Reuters je analizirao podatke o broju mrtvih i koliko je rat koštao obje strane, kao i cijeli svijet.

Evo podataka.

Broj poginulih

Rat je izazvao stradanje na nivou koji nije viđen u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Više od 9.000 civila je evidentirano kao ubijeno, a više od 16.000 ranjeno do kraja jula ove godine, prema podacima Visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR), koji je rekao da vjeruje da su stvarne brojke znatno veće.

U ratu je poginulo ili povrijeđeno skoro 500.000 vojnika, navodi New York Times.

List je citirao zvaničnike iz SAD rekavši da je oko 120.000 ruskih vojnika ubijeno i 170.000 do 180.000 povrijeđeno, dok je na strani ukrajinske vojske 70.000 poginulih i od 100.000 do 120.000 ranjenih.

Ruski zvaničnici kažu da su američke procjene ruskih gubitaka previsoke i propaganda. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da je od početka rata ubijeno 5.937 ruskih vojnika. Gubici su državna tajna.

Ukrajina nije saopštila koliko je njenih vojnika poginulo i kaže da su njeni vojni gubici državna tajna jer utiču na taktiku na bojnom polju.

Reuters nije mogao da nezavisno provjeri brojke ni na jednoj strani.

Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je 2014. godine nakon što je proruski predsjednik svrgnut u ukrajinskoj revoluciji na Majdanu i Rusija anektirala Krim, a snage koje podržava Rusija borile su se protiv ukrajinskih oružanih snaga.

Tamo je između 2014. i kraja 2021. ubijeno oko 14.000 ljudi, prema OHCHR-u, uključujući 3.106 civila.

Broj raseljenih

Od početka invazije 2022. godine, milioni Ukrajinaca su protjerani iz svojih domova, saopštila je Agencija UN za izbjeglice (UNHCR). Ukrajina ima više od 41 milion stanovnika.

Procjenjuje se da je za 17,6 miliona ljudi u Ukrajini potrebna hitna humanitarna podrška, uključujući više od 5 miliona ljudi interno raseljenih, saopštio je UNHCR.

Širom Evrope evidentirano je preko 5,9 miliona izbjeglica iz Ukrajine, prema podacima agencije.

Šta je izgubila Ukrajina?

Rusija je zauzela 11 posto teritorije Ukrajine od početka rata, pokazuju podaci Belfer centra na Harvardu.

Kada se to doda Krimu koji je anektirala 2014, Rusija sada kontroliše oko 17,5 posto Ukrajine, odnosno površinu od oko 106.000 kvadratnih kilometara.

Nakon potiskivanja ruskih snaga 2022. godine, Ukrajina nije uspjela da napravi veliki prodor protiv ruskih trupa u kontraofanzivi koja je počela u junu.

Ukrajina je izgubila dio svoje obale, njena ekonomija je oslabljena, a neki gradovi su zbog borbi potpuno uništeni. Ekonomija Ukrajine se smanjila za 30 posto u 2022. i predviđa se da će rasti od 1 do 3 posto ove godine, prema Međunarodnom monetarnom fondu.

Nije poznato koliko je Ukrajina potrošila na rat.

Šta je izgubila Rusija?

Troškovi Rusije za rat su državna tajna. Ruska ekonomija je doživjela veliki šok nakon zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije.

Iako se nije desio dvocifreni pad ekonomije u 2022. godini, prosperitet je daleko, jer vlada još više novca troši na vojsku.

Ruska ekonomija će ove godine rasti 1,5 posto, prema Međunarodnom monetarnom fondu, nakon pada od 2,1 odsto u 2022.

„Na srednji rok, ruska ekonomija će biti oštećena odlaskom multinacionalnih kompanija, gubitkom ljudskih resursa, isključenjem sa globalnih finansijskih tržišta”, izjavila je ranije portparolka MMF-a Julie Kozack. „I stoga, očekujemo da će proizvodnja u Rusiji biti 7 posto niža od predratne prognoze”.

Rusija je udvostručila svoju ciljnu potrošnju za odbranu za 2023. na više od 100 milijardi dolara – trećinu svih javnih rashoda – pokazao je vladin dokument u koji je Reuters imao uvid.

Dok vojna potrošnja Rusije raste, a sankcije smanjuju prihode od energenata, Moskva pokušava da zadrži budžetski deficit pod kontrolom.

Rusija je izgubila veliki dio evropskog tržišta gasa, ali je uspjela da nastavi da prodaje svoju naftu na svjetskim tržištima, iako su SAD, Evropa i druge sile ograničile ili okončale svoje kupovine.

Isključena je sa zapadnih finansijskih tržišta, većina njenih oligarha je sankcionisana, i ima problema sa nabavkom nekih artikala kao što su mikročipovi.

Direktor CIA William Burns rekao je da Putin rizikuje da vremenom pretvori Rusiju u „ekonomsku koloniju Kine”.

Rast cijena

Invazija i sankcije Zapada Rusiji dovele su do naglog rasta cijena đubriva, pšenice, metala i energenata, što je podstaklo talas inflacije i globalnu prehrambenu krizu.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte poslije Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, pšenice, azotnog đubriva i paladijuma.

Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte skočile su na najviši nivo od rekorda iz 2008.

Zapadno oružje

SAD su od početka invazije namenile više od 43 milijarde dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini, uključujući anti-raketne sisteme, protivoklopne sisteme Javelin, haubice, opremu za zaštitu od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih napada.

Nominalno, Ukrajini najviše pomažu SAD, EU, Velika Britanija, Japan i Njemačka, pokazuju podaci Kiel instituta za svetsku ekonomiju.

Rusija tvrdi da to što Zapad snabdeva Ukrajinu oružjem zapravo eskalira rat.

To su: guverner Floride Ron DeSantis, poduzetnik Vivek Ramaswami, bivši potpredsjednik Mike Pence, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, senator iz Južne Karoline Tim Scott, bivši guverner New Jerseya Chris Christie, guverner Sjeverne Dakote Doug Burnum, i bivši guverner Arkansasa Asa Hutchinson.

Svi oni u trenutnim anketama među potencijalnim republikanskim glasačima zaostaju za bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji vlastitom odlukom nije sudjelovao u debati. Njegov predizborni tim je njega proglasio pobjednikom te debate satima prije nego što je ona počela, ustvrdivši da se ionako ni o čemu drugome neće razgovarati nego o bivšem predsjedniku.

No, tu su pogriješili - čitav prvi sat debate bivši predsjednik uopće nije bio spomenut, osim - riječima bivše guvernerke Južne Karoline Nikki Haley - kao krivac za povećanje američkog duga za daljnje bilione dolara.

Taj prvi sat debate prošao je dijelom u diskusiji o pobačaju, čiju zabranu svi kandidati podržavaju, ali ne i vremenski rok nakon kojega je zabranjen, niti se ne slažu o tome treba li postojati zabrana na saveznoj razini ili samo na razinama saveznih država.

Pitanje koje je podijelilo osmero kandidata je bila - Ukrajina, koja jednako tako dijeli i mišljenja među republikanskim glasačima. Najjači zagovornici pomoći Ukrajini bili su oni koji su ju lično posjetili - Mike Pence i Chris Christie - ili su iskusni u vanjskoj politici - Nikki Haley, koja je i u vrijeme dok je bila ambasador u UN -u snažno zagovarala pozicije Ukrajine. Neki kandidati bi smanjili pomoć Ukrajini - Ron DeSantis, Tim Scott, Doug Burnum - ili ju potpuno ukinuli - Vivek Ramaswami.

Na pitanje moderatora debate - iskusnih novinara televizijskog kanala Fox News Breta Baiera and Marthe MacCallum - o klimatskim promjenama i stavovima kandidata o ljudskom utjecaju na te promjene, odgovori su većinom bili očekivani i već ranije izrečeni na raznim skupovima: klimatske promjene se događaju, ali ne zbog ljudskog utjecaja, ili barem uglavnom ne zbog toga. Izuzetak je bio Vivek Ramaswami koji je ustvrdio da je sve što se govori o klimatskim promjenama - čista obmana i prijevara.

Vivek Ramaswami je mnoge komentatore u medijima svojim istupima naveo da ga usporede s Donaldom Trumpom - i nazovu "mali Trump" - zbog neumjerenih osobnih napada s uvredama na druge kandidate i ekstremnim stavovima. Vrijedi spomenuti da je jedinu ženu među kandidatima, Nikki Haley, uporno oslovljavao imenom, dok je muške kandidate oslovljavao prezimenom ili titulom.

I, na koncu, u drugom satu debate, moderator je konačno otvorio pitanje o - kako je to nazvao - "slonu koji nije u ovoj prostoriji," Donaldu Trumpu, pitanjem koji kandidati bi ga podržali ako bude izabran kao stranački kandidat. Četvorica su brzo podigla ruke, troje sporije od kojih je jedan - Chris Christie - kasnije tvrdio da je ustvari prijekorno mahao prstom. Samo jedan od kandidata - Asa Hutchinson - nije podigao ruku, ponovivši da ne bi podržao Trumpa.

Koristeći bazu podataka o smrtnosti Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, studija objavljena u ponedjeljak u AAP-ovom časopisu Pediatrics pokazala je da je 4.752 djece umrlo od ozljeda uzrokovanih oružjem u 2021, posljednjoj godini za koju su podaci bili dostupni, u odnosu na 4.368 u 2020. i 3.390. u 2019.

Nasilje oružjem je bilo vodeći uzrok smrti djece u Sjedinjenim Državama od 2020.

Studija je objavljena dok su zakonodavci Tennesseeja otvorili posebnu sjednicu o javnoj sigurnosti nakon pucnjave u školi u Nashvilleu ranije ove godine u kojoj je ubijeno troje djece i tri učitelja.

Annie Andrews, pedijatrica iz Južne Karoline i istraživačica za prevenciju nasilja od vatrenog oružja, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da kada je postala doktorica, „Nikada nisam zamišljala da ću se brinuti o toliko djece s rupama od metaka”.

„Ali činjenica je da u svakoj dječjoj bolnici širom ove zemlje ima djece na pedijatrijskoj intenzivnoj njezi koja pate od povreda vatrenim oružjem.”

Iman Omer, juniorka na Univerzitetu Vanderbilt u Nashvilleu i zagovornica nasilja protiv oružja u Students Demand Action, rekla je da su nalazi studije poražavajući, ali ne iznenađujući.

„Svake godine znam da 128 djece i tinejdžera u Tennesseeju umire od oružja”, rekla je Omer dok se u utorak uputila ka glavnom gradu države kako bi se pridružila demonstrantima koji zahtijevaju strožije zakone o oružju.

Guverner Tennesseeja Bill Lee, koji je poznavao dvojicu učitelja ubijenih u pucnjavi u Nashvilleu, zatražio je od zastupnika na posebnoj sjednici da pooštre takozvane zakone o crvenoj zastavici čiji je cilj držati vatreno oružje podalje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju. Suočio se s otporom svojih kolega republikanaca koji kontroliraju državnu kuću.

U saopćenju od utorka, Udruženje za vatreno oružje Tennesseeja izrazilo je zabrinutost da „iako su neki republikanski zakonodavci rekli da neće biti usvojeni zakoni o crvenoj zastavi, mnogo manje njih je izjavilo da neće biti usvojeni zakoni koji bi imali negativan utjecaj na prava zaštićena Drugim amandmanom”.

Debata će biti u centru Milwaukeaja u Wisconsinu u srijedu uz direktan prenos na Fox Newsu.

Savezna država Wisconsin je jedna od onih u kojoj se vodi najljuća borba između republikanaca i demokrata, tako da će se obje stranke boriti za prevlast tu.

Republikanci će tu održati nacionalnu konvenciju za 11 mjeseci, gdje će formalno imenovati protivkandidata demokrati Joeu Bidenu.

Ko učestvuje?

Svi glavni kandidati će biti tu sem bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. On vodi za 34 poena ispred svih, prema istraživanju Reutersa i Ipsosa, ali je odlučio da stavove podijeli u intervjuu sa konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom, što je odluka zbog koje su ga napali protivkandidati.

Osmero učesnika su: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik Amerike Micke Pence, nekadašnji biotehnološki investitor i menadžer Vivek Ramaswamy, bivša američka ambasadorica u UN Nikni Haley, američki senator Tim Scott, bivši guverner Arkansasa Asa Hutchinson, bivši guverner New JerseyjaChris Christie i guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum.

Da bi se kvalifikovali, kandidati su morali da imaju određen stepen podrške u anketama u svojim saveznim državama, kao i donacije najmanje 40.000 pojedinačnih donatora. Također, moraju da potpišu da će podržati budućeg republikanskog kandidata.

Koja su pitanja?

Pitanja koja će im se postaviti nisu još poznata, ali je Foxova Martha MacCallum koja će moderirati debatu sa kolegom Bretom Baierom, napomenula u intervjuu za Vanity Fair da će biti pitanja o abortusu i Trumpovim optužnicama.

Obje teme su vrlo zanimljive. Dok se većina republikanaca zalaže za oštrije uslove za abortus, mnogi umjereniji republikanci se ne slažu sa tim, kao i nezavisni birači, čiji je glasovi biti odlučujući na izborima.

Kada su u pitanju optužnice protiv Trumpa, većina republikanaca smatra da su politički motivisane da zastraše jednog od kandidata.

Koliko su važne debate?

U nekim slučajevima, tokom primarne kampanje, ukoliko se neko loše pokaže, to se odražava i po kandidaturu, dok su nekad i manje bitni kandidati sa dobrim nastupom umjeli da se popnu među vrhunske favorite.

Prije svega, debate privlače milione gledalaca, mnogima je to prvi susret sa izborima, kažu stratezi. Prva debata uglavnom označava početak intenzivnije faze kampanje, prije početka nominacije kandidata u Iowi.

Ova debata može biti ključna za DeSantisa, koji je u rejtinzima iza Trumpa, ali mu opada podrška. Debata bi mogla da bude prekretnica ako se bude dobro pokazao, smatraju pristalice. Ako ispadne loše, postaće samo jedan od ostalih republikabaca.

Koliko ima debata?

Za sada su dvije zakazane, sljedeća je u južnoj Kaliforniji u septembru. Biće ih još nekoliko, kao što je oktobarska, najverovatnije u Alabami, kako je navela osoba upoznata sa ovim planovima u Republikanskom nacionalnom komitetu.

Zapadni saveznici će isporučiti desetine aviona američke proizvodnje u narednim mjesecima, nakon što je Washington dao svoje odobrenje.

F-16 avioni

Zelenski je u nedjelju posjetio holandski grad Eindhoven kako bi se sastao sa premijerom Markom Rutteom, prije nego što je u ponedjeljak posjetio Kopenhagen. Na aerodromu nedaleko od danske prijestolnice, Zelenski se popeo u pilotsku kabinu F-16, zajedno sa danskom premijerkom Mette Frederiksen.

Zelenski se kasnije obratio danskom parlamentu. "Ovdje smo da vam se lično zahvalimo. Hvala svima vama što ste nam pomogli u našoj borbi, teškoj borbi za slobodu. Što ste nam pomogli u ovom ratu koji je Rusija donijela u našu zemlju i koji toliko želi, još uvijek želi da baci u domove drugih nacija", rekao je Zelenski danskim poslanicima.

Ispred su se okupile hiljade ljudi da pokažu svoju podršku, dok je ukrajinski predsjednik ponavljao svoju poruku zahvalnosti.

"Zahvaljujem se vama i cijeloj Danskoj na svom oružju koje dajete da zaštitite slobodu — i za F-16 o kojima smo se dogovorili. Hvala vam puno", rekao je on okupljenima.

U novinskim izvještajima citiran je ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin koji je rekao da će transfer aviona dovesti do eskalacije sukoba.

Isporuka

Danska planira da obezbijedi 19 F-16, a obuka ukrajinskih pilota je već u toku. Očekuje se da će prvi avioni stići do kraja godine.

Holandija je saopštila da ima 42 F-16 na raspolaganju, iako konačan broj tek treba da bude dogovoren. Oba saveznika unapređuju svoje flote nabavljajući modernije borbene avione pete generacije.

Invazione ruske snage trenutno uživaju ogromnu vazdušnu nadmoć, iako se ukrajinska protivvazdušna odbrana, podržana savremenim zapadnim sistemima, pokazala efikasnom.

Vatrena moć

Postojeću flotu ukrajinskog vazduhoplovstva čine zastarjeli avioni iz sovjetskog doba. F-16 će ponuditi daleko veću vatrenu moć, pomažući u odbrani od ruskih aviona, projektila i dronova, rekao je analitičar odbrane Patrick Bury sa britanskog Univerziteta Bath.

"Njima može da se ide 'prsa u prsa' sa (ruskim) MiG-ovima i imali biste dobre šanse protiv njih. Dakle, govorite o pokušaju da se uspostavi, prije svega, neka vrsta lokalne vazdušne nadmoći, koju Ukrajinci jednostavno nemaju. Ako pogledate njihove vazdušne operacije, oni lete jednim do dva aviona na zaista malim visinama, pokušavajući da izbjegnu veoma strašnu rusku protivvazdušnu odbranu i rusko vazduhoplovstvo", rekao je Bury za Glas Amerike.

F-16 također nudi Ukrajini mogućnost da bezbjedno pogađa ciljeve udaljene stotinama kilometara, duboko na teritoriji pod kontrolom Rusije. To je od vitalnog značaja ako želimo da bilo koja kopnena ofanziva uspije, dodao je Bury.

"Da biste dobili bilo kakav zamah na zemlji, zaista u starom smislu blickriga, morate imati tu sposobnost napada na kopno iz vazduha — dakle sposobnost napada vazduh-zemlja. A F-16 također može to da uradi. I na kraju — zaista važna uloga u ovome također — je da je F-16 prilično dobar u suzbijanju ili uništavanju neprijateljske protivvazdušne odbrane", rekao je Bury za Glas Amerike.

Zapadno oklijevanje

Ukrajina je tražila F-16 otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine, ali su se zapadni saveznici uzdržavali, plašeći se eskalacije rata.

Biće potrebni mjeseci da se ukrajinski piloti obuče. Odlaganje bi moglo da se pokaže skupim.

"Još uvijek mislim da stižu prekasno, da budem iskren sa vama. Politika se kreće. Vidjećemo šta će se desiti. Da li Ukrajina može da dođe i ima spremne ove F-16 — dovoljno njih, obučenih i spremnih da krenu, u suštini idete na drugu verziju ljetne ofanzive sljedećeg ljeta - da li su politički apetiti i fiskalni apetiti tu za to, vidjećemo", rekao je Beri.

Ukrajinska reakcija

Ukrajinski građani su na ulicama Kijeva pozdravili odluku Holandije i Danske da isporuče avione.

"Konačno! Hvala Bogu, mislim da je svaki Ukrajinac to dugo čekao", rekla je Larisa Šimko, koja je porijeklom iz grada Skadovska na ruskim okupiranim teritorijama. "Čvrsto vjerujem i nadam se da će ova odluka pomoći našoj zemlji da ostvari dugo očekivanu pobjedu", rekao je Šimko za AP.

Advokat Jurij Limar pozvao je Zapad da djeluje brže. "Očigledno je da svaki Ukrajinac osjeća da bi Evropa i cijeli svijet mogli malo brže da odobre takve odluke, jer svaki dan u ovom velikom ratu znači da gine mnogo Ukrajinaca", rekao je on za AP.

Za sada, ukrajinska ljetna kopnena ofanziva teče polako, uz minimalnu vazdušnu podršku. Analitičari kažu da odluka Zapada da isporuči avione F-16 ima za cilj da ojača dugoročne sposobnosti Ukrajine da se odbrani od ruske agresije.