RSS
Anketa: Podrška Bidenovom ekonomskom programu stagnira uprkos obuzdavanju inflacije
Svega 36 odsto američkih građana podržava ekonomski program američke administracije koju predvodi predsjednik Joe Biden – što je manje od ukupno 42 procenata Amerikanaca koji generalno odobravaju njegov dosadašnji učinak, pokazala je anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnih poslova.
Biden i njegova administracija koriste termin "Bidenekonomija" - čime nastoje da obuhvate inicijative o smanjenju troškova Medicarea (vladinog programa zdravstvenog osiguranja), upotrebu električnih vozila, korištenje obnovljivih izvora energije, izgradnju fabrike za proizvodnju naprednih kompjuterskih čipova i baterija.
Posljednjih meseci promovišu učinke politike koju primjenjuju ali, kako izvještava agencija AP, djeluje da ti napori još nije doprli do cjelokupne američke javnosti.
Inače, stopa nezaposlenosti u Americi trenutno iznosi 3,5 posto, dok je godišnja inflacija 3,2%.
Ipak, sudeći prema rezultatima ankete, ni to nije dovoljno da Bidenu obezbijedi veću podršku uoči potencijalne izborne trke protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
On je, podsjetimo, optužen za više krivičnih djela, između ostalog, i pokušaje poništavanja rezultata izbora koje je izgubio prije četiri godine od Bidena - tada demokratskog kandidata.
Biden nastoji da privuče demokratske glasače – u momentu kada, iako smanjena, inflaciija i dalje opterećuje novčanike građana. Posljednje što je Biden učinio bilo je prezentovanje, u društvu potpredsjednice Kamale Harris, plana o investicijama u iznosu od 500 milijardi dolara u privatne kompanije.
Anketa pokazuju da 65 odsto demokratskih glasača podržava ekonomsku politiku američke administracije, dok je njih 76 procenata zadovoljno načinom na koji vodi zemlju.
Pojedini ispitanici ukazali su da se u svojim razmišljanjima nalaze između potrebe da se vrate normalnim životnim okolnostima nakon četvorogodišnjeg Trumpovog mandata i želje za efektnijom zdravstvene zaštite i poreske politike.
„Kada je Biden pobijedio imao sam osjećaj da bi mogao biti predsjednik koji će omogućiti da se smire napetosti u zemlji. Međutim, nisam zadovoljan jer sam očekivao da će biti više promjena. Nalazi se negdje na pola puta kada je riječ o efektnijoj akciji”, rekao jedan od anketiranih Steven Peters stanovnik države Tennessee.
Pristalica republikanaca Merritt Rahn upozorila je da su više cijene goriva i hrane uzrok finansijskih poteškoća građana.
„Biden će dodatno naštetiti državi time što promoviše alternativne izvore energije umjesto nafte i benzina. To ugrožava naše društvo i privredu. Biden nema pojma šta se dešava”, smatra Rahn.
Anketa pokazuje da 55 odsto demokrata smatra da Biden ne bi trebalo da se kandiduje na izborima 2024 – uprkos tome što bi, prema istoj anketi, većina od 82 procenata podržala aktuelnog američkog predsjednika - ukoliko bi bio kandidat.
Svega 24 odsto američkih građana smatra da bi Biden trebalo da bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima.
U konačnici, prema rezultatima ankete, 23 procenata Amerikanaca ima potpuno povjerenje u način na koji američki predsjednik upravlja administracijom, 31 odsto ima, kako je ukazano, izvjesno povjerenje, dok njih 45% smatra da taj posao jedna obavlja.
Uprkos činjenici da je ostvario nekoliko glavnih političkih ciljeva, svega 16 odsto građana vjeruje da bi sa tim mogao nastaviti tokom drugog mandata, njih 38 procenata gaji izvjesnu vjeru, a 44% smatra da će to činiti krajnjim naporima.
Schmidt za VOA: Provjeriti Stevandićevu ratnu ulogu, Dodik da ne misli da može „svima igrati na glavi”
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije želio komentirati podizanje optužnice protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka OHR-a. U intervjuu za Glas Amerike (VOA) je rekao da su odluke Tužilaštva BiH pitanje vladavine prava.
Schmidt je govorio i o eventualnim mjerama protiv predsjednika Narodne Skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, finansijskim sankcijama za ovaj entitet, te o inkriminaciji femicida kao posebnog krivičnog djela u BiH.
Glas Amerike: Podizanje optužnice protiv Milorada Dodika je komentirao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kazavši da koristite ovlasti kako biste zaštitili sebe te da biste se trebali baviti zaštitom hrvatskog naroda u BiH. Na šta se odnose njegove tvrdnje?
Schmidt: Svaki predsjednik zemlje članice Europske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje. To ne mogu reći za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična. Iz poštovanja prema predsjedniku države i instituciji, neću komentirati ovakve izjave.
Glas Amerike: Da li ćete uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionirati predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju Vaše odluke? Kako navode u krivičnoj prijavi, on je učestvovao i u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tokom rata u BiH.
Schmidt: Vidio sam dijelove videa u kojem se pojavljuje Stevandić tokom rata u BiH razumijem da Institut iz Kanade traži objašnjenje. Nemam mogućnost utvrditi validnost, autentičnost i kontekst tog video materijala. Treba provjeriti njegovu ulogu za vrijeme rata. On se ne treba zavaravati - pravednost vrijedi za sve, naročito za ljude koji obavljaju funckiju javnu. O tim pitanjima sam govorio 11. jula u Srebrenici. Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinioci krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz perioda rata, pa i na Stevandića.
Glas Amerike: Da li namjeravate posegnuti za bonskim ovlastima i uvesti dodatne sankcije prema Dodiku i drugim političarima, ukoliko nastave politiku secesije i rušenja države?
Schmidt: To je veoma važna tema. Dodik, nažalost, ne vidi pravu realnost. Izuzetno se brinem o serioznosti takvog rada u RS-u. Ako pogrešno razumijemo Daytonski ugovor, kao što to radi Dodik, onda je to svjesno nerazumijevanje. On mora ostati kod serioznosti i ozbiljnosti. Naravno da je BiH nosilac međunarodnih nadležnosti i to piše u Daytonu. To nisu RS, FBiH niti Disktrikt Brčko, već su svi dio BiH i to treba biti njegov orjentir. Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na državu. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe. To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Čemu to pozorište i igre? Neka promijeni zid u koji gleda i neka bude druge boje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarode zajednice u cilju obezbjeđenja mira u BiH i ja to ozbiljno shvatam. Dodiku i njegovim prijateljima želim reći da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. To će dovesti do velikih poteškoća. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice i neka ne misli da može svima igrati na glavi.
Glas Amerike: Iako ste nametnuli odluke i promijenili Krivični zakon FBiH kada je riječ o „političkoj korupciji”, još uvijek nema krivične odgovornosti? Šta je razlog tome?
Schmidt: Državno tužilaštvo ima zadatak da se brine o primjeni Krivičnog zakona i to ćemo posmatrati vrlo pažljivo.
Glas Amerike: Vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je ušla u drugi tehnički mandat. Da li se namjeravate uključiti u deblokadu formiranja nove vlasti po uzoru kako je to učinjeno na nivou FBiH.
Schmidt: Visoki predstavnik je tu da reguliše svako nepostojanje ili nemogućnost da se formira određena većina. To znači da je mnogo zadataka koje ljudi u tom kantonu trebaju obaviti. Ako osjetim da se samo primjenjuje taktika, a da se ne slijede ideje i razmišljanja pri kojima su kanton ili država na prvom mjestu, mogu dogoditi određene političke odluke. Ne mogu se dobiti bodovi za EU ako se pri svakoj poteškoći u zemlji, moli ili poziva visoki predstavnik da riješi to pitanje. Visoki predstavnik je u posljednje dvije godine dokazao da je spreman donositi teške odluke.
Glas Amerike: Europska komisija je prošloga mjeseca odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 miliona eura. Svi su iz Federacije, a nijedan iz RS-a. Je li finansijska izolacija jedan vid kazne i eventualno sklanjanje sa scene svih političara koji negiraju državotvornost?
Schmidt: Meni je u interesu jaka BiH i želim da mladi ljudi ostanu u zemlji. To su mladi koji nešto znaju, a da ne moraju imati prijatelje u bilo kojoj partiji. Zbog toga se mora unaprijeđivati i pomagati ekonomski razvoj. Finansijske sankcije koje su usmjerene protiv Dodikove vlade se ne trebaju odnositi na ljude, nego Dodika trebaju natjerati na konstruktivno ponašanje. To je strategija i Njemačka se veoma jasno pozicionirala se po tom pitanju - nema novca za projekte u RS-u. To se može promijeniti kada se vidi konstruktivna saradnja, a prije svega ako je obezbjeđeno korištenje tih sredstva u skladu s vladavinom prava. Novac koji daju građani EU ne trebaju završiti u crnim džepovima pojedinaca.
Glas Amerike: Povodom femicida u Gradačcu, izjavili ste da svi nivoi vlasti u BiH moraju učiniti više na prevenciji svih oblika nasilja. Ima li visoki predstavnik mogućnost da reaguje i femicid uvrsti u Krivični zakon FBiH kao poseban oblik nasilja?
Schmidt: Ovo pitanje mnogo teže utječe na ljude od bilo koje vrste političe govorancije. Ovdje nije samo pitanje zakonodavstva nego i promjena u društvu. Femicid je problem i opasnost u svim zemljama svijeta. Prvi korak da se osvjesti taj problem je da se o njemu govori. Dobro je da postoje nevladine organizacije koje to rade. Naravno da veliku ulogu igra i uvođenje europskih standarda. Ne trebamo dopustiti da se shvati da je to samo pitanje žena, to je pitanje svih nas koji ovdje živimo. Strašno je šta se sve događa i šta je sve rečeno u tom okruženju. To je i pitanje zakona zastupnici moraju donijeti u parlamentu. To nije delikt koji se zaboravi sljedećeg dana. Katastrofu koju smo doživjeli treba jače tematizirati u sociološkom i političkom smislu. Svi koji donose odluke moraju dobiti više mogućnosti kako bi mogli pružiti bolju zaštitu ženama.
Trump uživa snažnu podršku republikanaca, ali ne i drugih birača
Poslije svake optužnice, Donald Trump se hvalio kako njegov rejting među republikancima samo raste - i bio je u pravu.
Skoro dvije trećine republikanaca, 63 odsto, kažu da žele da se Trump ponovo kandiduje, pokazuje novo istraživanje agencije AP i Centra za istraživanje javnog mnijenja NORC. I to je porast u odnosu na 55 odsto u aprilu kada su krenule optužnice protiv bivšeg predsjednika. Sedam od deset republikanaca sada ima dobro mišljenje o Trumpu, što je skok od 60 odsto prošlog mjeseca.
Ali, pojavio se i znak upozorenja za bivšeg predsjednika - kada je riječ o predsjedničkim izborima, većina Amerikanaca je protiv njega.
Oko 74 odsto republikanaca bi glasalo za njega kada bi bio predsjednički kandidat u novembru 2024. Ali, 53 odsto Amerikanaca je reklo da definitivno ne bi glasalo za njega ako bude kandidat, a 11 odsto je poručilo da vjerovatno ne bi glasalo za njega.
Ovi nalazi potvrđuju ono što tvrde neki Trumpovi rivali - da ne može da dobije izbore ako računa na glasove izvan republikanske baze. Trump je 2016. godine dobio manji broj glasova, ali je pobijedio zahvaljujući dovoljnom broju glasova elektorskog koledža. Na prošlim izborima 2020. dobio je 7 miliona glasova manje od Bidena.
Neki republikanci tvrde da se Trumpov rejting u opštem glasačkom tijelu samo pogoršavao od prošlih izbora, što je kulminiralo 6. januara 2021. kada su njegove pristalice upale u Kongres.
"Postoji značajan broj onih koji su glasali za Trumpa dvaput, a neće to uraditi i sada poslije svega", kaže Sarah Longwell, republikanska strateškinja koja je protiv Trumpa.
Istraživanje je pokazalo da protivljenje birača reizboru 80-godišnjeg Bidena nije toliko ukorijenjeno.
Iako birači izražavaju sumnju posebno u vezi sa njegovim godinama, 43 odsto njih kaže da defintivno ne bi glasalo za njega, a 11 odsto kaže da vjerovatno ne bi - manje nego kod Trumpa.
Optužnice u Washingtonu i Georgiji ponovo su Trumpov fokus vratile na navodnu izbornu prevaru, što su njegovi saradnici željeli da izbjegnu i stave u fokus predizborne događaje.
Međutim, i federalni i državni izborni zvaničnici, kao i Trumpov sekretar za pravosuđe i sudije su saopštili da nema kredibilnih dokaza da su izbori bili pokradeni.
Ove Trumpove tvrdnje dobro prolaze među republikanskim biračima, ali ne i među neopredjeljenim biračima - koje mora da pridobije ako želi pobjedu 2024.
"Trump treba da se bavi pritužbama birača, a ne da iznosi svoje. I svaki put kada priča o izborima 2020. godine vraća se unazad, a biračima je potrebno da gleda naprijed", kaže Longwell.
Rich Stricklett, Trumpova pristalica iz Iowe, smatra da su nove optužnice "lov na vještice".
"Mislim da su politički motivisane kako bi odstranile kandidata koji je prijetnja aktuelnom predsjedniku. I žele da ljudi kao ja ne izađu da glasaju jer mu se sve to dešava", kaže on, ali dodaje da ipak brine da li će Trump dobiti dovoljno glasova da pobijedi 2024.
Mary Kinney, republikanka iz Iowe, također kritikuje optužnice.
"Gađaju ga čime god stignu jer ga se plaše", kaže ona.
Ona će, međutim, u predstojećim kokusima glasati za senatora Tima Scotta, Trumpovog protivkandidata jer smatra da je vrijeme za novu generaciju kandidata.
Neki su skeptični da će sudski procesi politički naštetiti Trampu.
Njegov bivši republikanski rival iz 2016. Scott Walker kaže da je Trump uspijevao da preokrene priču tako da su "svi protiv njega jer se usudio da dirne u srce establišmenta, da isušu močvaru". On misli da ima mnogo neopredjeljenih glasača koji su više puta iznevjereni i sada žele "nekog neustrašivog".
Bivši predsjedavajući Predstavničkog doma Newt Gingrich predviđa da će optužbe "razbijesniti" narod i pomoći Trumpu na generalnim izborima 2024.
"Mislim da će ovo razbijesniti svakog Amerikanca kome je stalo do vladavine prava. Biće jači i dobiće izbore".
Optužbe za reketiranje povećavaju rizik po Trumpa u slučaju miješanja u izbore
Nakon što je velika porota Georgiji optužila bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i još 18 drugih u vezi s naporima da se poništi njegov izborni poraz 2020, neki stručnjaci kažu da će priroda najnovijih optužbi Trumpovim suoptuženicima može dati dodatni poticaj da svjedoče protiv njega.
Mnogi Amerikanci ostali su budni u ponedjeljak kasno navečer kako bi vidjeli i čuli okružnu tužiteljicu okruga Fulton Fani Willis koja detaljno opisuje optužbe u optužnici od 97 stranica protiv bivšeg predsjednika Trumpa i 18 drugih.
„...velika porota okruga Fulton podigla je optužnicu koja tereti 19 osoba za kršenje zakona Georgije koje su proizašle iz kriminalne zavjere za poništavanje rezultata predsjedničkih izbora 2020. u ovoj državi.”
Willis je dala Trumpu i ostalim optuženima rok do podneva u petak, 25. augusta, da se predaju sudu. Jedan stručnjak je za Glas Amerike rekao da će zbog toga što je Willis podnijela optužnicu za reketiranje ili optužbe za "RICO", svih 19 optuženih biti povezano u jednu grupu.
„A to, na mnogo načina, nije sjajno ako ste na vrhu tog lanca ishrane u nekim aspektima, jer daje poticaj ljudima da pruže dokaze i sklapaju poslove na vašu štetu”, kaže Michael Kreis, asistent prava na Državnom univerzitetu Georgije.
Sa svoje strane, bivši predsjednik Donald Trump obrušio se optužnicu na društvenim mrežama, neigrajući krivicu i opisujući tužiteljicu Willis kao osobu "van kontrole i vrlo korumpiranu".
Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u ponedjeljak kako bi predstavio izvještaj o, kako je rekao, "prevari na predsjedničkim izborima" za koju kaže da se dogodila u Georgiji. Oko 60 sudskih presuda u više država utvrdilo je da Trumpove tvrdnje o izbornoj prijevari na predsjedničkim izborima 2020. nisu utemeljene.
Trump je i dalje glavni favorit u utrci za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore 2024, dok ga drugi kandidati nerado prozivaju zbog poricanja da je Biden pobijedio 2020.
Jedan stručnjak kaže za Glas Amerike da je ovo poricanje rezultata izbora 2020. doista bez presedana.
„I ovdje je problem, kao i u svim društvima, kada jednom srušite barijeru i postavite presedan, bez obzira na to koliko je presedan loš, mnogo je lakše učiniti to ponovo, i opet i opet. I to je pravo naslijeđe Donalda Trumpa američkoj demokratiji. On ga je oslabio i potkopao”, kaže Larry Sabato politilog sa Univerziteta Virginia.
Trump nastoji da odgodi suđenja do izbora u novembru 2024. godine. Willis traži suđenje u Georgiji u narednih šest mjeseci. Trump se takođe suočava sa suđenjima u New Yorku, Washingtonu i Floridi.
Trump optužen za kršenje zakona za borbu protiv organizovanog kriminala. Šta to znači?
U novoj optužnici, koju je podigla okružna tužiteljica okruga Fulton u Georgiji Fani Willis, bivši predsjednik Donald Trump i još 18 osoba optuženi su za reketiranje.
Willis je uključila sveobuhvatnu optužbu koju je često koristila od kako je početkom 2021. godine preuzela dužnost glavne tužiteljice najvećeg okruga u Georgiji.
Willis je dvije i po godine istraživala Trumpa i njegove saradnike zbog navodnog miješanja u izbore, vršenjem pritiska na zvaničnike da mu "pronađu" glasove potrebne da bi pobijedio u Georgiji, i imenovanjem lažnih elektora.
U okviru istrage, tužioci su razmatrali i moguće kršenje zakona Georgije o korumpiranim organizacijama pod uticajem reketiranja, kao i druga krivična djela.
Zakon, poznat pod skraćenicom RICO, izrađen je po ugledu na istoimenu federalnu zakonsku mjeru usvojenu 1970. godine za borbu protiv organizovanog kriminala.
Bivši Trumpov advokat Rudy Giuliani, također optužen u Georgiji, koristio je RICO kada je 1980-tih, kao tužilac južnog okruga New Yorka, krivično gonio nekoliko visoko rangiranih pripadnika njujorške mafije.
Proteklih decenija, RICO zakoni, i na federalnom i državnim nivoima, koriste se u širem kontekstu, za targetiranje bandi, korumpiranih političara i kriminalaca optuženih za finansijska krivična djela.
Willis je 2013. godine, kada je bila jedan od vodećih tužilaca u okružnom tužilaštvu okruga Fulton, iskoristila odredbe tog zakona da podigne optužnicu protiv desetina nastavnika i školskih upravnika u Atlanti za manipulisanje rezultata ispita. Za vrijeme njenog mandata, na položaju okružne tuiteljice, naglo je porastao broj slučajeva pokrenutih pod RICO zakonom.
Prema RICO zakonu, koji je u Georgiji usvojen 1980. godine, umiješanost u organizovan "šablon reketiranja" je krivično djelo. To se ne odnosi samo na organizacije, već i na pojedince koji učestvuju u nelegalnim šemama.
"Šablon reketiranja" definiše se kao kriminalno ponašanje koje je rezultat dva ili više slučaja kršenja zakona. Zakon koji je usvojen u Georgiji je sveobuvatniji od federalnog, i obuhvata više od 40 krivičnih djela.
U Trumpovom slučaju, to znači da tužioci u Georgiji moraju da dokažu da je bivši predsjednik prekršio dva ili više zakona te američke države, u okviru plana da poništi izborni rezultat.
U optužnici se Trump i još 18 osoba optužuju za niz krivičnih djela, uključujući davanje lažnih usmenih i pisanih izjava, lažno predstavljanje kao zvaničnici, podnošenje lanih dokumenata i uticaj na svjedoke. Tramp je ukupno optužen po 13 tačaka optužnice.
"Mogu da pokažu da je gospodin Trump davao lažne izjave, u telefonskim razgovorima sa zvaničnicima Georgije, da je gospodin Giuliani navodno davao lažne izjave pred skupštinom Georgije", ističe Morgan Cloud, profesor prava na Univerzitetu Emory u Georgiji.
Optužbe za reketiranje nisu nalik uobičajenim optužbama za zavjeru, za koje je potreban dokaz o eksplicitnom dogovoru dvije ili više osoba da počine krivično djelo.
Anthony Michael Kreis, asistent prava na Državnom univerzitetu Georgije, objašnjava da se optužbe za reketiranje oslanjanju na šire tumačenje krivičnog slučaja.
Pozivajući se na skandal sa rezultatima ispita u Georgiji, Kreis kaže da "nije bilo dogovora među svim ljudima koji su bili umiješani da rade nešto nelegalno, ali su se svi kretali ka širem kriminalnom cilju".
"I vidite kako ta teorija može da se primijeni na slučaj izbora 2020. godine", ističe on.
Svi koji su optuženi u okviru RICO zakona, suočeni su sa oštrim kaznama. Ukoliko bude proglašen krivim za reketiranje, optuženi bi mogao da bude osuđen na 5 do 20 godina zatvora, u poređenju sa pet godina za davanje lažnih izjava.
Prijetnja dužim zatvorskim kaznama u slučaju reketiranja može da podstakne druge optužene za manja krivična djela da sarađuju sa tužiocima u zamjenu za blaže kazne.
Međutim, nije lako krivično goniti slučaj reketiranja, s obzirom na to da je potrebno dokazati složenu mrežu kriminalnih aktivnosti koje su trajale određeno vrijeme i imale zajednički cilj, ističe Cloud.