” u nedjelju.
„U protekla dva dana, granična patrola Sjedinjenih Država doživjela je pad broja susreta za 50 posto u odnosu na ono što smo imali ranije u sedmici prije nego što je član 42 završio u četvrtak u ponoć”, rekao je Mayorkas. „Još je rano. U trećem smo danu. Ali ovu tranziciju smo planirali mjesecima i mjesecima.”
Mayorkas je rekao da su agenti američke granične patrole imali oko 6.300 susreta s graničnim prelazima u petak i još 4.200 u subotu, u poređenju sa više od 10.000 neposredno prije isteka člana 42.
Tražitelji azila iz Meksika nadaju se ulasku u SAD nakon završetka člana 42.
Lupita, 36-godišnja Meksikanka iz države Michoacan, provela je tri mjeseca u skloništu, čekajući da podnese zahtjev za azil u Sjedinjenim Državama. Ona nosi neke od dokaza za svoj slučaj: rane od metaka na rukama, ramenu i stomaku.
Od marta 2020, kada su široka ograničenja iz ere COVID-a stupila na snagu na jugozapadnoj granici, Meksikancima poput Lupite uglavnom je zabranjeno da traže utočište u SAD-u i umjesto toga su brzo protjerani nazad u Meksiko.
U petak se to promijenilo kada je administracija predsjednika Joea Bidena ukinula član 42, odredbu inspiriranu COVID-om koja je dozvolila američkoj vladi da odbije tražioce azila iz razloga javnog zdravlja.
Odvjetnici za imigraciju u skloništu Tijuana, preko granice iz San Diega u Kaliforniji, savjetovali su migrante da se prijave za termin da priđu ulaznoj luci na novoj vladinoj aplikaciji poznatoj kao „CBP One” ako žele imati šansu da dobiju azil.
U isto vrijeme kada je istekao član 42, Bidenova administracija je implementirala novu uredbu koja pretpostavlja da će većina migranata biti nepodobna za azil ako ne koriste legalne puteve za ulazak u SAD kao što je CBP One.
Lupita, koja sada pokušava da zakaže termin preko CBP One, rekla je da je pobjegla iz kuće nakon što je njen muž ubijen u pucnjavi kartela prošle godine, tokom koje je rekla da je ranjena.
Lupita, koja je tražila da ne objavljuje svoje prezime niti da je fotografiše iz straha od odmazde, rekla je da su joj tužioci rekli da je napad bio slučaj pogrešnog identiteta, ali se boji da bi prisustvovanjem ubistvu svog supruga bila ugrožena ona i njena djeca. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi njen račun.
„Ovo je uglavnom za moju djecu”, rekla je Lupita. „Ne mogu se vratiti kući.”
Mnoge porodice migranata bježe od političkog nasilja ili porodičnog zlostavljanja kod kuće, traume koja se često pogoršava tokom kopnenog putovanja kroz Centralnu Ameriku i Meksiko, gdje su žrtve svih vrsta sigurnosnih snaga i kriminalnih grupa, rekla je Judith Cabrera de la Rocha , ko-direktorica skloništa Tijuana.
„Oni stižu ovamo neuhranjeni, dehidrirani, uključujući trudnice, i sa teškim posljedicama po njihovo mentalno zdravlje. I to je uz to što je razlog zašto su otišli bio traumatizirajući”, rekao je Cabrera.
„Volim da razmišljam o ovome kao o mjestu za zdravlje”, rekla je za sklonište. „Pružamo mjesto koje je malo sigurnije.”
Nova uredba također zabranjuje većini migranata da dobiju azil ako su prošli kroz druge zemlje bez prethodnog traženja zaštite negdje drugdje, što bi se odnosilo na većinu ljudi koji nisu iz Meksika, ali koji su prošli tamo da bi došli do granice.
Zagovornici imigracije podnijeli su pravni prigovor protiv novih mjera za azil, tvrdeći da krše američke i međunarodne zakone i da liče na ograničenja koja je nametnuo Bidenov republikanski prethodnik Donald Trump, a koja su blokirana na sudu.
Desetine hiljada migranata požurilo je na granicu prošle sedmice pokušavajući ući u zemlju prije nego što su nova pravila o azilu stupila na snagu. U borbi do granice meksička nacionalna agencija za migracije saopštila je da je jedan 29-godišnji kubanski migrant poginuo pokušavajući da prepliva rijeku Rio Grande u Texas u petak rano ujutru.
Nagli porast nedavnih dolazaka opteretio je američku carinsku i graničnu zaštitu. Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od saveznog sudije na Floridi da privremeno obustavi nalog koji je izdao u petak koji sprečava pogranične agente da puste migrante iz pritvora, a da im prethodno ne daju službene obavijesti da se pojave pred imigracijskim sudom. Vlada kaže da je ta praksa potrebna kako bi se spriječila pretrpanost pritvorskih centara u SAD-u.
Kako kraj covid-19 vanrednog stanja utiče na Amerikance
Na vrhuncu pandemije, bolnica Mount Sinai South Nassau u Njujorku, imala je više od 400 pacijenata zaraženih kovidom 19, od kojih su mnogi bili veoma bolesni. Ovih dana ih ima manje od petoro, a zaraženih nema ni na intenzivnoj njezi, kaže doktor Aron Glat, epidemiolog u bolnici.
Zbog najnovijih brojki, Glat je saglasan sa odlukom federalne vlade da ukine vanredno stanje u javnom zdravstvu uvedeno zbog kovida. Međutim, takođe želi da javnost razumije šta to znači.
"Ljudi će morati da razumiju da više neće biti benefita koji su bili dostupni zbog vanrednog stanja. Neće biti više besplatnih stvari koje je vlada davala. To je broj jedan. Broj dva je da je vanredno stanje omogućilo da se prevaziđu neka regulatorna ograničenja koja bi obično bila prisutna. I ona će se sada vratiti", kaže Glat.
Poslije više od tri godine, najmanje milion smrtnih slučajeva i 104,5 miliona prijavljenih infekcija, vanredno stanje uvedeno zbog kovida je okončano u četvrtak 11. maja.
“Najveća posljedica toga je simbolična. U suštini je riječ o poruci da smo imali ovu važnu objavu kojoj je došao kraj i simboliše prelazak sa tog vanrednog stanja, koje je omogućilo dosta fleksibilnosti, na drugačiju poziciju", kaže Džen Kejts, potpredsjednica u Fondaciji porodice Kajzer, neprofitnoj organizaciji usredsređenoj na zdravstvenu zaštitu.
Pandemija je vrhunac dostigla između jula 2020. i jula 2021. godine. Najveći broj hositalizacija bio je u decembru 2020. i januaru 2021. godine.
Šta se mijenja?
Amerikanci će kraj vanrednog stanja doživjeti na različite načine.
"Period besplatnih testova na kovid je završen. Ljudi će uglavnom primjećivati da će stvari koje se uzimane zdravo za gotovo tokom posljednje dvije i po godine, u sred pandemije, i na koje smo navilkli, sada postati komplikovanije", ističe Boris Lašnijak, bivši vršilac dužnosti glavnog zdravstvenog zvaničnika u SAD (2013-2014), a sada dekan Škole za javno zdravlje pri Univerzitetu Merilenda.
Tokom pandemije, federalna vlada je građanima poslala više od 70 miliona besplatnih testova na kovid 19.
U budućnosti, kućni kovid testovi bi mogli da budu skuplji, prema navodima Fondacije porodice Kajzer, dok građanima sa privatnim i vladinim osiguranjem više neće biti garantovano besplatno testiranje. Međutim, osiguravajuće kompanije će možda odlučiti da pokriju troškove testiranja na kovid.
Više od 80 odsto stanovnika u SAD, gotovo 268 miliona ljudi, primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv kovida.
Vakcine će biti besplatne dok se ne isprazne zalihe koje je kupila federalna vlada što će se, prema navodima eksperata, vjerovatno dogoditi do kraja godine. Nakon toga, vakcine će i dalje biti besplatne za većinu koji imaju državno ili privatno osiguranje. Međutim, oni koji nisu osigurani ili nemaju dobro osiguranje izgubiće lakši pristup vakcinama protiv kovida.
"Tokom kovida, SAD su se vjerovatno najviše do sada približile univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti. Sada se vraćamo ranijoj situaciji u kojoj ljudi koji imaju osiguranje imaju i pristup zdravstvenim uslugama, dok su izostavljeni neosigurani", kaže Kejts.
Lijekovi za kovid takođe će biti besplatni dok god ih ima u vladinim zalihama, vjerovatno do jeseni, navodi Kejts. Kongres nije odobrio sredstva koja su vladi potrebna da nastavlja da kupuje vakcine i ljekove. Od privatnih osiguravajućih kompanija nikada nije traženo da ne naplaćuju ljekove za kovid.
"Oprez i dalje neophodan"
Vanredno stanje, kojem ističe važenje, nije jedina kovid mjera koja je trenutno na snazi. Vanredne mjere, koje su omogućavale upotrebu vakcina i lijekova, važiće i posle 11. maja.
“Ljudi moraju da znaju da je kraj vanrednog stanja u javnom zdravlju pozitivna, a ne negativna stvar. To ne znači da ignorišemo problem, da on više ne postoji. I dalje će se ulagati veliki napori, i američka javnost će biti zbrinuta u budućnosti, kada je riječ o kovidu", naglašava Glat.
Lašnijak je saglasan sa ukidanjem vanrednog stanja, ali strahuje da će javnost misliti da je kovid 19 stvar prošlosti, iako je četvrti vodeći uzrok smrti u SAD, poslije srčanih bolesti, raka i povreda. Trenutno, od kovida u Americi dnevno umire 150 ljudi.
"Realnost je da nije gotovo, da i dalje moramo da budemo na oprezu. Ako se ne osjećate dobro, ne idite među veliki broj ljudi. Bolest se i dalje prenosi. I ima ljudi kod kojih postoji veći (zdravstveni) rizik, tako da bi trebalo da vodimo računa o drugima", upozorava Lašnijak.
Mijenjaju se i pravila za telemedicinu. Tokom vanrednog stanja, ljekari su mogli da prepisuju određene ljekove koji mogu da izazovu zavisnost tokom online pregleda. Poslije 11. maja, građani morajui za te recepte da dođu lično kod ljekara.
Kraj vanrednog stanja znači i da američke države više neće morati da prijavljuju broj zaraženih kovidom federalnim vlastima.
Međutim, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) obično imaju pojedinačne ugovore sa državama o prijavljivanju zaraznih bolesti, i sve bolnice su obavezne da prijave pacijente oboljele od kovida do aprila naredne godine.
CDC će zaraze pratiti i nadziranjem dolazaka zaraženih pacijenata u hitnu pomoć, kao i testiranjem otpadnih voda.
AP: Masovna ubistva u Srbiji otvaraju pitanje suočavanja sa ratnom prošlošću
Na kraju duge ulice koja ide kroz zapadne krajeve Beograda, nalazi se veliki svježe ofarban mural na kome piše: Bulevar Ratka Mladića. Stoji tu mjesecima, možda čak godinama, stalno se obnavlja i održava, nikad nije prekrečen, niti vandalizovan iako hiljade ljudi prolazi pored njega svaki dan.
BEOGRAD -Prometna ulica zvanično ne nosi ime generala, bosanskog Srbina optuženog za genocid u Međunarodnom sudu za ratne zločine koji su počinile njegove trupe tokom ratova na Balkanu devedesetih. Naprotiv, ona nosi ime prvog srpskog prozapadnog premijera Zorana Đinđića, koji je ubijen snajperskim metkom ispred ulaza u zgradu svoje vlade, 12. marta 2003.
Ovo je zemlja gde je javni život, ali i privatni isprepletan nasiljem.
Kada su se u Srbiji dogodila dva masovna ubistva, u kojima je ubijeno 17 ljudi i 21 osoba povrijeđena, od čega je osmoro đaka ubio dječak od 13 godina, ljudi su bili šokirani, ali mnogi nisu bili iznenađeni. Srbija je zemlja koja je prošla kroz mnoge ratove devedesetih, gdje su ratni zločinci veličani, gdje se nasilje otvoreno prikazuje na vodećim medijima koje kontroliše država i gdje svako drugo domaćinstvo ima najmanje jedan pištolj u kredencu.
"U Srbiji, nikada nije bilo ozbiljne debate o ratovima i zločinima devedesetih. O tome zašto su se ti ratovi dogodili, koliko je ko odgovoran, kako smo uspjeli da odemo u rat četiri puta. Nema pominjanja kako smo došli do potpune dehumanizacije, da budemo toliko indiferentni prema zločinima, bez ikakve empatije za žrtve", navela je poznata istoričarka, univerzitetska profesorka Dubravka Stojanović.
Stručnjaci kažu da je istorija ove balkanske države ostavila dubok trag na cijelom društvu. Iako Srbija želi članstvo u EU, nikad se nije nije skroz suočila sa svojom ulogom u konfliktu u bivšoj Jugoslaviji i ratnim zločinima koje su počinile srpske trupe u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, navode analitičari.
Srpski nacionalistički vođa Slobodan Milošević je devedesetih bio često optuživan za početak raspada Jugoslavije, kada je započeo ratove kako bi dijelove Bosne i Hrvatske u kojima je živjelo srpsko stanovništvo ujedinio u jednu državu. Dok je srpski juriš ostavljao gradove pod opsadama i u ruševinama, oni koji nisu Srbi ubijani ili istjerivani iz svojih kuća, srpska državna propaganda prikazivala je Srbe kao najveće žrtve jugoslovenskog konflikta, a sankcije UN kao zavjeru protiv Srba. To je narativ koji i dalje postoji sad u Srbiji, kojom autokratski vlada proruski predsednik Aleksandar Vučić, koji je bio Miloševićev ministar informisanja tokom rata na Kosovu 1998-1999.
Devedesetih se povećalo siromaštvo, kriminal i korupcija su cvetali, a ubistva nalik mafijaškim su preplavila ulice. Inflacija je bila najveća na svijetu, obični ljudi su izgubili svoje ušteđevine i poslove dok su šefovi podzemlja i fudbalski navijači postajali poznati.
Mnogi ljudi, među njima bivši predsjednik, bivši ministar odbrane, viši policijski oficiri, novinari i političari, ubijeni su tokom tih godina, i mnoga ubistva i dalje nisu razriješena.
Era je kulmimirala 1999, kada je NATO započeo vazdušne napade da zaustavi konflikt na Kosovu i prinudi Srbiju da prekine represiju nad separatističkim etničkim albanskim pobunjenicima. Sjedinjene Američke Države i saveznici plašili su se da bi Milošević mogao da ponovi ubistva iz 1995, kada su trupe bosanskih Srba ubile više od 8.000 ljudi i dječaka u Srebrenici u vojnoj operaciji koju je vodio Mladić.
Bombardovanje koje je trajalo 78 dana bacilo je Miloševića na koljena, a Srbiju ostavilo u ruševinama. Godinu dana kasnije, pobuna građana predvođenih opozicijom zbacila je Miloševića sa vlasti i na vlast je dovela Đinđićevu vladu, prvu demokratsku u Srbiji od Drugog svjetskog rata. Demokratski nastrojeni demonstranti osjetili su olakšanje, ali to nije trajalo dugo.
Dvije godine nakon što je izveo Miloševićevo izručenje Haškom sudu, Đinđića je 2003. ubila specijalna paravojna jedinica koja je ratovala u Bosni i Hrvatskoj. Taj događaj otvorio je put za pad njegove vlade i postepenu dezintegraciju srpske krhke demokratije.
Dekadu kasnije, koaliciona vlada partija koje su vodile ratove devedesetih je ponovo na vlasti. I još dekadu kasnije, Vučić sada vlada zemljom skoro sam. Dok se predstavlja kao reformator koji će da uvede Srbiju u EU, on kontroliše sve poluge vlasti i pod strogom kontrolom drži vodeće medije koji promovišu govor mržnje prema njegovim kritičarima.
Ljudima kojima je dosta Vučićevog populizma, desetine hiljada njih, prošetali su kroz Beograd i druge srpske gradove u tišini u znak sjećanja na žrtve masovnih ubistava. To je bio najveći protest protiv vlasti u posljednje vrijeme.
Organizatori protesta zahtijevali su ostavke ministara u vladi i oduzimanje licenci za emitovanje dvjema televizijskim stanicama koje kontroliše država, koje promovišu nasilje i često u gostovanja u emisije zovu osuđene ratne zločince i osobe iz kriminalnog miljea. Nakon što se protest zvanično završio, neki od demonstranata su uzvikivali parole protiv Vučića tražeći njegovu ostavku. Sljedeći protest opozicije zakazan je za petak.
Vučić je reagovao bjesno, tvrdeći da opozicija želi da obori njegovu vladu, i pozvao je na "najveće okupljanje u srpskoj istoriji" 26. maja, čime stvara mogućnost za sukobe između njegovih i pristalica opozicije.
"Njihov jedini cilj je da nasilno preuzmu vlast i da vode Srbiju u haos, nestabilnost i nemir", rekao je Vučić, aludirajući na opoziciju i njihove pristalice.
Njegovi protivnici kažu da Vučić treba da preuzme odgovornost za stvaranje atmosfere nesigurnosti i beznađa u zemlji, za koju kažu da je dovela do masovnih ubistava.
"Oružje kojim su djeca pobijena punilo se zlom već deceniju. Neće nas izliječiti ni kad bi sve oružje oduzeli i sve sociopate smjestili iza brave, dok god nam sudbinu kroji onaj ko je otključao i zajahao zlo", tvitovao je jedan od lidera opozicije Zdravko Ponoš.