Novi sistem ima za cilj da tražioce azila navede da prestanu da prelaze granicu i počnu da koriste online sistem za zakazivanje termina za traženje azila na ulaznoj luci, ali mnogi migranti nisu sigurni da li da mu vjeruju.

Neki, uključujući i djecu, koračali su duž puta Meksiko-SAD, granicom opterećenom bodljikavom žicom i pojačanom trupama, nesigurni kuda da idu ili šta dalje. Drugi su se smjestili u skloništa, odlučni da osiguraju sastanak što može potrajati mjesecima.

U međuvremenu, administracija je pretrpjela potencijalno ozbiljan pravni neuspjeh kada je savezni sudac privremeno blokirao njen pokušaj bržeg puštanja migranata kada su stanice za zadržavanje Granične patrole pune.

U Matamorosu, preko puta Rio Grandea od Brownsvillea u Teksasu, porodice migranata samo su nakratko oklijevale kako je rok prošao i ograničenja azila su se promijenila prije ulaska u vode Rio Grandea iz Meksika, držeći mobilne telefone iznad vode kako bi osvjetljavali put prema SAD-u.

Američke vlasti su pozvale migrante da se vrate.

„Budite oprezni sa djecom“, vikao je zvaničnik preko megafona. “Posebno je opasno za djecu.”

Isteklo pravilo, poznato kao član 42, na snazi je od marta 2020. godine. Omogućilo je graničnim službenicima da brzo vrate tražioce azila nazad preko granice zbog sprječavanja širenja COVID-19.

Iako je član 42 spriječio mnoge da zatraže azil, nisu snosili nikakve pravne posljedice, ohrabrujući ponovljene pokušaje. Nakon četvrtka, migranti se suočavaju sa zabranom ulaska u SAD na pet godina i mogućim krivičnim gonjenjem.

"Ne znam šta će se dogoditi", rekao je Johan Daniel Barrios, bivši vojni policajac iz Venecuele dok je koračao sa dva prijatelja duž granice u Ciudad Juárezu, preko puta El Pasa u Teksasu, tražeći priliku da potraži utočište u SAD-u

"Nemamo više novca, nemamo hrane, nemamo gdje da prenoćimo, kartel nas progoni", rekao je Barrios, čija je supruga bila u američkom pritvoru. “Šta ćemo, čekati da nas ubiju?”

U blizini, u vanjskom kampu migranata pored graničnog mosta, upalili su se mobilni telefoni u pokušajima da se rezervira termin za azil putem interneta putem aplikacije kojom upravlja američka Carina i granična zaštita.

"Nema drugog načina da uđete", rekla je Venecuelanka Carolina Ortiz, u pratnji supruga i djece, od 1 i 4 godine. Drugi u kampu su imali isti plan: nastavite da isprobavate aplikaciju.

Na američkoj granici s Tihuanom, pošto je član 42 istekao, nije bilo vidljive reakcije među stotinama migranata koji su bili u američkom pritvoru između dva granična zida, mnogi od njih danima s malo hrane. Spavali su na zemlji pod jakim svjetlima na hladnom proletnom vazduhu. Skloništa širom Tihuane su popunjena sa oko 6.000 migranata.

Nije bilo jasno koliko je migranata u pokretu niti koliko bi taj porast mogao trajati. Do četvrtka uveče, činilo se da protok na nekim lokacijama usporava, ali nije bilo jasno zašto, niti da li će se prelazi ponovo povećati.

Američki zvaničnik je izvijestio da je granična patrola u utorak zaustavila oko 10.000 migranata - skoro dvostruko više od prosječnog dnevnog nivoa u odnosu na mart i tek nešto ispod brojke od 11.000 za koju su vlasti navele da je gornja granica onoga što očekuju nakon završetka Člana 42.

Više od 27.000 ljudi je u pritvoru američke carine i granične zaštite, rekao je zvaničnik.

“Autobusi su nam puni. Naši avioni su puni”, rekao je Pedro Cardenas, gradski povjerenik u Brownsvilleu.

Administracija se nada da će novi sistem biti uređeniji i pomoći nekim migrantima da zatraže azil u Kanadi ili Španiji umjesto u SAD-u, ali Biden je priznao da će granica neko vrijeme biti haotična. Grupe za zastupanje imigranata zaprijetile su pravnim postupkom. A migranti koji bježe od siromaštva, bandi i progona u svojim domovinama još uvijek očajnički žele doći na američko tlo po svaku cijenu.

Objekti za zadržavanje duž granice već su popunjeni daleko iznad kapaciteta. Ali kasno u četvrtak, američki okružni sudija T. Kent Wetherell, imenovan od predsjednika Donalda Trumpa, zaustavio je plan administracije da počne puštati migrante s napomenom da se jave imigracionoj kancelariji za 60 dana kada centri za zadržavanje dostignu 125% kapaciteta ili gdje se ljudi nalaze drže u prosjeku 60 sati. Brza oslobađanja su također trebala biti pokrenuta kada vlasti zaustave 7.000 migranata duž granice u jednom danu.

U saopćenju, Carinska i granična zaštita navela je da će postupiti po nalogu suda, nazvavši je "štetnom presudom koja će rezultirati nesigurnom prenaseljenošću... i umanjiti našu sposobnost da efikasno procesuiramo i uklanjamo migrante".

Weatherell je blokirao objavljivanje na dvije sedmice i zakazao ročište za 19. maj o tome da li da produži svoju naredbu.

Sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas već je upozorio na pretrpane objekte granične patrole.

“Ne mogu precijeniti pritisak na naše osoblje i naše objekte,” rekao je on novinarima u četvrtak.

U srijedu je Državna sigurnost objavila pravilo koje izuzetno otežava svakome ko putuje kroz drugu zemlju, poput Meksika, ili koji se nije prijavio putem interneta, da se kvalifikuje za azil, uz nekoliko izuzetaka. Također je uveo policijski sat s GPS praćenjem za porodice koje su puštene u SAD prije početnih pregleda za azil.

Nekoliko minuta prije nego što je novo pravilo stupilo na snagu, zagovaračke grupe su tužile da ga blokiraju.

U tužbi, koju su Federalnom sudu u San Franciscu podnijeli Centar za rodne i izbjegličke studije i druge grupe, navodi se da je Bidenova administracija "udvostručila" politiku koju je predložio predsjednik Donald Trump, a koju je isti sud odbacio. Bidenova administracija je rekla da je njeno novo pravilo bitno drugačije.

Administracija je također rekla da pojačava uklanjanje migranata za koje se utvrdi da nisu kvalificirani da ostanu u SAD-u na letovima poput onih koji su u četvrtak poslali gotovo 400 migranata kući u Gvatemalu iz SAD.

Među njima je bila i Sheidi Mazariegos (26), koja je stigla sa svojim četverogodišnjim sinom samo osam dana nakon što je zatočena u blizini Brownsvillea.

“Čula sam na vijestima da postoji prilika za ulazak, čula sam to na radiju, ali sve je to bila laž”, rekla je ona. Krijumčari su je odveli u Matamoros i njih dvoje stavili na splav. Brzo su ih uhapsili agenti granične patrole.

Mazariegos je rekla da je krenula jer je siromašna i da se nada da će se ponovo ujediniti sa svojim sestrama koje žive u SAD-u.

Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador primijetio je porast broja krijumčara na južnoj granici njegove zemlje koji nude da odvedu ljude u Sjedinjene Države i rekao da su migrantima govorili da je američka granica otvorena.

Istovremeno, administracija je uvela nove ekspanzivne pravne puteve u SAD.

Do 30.000 ljudi mjesečno sa Haitija, Kube, Nikaragve i Venecuele može ući ako se prijave putem interneta sa finansijskim sponzorom i uđu preko aerodroma. Otvaraju se procesni centri u Gvatemali, Kolumbiji i drugdje. Do 1.000 može ući dnevno preko kopnenih prijelaza s Meksikom ako zakažu termin na internetskoj aplikaciji.

U skloništima u sjevernom Meksiku, mnogi migranti su odlučili da ne žure na granicu i čekali su postojeće termine za azil ili se nadali da će ga rezervirati putem interneta.

U skloništu Ágape Misión Mundial u Tihuani, stotine migranata čekalo je svoje vrijeme. Daisy Bucia, 37, i njena 15-godišnja kćerka stigle su u sklonište prije više od tri mjeseca iz meksičke države Michoacán, bježeći od prijetnji smrću, i imaju termin za azil u subotu u Kaliforniji.

Bucia je na društvenim mrežama pročitala da se ograničenja iz doba pandemije završavaju na granici između SAD-a i Meksika, ali nije bila sigurna je li to istina i radije je sa sigurnošću prešla kasnije.

"Ono što ljudi žele više od svega je da vas zbune", rekla je Bucia.

Vraćajući se na CNN poslije više godina neprijateljskog odnosa prema toj mreži, Trump je takođe odbio da odgovori da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu protiv ruske agresije, i ocijenio da bi Amerika "mogla" da ne plati svoje dugove, uprkos potencijalno teškim ekonomskim posljedicama.

Skup koji je uživo prenošen na televiziji održan je u Nju Hempširu, državi u kojoj se održava jedno od prvih glasanja u američkom izbornom ciklusu, pokazao je koliko je teško ispravljati Trumpove neistinite tvrdnje činjenicama u realnom vremenu. Bivši predsjednik je dobijao aplauz i podršku publike koju su činili republikanski i neopredeljeni birači a moderatorka, Kejtlin Kolins, ponekad nije uspijevala da dođe do reči.

Trump, koji je u jednom trenutku rekao da je Kolins "grozna, neprijatna osoba", nastavljao je da je insistira da su izbori 2020. bili "namješteni", iako su državni i federalni izborni zvaničnici, članovi njegovog sopstvenog izbornog štaba i saradnici iz Bijele kuće, kao i brojni sudovi zaključili da nema dokaza za njegove tvrdnje.

Trump je takođe branio svoje zakašnjelo reagovanje na događaje 6. januara, kada je rulja njegovih pristalica nasilno upala u Kapitol u pokušaju da zaustavi izbornu pobjedu predsjednika Joe Bidena. Trump, koji je izvukao svoje odštampane objave na Twitteru od tog dana - umjesto toga je kritikovao crnačkog policajca koji je ubio Ešli Bebit, učesnicu nereda, i rekao da je spreman da pomiluje "veliki dio" ljudi osuđenih zbog učešća u nasilju. Više od 670 ljudi je već osuđeno za različita krivična djela u vezi sa događajima 6. januara.

Trump, koji je nesumnjivi favorit u trci za republikansku nominaciju, takođe je odbacio ideju da bi trebalo da se izvini svom bivšem potpredsjedniku Majku Pensu, koga je dio rulje pokušavao da pronađe u Kongresu, nakon što je Trump netačno tvrdio da Pens ima ovlaštenje da poništi izborne rezultate.

“Nisam mislio da je u bilo kakvoj opasnosti", rekao je bivši predsjednik. Zapravo, dodao je Trump, Pens je taj koji je "uradio nešto loše."

Forum u udarnom terminu, prvi veći TV događaj u predsjedničkoj kampanji 2024. i prvo Trujmpovo pojavljivanje u formi intervjua na CNN-u od kad je izabran za predsednika 2016, probudio je sumnje sa obje strane političkog spektra kada je najavljen.

Demokrate su dovele u pitanje da li čovjek koji nastavlja da širi laži o izborima 2020. koje je izgubio - laži koje su dovele do nereda u Kapitolu - treba da dobije platformu u udarnom televizijskom terminu. Konzervativci su se pitali zbog čega bi se Trump pojavio, i potencijalno podigao rejting mreži koju je kontinuirano kritikovao i omalovažavao.

Kontroverza se još značajno pojačala kada je porota u Njujorku zaključila da je Trump seksualno zlostavljao i klevetao kolumnistkinju I. Džin Kerol, iako je odbacila njenu tvrdnju da ju je silovao prije skoro tri decenije. Porota joj je dodijelila 5 miliona dolara odštete.

Trump je u srijedu slučaj nazvao "lažnim vijestima", tvrdio je da ne poznaje Kerol, ali je i istovremeno napao na veoma ličnoj osnovi. "Ona je ludača", rekao je što je izazvalo smijeh u publici.

Mala grupa demonstranata protiv Trumpa okupila se na mjestu održavanja događaja, u koledžu Sent Anselm u Mančesteru u državi Nju Hempšir. Nosili su transparente sa porukama "Niko nije iznad zakona", i "Izbori, ne pobuna."

Na samom skupu, Trump je takođe odbio da odgovori na niz konkretnih pitanja, kao što je da li bi potpisao federalnu zabranu abortusa. Kolins mu je više puta postavila to pitanje ali je odgovorio samo da bi "pregovarao", kako bi "ljudi bili zadovoljni".

Prema propisu, migranti koji stižu na granicu ne ispunjavaju uslove za azil ako su prošli kroz druge zemlje, a nisu prvo tražili zaštitu negdje drugo ili nisu tražili legalne načine da uđu u SAD.

Sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Majorkas rekao je da novo pravilo znači i oštrije posljedice za migrante koji ilegalno prelaze granicu. Umjesto da budu brzo protjerani u Meksiko, mogli bi da budu deportovani i da im bude zabranjeno da pet godina dolaze u Ameriku ako ne ispunjavaju uslove za azil.

"Stavljamo do znanja da naša granica nije otvorena, da su nepravilni prelasci granice protivzakoniti i da će oni koji ne ispunjavaju uslove za pomoć biti brzo vraćeni", rekao je Majorkas na konferenciji za novinare u Vašingtonu.

Embed share

Veliki broj ljudi u skloništima za migrante na meksičkoj granici

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Majorkas je okrivio Kongres zato što nije usvojio značajnu imigracionu reformu "više od dvije decenije" i dodao da članovi Kongresa nisu odobrili sredstva koja je Bidenova administracija tražila za graničare, objekte i transport.

Bidenova administracija suočena je sa povećanjem već rekordno velikog broja nelegalnih prelazaka granice, uoči ukidanja pandemijskih restrikcija u četvrtak prije ponoći. Restrikcije su prvi put primijenjene u martu 2020. godine, na početku pandemije.

Migranti su ove nedelje u velikom broju došli na granicu sa Meksikom, dok oni koji su već ušli u Ameriku predstavljaju opterećenje za resurse pograničnih gradova.

Član 42 omogućava američkim vlastima da brzo protjeruju mnoge migrante koji nisu meksički državljani, u Meksiko, bez šanse da se prijave za azil u SAD. Meksikanci, koji najčešće prelaze granicu, mogu brzo da budu vraćeni u Meksiko na osnovu bilateralnih sporazuma postignutih prije uvođenja kovid restrikcija.

Novi, dvogodišnji propis, na snagu stupa u četvrtak i odnosiće se na veliku većinu migranata koji nisu meksički državljani, a koji obično prolaze kroz više zemalja da bi došli do američke granice.

Pojedini migranti naveli su da pokušavaju da uđu u Ameriku prije stupanja na snagu novog propisa. Više od 10.000 migranata uhvaćeno je da ilegalno prelazi američko-meksičku granicu u ponedeljak i utorak, rekao je Brendon Džad, predsjednik sindikata graničara.

Džad je rekao da graničari imaju ovlaštenja da puste migrante u pogranične gradove, ako o njima ne mogu da se pobrinu imigracione vlasti ili dobrotvorne organizacije.

Republikanci kritikuju Bidena, koji je najavio novu predsjedničku kandidaturu, zbog ukidanja oštrih imigracionih mjera koje je uveo njegov prethodnik Donald Trump, koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju.

Međutim, pojedine demokrate i aktivisti za prava migranata kritikuje Bidenov novi propis, navodeći da podsjeća na slične mjere uvedene za vrijeme Trumpa i koje su osporene pred sudovima. Ističu da se tim pravilom podrivaju garancije za azil u američkim zakonima i međunarodnim sporazumima.

Potez je takođe u suprotnosti sa izjavama koje je Biden davao tokom predizborne kampanje 2020. godine da je "pogrešno" da ljudi ne mogu da traže azil na američkom tlu. Nevladine organizacije već su najavile da će tužiti administraciju zbog nove politike.

S druge strane, koalicija od 22 republikanska državna sekretara za pravosuđe navela je da se protivi novoj mjeri, tvrdeći da predviđa previše "izuzeća".

Danil Jugoslavski je dugo mrzio Vladimira Putina. Tehnološki radnik kaže da je nekoliko godina protestirao zbog poštenih izbora u Rusiji prije nego što je 2017. napustio svoju domovinu u očaju i na kraju se nastanio u Španiji.

Čak i tako, nikada nije sumnjao da će njegova čežnja za svrgavanjem ruskog predsjednika jednog dana dovesti da se pridruži krajnje desničarskoj paravojnoj grupi koju je osnovao bivši fudbalski huligan poznat kao White Rex i da uđe u rat u Ukrajini.

"Kada je prva raketa pala na Kijev, sve se promijenilo za mene", rekao je 29-godišnjak Reutersu u Varšavi u januaru prije nego što je prešao u Ukrajinu i pridružio se Ruskom dobrovoljačkom korpusu (RVC), jedinici koju čine Rusi koji se bore protiv vlastite države uz ukrajinske snage.

Nikitin, koji je odbio da bude intervjuisan za ovaj članak, često je sebe opisivao kao nacionalistu koji se bori za Rusiju koja pripada etničkim Rusima, iako je odbacio neonacističke i bjelačke suprematističke karakteristike.

Jugoslavski je rekao da nije pristao ni na kakvo mišljenje krajnje desnice i da je sebe smatrao ljevičarskim pacifistom, ali je insistirao da je potreba za porazom Putina nadmašila svaku političku pozadinu.

Maks Smit, koji je prešao u Ukrajinu sa Jugoslavskim, nikada nije držao oružje prije nego što se pridružio RVC-u. Ovaj 35-godišnji Rus, koji je posljednjih godina radio kao građevinar u zapadnoj Evropi, rekao je da su ga rođaci nazvali nacistom i rekli mu da moli Boga za oproštaj kada je tetovirao grb Ukrajine u znak podrške napadnutoj naciji.

"Potpuno sam se isključio iz života koji sam imao", rekao je u Telegram pozivu iz Ukrajine u aprilu. "Lični život i rat su dvije nespojive stvari. Došao sam ovdje da se potpuno predam ratu."

Izvještaji Jugoslavskog, Smita i još dvojicu Rusa koji su se pridružili borbi protiv njihove vlade pokazuju kako antiputinovski aktivisti usmjeravaju civilne borce za Ukrajinu dok se zemlja priprema za pokretanje kontraofanzive.

Prisustvo ruskih ekstremno desnih grupa na obje strane sukoba također je znak ideološkog lomljenja ruskog ultranacionalističkog pokreta, rekao je politikolog Mark Galeotti, šef konsultantske kuće Mayak Intelligence sa sjedištem u Londonu i autor nekoliko knjiga o ruskoj vojsci .

Grupe koje traže obnovu istorijske moći Rusije suočavaju se s drugim organizacijama, poput RVC-a, koje se protive Putinovoj invaziji i žele da vide manju, etničku rusku državu, dodao je.

"Neki misle da je borba Ukrajine protiv zlog ruskog carstva njihov uzrok. A ima i onih koji misle da je borba za domovinu njihova stvar", rekao je Galeotti, imenujući Rusich Group i ENOT Corp među krajnje desničarske paravojne jedinice koje se bore na ruskoj stran.

Složeni ratni savezi zamagljuju jedno od opravdanja koje je Putin dao za invaziju, da Ukrajinu treba osloboditi od neonacista - tvrdnju koju su odbacili Kijev i Zapad koji optužuju Moskvu za otimanje zemlje.

Kremlj, koji je rekao da su ruski izbori otvoreni i pošteni, nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o aktivnostima i regrutovanju RVC-a, ili o ekstremno desničarskim grupama koje se bore na strani Rusije. Reuters nije uspio da kontaktira Rusich Group ili ENOT za komentar.

'NACIONALISTA NIJE FAŠISTA'

Do sada je bilo malo vidljivog protivljenja ratu u Ukrajini unutar same Rusije, gdje su zakoni pooštreni kako bi se suzbilo neslaganje.

RVC je dospio na naslovnice u martu kada je preuzeo odgovornost za prekogranični napad na rusku teritoriju, koji je Putin proglasio terorističkim napadom i rekao da su uključeni borci otvorili vatru na civile u automobilu, uključujući djecu. Guverner pograničnog regiona rekao je da su u napadu poginule dvije osobe, a ranjen je jedanaestogodišnji dječak.

Viši član RVC-a po imenu Vladimir, zvani kardinal, rekao je Reutersu preko Signal poziva u februaru da jedinica broji do 200 boraca, iako Reuters nije mogao nezavisno provjeriti tu cifru.

To je i dalje samo djelić stotina hiljada vojnika i dobrovoljaca koji se bore u Ukrajini, i hiljada stranaca koji su se tamo borili protiv ruskih snaga.

Jugoslavski i Smit rekli su da su prešli u Ukrajinu iz Varšave nakon što su odgovorili na poziv na oružje koji je na YouTubeu objavilo Građansko vijeće, grupa antiputinovskih aktivista sa sjedištem u glavnom gradu Poljske koja regrutuje borce za RVC.

Kada su bili u Kijevu, rekli su da im je ukrajinska vojska obavila poligrafsko testiranje i psihološki pregled i dala više od dva mjeseca osnovne vojne obuke.

Kada je Reuters ponovo razgovarao sa muškarcima početkom aprila, putem telefona i online poruka, očekivali su da će uskoro krenuti na front, Jugoslavski kao terenski bolničar, a Smit kao operater dronova. Suosnivač Građanskog vijeća Denis Sokolov potvrdio je da su oni raspoređeni na front prošlog mjeseca, dodajući da je Jugoslavski od tada ranjen u nogu, ali se oporavlja.

Sokolov, Rus, rekao je da Vijeće ne podržava nikakvu ideologiju krajnje desnice i da ima za cilj da regrutuje sve borce spremne da brane Ukrajinu, dodajući da se njegovi ciljevi preklapaju sa RVC-om samo u želji da svrgnu Putina i traže raspad Rusije u svom sadašnjem imperijalnom obliku.

"Ruski nacionalista nije ruski fašista", rekao je Sokolov Reutersu u kancelarijama Vijeća u Varšavi, misleći na članove RVC-a. "Imamo zajedničkog neprijatelja i moramo se ujediniti."

UKRAJINSKA LEGIJA STRANACA

Reuters nije mogao utvrditi kako RVC koordinira sa ukrajinskim snagama ili prima naređenja.

Ukrajinska vojna obavještajna služba, GUR, rekla je Reutersu da je jedinica povezana s Međunarodnom legijom - stranom vojnom divizijom osnovanom nakon invazije koja uključuje borce iz desetina zemalja. Međutim, glasnogovornik legije rekao je da nema nikakve veze sa RVC-om.

Građansko vijeće radi s ukrajinskim posrednikom u Varšavi koji je rekao Reutersu da je radio za ukrajinsku vojsku i da je pomogao u pripremi dokumenata za strane dobrovoljce i da ih je pratio do granice kako bi se olakšao prijelaz.

Posrednik je odbio da bude imenovan zbog osjetljivosti ovog pitanja, iako je Reuters vidio dokument ukrajinskog ministarstva odbrane koji identifikuje njega i njegovu ulogu u regrutovanju dobrovoljaca, i zahtijeva da ga poljske vlasti podrže.

Prema Sokolovu, borci RVC-a su redovno primali plate od ukrajinskog ministarstva odbrane.

Ministarstvo odbrane u Kijevu nije odgovorilo na zahtev za komentar o platama RVC-a, posredniku ili dokumentu. Ukrajinska ambasada u Poljskoj i poljska vlada takođe nisu odgovorile na zahtjeve za komentarom aktivnosti Građanskog vijeća i RVC-a.

BIJELI REX I CRNO SUNCE

Nikitin je osnovao RVC prošlog avgusta.

Jedinica kaže na svom Telegram kanalu da želi da vidi raspad moderne Rusije na različite etničke države, ostavljajući rusku državu u kojoj bi Rusi bili dominantna etnička grupa. Na njemu se nalaze simboli antikomunističke Ruske oslobodilačke armije koja se borila pod nacističkom komandom tokom Drugog svjetskog rata.

Nikitin, koji se preselio u Ukrajinu 2017. godine, živio je u zemljama širom Evrope veći dio posljednje dvije decenije nakon što je sa svojom porodicom napustio svoju rodnu Rusiju 2001. godine.

Osnivač RVC-a, koji je u kasnim 30-im, organizirao je turnire u mješovitim borilačkim vještinama krajnje desnice i bio je uključen u ruske i njemačke fudbalske huliganske pokrete, što je dovelo do toga da mu je oduzeta njemačka boravišna dozvola. Takođe je pokrenuo sopstveni brend odjeće, White Rex, sa logom Crnog sunca koji favorizuju neonacističke grupe.

Član RVC Vladimir "Kardinal", koji sebe opisuje kao ideološkog stručnjaka jedinice, rekao je da grupa ne mrzi druge etničke narode.

"Želimo da sačuvamo ne samo svoj identitet, već i identitet drugih. Ne kažemo da želimo da istrijebimo druge narode, vjerujemo da je imperijalizam destruktivan za sve", rekao je on.

"Trenutna Ruska Federacija je neraspadnuti Sovjetski Savez koji bi se trebao raspasti", dodao je. "Željeli bismo da stvorimo rusku nacionalnu državu."

U optužnici se navodi da je Santos podsticao pristalice da daju novac jednoj kompaniji pod lažnim izgovorom da će se time finansirati njegova kampanja. Umjesto toga, kako se navodi, novac je koristio za lične potrebe - između ostalog je kupovao skupu odjeću i otplaćivao dug na kreditnim karticama.

Santos je takođe optužen da je lagao o svojim finansijama na kongresnim formularima i da je podnio prijavu za pomoć za nezaposlene dok je radio kao regionalni direktor jedne investicione kompanije i bio kandidat za Kongres.

Tužilac za njujorški istočni okrug Brion Pis rekao je da je optužnica podignuta " da bi se Santos pozvao na odgovornost zbog prevara i drskih obmana".

“Kada se zajedno uzmu sve tačke optužnice, Santos je optužen da se iznova oslanjao na laži i obmanu da bi ušao u Kongres i obogatio se", rekao je Pis.

Očekuje se da Santos bude izveden pred sud kasnije u srijedu, kada će optužnica biti otpečaćena.

Santos, koji inače predstavlja distrikt iz Njujorka, priznao je da je lagao o tome da je jevrejskog porijekla, da je radio na Wall Streetu, da je završio fakultet i da je bio odbojkaška zvijezda.

Takođe su u pitanje dovedene njegove finansije: tvrdio je da je bogat, a zapravo je izbacivan iz stanova jer nije plaćao kiriju i dugovao je novac.

Santos je odbacio pozive da podnese ostavku i nedavno je najavio da razmišlja o reizboru. Laži koje je iznio ranije o svom životu nazvao je "bezazlenim uljepšavanjem" biografije.

U fokusu je bio i novac koji je potrošio u kampanji na putovanja, smještaj i druge stavke.

Nevladina organizacija Centar za legalnu kampanju podnijela je zahtev Federalnoj izbornoj komisiji (FEC) da istraži Santosa i "more laži" koje je iznio u kampanji, kao i troškove koje je imao.

U dokumentima FEC piše da je Santos rekao da je pozajmio više od 750.000 dolara za kampanju od porodične firme.

Ali, pitanje je odakle taj novac jer je Santos 2020. prijavio da mu je godišnji prihod 55.000 dolara. Njegova firma Devolder je registrovana 2021, a on je prošle godine prijavio da je od te firme dobio platu od 750.000 dolara godišnje, plus milione dolara u dividendama. Djelatnost kompanije je opisao kao pomaganje bogatim ljudima da kupe jahte i avione.

Santos je izgubio prvu trku za Kongres 2020, ali se ponovo kandidovao 2022. kada je dobio mandat.

Prvi je priču o njegovoj lažnoj biografiji objavio lokalni list North Shore Leader, da bi je potom istražio i The New York Times koji je provjeravao sa kompanijama Goldman Sachs Citygroup, da li je Santos tamo radio - i ispostavilo se da nije. Takođe, nije završio koledž koji je rekao.

Lagao je i da su mu baba i deda pobjegli od progona Jevreja iz Ukrajine i da je on "ponosni američki Jevrejin". Potom je negirao da je to rekao.

Pokazalo se da je protiv njega vođena istraga i u Brazilu, kada je 2008. godine kupovao odjeću ukradenim čekovima.

Moskva nije komentarisala izveštaje ni sa jedne strane da je njena 72. zasebna motorizovano-pješadijska brigada napustila svoje položaje na jugozapadnoj periferiji Bakhmuta.

Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar, a Reuters nije mogao nezavisno potvrditi situaciju u toj oblasti.

Ruska brigada se obično formira od nekoliko hiljada vojnika. Ovaj grad na istoku Ukrajine bio je glavna meta ogromne zimske ofanzive Moskve i poprište najkrvavijih kopnenih borbi u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Šef ruskih plaćenika Jevgenij Prigožin, koji je više puta optuživao regularne oružane snage Moskve da nisu na adekvatan način podržale njegovu privatnu vojsku koja je vodila borbu u Bakhmutu, rekao je u utorak da je ruska brigada napustila svoje položaje.

"Naša vojska bježi. 72. brigada je jutros izgubila tri kvadratna kilometra, gdje sam izgubio oko 500 ljudi", rekao je Prigožin.

U saopćenju tokom noći, Treća zasebna jurišna brigada Ukrajine je rekla: "To je službeno. Prigožinov izvještaj o bijegu ruske 72. samostalne motorizovane brigade iz blizine Bakhmuta i '500 leševa' Rusa ostavljenih je istinit."

"Treća jurišna brigada je zahvalna na publicitetu o našem uspjehu na frontu."

Rano u srijedu, jedinica, formirana od ukrajinskog nacionalističkog bataljona Azov, ponovo je objavila snimak jednog od osnivača Azova, Andrija Biletskog, koji je rekao da su njegove snage "porazile" rusku brigadu.

“U stvari, 6. i 7. eskadrila ove brigade su skoro u potpunosti uništene, uništena je brigadna obavještajna služba, uništen je veliki broj borbenih vozila, odveden je značajan broj zarobljenika”, rekao je on.

„Napadi su izvedeni na teritoriji širine 3 km i dubine 2,6 km, a cijela ova teritorija je potpuno oslobođena od ruskih okupacionih snaga.

Ukrajinski generalštab, koji obično prešućuje takve detalje iz svojih redovnih izvještaja, nije dao nikakav konkretan izvještaj o borbama u toj oblasti, osim što je rekao da je Rusija "izvela neuspješnu ofanzivu u gradu Bakhmut".

Visoki zvaničnici organa za sprovođenje zakona saopštili su da su eksperti FBI-a identifikovali i onesposobili malware koji agenti ruske Federalne bezbjednosne službe (FSB) koriste za hakovanje niza američkih kompjutera. To će, kako se nadaju američke vlasti, zadati smrtonosan udarac jednom od vodećih ruskih programa za špijuniranje u cyber prostoru.

"Procjenjujemo da je to njihovo glavno sredstvo za špijunažu", rekao je jedan od zvaničnika novinarima i dodao da se Vašington nada da će u ovoj operaciji ono "biti uništeno na virtuelnom ratištu".

Zvaničnik je špijune iz FSB, odgovorne za malware poznat kao "Zmija" (Snake), identifikovao kao pripadnike ozloglašene hakerske grupe "Turla".

Ta grupa je aktivna dvije decenije protiv niza meta bliskih NATO-u, američkih vladinih agencija i tehnoloških kompanija, saopštio je visoki zvaničnik FBI.

Zvaničnik se novinarima obratio pod uslovom da ostane anoniman prije zvanične objave, prenosi agencija Reuters. Sličnu operaciju su objavile bezbjednosne agencije u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i na Novom Zelandu.

Iz Sekretarijata za pravosuđe u utorak je saopšteno da je poremećena ruska višegodišnja kampanja cyber špijunaže, u okviru koje su ukradene osjetljive informacije iz kompjuterskih mreža desetina zemalja, uključujući SAD i druge NATO članice.

"FSB se 20 godina oslanjala na malware za cyber špijunažu protiv SAD i njihovih saveznika - tome je danas kraj", naveo je u saopštenju pomoćnik sekretara za pravosuđe Metju Olsen.

Ruske diplomate nisu odgovorile na zahtjev Reutersa za komentar. Moskva redovno negira optužbe da izvodi špijunske operacije u cyber prostoru.

Turla se smatra jednim od najsofisticiranijih hakerskih timova.

"Opstaju u sjenci, fokusirajući se na tajnu i operativnu bezbjednost. Oni su među našim najtežim metama", rekao je Džon Haltkvist, potpredsjednik za analizu prijetnji u američkoj kompaniji za cyber bezbjednost Mandiant.

Američka vlada je onesposobljavanja malwarea grupe Turla nazvala "Operacija Meduza". FBI i njegovi partneri identifikovali su gdje je hakersko sredstvo korišteno i napravili jedinstvenu mrežu podataka za ometanje hakerske infrastrukture.

FBI je koristio postojeće naloge za pretres da pristupi ruskom zlonamjernom programu u okviru kompjuterske mreže žrtava u SAD i da prekine konekciju. Visoki zvaničnik FBI rekao je da je sredstvo biroa kreirano da komunicira samo sa ruskim špijunskim programom, bez pristupa ličnim podacima žrtava.

Više od pet godina nakon što je njegov sin ubijen u najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u modernoj istoriji SAD-a, Richard Berger se i dalje pita zašto.

Zašto je Stephen Berger ubijen dan nakon proslave svog 44. rođendana. Zašto je napadač 2017. poslao metke nad Las Vegas Strip, pretvarajući festival kantri muzike u krvoproliće. Zašto broj mrtvih u masakru nije šokirao američke lidere da učine više kako bi spriječili da se takva vrsta nasilja ponavlja iznova.

Zašto?

"To je samo rupa u našim srcima", rekao je Berger. "Jednostavno ne znamo, i jednostavno ne znamo šta da kažemo."

Tokom prva četiri mjeseca i šest dana ove godine, 115 ljudi je umrlo u 22 masovna ubistva - u prosjeku jedno masovno ubistvo sedmično. To uključuje i krvoproliće u subotu u tržnom centru u Dalasu u kojem je smrtno stradalo osam ljudi.

Ukupan broj predstavlja najveći broj masovnih smrtnih slučajeva početkom godine od najmanje 2006. godine, pokazuje analiza podataka Associated Pressa, a smrti su se već događale rekordnom brzinom prije nego što se užas odigrao u Teksasu.

Stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora koji doprinose: opći porast svih vrsta nasilja oružjem posljednjih godina; širenje vatrenog oružja usljed labavih zakona o oružju; posljedice pandemije koronavirusa, uključujući stres dugih mjeseci u karantinu; politička klima koja nije u stanju ili ne želi da promijeni status quo na smislen način; i povećan naglasak na nasilju u američkoj kulturi.

Takva objašnjenja nisu utjeha samo za porodice razorene ubistvima, već i za Amerikance posvuda koji se povijaju od kaskadne, kolektivne traume masovnog nasilja.

Ovogodišnja ubistva dešavala su se na različite načine, od porodičnih i komšijskih sporova do pucnjava u školi i na radnom mjestu do eksplozija i pucnjava na javnim mjestima. Održali su se u ruralnim i urbanim sredinama. Ponekad su ljudi poznavali svoje ubice, ponekad nisu.

FBI definiše krvoproliće kao masovna ubistva kada događaji uključuju četiri ili više smrtnih slučajeva u roku od 24 sata, ne uključujući počinioca. Associated Press i USA Today su pratili i prikupili opsežne podatke o ovim nasilnim napadima u partnerstvu sa Univerzitetom Northeastern.

Motiv strijelca iz Las Vegasa i dalje je nepoznat. Kockar s visokim ulozima očito je bio ljut zbog toga kako se kockarnice ponašaju prema njemu uprkos njegovom statusu velikog igrača, ali FBI nikada nije otkrio definitivan razlog za pokolj, koji je završio s više izgubljenih života nego u bilo kojem pojedinačnom masovnom ubistvu u decenijama.

Doprinos stalnim bubnjevima smrti 2023.: jezivo ubistvo-samoubistvo u Juti koje je ostavilo mrtve petoro djece, njihove roditelje i baku samo nekoliko dana u novoj godini; smrtonosna pucnjava u šestoro ljudi, uključujući troje 9-godišnje djece, u osnovnoj školi u Nashvilleu; uzastopna divljanja u Kaliforniji u plesnim studijima i farmama pečuraka; i pucnjava u tržnom centru u Allenu u Teksasu u subotu, kada vlasti kažu da je naoružani muškarac izašao iz automobila i odmah počeo pucati na ljude.

Ipak, iako ovi tragični događaji privlače ogromnu pažnju medija i javnosti, oni predstavljaju samo mali dio ukupnih smrtnih slučajeva od oružja.

Daleko češće su pucnjave sa smrtnim ishodom u kojima je učestvovalo manje od četiri osobe i smrti od nasilja u porodici. A tu su i samoubistva, koja čine više od polovine od 14.000 smrtnih slučajeva od vatrenog oružja do sada ove godine, prema Arhivu nasilja nad oružjem, koji prati novinske medije i policijske izvještaje kako bi prikupio podatke.

Ipak, masovna ubistva izazivaju najdublji strah u srcima većine ljudi.

“Svi ljudi širom zemlje šalju svoju djecu u škole – i brinu se hoće li oni biti ubijeni u školi?” rekao je Daniel Webster, profesor u Johns Hopkins Centru za rješenja za nasilje nad oružjem.

Činjenica je da se masovna ubijanja nastavljaju dešavati, iako su rjeđa od drugih ubistava iz vatrenog oružja - 20 godina nakon Columbine, 10 godina nakon Sandy Hooka, pet godina nakon Las Vegasa i manje od godinu dana nakon masakra u supermarketu u Buffalu, New York i osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu.

Što opet vodi do istog problematičnog pitanja: Zašto?

Ljudi koji proučavaju takvo nasilje također su zbunjeni neprekinutim tempom brutalnosti.

"Imamo mnogo primjera stvari koje su u ovoj zemlji na prelomnoj tački", rekla je Katherine Schweit, bivša izvršna direktorica FBI-ja koja je kreirala aktivni protokol za pucanje u agenciji nakon Sandy Hooka. “Kada su me zamolili da radim na ovome 2013., nisam ni zamišljao da ću 10 godina kasnije i dalje raditi na istoj stvari.”

Biće potrebne godine - ako je to uopšte moguće - da istraživači utvrde šta stoji iza drastičnog porasta nasilja nad oružjem. Zagovornici kažu da postoje mjere koje bi možda mogle spriječiti takve zločine - reforma vatrenog oružja i zabrana oružja među njima - ali napominju da na Capitol Hillu nema dovoljno volje da ih provede.

“Mislim da Sjedinjene Države imaju odnos s oružjem različit od bilo koje druge zemlje na svijetu”, rekla je Kelly Drane, direktorica istraživanja Pravnog centra Giffords za sprječavanje nasilja nad oružjem. “Ovi događaji su posljedica našeg neuspjeha da uvedemo mjere prevencije.”

Predsjednik Joe Biden, vatreni zagovornik jače kontrole oružja, frustriran je nespremnošću Kongresa da donese zabranu nekih poluautomatskih pušaka suočen s moćnim lobijem za oružje predvođenim Nacionalnim streljačkim savezom. NRA nije uzvratila na online zahtjev za komentar.

Zakonodavci su usvojili ono što je, za njih, označilo prekretnicu zakona o nasilju nad oružjem koji pooštrava provjeru prošlosti za najmlađe kupce, zabranjuje vatreno oružje većem broju počinitelja nasilja u porodici i pomaže državama da koriste zakone označene crvenom zastavom koji omogućavaju policiji da traži od sudova da oduzmu smrtonosno oružje od ljudi koji pokazuju znakove da bi mogli postati nasilni. Biden je potpisao zakon prošle godine.

Zakonodavstvo i druge mjere nisu učinile mnogo da se uspori tempo nasilja ili ublaži bol nacije, koji je dodatno pogoršan pandemijom, klimatskim promjenama i rasnim obračunima nakon ubistva Georgea Floyda od strane policije.

"Ove tragedije su se smjenjivale jedna za drugom, čineći ih gotovo previše za podnijeti", rekla je Roxanne Cohen Silver, profesorica psihologije na Univerzitetu Kalifornije, Irvine, koja proučava suočavanje s traumatskim životnim događajima.

Masovna ubistva, napomenuo je Silver, “su samo još jedna tragedija pored svih ovih drugih psiholoških i emocionalnih izazova”.

Otac Stephena Bergera, Richard, sada ima 80 godina. Dane provodi sa unucima - jedan je fudbalski golman koji ga podsjeća na Stevea, koji je imao strast prema košarci. Njihova porodica dodjeljuje godišnje atletske stipendije u Stephenovoj srednjoj školi.

Berger posmatra tinejdžere kako se približavaju sledećoj fazi svog mladog života, puni obećanja i puni života. Ali njegov rođeni sin je mrtav, a pet godina kasnije i dalje se pita:

Zašto?

Demokratski predsjednik je obnovio pozive Kongresu da zabrani jurišno oružje i šaržere velikog kapaciteta, kao i da uvede univerzalne provjere prošlosti i ukine imunitet za proizvođače oružja. Male su šanse da će usko podijeljeni Dom i Senat usvojiti takav zakon, iako ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava provjeru prošlosti.

Biden, koji je ranije iznio slične molbe, rekao je da je napadač u tržnom centru Allen Premium Outlets u Allenu, sjevernom predgrađu Dallasa, nosio taktičku opremu i bio je naoružan jurišnim oružjem u stilu AR-15.

Naoružani napadač je ubio osam ljudi, uključujući djecu, i ranio najmanje sedam, prije nego što ga je ubio policajac, saopštila je policija u subotu.

Masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, s njih 199 do sada u 2023., što je najviše od 2016. godine, prema Arhivu nasilja oružjem. Neprofitna grupa definira masovnu pucnjavu kao svaku u kojoj su četiri ili više osoba ranjene ili ubijene, ne uključujući strijelca.

Tragedija u Allenu, koja se dogodila nešto više od nedelju dana nakon još jedne smrtonosne pucnjave u teksaškom gradu Clevelandu, ponovo je pokrenula žestoku debatu o kontroli oružja u Sjedinjenim Državama.

Drugi amandman Ustava SAD štiti pravo na nošenje oružja, a to je pitanje za mnoge republikance, koje podržavaju milionske donacije grupa i proizvođača za pravo na oružje.

Guverner Teksasa Greg Abot, republikanac, nazvao je pucnjavu "razornom" u nedjeljnom jutarnjem intervjuu za Fox News, ali je rekao da način da se efikasno bori protiv nasilja iz oružja leži u rješavanju mentalnog zdravlja.

"Došlo je do dramatičnog povećanja količine ljutnje i nasilja koje se dešava u Americi", rekao je. "Radimo na rješavanju tog bijesa i nasilja tako što ćemo ići na njegov osnovni uzrok, a to je rješavanje problema mentalnog zdravlja iza toga."

Lider većine u Senatu Chuck Schumer i druge demokrate naglasili su potrebu donošenja snažnijeg zakona o sigurnosti oružja kako bi se ograničilo oružano nasilje.

U subotu su TV stanice prikazale stotine ljudi kako mirno izlaze iz tržnog centra, koji se nalazi oko 40 kilometara sjeveroistočno od Dalasa, nakon što se nasilje desilo, od kojih su mnogi podignuli ruke dok je mnoštvo policajaca stajalo na straži.

Jedan neidentifikovani očevidac rekao je lokalnoj ABC filijali WFAA TV da je napadač "šetao pločnikom ... i pucao iz pištolja".

"Početkom juna nam ponestaje gotovine" za plaćanje tekućih računa, rekla je Yellen u emisiji "Ova sedmica" na ABC-u, iako je dozvolila da postoji "puno neizvjesnosti" o tome koji bi tačno dan mogao biti.

Američko ministarstvo finansija je već poduzelo "izvanredne mjere" da nastavi s otplatom dugova od dostizanja limita zaduživanja zemlje u januaru od 31,4 biliona dolara, ali Yellen je rekla: "Naša sposobnost da to učinimo je na izmaku i počet ćemo gubiti naš novac."

„Doći će dan kada nećemo moći da plaćamo svoje račune“, rekla je ona.

Biden je u utorak pozvao najviše lidere Kongresa u Bijelu kuću kako bi razgovarali o tome kako spriječiti nadolazeću krizu.

Predsjednik Demokratske stranke mjesecima je pozivao Kongres, uključujući Predstavnički dom koji usko kontrolišu republikanci, da poveća gornju granicu duga bez drugih uslova.

Ali umjesto toga, republikanci u Predstavničkom domu, s razlikom od dva glasa, prošlog mjeseca su odobrili povećanje gornje granice duga na godinu dana uz priložena široka smanjenja vladine potrošnje za socijalne programe i mjere kontrole klime kojima se Biden i demokrate u Kongresu protive.

SAD nikada nisu kasnile sa svojim dugovima — isplate za programe koje je Kongres već odobrio — ali Yellen je upozorila da bi, ako vlada ostane bez gotovine, isplate kamata na američke državne obveznice koje drže Amerikanci i vlade u inostranstvu mogle biti smanjene, mjesečne isplate socijalnog osiguranja starijim ljudima i isplata zdravstvene zaštite njihovim ljekarima mogla bi biti odgođena, a preduzeća bi mogla otpustiti hiljade radnika.

„Moglo bi doći do naglog pada na berzi“, rekla je ona, a kreditna sposobnost zemlje je dovedena u pitanje.

SAD su podigle gornju granicu duga 78 puta, pod predsjednicima demokrata i republikanaca. Usljed trenutne neizvjesnosti, neki analitičari iz Washingtona predviđaju da bi Biden i republikanski protivnici mogli u narednim sedmicama postići sporazum koji bi i jedni i drugi mogli smatrati svojevrsnom pobjedom, uz podizanje gornje granice duga, a Biden se posebno složio da ograniči potrošnju u fiskalnoj godini koja počinje 1. oktobra.

Savjetnici Bijele kuće također su razmatrali da li, po prvi put, da se pozovu na 14. amandman Ustava SAD-a, koji kaže da puna vjera i kredit Sjedinjenih Država neće biti doveden u pitanje. Upotreba odredbe bi gotovo sigurno izazvala pravni izazov od onih koji se protive jednostranom povećanju gornje granice duga.

Yellen nije isključila pozivanje na korištenje ustavne odredbe, ali ju je okarakterisala "među lošim opcijama".

„Ne želim da razmatram opcije za hitne slučajeve“, rekla je.

Čak 16 raketnih udara ciljano je na gradove Harkov, Herson, Nikolajev i Odesu, uz 61 zračni napad i 52 raketne salve na ukrajinske položaje i naseljena područja, saopštio je Generalštab oružanih snaga Ukrajine u svom jutarnjem ažuriranju o borbi.

Ukrajinska protuzračna odbrana uništila je svih 35 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje koje je Rusija lansirala, saopštila je vojska.

Gradonačelnik Kijeva je rekao da je najmanje pet osoba ranjeno u glavnom gradu usljed oštećenja skladišta goriva, automobila, zgrada i infrastrukture.

"Nažalost, ima mrtvih i ranjenih civila, oštećene su višespratnice, privatne kuće i druga civilna infrastruktura", saopštila je vojska.

U crnomorskom gradu Odesi zapaljeno je skladište hrane.

Reuters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje.

Novi napadi dolaze dok se Moskva priprema za paradu pobjede u utorak, ključni događaj za predsjednika Vladimira Putina koji je evocirao duh sovjetskog trijumfa nad nacističkom Njemačkom, optužujući Ukrajinu da je u zagrljaju nove vrste fašizma.

Ukrajina i njeni saveznici kažu da je optužba bila neutemeljen izgovor za ničim izazvanu invaziju Rusije u februaru 2022. godine, koja je rezultirala najvećim sukobom u Evropi od Drugog svjetskog rata, ubijajući hiljade i prisiljavajući milione da pobjegnu iz zemlje.

"Uvijek moramo biti spremni na neprijateljsku izdaju i odbranu", rekla je zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Malyar u objavi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Rusija je pojačala granatiranje Bakhmuta, nadajući se da će ga zarobiti do utorka, rekao je najviši ukrajinski general koji vodi odbranu opkoljenog grada, nakon što se činilo da je ruska plaćenička grupa Wagner odustala od planova za povlačenje iz nje.

Tri osobe su povrijeđene u eksplozijama u kijevskom okrugu Solomjanski, a dvije kada su olupine dronova pale u okrugu Svjatošin, obje zapadno od centra glavnog grada, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.

Kijevska vojna administracija saopštila je da je olupina drona pala na pistu na aerodromu Žuljani, jednom od dva putnička aerodroma u prijestonici, privlačeći tamo hitne službe.

Čini se da su ostaci drona udarili u dvospratnu zgradu u centralnom okrugu Ševčenkivski, uzrokujući štetu, dodaje se.

Svjedoci Reutersa rekli su da su čuli brojne eksplozije u Kijevu, a lokalni zvaničnici su rekli da sistemi protivvazdušne odbrane odbijaju napade.

Plamen je u potpunosti zahvatio veliku strukturu identifikovanu kao skladište hrane na slikama koje je na Telegramu objavio Serhiy Bratchuk, portparol vojne administracije Odese, nakon, kako je rekao, ruskog napada.

Nakon što su satima odjekivala upozorenja o zračnom napadu na otprilike dvije trećine Ukrajine, mediji su rekli da su se začule eksplozije u južnom regionu Hersona i jugoistočnom Zaporožju.

Vladimir Rogov, ruski zvaničnik u Zaporožju, rekao je da su ruske snage pogodile skladište i položaj ukrajinskih trupa u malom gradu Orihiv. Reuters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaj.

Odvojeno, ruske snage su u nedjelju granatirale osam mjesta u Sumiju na sjeveroistoku Ukrajine, objavila je regionalna vojna administracija u objavi na Facebooku.

U protekle dvije sedmice pojačani su i napadi na ciljeve koje drži Rusija, posebno na Krimu.

Ukrajina nije potvrdila bilo kakvu ulogu u tim napadima, ali kaže da je uništavanje neprijateljske infrastrukture priprema za njen dugo očekivani kopneni napad.

Vojska će biti podrška Carinskoj i pograničnij službi oko 90 dana, naveo je portparol Pentagona brigadni general Pat Ryder.

Zašto se ovo dešava sada?

Više od dvije godine, Bidenova administracija je držala na snazi mjere Trumpove administracije na južnoj granici, koje su se ticale zaštite javnog zdravlja, pod imenom Član 42. Pravila su dopuštala da Amerika može brzo da vraća migrante u njihove zemlje porijekla ili u meksičke gradove na granici.

Član 42 počeo je da se primjenjuje u martu 2020, od tada migranti su izbacivani iz zemlje više od 2, 7 miliona puta, mnogi od njih nekoliko puta. Administracija je 1. aprila 2022. godine najavila da će se primjena pravila obustaviti 23. maja 2022, pružajući tako vremena američkim zvaničnicima da se pripreme za povećan broj migranata koji bi došao na granicu. Međutim, 19 saveznih država na čijem čelu su republikanci bili su protiv ukidanja Člana 42, te su ga raznim sudskim postupcima održali na snazi.

U januaru ove godine, kako je pao broj slučajeva i smrti od Covida, administracija je najavila da će se vanredna situacija okončati 11. maja, čime će se ukinuti i vanredne mjere, uključujući i sve razloge za držanje Člana 42 na snazi. Da bi ostale na snazi, kako navode oni koji se bore za prava imigranata, Bidenova administracija bi morala da napravi novi Član 42 ili da preinači odluku o ukidanju vanrednog stanja 11. maja.

Američki imigracioni zvaničnici procjenjuju da će početkom maja, dolazak migranata na granicu povećati na 10 do 13 hiljada ljudi dnevno, sa sadašnjih 5 do 8 hiljada.

Da li je slanje vojske na granicu nešto novo?

Nije, bivši predsjednik Donald Trump je uputio vojsku na granicu u oktobru 2018. da podrži granične patrole, i počeo je da ih povlači krajem iste godine.

Šta će vojska da radi? Da li će da sprečavaju migrante?

Ne, vojska će da nadgleda, kontroliše unos podataka i obezbjeđuje skladišta. Vojno osoblje neće direktno učestvovati u primjeni zakona. Upotreba vojske je u skladu sa drugim vrstama angažovanja vojske kao podrške Sekretarijatu za nacionalnu bezbjednost, rekao je Ryder.

Kakav je dogovor Pentagona i Sekretarijata za bezbednost?

Da bi zahtjev za angažovanjem trupa bio odobren, Sekretarijat je riješio da radi sa Kongresom i Bijelom kućom "da se napravi plan i primjena rješenja u ljudstvu i finansiranju kako bi se granica održala bezbjednom, kao i human tretman migranata, a koji ne bi uključivao osoblje Sekretarijata za odbranu i druge resurse u fiskalnoj 2023", kako je naveo portparol Pentagona vazuhoplovni potpukovnik Devin Robinson.

Šta je još Budenova administracija uradila da se spremi za kraj primene Člana 42?

Administracija je objavila da će da otvori imigracione centre u Latinskoj Americi kako bi omogućila migrantima pristup legalnim putevima ka SAD, sa programima za izbjeglice, kao i kontrole za ostale programe kao što su ujedinjenje porodice i načini za zapošljavanje.

Poslije 11. maja, svi migranti koji krenu na opasan put ka granici Meksika sa Amerikom biće procesuirani po Članu 8 federalnog zakona koji se tiče imigracije. Oni koji dolaze bez dokumenata ili pokušavaju da uđu van prelaza, mogu da budu vraćeni bez rešavanja njihovog slučaja na sudu, što se zove ekspeditivno vraćanje.

Član 8 također ima stroge posledice, kao što je zabrana ponovnog ulaska za najmanje 5 godina i potencijalno krivično gonjenje za ponovljeni ilegalni pokušaj ulaska.

Sekretarijat za pravosuđe ima 24 hiljada agenata i oficira granične patrole duž granice sa Meksikom. Agencija je unajmila još više od 2.000 neuniformisanih ljudi da rade obradu podataka i održavanje, a očekuje se da uposli još više od hiljadu u fiskalnoj 2024.

Da li Meksiko i SAD sarađuju?

Da. Amerika i Meksiko su se dogovorili oko novog plana za kontrolu pojačanog ilegalnog prelaska granice, dok se istovremeno dozvoljava migrantima da uđu u Ameriku na humanitarnim osnovama. Prema planu, Amerika će primati migrante iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kao dio humanitarnog programa, dok će Meksiko prihvatati migrante ove četiri države koji probaju da uđu u SAD ilegalno.

Šta kažu kritičari?

Bilal Askaryar, menadžer Welcome With Dignity, naveo je da oni koji koriste ljudsko pravo na azil treba da budu dočekani "dostojanstveno, a ne sa vojskom".

"Umjesto što šalje trupe da plaši ljude koji traže sigurnost i da pokušava da odobrovolji svoje kritičare, predsjednik Biden treba da odvoji sredstva lokalnim zajednicama koje žele da prihvate nove komšije", rekao je on.

Republikanski senatori pozvali su Bidenovu administraciju da ostavi na snazi Član 42. Republikanski senator iz Južne Karoline Lindsay Gragam rekao je da su tražili od demokrata da ne ukidaju Član 24.

"Korišten je 2, 3 miliona puta da izbacimo ljude koji su došli ovdje ilegalno. Koristio je više nego bilo šta što imamo, a oni žele da ga se riješe. Jedan od najkorisnijih načina da se borimo sa ilegalnom imigracijom", naveo je Graham.

U Časiv Jaru u Ukrajini gradski zaposlenici kažu da su smrti i bombradovanja redovne pojave i da im je sada glavni posao da uvjere preostale stanovnike da se evakuišu.

“Mnogi ljudi su već otišli i još uvijek imamo nešto humanitarne pomoći. Želimo prebaciti tu humanitarnu pomoć na neko sigurnije mjesto", kaže za Glas Amerike Evgenij Dmitrev, gradski administrator Časiv Jara.

Skloništa ovdje nazivaju "punktovima nepobjedivosti", koji imaju struju za punjenje telefona i pristup internetu. Oko 20% populacije je ostalo u Časiv Jaru, ali većina gradskih usluga nije u funkciji. U svim naseljima, kuće i biznisi su oštećeni ili uništeni.

"Oštećeno je. Prozori su razneseni. Uglavnom su prozori uništeni. Prekrivamo ih plastičnim ceradama", kaže Aleksandar, jedan od preostalih stanovnika Časiv Jara. "Prekrijemo ih i život ide dalje.“

Časiv Jar je udaljen oko 10 kilometara od Bahmuta, gdje se vodi najduža i najsmrtonosnija bitka u Ukrajini.

Većina posmatrača, poput novinara i humanitarnih radnika, nemaju pristup Bahmutu duže od mjesec dana. U to vrijeme, civili su jedva preživljavali od donirane hrane i vode, u podrumima i skloništima.

Dok humanitarci dostavljaju hranu i vodu na jedan od "punktova nepobjedivosti" u Časiv Jaru - kažu da taj grad sada liči na Bahmut od prije mjesec ili dva dana.

"Grad je sada teško oštećen. Prošli put kad sam bio ovdje, prije tri ili četiri sedmice, nije bilo tako", objašnjava Aleksandar Cverkovič, iz humanitarne organizacije “Mir i ljubazanost”.

Ukrajina je najavila veliku proljetnu kontraofanzivu, nakon što dugotrajne zimske bitke nikome nisu donijele veliki napredak.

Američke obavještajne agencije ranije su tvrdile da ruski predsjednik vjeruje da je potrebno da osvoji Ukrajinu kako bi ispunio svoju sudbinu.

Ali dok rat ulazi u svoju drugu godinu, američke obavještajne agencije vjeruju da je ruski lider donekle popustio prema stvarnosti na terenu.

"Ocjenjujemo da je Putin vjerojatno smanjio svoje neposredne ambicije, da konsolidira kontrolu nad okupiranim teritorijem u istočnoj i južnoj Ukrajini i osigura da Ukrajina nikada neće postati saveznik NATO-a", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines Komitetu za oružane Senata u četvrtak.

"Ruske snage stekle su manje teritorija u aprilu nego tokom bilo kojeg od prethodna tri mjeseca jer se činilo da prelaze s ofanzivnih na odbrambene operacije duž prve linije", rekla je Haines.

"Ruske snage suočavaju se sa značajnim nedostatkom streljiva i pod velikim su ograničenjima osoblja", dodala je. "Ako Rusija ne pokrene obveznu mobilizaciju i ne osigura značajne zalihe streljiva treće strane, osim postojećih isporuka iz Irana i drugih, bit će joj sve veći izazov održati čak i skromne ofanzivne operacije."

Haines je, ponavljajući upozorenje iz svog svjedočenja pred Kongresom u martu, rekla da su Rusija i Ukrajina ostale zarobljene u "brutalno teškom ratu iscrpljivanja u kojem nijedna vojska nema konačnu prednost".

Ukrajina se, rekla je, i dalje oslanja na zapadnu vojnu pomoć kako bi se suprotstavila prednosti Rusije u ljudstvu, dok je Kremlj prisiljen više se oslanjati na asimetrične prijetnje i taktike zbog degradacije svojih kopnenih snaga.

Ruske kopnene snage se "oslanjaju na rezerve i rezervnu opremu", rekao je general-pukovnik Scott Berrier, direktor Odbrambene obavještajne agencije.

"Biće im potrebno neko vrijeme da se vrate", rekao je zakonodavcima dok je svjedočio zajedno s Hainesom. "Procjene idu od pet do 10 godina na osnovu toga kako sankcije utiču na njih i njihovu sposobnost da tehnologiju vrate u svoje snage."

Nuklearna opcija

Berrier je, međutim, upozorio da degradaciju ruskih kopnenih snaga ne treba posmatrati kao pokazatelj sveukupne slabosti.

"Iako su njihove kopnene snage trenutno degradirane, oni će ih brzo obnoviti", rekao je on, opisujući Moskvu kao "još uvijek egzistencijalnu prijetnju" zbog svojih nuklearnih snaga, koje još nisu testirane.

Ali o tome da li je Putin možda sklon upotrebi nuklearnog oružja da promijeni tok rata u Ukrajini, čelnici američkih obavještajnih službi rekli su, za sada, ne toliko.

"Postoji niz scenarija o kojima smo razmišljali", rekao je Berrier zakonodavcima. "U ovom trenutku, rekao bih da mislimo da je to malo vjerovatno."

"Iz perspektive IC [obavještajne zajednice], to je vrlo malo vjerovatno", dodala je Haines.

Vrijednost akcija banaka pala je na Wall Streetu ove nedelje nakon što je vlada preuzela kontrolu nad bankom Prva republika (First Republic Bank), a zatim je prodala JPMorgan. Riječ je o drugom najvećem krahu banke u američkoj istoriji i ukupno trećem jedne finansijske institucije u SAD za dva mjeseca.

Dok mnogi smatraju da će prodaja banke Prva republika zaustaviti raspravu o tome ko je sledeći, investitori nastavljaju da se fokusiraju na preostale institucije koje se smatraju najslabijim, napisali su analitičari investicione kompanije UBS.

Najviše se strahuje da će krah možda dovesti do toga da građani počnu da sumnjaju u relativno zdrave banke, što bi se proširilo u finansijskom sistemu i moguće pogodilo širi ekonomski sektor. Sprečavanje tog scenarija bio je i razlog što su SAD uvele oštrije regulative velikim bankama poslije finansijske krize prije 15 godina.

Teško je ignorisati osjećaj nesigurnosti u bankarskom sistemu, ali zvaničnici i eksperti navode da nema potrebe za strahovanja ako je novac osiguran preko Federalne korporacije za osiguranje depozita i ako je riječ o sumi manjoj od 250.000 dolara, što pokriva većinu računa.

Ipak, tržišta nisu umirila uvjerovanja istaknutih ličnosti u finansijskom sektoru koje navode da se nestabilnost u bankama okončala odlukom o prodaji banke Prva republike.

Prvi čovjek JP Morgana rekao je u ponedeljak da vjeruje da je "ovaj dio" bankarske krize završen. Šef Federalnih rezervi (američke Centralne banke) Jerome Powell garantovao je u srijedu za zdravlje finansijskog sistema.

Bez obzira na ta uvjeravanja, u četvrtak je nastavljena rasprodaja akcija dvije manje regionalne banke PacWest Bancorp i Western Alliance Bancorp, koje su pod pritiskom od kraha Banke Silicijumske doline sredinom marta koji je izazvao trenutnu krizu. Akcije banke PacWest pale su za 38 odsto, nakon što je ta kompanija priznala da razmatra prodaju.

Međutim, pale su i vrijednosti akcija drugih brojnih regionalnih banaka, dok je PacWest pod naročitim pritiskom zbog velike koncentracije velikih, neosiguranih depozita klijenata iz tehnološke industrije, sličnih onima koji su izazvali povlačenje uloga iz Banke Silicijumske doline i Prve republike.

PacWest, sa sjedištem u Los Anegelesu, i Western Alliance, iz Phoenixa, u saopštenjima su naveli da nije došlo do neuobičajenog povlačenja depozita nakon prodaje Prve republike. Iz obje su povučeni značajni ulozi poslije kraha Banke Silicijumske doline, ali su se povećali od 31. marta.

"Problem, naročito u ovim bankama, je što kombinacija imovine i depozita nije održiva. Depoziti se i dalje povlače ili banka mora da plaća velike troškove za njih", kaže ekspert Chris Caulfield koji je radio sa mnogim problematičnim regionalnim bankama.

Borba protiv inflacije, koju vode Federalne rezerve, ima jednu od ključnih uloga u bankarskoj krizi. Centralna banka je u srijedu podigla osnovnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, na najviši nivo za 16 godina, što je 10 uzastopno povećanje.

Veće kamatne stope podstakle su štediše da novac prebace na unosnija tržišta. Powell je najavio da će Federalne rezerve pratiti nekoliko faktora, uključujući bankarsku krizu, prije narednog poteza u vezi sa kamatnim stopama.

Powell vjeruje i da će kolaps tri banke vjerovatno podstaći ostale da manje odobravaju kredite, što bi moglo da pomogne u borbi protiv inflacije. Povećanje kamatnih stopa u međuvremenu je usporilo ekonomiju, a mnogi ekonomisti očekuju recesiju krajem 2023. ili početkom 2024. godine.