RSS
Amerika upozorava na sve veću agresivnost Kine
Sekretar za odbranu Lloyd Austin izjavio je u četvrtak da je "nesretno" što je Kina odbila zahtjev da se Austin i njegov kineski kolega Li Shangfu sastanu dok obojica prisustvuju dijalogu Šangri-La u Singapuru.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa japanskim ministrom odbrane Yasukazuom Hamadom tokom posjete Tokiju, Austin je rekao da bi pozdravio "svaku priliku za angažovanje sa liderima" i da vjeruje da ministarstva odbrane treba da imaju otvorene kanale komunikacije.
Austin je izjavio da zemlje sa "značajnim mogućnostima" treba da razgovaraju međusobno kako bi riješile krizu i spriječile da situacija izmakne kontroli.
Neodržavanje sastanka američkih i kineskih zvaničnika odbrane dolazi u vrijeme zahlađenih odnosa koji su uključivali američko obaranje kineskog špijunskog balona, napetosti oko podrške SAD Tajvanu, kao i ono što su SAD nazvale "nepotrebno agresivnim" presretanjem američkog vojnog aviona od kineskog borbenog aviona.
Ministar Hamada je izjavio da su se on i Austin složili da blisko sarađuju na izazovima koje predstavlja Kina i da je važno održati iskren dijalog sa Kinom.
Hamada je također rekao da će Japan i SAD sarađivati sa Južnom Korejom u zajedničkim naporima protiv, kako je rekao, provokativnih akcija Sjeverne Koreje.
Njegov komentar je došao dan nakon neuspjeha sjevernokorejskog lansiranja špijunskog satelita. Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN zabranjuju Severnoj Koreji da koristi tehnologiju balističkih projektila.
Austin je sjevernokorejski nuklearni i raketni program nazvao "opasnim i destabilizujućim". On je rekao da će SAD preduzeti sve neophodne mjere da obezbijede svoju domovinu i odbrane svoje saveznike.
Američki zvaničnici za odbranu upozorili su na "alarmantno povećanje" broja agresivnih presretanja koja preduzimaju kineski vojni avioni i brodovi. Posljednji takav slučaj bio je blizak susret kineskog lovca i američkog vojnog aviona u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Južnog kineskog mora prošle nedjelje.
Takva "rizična" presretanja imaju "potencijal da izazovu nebezbjedan incident ili pogrešan proračun", izjavila su dvojica zvaničnika američke odbrane koji su govorili o incidentu pod uslovom anonimnosti.
U utorak, SAD su objavile snimak, kako su navele, nepotrebno agresivnog manevra kineskog pilota tokom presretanja američkog vojnog aviona RC-135, koje se dogodilo 26. maja.
Kineski pilot "letio je direktno ispred i u krugu od oko 120 metara od nosa RC-135, primoravajući američke avione da lete kroz turbulencije", izjavio je portparol Indo-Pacifičke komande, koja nadgleda američku vojnu aktivnost u regionu.
Portparol je rekao da je američki avion "sprovodio bezbjedne i rutinske operacije iznad Južnog kineskog mora u međunarodnom vazdušnom prostoru, u skladu sa međunarodnim zakonom" kada je došlo do presretanja.
U saopštenju, Indo-PACOM je pozvao sve zemlje da bezbjedno koriste međunarodni vazdušni prostor u skladu sa međunarodnim zakonom, dodajući da će Sjedinjene Države "nastaviti da lete, plove i rade – bezbjedno i odgovorno – gdje god to međunarodno pravo dozvoljava."
Kina okrivljuje Ameriku
Portparol kineskog Ministarstva inostranih poslova, Mao Ning u srijedu je okrivio SAD za incident, rekavši da je avion "izbliza izviđao Kinu što je ozbiljno ugrožavalo suverenitet i bezbjednost Kine."
"Sjedinjene Države moraju odmah da prestanu sa takvim opasnim provokacijama", naveo je Mao.
Međunarodni sud u Hagu zaključio je da Kina nema historijsko pravo nad Južnim kineskim morem, ali je Peking ignorisao tu odluku.
SAD često sprovode operacije u tom moru i iznad njega da bi osporile teritorijalne tvrdnje Kine i drugih, kao i da bi promovisale slobodan prolaz kroz međunarodne vode, preko kojih se preveze polovina proizvoda za trgovinu na svijetu, što svake godine vrijedi hiljade milijardi dolara.
Peking tvrdi polaže pravo na sve u Južnokineskom moru, dok Bruneji, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam također tvrde da im pripadaju određena ostrva.
Američki zvaničnici pozivaju tehnološke kompanije da budu oprezne sa vještačkom inteligencijom
Direktorica vodeće američke agencije za cyber bezbjednost ima poruku za naučnike i lidere tehnoloških kompanija koji su upozorili da vještačka inteligencija može da dovede do kraja čovječanstva: "Preduzmite akciju".
"Ako zaista mislite da te sposobnosti mogu dovesti do istrebljenja čovječanstva, hajde da se okupimo i uradimo nešto povodom toga", izjavila je u srijedu Jen Easterly, direktorica Agencije za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA).
"Dok pokušavamo da napravimo regulatorni okvir, razmislite o samoregulaciji", rekla je ona na događaju organizacije Axios u Washingtonu. "Razmislire šta možete da uradite da to usporite", poručila je ona.
Direktorica CISA-e govorila je dan nakon što je više od 350 istraživača i direktora tehnoloških kompanija izdalo upozorenje u jednoj rečenici o opasnostima vještačke inteligencije, ili AI.
"Ublažavanje rizika izumiranja od vještačke inteligencije trebalo bi da bude globalni prioritet, pored drugih društvenih rizika, kao što su pandemije i nuklearni rat", navodi se u postu na internet stranici Centra za bezbjednost AI.
Među onima koji su potpisali upozorenje bili su: jedan od osnivača i izvršni direktor kompanije OpenAI, koja stoji iza Chat GPT-a, glavni direktor za tehnologiju Microsofta, izvršni direktor istraživačke laboratorije za AI Googlea i Geoffrey Hinton, koji je ponekad nazivan "kumom vještačke inteligencije".
Hinton je ranije u maju dao otkaz u Googleu kako bi se fokusirao na upozoravanje drugih o opasnostima vještačke inteligencije.
Američki vladini zvaničnici, kao i Easterly, također su upozoravali na opasnosti od AI.
"Vještačka inteligencija će biti najmoćnija sposobnost našeg vremena", rekla je ona studentima Univerziteta Vanderbilt ranije ovog mjeseca.
"Verujem da će to također biti najmoćnije oružje našeg vremena" dodala je ona. "Dok će jedna osoba koristiti ovu tehnologiju za planiranje večernje zabave, druga će je iskoristiti za planiranje cyber napada ili terorističkog napada."
Easterly je ranije pozvala na "pametnu regulaciju" tehnologije i proizvoda AI, upozoravajući da su tehnološke kompanije previše fokusirane na brzu prodaju proizvoda AI i da ne obraćaju dovoljno pažnje na bezbjednost.
Ranije u maju ona je rekla da je CISA vodila razgovore sa tehničkim kompanijama o tome u kom smjeru će da ide vještačka inteligencija.
U aprilu je Sekretarijat za unutrašnju bezbjednosti pokrenuo sopstvenu inicijativu u vezi sa opasnostima koje predstavlja vještačka inteligencija.
"Moramo da se pozabavimo mnogim načinima na koje će vještačka inteligencija drastično promijeniti pejzaž prijetnji i proširiti arsenal alata koje posjedujemo da bi uspeli u suočavanju sa tim prijetnjama", izjavio je tada sekretar za unutrašnju bezbjednosti Alejandro Mayorkas.
Tomislav Cvitanušić za VOA: Na Everest se penje iz srca
„Bilo je momenata kada sam želio odustati, ali poruke od bosanskohercegovačke javnosti su mi značile. Ja sam se popeo na vrh, ali imam osjećaj da je to bio timski uspjeh jer svaka poruka podrške je presudna u trenucima kada vam je teško”, kaže bh. alpinista Tomislav Cvitanušić u intervjuu za Glas Amerike nakon uspješno završene ekspedicije na „krov svijeta” – Mount Everest.
Glas Amerike: U Sarajevu su Vas, nakon ekspedicije na Everest, dočekali prijatelji, porodica i ljudi koji su podržavali Vaš put. Da li je nekoliko dana dovoljno da se sumiraju utisci i „slegnu” emocije nakon velikog uspjeha?
Cvitanušić: Utisci i emocije se još uvijek sumiraju. Trebat će mi vremena da shvatim da je to bio „krov svijeta” i da je sve trajalo od polaska na Himalaje do povratka. Prošlo je 58 dana, dug period, pogotovo ako ste sami, da nije bio niko iz Bosne i Hercegovine s kim sam mogao popiti kafu, porazgovarati... U timu sa mnom su bili pjevači iz Meksika, Indije, Njemačke i Francuske. Divni ljudi s kojima sam razgovorao, ali nije to isto. Imati nekoga bliskog mi je najviše falilo. Bilo je dana kada sam se pitao da li mogu, ali nisam dozvolio da nadvlada pesimizan. Zebnja i čekanje da li će sve dobro proči. Bila je loša sezona za penjače u Nepalu. Stradalo ih je 17 i to je previše. Prosjek je četiri do pet nesreća po sezoni.
Glas Amerike: Koliko su Vam značile podrška i savjeti bh. alpiniste Muhameda Gafića i ostalih iskusnih penjača iz regiona? Kako ste se pripremali fizički i mentalno?
Cvitanušić: Podrška Muhameda Gafića Gafe je bila značajna, jer sam od njega naučio sve o planinama i alpinizimu. Generacija Hame Šišića i Slobodana Žalice je postavila temelje alpinizma u BiH krajem '60-ih, '70-ih i '80-ih godina. Kad idete na Everest uradite sve što je do vas kako biste sebi pojačali šansu da bude uspješno. Ja sam imao „savjetodavno tijelo” koje se sastojalo od Gafe, Dragana Jaćimovića, prvog čovjeka iz Srbije koji je popeo Everest, Stipe Božića iz Hrvatske i Naima Logića, prvog Bosanca i Hercegovca s adresom u Arizoni, koji je popeo svih sedam vrhova na sedam kontinenata. Imao sam satelitski lokator kojim sam mogao komuncirati na mjestima gdje nema signala. To mi je mnogo značilo, al sam ponosan da sam imao pomoć od navedenih ljudi.
Glas Amerike: Šta je bilo u mislima tokom ekspedicije s obzirom na teške vremenske prilike i okolnosti? Je li bilo momenata kada ste htjeli odustati?
Cvitanušić: Bilo je momenata kada sam želio odustati, ali poruke od bh. javnosti su mi značile. Ja sam se popeo na vrh, ali imam osjećaj da je to bio timski uspjeh. Svaka poruka podrške, pogotovo ljudi koje ne poznajete, presudna je u trenucima kada vam je teško. Svakom penjaču je teško. Svi nekada razmišljaju da odustanu. Neki to i urade, ali ja nisam. S druge strane, mi iz BiH nemamo tako često priliku izaći na „krov svijeta” Mala smo zemlja, iako imamo veliki potencijal, talenat i ljudske resurse. Mora se pronaći unutrašnja motivacija, a mislio sam da je najviše potrebna fizička snaga. Potrebno vam je zdravlje i da tijelo sluša. Međutim, tamo sam naučio da se Everest penje iz srca. Mlađi i snažniji momci, alpinisti, pripadnici specijalnih jedinica iz raznih dijelova svijeta su odustajali. Sa mnom u timu je bila Francuskinja Fabiene, majka troje djece, koja je zbog autoimune bolesti, dvije godine provela u kolicima. Nakon što se izliječila, odlučila je popeti Everest i skrenuti pažnju na tu bolest. S jedne strane je žena koja je bila bolesna, a s druge pripadnici specijalnih jedinica. Ona se popela, a neki od njih su odustajali. Penjanje na Everest je mentalna igra. Potrebno je pronaći motivaciju i snagu da se ide dalje, metar po metar do kraja.
Glas Amerike: Iako je postojala velika želja i upornost, šta je bilo najizazovnije na putu do vrha, postoji li ključni trenutak?
Cvitanušić: Najuzbudljiviji momenat je bio i najteži na ekspediciji. Petnaestog maja, u 15 sati smo došli na južno sedlo, jurišni kamp odakle se ide na vrh. Trebali smo tu provesti tri do četiri sata, istopiti led kako bismo napravili vodu ili čaj za uspon, odmoriti se i krenuti. Jedva smo uspjeli razapeti šator od jačine vjetra, a vrlo je teško predvidjeti vjetar na tom sedlu. Tu smo proveli 26 sati, strahujući za život. Tu se ne može disati dbez kisika u bocama. U tom trenutku nisam razmišljao o vrhu, već o opstanku. Sutradan su nam javili da će vjetar oslabiti na grebenu Everesta i da će biti prihvatljivo za penjanje. Rekli su nam: „Ako mislite krenuti na vrh, trebate poći noćas ili se vratiti u bazu”. Partner me pogledao i pitao: „Šta misliš?”, a ja sam rekao da sam fokusiran i spreman pokušati. Krenuli smo ka vrhu i nakon 14 sati smo stigli na Mount Everest. Bili smo naoružani optimiznom i željom da izađemo skupa na vrh. Njemu znači taj vrh, a znao je koliko bi i meni značio i koliko bi bio ponosan i sretan da zastavu BiH izvadim iz ruksaka i napravim fotografiju.
Glas Amerike: Koliko su česte povrede i smrtni ishodi na usponima?
Cvitanušić: Nesreće se dešavaju. Teško je ako se nesreća desi gdje ne može doći helikopter i spasioci. Prepušteni ste sami sebi. Partner i ja smo imali paket prve pomoći, a 80 posto penjača je za dva dana dobilo promrzline zbog vjetra. I ja sam ih dobio i javio sam se doktoru u baznom kampu nakon povratka. Helikopter me prebacio u bolnicu, pobrinuli su se za mene i neću imati posljedice. Trebam biti pod ljekarskim nadzorom te se nadam da ću ubrzo voziti bicikl, trčati i plivati.
Glas Amerike: Kako je izgledao boravak na vrhu, šta Vam je u tom trenutku bilo u mislima?
Cvitanušić: Boravak na vrhu je kratak. To je mali prostor, snježna kapa na kojoj se nalazi famozna kineska piramida. Na vrhu se ne ostavlja ništa. Ljudi često pitaju jesmo li ostavili zastavu? Zamislite kada bi svaki penjač ostavio zastavu na vrh, a u sezoni ih je oko 200. Boravak na vrhu je trajao desetak minutaa, jer imamo kisik koji se troši, a potreban nam je i za povratak. Silazak je puno teži nego uspon. Uspon je noću pomoću čeonih lampi i vidite nekoliko kvadrata oko sebe, ne vidite prostranstvo. Kada se spuštate po danu i vidite kuda ste prošli, pomislite da je sreća što je bila noć. Da sam preko dana vidio put kojim sam krenuo, vjerovatno bi bilo teže i bilo bi iskušenje odustati. Nemoguće je opisati kakve su to padine i predjeli. Kada ste na vrhu i oči se ovlaže, taj trenutak spakujete u srce. Ono što ostaje u srcu i duši je sve što penjač ponese sa sobom. Ja sam imao osjećaj zahvalnosti i prolaznosti. Planina je stara 60 miliona godina, a mi smo na planeti određeno vrijeme.
Glas Amerike: Koja bi bila Vaša poruka sve hrabre ljude iz Bosne i Hercegovine koji se odluče na ekspediciju penjanja na Everest?
Cvitanušić: Najvažnije je imati dobre učitelje i savjete i naučiti vještine. Ja sam imao dobar tim i „savjetodavno tijelo” alpinista iz regiona koji su se ujedinili da mi pomognu. Imao sam logističku podršku od sponzora - dozvole su preskupe, oprema, bazni kamp... Sada imam obavezu prenijeti mladima kako su meni prenosili moji učitelji alpinizma - ništa nije nemoguće. Ne trebamo se plašiti, moramo biti hrabri. Mi smo mala zemlja, ali smo sposobni za velike stvari, a to se pokazuje u sportu u cijelom regionu. Nekada se plašimo i pokušati. Svako ima svoj Everest. Ne mora to biti penjanje, može biti u nauci, kulturi, muzici.. Moramo ohrabriti generacije koje dolaze da nastave tamo gdje smo mi stali. Nadam se da će moj put nekoga ponukati. BiH još uvijek nema ženu na vrhu svijeta. Nadam se da će moja priča ponukati neku ženu iz alpinizma da postane prva žena iz BiH na „krovu svijeta”. Svi ćemo se staviti u službu tog cilja, cijela ekipa iz BiH i regiona.
Tragači za zlatom ponovo aktivni u Virginiji
Jezero Anna u Virginiji nije običan državni park. Nekada je bilo poznato kao „brdo od zlata”.
Rendžerka Lauri Schular prati posjetioce do ove polutajne lokacije na kojoj se traga za zlatom.
„Počeću da tresem materijal jer želim da zlato, koje je teže, potone na dno”, kaže Schular.
Oni koji imaju dovoljno sreće da uoče komadiće zlata ipak moraju park napustiti praznih ruku. Svi pronalasci u državi Virginia moraju da budu ostavljeni na mjestu pronalaska. Potencijalni tragači ipak dobijaju utješnu nagradu – besplatnu lekciju o prednostima zlata kao materijala. Ono je pouzdan i konstantan provodnik električne energije koji ne oksidira.
„To ga čini odličnim za svu našu elektroniku koju želimo zatvoriti i da je ne moramo kasnije ponovo otvarati. Ali nemojte ići kući i rastavljati uređaje. Nećete se obogatiti jer je to tanak sloj zlata“, objašnjava Schular.
Savezna država Virginija nekada je bila najveće izvorište zlata u Sjedinjenim Državama. Taj biznis je doživio propast kada su se kopači zlata prebacili na zapadni dio američkog kontinenta, ali ponovo bi mogao da doživi mali procvat, zahvaljujući naprednoj tehnologiji i visokim cijenama zlata.
Oni koji se u Virginiji danas žele obogatiti kopanjem zlata, moraju da odlože posude za ispiranje i da nabave mnogo skuplju opremu.
Paul Busch je jedini licencirani komercijalni kopač u Virginiji, prvi nakon četrdesetih godina prošlog vijeka. Ono što je u okrugu Goochland ostalo iza kopača zlata iz 19. vijeka predstavlja blago za njega.
„Svaki kamen kojeg su uklonili iz zemlje, a u kojem je bilo manje od 30-ak grama po toni, za njih je bio smeće” kaže Busch.
Busch ponovo pretražuje to kamenje uz pomoć mašina za koje kaže da mogu izvaditi i do 800 dolara u zlatu u samo jednoj minuti.
Postoji i zlato koje se još nalazi u zemlji.
„Tu i tamo možete vidjeti komadiće zlata”, kaže geolog Thomas Ullrich iz kompanije Aton Bay Holdings.
Urlich je trenutno fokusiran na ono što je pronašao u okrugu Buckingham:„To je kvarcna žila. Možete vidjeti da je široka otprilike dva metra. To je otprilike široko onoliko koliko može da bude i nastavlja se dalje. Ovdje možete vidjeti nekoliko izbočina iz zemlje.”
Iz stijene teške dvije tone moguće je dobiti nekoliko destina grama zlata nakon iskopavanja. Po sadašnjoj tržišnoj cijeni to bi donijelo zaradu od otprilike 4.000 dolara. Ali u vidu treba imati i trošak odvajanja zlata od kamena.
„Zlatne žile koje imaju veće količne zlata imaju vrijednost od desetina do stotina miliona dolara. Prerano je reći tako nešto o bilo čemu ovdje u Buckinghamu, ali veoma smo ohrabreni onim što smo vidjeli do sada”, objašnjava Urlih.
On priznaje da pretvaranje određenog pronalska u unosan rudnik zlata nije često i da nije zlato sve što sija. Ali oni koje uhvati zlatna groznica vole da citiraju finansijera iz industrijskog doba, JP Morgana, koji je rekao: „Zlato je novac. Sve ostalo je kredit.”
Predstavnički dom SAD dozvolio podizanje limita zaduživanja
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon o privremenom ukidanju granice zaduživanja, koja trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, zahvaljujući podršci demokrata i republikanaca, pripadnika centra obje stranke.
Tako je prevaziđeno protivljenje konzervativnog, desnog krila Republikanske stranke i izbjegnut kastastrofalni scenario da Amerika dođe u situaciju da ne može da plati svoje dugove.
Predstavnički dom, u kome tijesnu većinu imaju republikanci, glasao je sa 314 prema 117 glasova da se zakon usvoji i proslijedi Senatu, koji će morati da usvoji mjeru i dostavi je predsjedniku Joeu Bidenu na potpis prije roka u ponedjeljak, kada se očekuje da federalna vlada ostane bez novca da plaća svoje račune.
"Ovaj sporazum je dobra vijest za građane Amerike i američku ekonomiju", izjavio je Biden poslije glasanja. "Pozivam Senat da ga usvoji što brže da bih ga potpisao."
Predložena mera - kompromis između Bidena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, izazvala je protivljenje 71 republikanaca iz tvrde, konzervativne struje. To bi obično bilo dovoljno da se blokira neki stranački prijedlog, ali je 165 demokrata - više od 149 republikanaca koji su glasali za njega - podržalo mjeru i omogućilo da bude usvojena.
Zakonom se suspenduje, odnosno privremeno ukida granica zaduživanja federalne vlade do 1. januara 2025. To omogućava Bidenu i Kongresu da stave u stranu to politički rizično pitanje do predsjedničkih izbora u novembru 2024.
Njime se također predviđa zamrzavanje federalne potrošnje na istom nivou tokom 2024, i povećanje od 1 posto 2025. Ubrzava se proces davanja dozvola za određene energetske projekte, federalnoj vladi se vraća 30 milijardi dolara neutrošene pomoći državama za vrijeme pandemije, i povećavaju zahtjevi za kvalifikovanje za programe pomoći u hrani, odnosno "markica za hranu".
Republikanci tvrde struje željeli su veće rezanje potrošnje. "U najboljem slučaju, imamo dvogodišnje zamrzavanje potrošnje, koje je puno rupa i trikova", izjavio je kongresmen Chip Roy, istaknuti član konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu.
Liberalne demokrate - koje su se zajedno sa Bidenom protivile vođenju pregovora u vezi sa granicom zaduživanja - protivile su se zakonu iz nekoliko razloga, uključujući nove uslove za korisnike vladinih programa pomoći siromašnima.
"Republikanci su nas primorali da odlučimo koji ranjivi Amerikanci će dobiti priliku da jedu, ili će nas dovesti u stanje da ne možemo da plaćamo dugove. To prosto nije ispravno", rekao je demokratski kongresmen Jim McGovern u srijedu.
U utorak uveče, kongresna kancelarija za budžet, koja je nestranačko tijelo, izračunala je da bi prijedlog rezultirao uštedama od 1,5 biliona dolara u narednih deset godina.
U Senatu, lideri obje stranke kažu da se nadaju da će usvojiti zakon prije vikenda, ali bi potencijalno kašnjenje zbog glasanja o amandmanima moglo da iskomplikuje stvari.
Bitka oko zakonskog prijedloga takođe se pretvorila u test autoriteta McCarthyja, kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma. On je izabran u januaru poslije 15 rundi glasanja, nakon što je ultrakonzervativnim članovima Kongresa obećao da će imati veće učešće u nastojanjima da se smanji vladin budžet.
SAD svake godine hronično boluju od deficita u iznosu od nekoliko hiljada milijardi dolara, čime se samo povećava dugoročni, ukupni dug.
“Demokrate će se postarati da zemlja ne dođe u situaciju da ne plaća dugove. Tačka", rekao je novinarima u sredu lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries
Neki konzervativni republikanci su bili sumnjičavi u odnosu na upozorenje sekretarice za finansije da će vlada, do sljedećeg ponedjeljka, ostati bez novca da ispuni svoje finansijske obaveze, što između ostalog znači da ostaje bez gotovine za plaćanje kamate na vladine hartije od vrijednosti, penzija za starije Amerikance i plata vladinim radnicima i pripadnicima vojske.
Zakon ne sadrži podizanje poreza niti se njime sprječava dalji rast nacionalnog duga, koji će se povećati za još dodatnih 3 biliona dolara ili više u narednih godinu i po.
On također predviđa smanjenje zapošljavanja službenika Nacionalne poreske službe.
Ankara bi mogla da dobije avione F-16, ali američko-turski odnosi ostaju osjetljivi
S ciljem da se osigura podrška Švedskoj za pridruživanje NATO-u, predsjednik SAD Joe Biden nagovijestio je transakcioni pristup prema turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
Turski lider je u proteklim godinama bio jedan od najznačajnijih, ali i najkomplikovanijih članova transatlantskog vojnog saveza.
Biden je u ponedjeljak razgovarao sa Erdoganom da bi mu čestitao na izbornoj pobedi i trećem predsjedničkom mandatu, navodeći da su dvojica lidera razmatrali pitanje pridruživanja Švedske NATO-u i zahtjev Turske za rekonstrukciju i proširenje njene flote američkih lovaca F-16.
"Još uvijek želi da radi na nečemu oko F-16. Rekao sam mu da želimo dogovor sa Švedskom, pa hajde da to obavimo. I tako ćemo ponovo biti u kontaktu “, rekao je Biden, dodajući da će o tome više govoriti "sljedeće nedelje".
To je prvi put da je Biden povezao ta dva pitanja. Ni Bijela kuća ni turska vlada nisu pomenule potencijalnu prodaju aviona F-16 u svojim izvještajima o razgovoru.
Zvaničnici američke administracije su više puta odbacivali prijedloge dogovora po principu: proširenje transatlantskog vojnog saveza za prodaju oružja.
"To nije uslov", navela je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre tokom konferencije za novinare u utorak. "Predsjednik Biden je više puta jasno rekao da podržava prodaju F-16."
U utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Luleji, u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da oba pitanja "treba da se sprovedu što je prije moguće."
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska podnijele su zahtev za članstvo u NATO alijansi u maju 2022. godine. Odlučivanje o zahtjevima, koje moraju da odobre sve članice NATO-a, usporeno je zbog prigovora Turske i Mađarske, iako je aplikacija Finske konačno odobrena u aprilu.
F-16 avioni
Ankara je dugo pokušavala da kupi 40 lovaca F-16, koje proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, kao i skoro 80 modernizacionih kompleta za postojeće ratne avione njenih vazduhoplovnih snaga - što je transakcija vredna 20 milijardi dolara.
Avioni F-16 predstavljaju najveći dio turskih borbenih aviona, nakon što je Trumpova administracija 2019. godine izbacila Ankaru iz programa pete generacije borbenih aviona F-35, zbog odluke Turske da kupi sisteme za vazdušnu odbranu S-400 proizvedene u Rusiji.
Kongres SAD, koji ima ovlaštenje da blokira velike prodaje oružja, protivi se prodaji F-16 iz razloga širih od proširenja NATO-a. Kongres želi da Ankara ublaži tenzije sa Grčkom, suzdrži se od invazije na sjevernu Siriju i sprovede sankcije protiv Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine.
U aprilu, oko dvije nedjelje nakon što je Turska ratifikovala podršku Finskoj za pridruživanje NATO-u, Washington je odobrio prodaju 259 miliona dolara vrijednog modernizovanog softvera za sadašnju flotu borbenih aviona F-16. Međutim, Ankara i dalje zadržava kandidaturu Švedske zato što vjeruje da Stockholm krije"teroriste" - militante iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK), koja je počela oružanu borbu protiv turske države 1984. godine.
Švedski parlamentarci usvojili su legislativu kojom se ojačavaju antiteroristički zakoni te zemlje, za šta se očekuje da će pomoći da se ubijedi Turska. Američki i švedski zvaničnici izrazili su nadu da će članstvo Švedske biti potvrđeno do sastanka lidera NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji, sredinom jula.
Iako će Erdogan vjerovatno iskoristiti svoju podršku Švedskoj, on je također pragmatičar, rekao je Asli Aydintasbas, turski novinar i saradnik u Centru za Sjedinjene Države i Evropu u institutu Brookings.
"Ono što ćemo vidjeti je malo drame u poslednjem trenutku pred samit u Viljnusu", rekao je on za Glas Amerike. "Na kraju, moguće je da će to biti riješeno u noći samita."
Osetljivi odnosi
"Na stranu F-16, američko-turske veze ostaće osjetljive", kaže James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, koji je sada predsjednik Bliskoistočnog programa u Wilson centru.
"To je komplikovan, transakcioni odnos", rekao je on za Glas Amerike. "Nikad nije 100 odsto na našoj strani. Nadamo se da neće biti više od 50 odsto suprotno od nas, ali mnogo toga zavisi od ličnog odnosa između Bidena i Erdogana. Do sada je bio hladan, ali poziv je dobar prvi korak."
Čvrste veze sa Ankarom biće "dramatično strateške u pogledu obuzdavanja Rusije", kao i u pogledu obuzdavanja Irana i terorističkih pokreta u regionu – što su sve ključni ciljevi za Washington, dodao je Jeffrey.
Međutim, Erdoganove prijateljske veze sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, dok NATO pomaže Ukrajini da se brani od ruske invazije, uznemirile su zapadne zvaničnike.
"Nismo ograničeni sankcijama Zapada", rekao je Erdogan u intervjuu televizijskoj mreži CNN ranije ovog mjeseca. "Snažna smo država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom."
Ankara je prilagodila svoj odgovor na rat u Ukrajini u skladu sa sopstvenim strateškim interesima, osuđujući invaziju i ograničavajući ruske ratne brodove i vojne letove preko svoje teritorije, ali i odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije i proširujući trgovinske odnose sa Moskvom.
Istovremeno, Erdogan je održavao dobre odnose sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Njegova vlada je pružila pomoć i dronove Ukrajini i bila je ključna u dogovoru koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji ukrajinskim brodovima sa žitaricama omogućava pristup globalnim tržištima preko Crnog mora.
S-400 sistemi
Odluka Turske da preuzme ruske sisteme vazdušne odbrane S-400 ostaje najteži problem za SAD, ocijenio je Howard Eissenstat, saradnik Bliskoistočnog Instituta.
"To će biti stvarno teško riješiti", rekao je on za Glas Amerike.
Washington insistira da neće dozvoliti Ankari da se vrati u zajednički program F-35, dok Ankara ne napusti rusko oružje. Ranije ovog mjeseca, turski mediji su prenijeli da je Ankara odbacila zahtjev administracije predsednika Bidena da Turska svoje sisteme protivvazdušne odbrane S-400 pošalje Ukrajini.
Sljedeće nedjelje Biden će biti domaćin britanskom premijeru Rishiju Sunaku i danskoj premijerki Mette Frederiksen. Očekuje se da će lideri razmatriti proširenje NATO-a, uključujući i pitanje kako da se Ankara privoli da to podrži.
"To su dobri sagovornici za predsjednika", rekao je Jeffrey. "To su ljudi koji razumijeju geostratešku situaciju u Evropi."
Anita Powell je sarađivala u pisanju ovog teksta.
Američki bombarderi iznad Sarajeva i drugih bh. gradova
Američki bombarderi su pretjeli u utorak iznad Sarajeva i drugih gradova BiH, kao znak partnerstva SAD-a i BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez je rekao su su pripadnici Oružanih snaga BiH navodile američke avione u današnjem niskom preletu.
Bombarder, B-1B Lancer, okosnica je američkih snaga za dalekometno djelovanje, Ured za informisanje Američkih zračnih snaga u Evropi i Africi.
„Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada”, pojašnjava Ured, dodajući da jedan takav bombarder košta 317 miliona dolara.
Nakon prelijetanja bombardera, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy je rekao kako je ponosan na jačanje partnerstva sa BiH.
„Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva”, poručio je ambasador Murphy.
Avioni su prije dolaska u BiH bili stacionirani u britanskoj bazi Kraljevskih zračnih snaga - RAF Fairford, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Bomber Task Force.
Prelijetanje američkih bombardera iznad Sarajeva su pratili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, general-pukovnik Senad Mašović, te ministar Helez.
Komšić i Mašović su izjavili da ovakvim događajima i saradnjom jača partnerstvo BiH i SAD-a.
Američki bombarderi će učestvovati u vojnom događaju u blizini Tuzle. Ekipu za vojni događaj će činiti specijalne snage Vojske SAD-a i Zajednička taktička zračna kontrola Oružanih snaga BiH.
Ranije je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik dolazak američkih aviona nazvao zastrašivanjem.
Američki ambasador je rekao da to nije tačno i da to nije poenta ovakvih vježbi.
„Ovakve vježbe vojska SAD-a radi s partnerima širom svijeta i ovo nije zastrašujuće. Imamo partnerstvo s Oružanim snagama i ponosni smo na to. Ako Dodik ima bilo kakvih problema u vezi s tim, može nam se obratiti”, rekao je Murphy.
Priča 16-godišnjaka iz razorenog Bakhmuta
U zavisnosti od toga koga pitate, grad Bakhmut, ili je pod kontrolom ruske vojske, ili u okruženju ukrajinske vojske. Realnost je da je grad u ruševinama, i da je bio smrtonosno mjesto za civile, uključujući i djecu koja su ostala u toj zoni. Omelyan Oshchudlyak ima priču jednog 16-godišnjaka.
Pet stvari o Danu sjećanja, uključujući kontroverze
Suština Dana sjećanja u SAD trebalo bi biti žalovanje za poginulim pripadnicima američke vojske, ali se praznik koji nastupa posljednjeg ponedjeljka u maju, sve više pretvara u nezvanično obilježavanje početka ljeta i produženi vikend u kojem se na sniženju može kupiti sve – od dušeka do kosilica.
Auto klub AAA je u prognozi putovanja za produženi vikend od 27. do 29. maja mogao ući u „knjige rekorda, posebno na aerodromima”, uz očekivanja da će najmanje 42 miliona Amerikanaca preći 80 kilometara ili više.
Ipak, za Manuela Castanedu (58), dan u Durandu, u državi Illinois će proteći mirno. Njegova otac, američki marinac koji je služio u Vijetnamu, nastradao je u nesreći u Kaliforniji, dok je trenirao druge marince 1966. godine.
„Dan sjećanja je veoma ličan”, rekao je Castaneda, koji je također bio pripadnik marinaca i nacionalne garde, u kojima je poznavao ljude poginule u borbi. „Ne radi se tu samo o specijalnim popustima ili o roštiljanju”.
Istovremeno, Castaneda pokušava da ne osuđuje druge koji te dane odmora provode drugačije: „Kako mogu očekivati da shvate dubinu onoga što osjećam, kada nisu iskusili ništa slično?“
Svrha i porijeklo Dana sjećanja
Prema Istraživačkoj službi američkog Kongresa, svrha praznika je da bude dan prisjećanja na one koji su umrli dok su služili u američkoj vojsci. Važan segment je i Nacionalni trenutak sjećanja, koji poziva sve Amerikance da u ponedjeljak u 15:00 zastanu i održe minutu šutnje.
Praznik porijeklo ima u Američkom građanskom ratu, u kojem je između 1861. i 1865. godine ubijeno više od 600.000 pripadnika vojsk — i Unije i Konfederacije. Postoji mala kontroverza oko toga kada je praznik na nivou nacije obilježen prvi put, a tada se zvao Dan odlikovanja.
Dana 30. maja 1868. godine organizacija veterana Unije je pozvala na ukrašavanje ratnih grobova cvijećem koje je bilo u cvatu. Ali ta praksa je već bila raširena na lokalnom nivou. Grad Waterloo u državi New York počeo je službeno obilježavanje 5. maja 1866. godine, a kasnije je proglašen za rodno mjesto praznika.
Ipak, podaci Kongresne biblioteke pokazuju da je Boalsburg u Pennsylvaniji praznik prvi put obilježio u oktobru 1864. godine. Žene u nekim državama Konfederacije ukrašavale su grobove i prije kraja građanskog rata.
David Blight, profesor historije na Yaleu, ukazuje na 1. maj 1865. godine, kada je čak 10.000 ljudi, od kojih su mnogi crnci, održalo paradu, slušalo govore i označilo grobove vojnika Unije u Charlestonu u Južnoj Karolini. Ukupno 267 vojnika Unije umrlo je u zatvoru Konfederacije i pokopani su u masovnoj grobnici. Nakon rata, pripadnici crnačkih crkava su ih sahranili u pojedinačne grobove.
„Ono što se dogodilo u Charlestonu ima pravo da tvrdi da je prvo obilježavanje, ako je to uopšte važno”, rekao je Blight za AP 2011. godine.
Penzionisani potpukovnik američke vojske citirao je 2021. godine tu priču u govoru na Dan sjećanja u Hudsonu, država Ohio. Organizatori ceremonije su mu isključili mikrofon jer su rekli da to nije relevantno za odavanje počasti veteranima grada. Organizatori su kasnije dali ostavku.
Kako se Dan sjećanja promijenio?
Već duže vremena postoje kritike da se praznik udaljava od prvobitnog značenja. New York Times je još 1869. godine pisao da bi praznik mogao postati „svetogrđe” i da više neće biti „svet” ako fokus nastavi da bude na pompi, večerama i govorima.
Godine 1871. borac za ukidanje ropstva Frederick Douglass izrazio je zabrinutost da Amerikanci zaboravljaju da je upravo ropstvo bilo podsticaj za građanski rat.
„Nikada ne smijemo zaboraviti da su lojalni vojnici koji počivaju ispod ovog busena stali između nacije i razarača nacije”, rekao je Douglas prilikom obilježavanja tadašnjeg Dana odlikovanja na nacionalnom groblju u Arlingtonu, u blizini Washingtona.
Njegova zabrinutost bila je osnovana, kaže Ben Railton, profesor engleskih i američkih studija na Državnom univerzitetu Fitchburg u Massachusettsu. Iako je otprilike 180.000 Crnaca služilo u vojsci Unije, praznik je u mnogim zajednicama postajao „Bijeli dan sjećanja”, posebno na jugu Amerike, naveo je Railton.
U međuvremenu, način na koji ljudi – posebno izabrani zvaničnici nacije - provodili dan u godinama nakon građanskog rata je privlačio kritike. Tokom 1880-ih, tadašnji predsjednik Grover Cleveland je rekao da je otišao na pecanje - i „ljudi su bili zgroženi”, kaže Matthew Dennis, profesor istorije na Univerzitetu Oregon.
Moto utrka Indianapolis 500 imala je svoju premijeru 30. maja 1911. godine, te je privukla 85.000 gledalaca. Izvještaj AP-a sa tog događaja ne spominje praznik - niti bilo kakvu kontroverzu.
Dennis kaže da se snaga Dana sjećanja donekle smanjila dodatkom Dana primirja, koji je označio kraj Prvog svjetskog rata 11. novembra 1918. Dan primirja je postao državni praznik do 1938. i preimenovan je u Dan veterana 1954. godine.
Kongres je u maju 1971. godine napravio promjenu, tako što je obilježavanje Dana sjećanja pomjerio sa 30. maja na posljednji ponedjeljak u tom mjesecu. Veterani su se tome protivili.
„Nisu htjeli da to bude samo neki nasumični ponedjeljak na koji bi ljudi mogli zaboraviti”, kaže Dennis.
Time magazin je 1972. godine napisao da je praznik postao „trodnevni nacionalni vašar, koji je, čini se, izgubio mnogo od svoje prvobitne svrhe”.
Zašto se Dan sjećanja povezuje sa popustima i putovanjima?
Čak i u 19. vijeku, ceremonije na grobljima su bile praćene aktivnostima u slobodno vrijeme kao što su izleti i trke, objašnjava Denis.
Praznik je takođe evoluirao zajedno sa bejzbolom i automobilima, petodnevnom radnom nedjeljom i ljetnim raspustom, navodi se u knjizi „Historija Dana sjećanja: Jedinstvo, nesloga i potraga za srećom” iz 2002. godine.
Sredinom 20. vijeka, mali broj biznisa počeo je da radi na dan kada se praznik obilježava.
Kada se praznik pomjerio na ponedjeljak „tradicionalne barijere protiv poslovanja na praznik počele su da se ruše”, napisali su autori knjige Richard Harmond i Thomas Curran
U današnje vrijeme, prodaje uz popuste i putovanja na Dan sjećanja duboko su utkani u tkivo nacije. Ovog vikenda, očekuje se da će 2,7 miliona ljudi više nego prošle godine putovati povodom nezvaničnog početka ljeta - uprkos inflaciji, procjene su Auto kluba AAA.
Jason Redman (48), penzionisani vojnik mornarice koji se borio u Iraku i Afganistanu, kaže da će misliti na prijatelje koje je izgubio. Trideset imena je istetovirano na njegovoj ruci - „za svakog momka koji je umro, a kojeg sam lično poznavao”.
Redman kaže da želi da se Amerikanci sjećaju palih pripadnika svoje nacije, ali i da uživaju, znajući da su životi žrtvovani da bi se praznik mogao obilježavati.
Kosovo: Sukobili se KFOR i građani u Zvečanu, jedna osoba životno ugrožena
Pripadnici KFOR-a i okupljeni građani pred zdanjem lokalne opštine sukobili su se pošto su demonstranti odbili propuste kosovske policajce, koji su se duže vremena nalazili u dva vozila, da napuste tu lokaciju.
Kako javlja izvještač Glasa Amerike sa terena - u sukobu KFOR-a i okupljenih demonstranata korištene su šok bombe i suzavac, dok je na to druga strana uzvratila kamenicama i flašama.
KFOR je saopštio da je povređeno oko 25 pripadnika te misije.
"Tokom suprostavljanja najaktivnijim elementima među prisutnima, nekoliko vojnika iz italijanskog i mađarskog kontingenta bilo je meta ničim izazvanih napada i zadobili su povrede sa prelomima i opekotinama zbog eksplozije zapaljivih sredstava", navodi se u saopštenju.U sukobima je zapaljeno i jedno vozilo.
Direktor mitrovičkog KBC-a, Zlatan Elek, rekao je za Radio Kontakt Plus da je jedna osoba životno ugrožena i ima prostrijelne rane, povrijeđen je i bivši gradonačelnik Zvečana Dragiša Milović, a 52 lica zatražila su medicinsku pomoć u Kliničko-bolničkom centru usljed suzavca i šok bombi i udaraca.
"Tri lica su trenutno u KBC-u Kosovska Mitrovica. Jedno lice za čiji se život bore lekari D.G. je operisano i trenutno je u jedinici intenzivne nege, sa dve prostrelne rane. Njemu se lekari bore za život u jedinici intenzivne nege", dodao je Elek.
Naveo je i da je Milović "zadobio više udaraca u predelu grudi, trbuha, ruku i nogu" i da "treće povređeno lice Č.S. ima takođe nagnječenja i povrede od udaraca zadobijenih od strane KFOR-ovih vojnika i to u predelu vrata, grudi, trbuha i ima povredu nanetu od gumenih metaka u predelu leve slabinske regije".
Dragiša Milović, jedan od političkih predstavnika Srpske liste, dva puta je od okupljenih zatražio da propuste pripadnike policije Kosova, ali su oni to odbili.
Nakon toga pripadnici KFOR-a počeli su da odguruju dio demonstranata od zgrade opštine - kada su tenzije ponovo eskalirale.
U Zvečanu na sjeveru Kosova tenzije su povišene pošto su zaposleni u toj opštini pokušali su da uđu u zgradu na posao. Kako javlja reporter Glasa Amerike sa terena, KFOR ih je propustio, ali je kosovska policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.
Među pristutnima su i predstavnici Srpske liste koji su nadležnima uputili dva zahtjeva - za povlačenjem novoizabranog albanskog predsjednika opštine i kosovske policije.
SAD osuđuju nasilje
Sjedinjene Države saopštile su da najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata u Zvečanu.
"Uključujući korištenje eksploziva protiv pripadnika KFOR-a trupa koje nastoje da održe mir", navedeno je u objavi ambasadora Sjedinjenih Država na Kosovu Jeffreyja M. Hoveniera.
Ukazano je da SAD ponavljaju poziv za hitnim zaustavljanjem nasilja, akcija koje raspiruju tenzije ili promovišu sukob.
Kosovska policija i KFOR i u Leposaviću i Zubinom Potoku
Osim u Zvečanu, pripadnici kosovske policije i KFOR-a nalaze se i oko zgrada u Leposaviću i Zubinom potoku. Tenzije u tim opštinama sa većinski srpskim stanovništvom povišene su u petak kada su novoizabrani albanski predsjednici opština pokušali da uđu u zgrade.
U četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom, na nedavno održanim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali, vlast su osvojili predstavnici kosovskih partija Samoopredeljenje i DPK.
Tenzije u Zvečanu su povišene kada su Srbi zaposleni u opštini pokušali u ponedjeljak ujutro da uđu na posao, pa je kosovska policija na njih bacila suzavac.
Trenutno se ispred zgrade nalaze građani i pripadnici KFOR-a, dok se kosovska policija povukla u zgradu.
Na lice mjesta došli su i predstavnici Srpske liste na čelu sa Milanom Rakićem i Igorom Simićem. Oni su uputili dva zahtjeva nadležnima: da se novoizabrani predsjednik opštine povuče sa funkcije i da se specijalne snage kosovske policije, sa svojim vozilima, povuku iz zgrade opštine.
"Nismo došli nikog da napadamo, ali gradonačelnik taj neki, kako sebe naziva, kojeg niko od nas nije izabrao, mora da ode kući. Nemamo ništa ni protiv vas, vi imate naređenje, ali i vi morate da odete kući, ovo je opštinska zgrada", kazao je Rakić. "Ovo nije policijska stanica, ovo je narodna opština, gradska opština koja treba da služi narodu, a ne da policijske snage sa dugim cevima štite nekog ko je izabran sa možda i manje od 50 glasova."
Kako javlja reporter Glasa Amerike iz Zvečana, pripadnici KFOR-a su zamolili predstavnike Srpske liste da se okupljeni građani malo udalje od zgrade opštine, što su oni odbili. Rakić i Simić su pozvali okupljene da mirno reaguju.
Simić je rekao da će građani ostati pred opštinom do ispunjenja zahtjeva.
Okupljeni građani su takođe opkolili dva vozila kosovske policije, u kojima se nalaze kosovski policajci, i na jedno stavil zastavu Srbije.
KFOR je zamolio predstavnike Srpske liste da kažu građanima da se udalje od vozila i propuste ih, što su oni odbili i traže da se propuste sva vozila.
KFOR poziva na uzdržanost
"Pozivamo sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle da izazovu tenzije ili eskalaciju", saopštila je danas misija KFOR-a, koja je zatražila od Beograda i Prištine da se angažuju u dijalogu pod okriljem EU kako bi se smanjile tenzije, jer je to jedini način za mir i normalizaciju odnosa, prenosi FoNet.
KFOR je saopštio da je ovog jutra pojačao prisustvo u četiri opštine na sjeveru Kosova, prateći najnovija dešavanja na terenu.
"U skladu sa svojim mandatom, KFOR je spreman da preduzme sve neophodne akcije da osigura bezbjedno okruženje, ne stavljajući se ni na čiju stranu", navodi se u saopštenju.
Komandant KFOR-a ostaje u bliskom kontaktu sa glavnim pregovaračima, uključujući i predstavnike bezbjednosih organizacija na Kosovu, Generalštabom Vojske Srbije, Misijom EULEX i drugim predstavnicima međunarodne zajednice.
Policija Kosova saopštila je na svojoj Facebook stranici da su bili prinuđeni da u Zvečanu upotrebe "legalna sredstva poput spreja da bi zaustavila demontrante i stavila situaciju pod kontrolu", prenosi FoNet.
Navodi se da su demonstranti u Zvečanu "pokazali nasilje i bacajući suzavac pokušali da pređu bezbjednosne kordone, kako bi nasilno ušli u objekte opštine, gde je policija bila prinuđena da upotrebi legalna sredstva poput spreja da zaustavi demonstrante i stavi situaciju pod kontrolu".
Kosovski premijer Albin Kurti saopštio je da je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepom Borrellom o situaciji poslije izbora u četiri opštine na sjeveru.
"Naglasio sam da će izabrani gradonačelnici pružiti sve usluge svim građanima", napisao je Kurti na Twitteru i dodao da je važno intenzivirati dijalog za primjenu osnovnog sporazuma.
Kako je ranije najavljeno, predstavnici četiri opštine na sjeveru Kosova pozvani su u ponedjeljak ujutru u Prištinu na sastanak sa američkim ambasadorom Jeffreyjem M. Hovenierom.
Kako javlja reporter Glasa Amerike, pozivajući se na navode albanskih medija, na sastanak su otišla samo dvojica predsjednika opština iz DPK, dok dvojica članova Samoopredeljenja nisu.
SAD su ranije osudile poteze kosovskih vlasti koje su, uprkos otporu građana, ušle u opštinske objekte na sjeveru Kosova.
Vučević najavio raspoređivanje vojske duž administrativne linije
Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević najavio je da će do 14 sati u ponedjeljak duž administrativne linije biti raspoređena vojska Srbije, prenosi RTS.
Prema njegovim riječima, vojska ostaje u najvišem stepenu borbene gotovosti do petka. Ipak, kako kaže, "očekuje da se ovo pitanje reši politički, a ne ratom".
Dodao je da je Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović u stalnim razgovorima sa KFOR-om.
Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da "nema nijednu lepu reč da kaže ni o partnerima u EU, niti u okviru KFOR-a i da je njihova reakcija zakasnela", prenosi FoNet.
"Predstavnci KFOR-a je trebalo da u petak tamo budu na način na kao što su tamo danas. Oni moraju da štite mir i stabilnost i da štite ljude, oni danas tamo štite uzurpatore od demokratije i običnih građana", rekla je Brnabić.
Dok traže azil i posao, migranti u državi New York nailaze na neprijateljstvo
Prije nego što je napustio Mauritaniju, zapadnoafričku državu svog rođenja, Mohamed je New York smatrao mjestom „otvorenih ruku”, utočištem za imigrante koji bježe od strašnih okolnosti.
Sada kada je tu i traži politički azil, ne osjeća se dobrodošlo. Ovaj 19-godišnjak je postao pijun u eskalirajućem sukobu između New Yorka i prigradskih i sjevernih zajednica, koje koriste tužbe, hitne naredbe i politički pritisak kako bi bili spriječeni ljudi poput njega.
Mohamed je jedan od oko 400 međunarodnih migranata koje je ovog mjeseca grad smjestio u hotele u drugim dijelovima države kako bi ublažio pritisak na svoj preopterećeni sistem skloništa za beskućnike.
Neki od preseljenih tražilaca azila kažu da sada žale što su napustili grad, ukazujući na nedostatak mogućnosti za posao i resursa za nastavak svojih slučajeva azila, kao i na neprijateljski prijem.
„Bolje je u New Yorku”, rekao je Mohamed. „Tamo vam niko nije psovao i rekao 'vrati se u svoju zemlju'.”
Associated Press skriva Mohamedovo puno ime na njegov zahtjev da zaštiti sigurnost svoje porodice u Mauritaniji. U svojoj domovini, Mohamed je rekao da se pridružio grupi mladih ljudi kako bi osudio korupciju i vladino kršenje ljudskih prava. Nekoliko dana kasnije, rekao je da ga je grupa muškaraca ubacila u neobilježeni automobil, odvela u tajnu sobu i žestoko ga tukla dva dana.
Nakon putovanja koje ga je odvelo preko granice SAD-a s Meksikom, stigao je u sistem skloništa u New Yorku koji je smatrao zastrašujućim i pretrpanim. U jednom skloništu u Brooklynu, sobi sa 40 kreveta, neko mu je ukrao nekoliko preostalih stvari dok je spavao.
Kada su mu terenski radnici ranije ovog mjeseca ponudili priliku da se preseli, obećavajući više prostora i mogućnosti za rad, Mohamed je to iskoristio. Pridružio se drugim tražiocima azila u dva hotela nekoliko kilometara izvan malog grada Newburgha u dolini rijeke Hudson, oko dva sata sjeverno od grada.
Tamošnji republički zvaničnici optužili su grad da svoje probleme baca na susjede, istovremeno insinuirajući da pridošlice predstavljaju opasnost.
Više od dvadesetak okruga širom države New York proglasilo je vanredne situacije u pokušaju da blokiraju dolaske migranata, čak i na mjestima gdje nijedan nije planiran.
Čak 644 kilometra sjeverno od grada, zvaničnici okruga Niagara upozorili su na neposrednu prijetnju sigurnosti, obećavajući kazne za hotele za koje se utvrdi da su smjestili tražitelji azila.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams, demokrata, kaže da će nastaviti svoje napore da raseli neke od više od 40.000 tražilaca azila koji su trenutno pod brigom grada.
U međuvremenu, neki koji su se pridružili početnom talasu preseljenja su se vratili u sistem skloništa u New Yorku. Oni koji nemaju novca za prevoz, kao što je Mohamed, kažu da su zaglavili.
„To je kao pustinja”, jadao se Mohamed, koji je studirao pravo i sam učio engleski u Mauritaniji. „Ovdje nema ništa za nas.”
Neki tražitelji azila osjećaju se da su namamljeni na sjever države pod lažnim izgovorom, rekavši da su terenski radnici opisali lokalne ekonomije kojima je potrebna radna snaga migranata. Umjesto toga, pretrpjeli su uznemiravanja.
„Postoje ljudi koji se prilično stalno voze u velikim kamionetima i govore im da se vrate u svoju zemlju”, rekla je Amy Belsher, advokatica New York Civil Liberties Uniona (NYCLU), opisujući fenomen kojemu je svjedočio i novinar AP-a.
NYCLU je pokrenuo tužbu protiv okruga Orange i Rockland zbog navodne diskriminacije migranata.
Advokat okruga Orange, Richard Golden, rekao je da je „krajnje smiješno” optuživati okrug za poticanje ksenofobije. Tužba okruga protiv grada, rekao je, temelji se na državnoj administrativnoj direktivi iz 2006. kojom se od općina zahtijeva da ispune određene uvjete prije premještanja beskućnika.
Dezinformacije među lokalnim stanovnicima nisu pomogle, uključujući lažnu tvrdnju da su migranti raselili veterane beskućnike u hotelima - široko rasprostranjena priča koja se raspala.
Peruanac Jhonny Neira ponudio je mješovitiju procjenu svog boravka u Newburghu. 39-godišnji tražilac azila opisao je nedavnu posjetu crkvi u nedjelju u kojoj se osjećao da ga je zajednica prihvatila, čak i ako nije mogao razumjeti propovijed na engleskom.
„Ja sam osoba s poštovanjem, marljiva osoba”, rekao je na španskom. „Mislim da bi mi vjerovali nakon što su me upoznali.”
Broj prelazaka između SAD-a i Meksika opao je od 11. maja, kada je Bidenova administracija uvela nova pravila s ciljem poticanja migranata da podnose zahtjev za azil putem interneta umjesto da ilegalno uđu u zemlju. Ali New York i drugi odredišni gradovi za migrante i dalje imaju posla s hiljadama ljudi koji su ušli u SAD prije novih pravila.
Crossroads Hotel u Newburghu sada je dom za muškarce iz Južne i Centralne Amerike, Senegala, Egipta, Mauritanije i Rusije. Govore na francuskom i engleskom i španskom, dok šutiraju fudbalsku loptu na parkingu hotela, pored restorana i klupe autoputeva. Nekoliko metara dalje, čovjek koji je nekada radio kao berberin u Venecueli nudi šišanje za 5 dolara, dok drugi čisti.
Da bi dobili azil u Sjedinjenim Državama, morat će dokazati da imaju „osnovan strah od progona” zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi.
Mohamedovo iskustvo nadovezuje se na izvještaj američkog State Departmenta u kojem se navodi da Mauritanija nadzire proširenu akciju slamanja političkih disidenata od 2021. i navodi priče o mučenju u neslužbenim pritvorskim centrima.
Ako njegova priča prođe provjeru vjerodostojnosti, vjerovatno bi predstavljala legitiman zahtjev za azil, kaže Jaya Ramji-Nogales, profesor prava azila na Univerzitetu Temple.
Mohamed je rekao da mu je cilj izgraditi svoj slučaj azila - nešto za što je počeo vjerovati da nije moguće u Newburghu. Prije nekoliko dana propustio je ključni sastanak za imigraciju nakon što se automobil koji je trebao da ga odveze u grad nikada nije pojavio.
„Ne možete ostati ovdje samo spavati, jesti, a nakon toga se vratiti na spavanje”, rekao je. „Ako ne napredujete u svom slučaju, vratit će vas kući. Za mene bi to bilo jako loše.”
Ubica Fentanil (3): Dvostruki izazovi - ovisnost i beskućništvo
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da su vodeći američki uzrok smrti od predoziranja sintetički opioidi, uglavnom fentanil, koji može biti i do 50 puta jači od heroina.
Ukrajinci nemaju iluzija o mirovnoj ulozi Kine
U Kijev je ovog tjedna stigao specijalni kineski izaslanik Li Hui na razgovore o nastojanjima njegove vlade da posreduje između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski analitičari kažu da Kijev nema iluzija o sposobnosti Kine da postigne mirovni sporazum, ali je za Ukrajinu važno da održi dijalog s Kinom.
Zemlje G-7 pojačavaju finansijski pritisak na Rusiju
Članovi Grupe sedam bogatih zemalja djelovat će na ovogodišnjem samitu G-7 kako bi donijeli što više sankcija Rusiji i slomili one koji joj pomažu da ih izbjegne - potez čiji je cilj ometanje sposobnosti Moskve da finansira svoj rat u Ukrajini.
Razgovarajući sa novinarima, zvaničnik Bidenove administracije, koji nije identificiran imenom kao što je uobičajeno, rekao je da će zemlje najaviti još stotine sankcija i izvoznih kontrola na ovogodišnjem sastanku u Hirošimi, Japan.
Samo sankcije Sjedinjenih Država stavile bi na crnu listu oko 70 ruskih i subjekata iz trećih zemalja uključenih u obrambenu proizvodnju Moskve, rekao je zvaničnik, dodajući kako će biti sankcionisano više od 300 pojedinaca, entiteta... Druge zemlje G-7 trebale bi objaviti svoje akcije ove sedmice.
Službenik je naveo ove korake: poteze za daljnje ometanje sposobnosti Rusije da nabavi opremu i zalihe za ratne napore; rad na zatvaranju rupa u zakonu u izbjegavanju sankcija; i korake za smanjenje evropskog oslanjanja na rusku energiju. Grupa će također uložiti više napora da ograniči ruski pristup međunarodnom financijskom sistemu i obavezati se da će ruska imovina ostati zamrznuta.
"Zaključak je: pojačavamo ekonomski pritisak na Rusiju", rekao je zvaničnik.
On je dodao da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski surađivati s čelnicima G-7 na na samitu.
Članice G-7 su SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Europska unija.
Nema opsežne zabrane izvoza
Grupa neće objaviti sveobuhvatnu zabranu izvoza u Rusiju, potvrdio je za Glas Amerike savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u razgovoru sa novinarima u avionu Air Force One na putu za Hirošimu.
"Glavni fokus provedbe sankcija na samitu bit će na provedbi i izbjegavanju", rekao je Sullivan.
Članice G-7, uglavnom one u Evropi, još uvijek izvoze oko 4,7 milijardi dolara mjesečno u Rusiju, oko 43% onoga što su činile prije invazije na Ukrajinu, prema istraživanju Centra za geoekonomiju Atlantskog vijeća.
U nešto više od godinu dana od početka rata, rekao je Seth Bridge, koordinator radne skupine za ruske elite, opunomoćenike i oligarhe Ministarstva finansija, blokirano je ili zamrznuto više od 58 milijardi dolara ruske imovine.
"Stvarno, nezamisliv iznos", rekao je u četvrtak na brifingu s novinarima.
Samit počinje u petak u Hirošimi.
Senat SAD: Pretres posvećen politici Bidenove administracije prema Zapadnom Balkanu
U odboru za spoljnopolitičke odnose američkog Senata održan je pretres posvećen politici Bidenove administracije prema Zapadnom Balkanu.
Na pretresu su svjedočili Derek Chollet, savjetnik državnog sekretara i Gabriel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za Balkan. Na samom početku Chollet je poručio da je budućnost Zapadnog Balkana - prioritet za Bidenovu administraciju.
Senatskim odborom predsjedavao je Bob Menendez, demokratski senator iz New Jerseyja, koji je naveo da su na Zapadnom Balkanu dvije trećine zemalja u NATO, te da SAD moraju da iskoriste ovaj momenat da vide šta će biti sa zemljama na koje Rusija i dalje ima uticaj.
Menendez je ocijenio da je rat u Ukrajini ponovo pokazao imperativ da se zemlje regiona podstaknu na neophodne reforme, ističući da je rješenje konflikta Srbije i Kosova ključno za cijeli Zapadni Balkan.
"Kosovo mora da iskoristi ovu mogućnost da sa zapadnim partnerima ide naprijed", naveo je Menendez uz konstataciju da "ne zna da li imamo partnere podjednako dobre volje u ovome".
On dodaje da su se Beograd i Priština u februaru dogovorili o sporazumu, poslije čega je, prema njegovim riječima, predsjednik Srbije u obraćanju javnosti rekao da se ne slaže sa sporazumom, pošto Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova.
"To je dio matrice da Vučić govori jednu stvar da umiri zapadne lidere, a govori druge stvari srpskom narodu, putem državno kontrolisanih medija. Korištenjem informacionog prostora i gušenjem civilnog društva predsjednik Vučić nastavlja da prihvata nacionalističke srpske narative i neguje viziju 'srpskog svijeta'", rekao je Menendez dodajući da takav koncept podsjeća na viziju ruskog predsjednika o Velikoj Rusiji.
"Srpski predsjednik se hvalio svojim bliskim vezama sa Putinom, putovao u Moskvu na razgovore o trgovini i odbija da se pridruži evropskim partnerima u sankcijama Rusiji", rekao je Menendez.
Chollet je, međutim, podsjetio da se Srbija u nekim aspektima usaglasila sa evropskom i zapadnom politikom u odnosu na Rusiju i Ukrajinu.
"Iako se nije pridružila sankcijama, a jasno smo stavili na znanje da ukoliko se ne pridruži teško je vidjeti kako će odmaći proces integracija, jesu se uskladili u smislu kritikovanja i osuda Rusije i njene invazije na Ukrajinu, kroz glasanja u UN, osudili su aneksiju Krima, pomagali Ukrajini u domenu izbjeglica i kritične infrastrukture i slali humanitarnu pomoć, ali i dalje moraju da se usklade sa evropskim sankcijama Rusiji", rekao je on.
Chollet je u svom uvodnom izlaganju istakao da su odnosi Srbije i Kosova jedna od najvećih prepreka trajnom miru i prosperitetu na Zapadnom Balkanu. Istakao je da dogovor o putu ka normalizaciji odnosa predstavlja značajan pomak i može da doprinese da dvije zemlje izađu iz ciklusa kriza koji je "predugo karakterisao" njihove odnose. Međutim, dodao je da je situacija i dalje "krhka" i da predstoji puno posla.
Američki diplomata je istakao punu podršku Washingtona nezavisnosti i evropskim inspiracijama Kosova, ali i govorio o značaju saradnje sa Srbijom.
"Vidim pritisak na Kosovo da se osnuje ZSO, a kao da nema pritiska na Beograd. Vidim malo pritiska na lidera koga je New York Times povezao sa kriminalnim bandama", naveo je dalje Menendez.
"Ako Srbija misli da se uključi u EU, moraće da postane energetski nezavisna od Rusije", kaže Menendez. On je dodao da dok želi da "naši partneri napuštaju Rusiji, ne želimo da se približavaju Kini".
"Sjedinjene Države će raditi sa Srbijom i Kosovom i sa evropskim partnerima da bi se ispunile sve obaveze iz postignutog sporazuma. Predugo, neuspjeh da se postigne neki napredak, omogućava Rusiji da remeti strateški put Srbije prema eurointegracijama, koje srpski narod jako želi, a mi jako podržavamo. I Srbija i Kosovo moraju da normalizuju odnose", zaključio je Escobar.
Senator Murphy najavio posjetu Balkanu naredne nedjelje
Murphy je odgovorio da, kada se radi o ZSO, "Amerika ne traži od Kosova da promijeni Ustav, ali u mnogim zemljama u regionu su napravljene promjene u Ustavu kako bi se održao mir, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji".
"Crna Gora - svjetla tačka u regionu"
Chollet je istakao da je Crna Gora "cijenjeni saveznik iz NATO".
"Optimisti smo da su nedavni predsjednički izbori signal da su Crnogorci spremni da prevaziđu razlike, unaprijede izglede za članstvo u Evropskoj uniji i obezbijede bolju budućnost", rekao je Choollet pozivajući novo liderstvo Crne Gore da se fokusira na reforme, posebno jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Escobar je Crnu Goru naveo kao jednu od "svijetlih tačaka u regionu."
"Vidimo obnovljeni zamah da se ostvari njena evropska budućnost. Nedavni predsjednički izbori održani su bez problema. Uspostavljen je kvorum u Ustavnom sudu. Crnogorski lideri sada moraju da rade na tome da popune preostalo upražnjeno mjesto u Ustavnom sudu i imenuju ostale ključne sudske pozicije. Nadamo se da će 11. juna biti održani slobodni i fer parlamentarni izbori i da će novoizabrani lideri poslušati poziv građana i brzo sprovesti reforme neophodne za napredak u EU integraciji Crne Gore", poručio je Esvobar.
Republikanski senator iz Nebraske Pete Ricketts pitao je o ruskom uticaju u Crnoj Gori, te o novoizabranom predsjedniku Jakovu Milatoviću i šta treba uraditi da se Crna Gora više pomjeri ka Evropskoj uniji, a dalje od Rusije.
Chollet je odgovorio da je pokret Evropa sad "veoma energičan", poslije ubjedljive pobjede Jakova Milatovića na izborima, izražavajući nadu da će se evropska orijentacija očuvati.
"U junu se održavaju parlamentarni izbori na kojima će biti izabrana nova vlada. Primjenjuju sankcije protiv Rusije od 2014, od njene početne invazije na Ukrajinu i Milatović je obećao da će to nastaviti i ići u korak sa ostalim EU sankcijama. Domaćin su i NATO vježbe, tako da su dobar partner i novi predsjednik i pokret koji vodi predstavlja generacijsku promjenu u Crnoj Gori. I to je pozitivno. Smatramo da je važno da ostanemo angažovani, zbog čega će specijalni predstavnik Escobar večeras otputovati na inauguraciju novog predsjednika", rekao je Chollet.