Tokom godina, politički kritičari Kremlja, špijuni i istraživački novinari su ubijani ili napadani na različite načine.

Međutim, nije poznato da je iko stradao u avionskoj nesreći. Ipak, u srijedu, privatni avion u kojem je bio vođa plaćanika koji je organizovao kratku pobunu u Rusiji, pao je u polje sa visine od više hiljada metara, nakon što se raspao u vazduhu.

Pokušaji atentata na neprijatelje ruskog predsjednika Vladimira Putina bili su uobičajeni tokom njegovih gotovo četvrt vijeka na vlasti. Oni bliski žrtvama i nekoliko preživjelih optužili su ruske vlasti, ali je Kremlj redovno demantovao da je umiješan - kao što je u petak naveo da je "potpuna laž" da ima bilo kakve veze sa avionskom nesrećom.

Bilo je izvještaja i o tome kako su istaknuti ruski biznismeni umirali pod tajanstvenim okolnostima, između ostalog padali kroz prozore, mada je nekad teško utvrditi da li je riječ o ubistvima ili samoubistvima.

Napadi na političke protivnike

Opozicionom lideru Alekseju Navalnom pozlilo je u avgustu 2020. godine na letu od Sibira do Moskve. Avion je sletio u Omsk, gdje je Navalni bio hospitalizovan u komi. Dva dana kasnije, prebačen je u Berlin gdje se oporavio.

Njegovi saradnici odmah su kazali da je otrovan, ali su ruski zvaničnici to demantovali. Laboratorije u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj potvrdile su da je Navalni otrovan nervnim agensom iz sovjetskog doba, novičokom. Navalni se vratio u Rusiju, a ovog mjeseca je proglašen krivim za ekstremizam i osuđen na 19 godina zatvora. To mu je treća zatvorska kazna za dvije godine, po optužbama za koje on kaže da su politički motivisane.

Pjotr Verzilov, osnivač protestne grupe Pussy Riot, teško se razbolio 2018. godine i također je prebačen u Berlin, gdje su ljekari naveli da je "veoma vjerovatno" da je otrovan. Verzilov se oporavio. Ranije te godine, istrčao je na fudbalski teren tokom finala Svjetskog prvenstva u Moskvi, sa još troje aktivista, da bi protestovao protiv policijske brutalnosti. Njegovi saradnici naveli su da je možda bio meta zbog svog aktivizma.

Istaknuti opozicionar Vladimir Kara-Murza preživio je, kako vjeruje, pokušaje trovanja 2015. i 2017. godine. U prvom slučaju je zamalo umro zbog otkazivanja bubrega, i sumnja da je otrovan, ali uzrok nikada nije otkriven. Zbog slične bolesti je hospitalizovan 2017. godine, kada je bio u indukovanoj komi. Njegova supruga rekla je da su ljekari potvrdili da je otrovan. Kara-Murza je preživio, a njegov advokat je rekao da je policija odbila da sprovede istragu. Ove godine je proglašen krivim za izdaju i osuđen na 25 godina zatvora.

Boris Nemcov je najpoznatiji politički protivnik Kremlja ubijen proteklih godina. Nemcov, bivši zamjenik premijera pod Borisom Jeljcinom, bio je popularan političar i oštar Putinov kritičar. Jedne februarske noći 2015. godine, upucali su ga napadači na mostu blizu Kremlja, dok je šetao sa djevojkom. Njegova smrt je šokirala zemlju. Petorica muškaraca iz Čečenije proglašena su krivim, a napadač je osuđen na do 20 godina zatvora. Međutim, saradnici Nemcova naveli su da je njihovo hapšenje bio pokušaj da se preusmjeri krivica sa vlade.

Bivši obavještajni operativci

Aleksandar Litvinenko, bivši agent KGB-a i FSB-a (Federalne službe bezbjednosti), se 2006. godine teško razbolio u Londonu nakon što je popio čaj u kojem je bio radioaktivni polonijum-210. Umro je tri nedelje kasnije. Istraživao je ubistvo ruske novinarke Ane Politkovskaje, kao i navodne veze ruske obavještajne službe sa organizovanim kriminalom. Prije nego što je preminuo, rekao je novinarima da FSB i dalje ima laboratoriju sa otrovima koja datira još iz sovjetskog perioda.

Britanskom istragom je utvrđeno da su ruski agenti ubili Litvinenka, vjerovatno uz Putinovo odobrenje, ali je Kremlj negirao da je umiješan.

Još jedan bivši ruski obavještajac Sergej Skripalj, otrovan je u Britaniji 2018. godine. On i njegova odrasla ćerka Julija razboljeli su se u gradu Salisburi, i nedeljama su bili u kritičnom stanju. Preživjeli su, ali je u napadu kasnije preminula jedna Britanka, dok su teško bolesni bili jedan muškarac i policajac.

Vlasti su navele da su oboje otrovani novičokom. Britanija je optužila rusku obavještajnu službu, ali je Moskva ponovo demantovala da je umiješana. Putin je nazvao Skripalja, dvostrukog agenta za Britaniju, "propalicom" za kojeg Kremlj nije bio zainteresovan, zato što mu je suđeno u Rusiji i bio je dio razmjene špijuna 2010. godine.

Ubijeni novinari

Brojni novinari koji su kritikovali ruske vlasti su ubijeni ili su umrli pod tajanstvenim okolnostima, za šta su njihove kolege u nekim slučajevima optuživale pojedine u političkoj hijerarhiji. U drugim slučajevima, vlasti su oklijevale da sprovedu istragu, što je povećavalo sumnje.

Ana Politkovskaja, novinarka dnevnog lista Novaja gazeta - čiju smrt je Litvinenko istraživao - upucana je 7. oktobra 2006. godine u liftu zgrade u Moskvi u kojoj je stanovala, na Putinov rođendan.

Bila je dobitnica međunarodnih nagrada za izvještavanje o kršenjima ljudskih prava u Čečeniji. Napadač, iz Čečenije, proglašen je krivim i osuđen na 20 godina zatvora. Četvorici Čečena izrečene su kraće zatvorske kazne zbog umiješanosti u ubistvo.

Juri Ščekočikin, još jedan novinar Novaje gazete, umrlo je posle iznenadne i teške bolesti 2003. godine. Istraživao je korumpirane poslovne ugovore i moguću ulogu ruskih bezbjednosnih službi u bombaškom napadu na jednu kuću 1999. godine, za koji su okrivljeni čečenski pobunjenici. Njegove kolege tvrdile su da je otrovan i optužile vlasti da namjerno ometaju istragu.

Jevgenij Prigožin i njegovi saradnici

Avionska nesreća u kojoj je, kako se pretpostavlja, poginuo Jevgenij Prigožin i njegovi vodeći saradnici u plaćeničkoj grupi Vagner dogodila se tačno dva mjeseca nakon što je pokrenuo oružanu pobunu koju je Putin nazvao "nožem u leđa" i "izdajom".

Prigožin nije kritikovao samog Putina, ali je napadao vojni vrh i dovodio u pitanje motiv za pokretanje rata u Ukrajini.

Prema preliminarnoj procjeni američkih obavještajnih službi, nesreća - u kojoj je poginulo 10 osoba - namjerno je izazvana eksplozijom, saopštili su neimenovani američki i zapadni zvaničnici. Jedan je rekao da je eksplozija u skladu sa Putinovom "dugom istorijom pokušaja da ućutka kritičare".

Putinov portparol, Dmitrij Peskov, odbacio je optužbe da je Kremlj odgovoran za nesreću.

"Naravno, na Zapadu se te spekulacije iznose pod određenim uglom i sve je to potpuna laž", rekao je Peskov novinarima u petak.

U prvom komentaru nesreće, Putin je pokušao da sugeriše da nije bio u lošim odnosima sa Prigožinom. Međutim, bivši pisac govora Kremlja a sada politički analitičar Abas Galijamov je poručio:

"Putin je pokazao da ako ga bespogovorno ne slušate, da će vas se riješiti bez milosti, kao neprijatelja, čak i ako ste zvanično patriota".

Budućnost američke pomoći Ukrajini mogla bi da bude pod znakom pitanja ako Bijelu kuću u novembru 2024. osvoje republikanci, pokazalo se na prvoj debati za predsjedničku nominaciju.

Na bini u Milwaukeeju u srijedu, kandidati su iznijeli stavove prema podršci SAD-a Ukrajini koja pokušava da se odbrani od ruske invazije. Neki su pozivali na eliminaciju ili smanjenje američke podrške, dok su drugi govorili u korist osnaživanja pomoći.

Spor naglašava razlike u mišljenju unutar šire Republikanske partije o ratu u Ukrajini, ono što se od prošle godine odražava u istraživanjima javnog mnijenja.

Nedavna anketa CNN-a pokazala je da veliki dio republikanskog biračkog tijela želi da smanji ili eliminiše davanje SAD, sa 71% ispitanika koji su rekli da Kongres ne bi trebalo da odobri nova finansiranja, a 59% kaže da vjeruje da su SAD već učinile dovoljno da podrže Kijev.

Guverner Floride Ron DeSantis bio je prvi među kandidatima koji su se pozabavili tim pitanjem, rekavši da će dodatna američka pomoć zavisiti od povećanja pomoći iz evropskih zemalja.

„Evropa treba da daje više. Natjeraću Evropu da daje više i uradi svoj posao”, kaže DeSantis.

Statistički podaci o pomoći Ukrajini pokazuju su SAD poslale najviše u dolarima, dok su evropske zemlje dale više u odnosu na svoj BDP.

Kandidat najuporniji u pogledu ograničavanja američke pomoći Ukrajini bio je Vivek Ramaswamy, biznismen u IT sektoru koji nema iskustva na javnoj funkciji.

Upitan da li bi podržao povećanje davanja Ukrajini, Ramaswamy je rekao: „Ne bih, i mislim da je ovo katastrofalno, da se štitimo od invazije preko tuđe granice, kada treba da koristimo te iste vojne resurse da spriječimo invaziju naše sopstvene južne granice ovdje u SAD".

Tvrdio je i da američka podrška Ukrajini „gura Rusiju u ruke Kine”, i optužio je političare koji žele da nastave sa podrškom da stavljaju probleme te zemlje iznad potreba SAD.

„Smatram da je uvrijedljivo da imamo profesionalne političare koji će otići na hodočašće u Kijev, svom papi Zelenskom, a neće to uraditi za svoj narod na Mauiju ili južnom dijelu Chicaga.”

Bivši potpredsjednik Mike Pence, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley i bivši guverner New Jerseyja Chris Christie oštro su kritikovali Ramswamyjevu poziciju, braneći kontinuiranu podršku SAD Kijevu.

Christie, koji je nedavno putovao u Ukrajinu, podsjetio je publiku na zločine koje su počinile ruske trupe i na hiljade ukrajinske djece koja su odvedena iz Ukrajine i preseljena u Rusiju.

„Ako se ne suprotstavimo ovoj vrsti autokratskog ubijanja u svijetu, mi ćemo biti sljedeći“, rekao je on.

Pence je odbacio Ramaswamyjevu tvrdnju da američka pomoć Ukrajini umanjuje sposobnost zemlje da se bavi sopstvenim problemima.

„Svako ko misli da ne možemo da riješimo probleme ovdje u SAD i da budemo lider slobodnog svijeta, ima prilično uzak pogled na najveću naciju na zemlji. Možemo i jedno i drugo.”

Nikki Haley, koja je bila američki ambasador u UN tokom Trumpove administracije, napomenula je da pomoć Ukrajini iznosi samo oko 3,5 posto ukupnog vojnog budžeta SAD.

Ona je napala Ramaswamyja zbog njegovih stavova o spoljnoj politici, uključujući njegovu izjavu da se neće protiviti kineskom neprijateljskom preuzimanju Tajvana nakon 2028.

„On želi da preda Ukrajinu Rusiji. On želi da pusti Kinu da pojede Tajvan. On želi da ode i prestane da finansira Izrael. To ne radiš prijateljima. Umjesto toga, čuvate leđa prijateljima. Ukrajina je prva linija odbrane”, rekla je Halley.

Ramaswamy je uzvratio sugerišući da se Haley nada da će se pridružiti upravnim odborima američkih vojnih proizvođača Lockheed Martin i Raytheon, koji proizvode veći dio opreme koju su SAD poslale Ukrajini.

Haley je istakla da nema veze ni sa jednom kompanijom i dodala: „Nemate iskustva u spoljnoj politici, i to se vidi”.

Šta kaže Trump?

U intervjuu sa konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom koji je objavljen na platformi X, Trump se samo kratko osvrnuo na sukob u Ukrajini.

Dok je kritikovao predsjednika Joea Bidena zbog odlaska na odmor, rekao je: „On bi trebalo da radi. On bi trebalo da nas izvuče iz tog užasnog, užasnog rata u koji smo veoma uključeni sa Rusijom i Ukrajinom”.

Trump je pozvao na prekid rata. Također je tvrdio da bi to mogao „lako” da zaustavi i da Rusija nikada ne bi napala Ukrajinu da je on bio predsjednik. Nije iznio dokaze ni za jednu tvrdnju.

Američka pomoć se smatra vitalnom

Ostavljajući politiku po strani, stručnjaci su za Glas Amerike rekli da je nastavak pomoći SAD Ukrajini od suštinske važnosti za borbu te zemlje protiv Rusije, i da bi njeno ukidanje imalo velike posljedice.

Nicholas Lokker, naučni saradnik u Transatlantskom bezbjednosnom programu u Centru za novu američku bezbjednost, rekao je za Glas Amerike da je podrška SAD „ključna” za nastavak odbrane Ukrajine.

„Washington je do sada pružio najveću vojnu pomoć, a bez nje vrlo je vjerovatno da bi ukrajinske snage bile u mnogo gorem stanju nego što su sada. SAD su također imale veoma važnu ulogu u koordinaciji isporuka pomoći iz više od 40 zemalja preko rukovođenja Ukrajinskom odbrambenom kontakt grupom”, rekao je on.

Gian Gentile, penzionisani pukovnik američke vojske koji sada radi kao pomoćnik direktora Odjeljenja za istraživanje vojske RAND korporacije, rekao je za Glas Amerike da bi povlačenje američke podrške bilo „katastrofa” za Ukrajinu.

On je rekao da bi to moglo da podrazumijeva ukidanje ne samo novca i materijala, već i obuke ukrajinskih snaga.

„Cijela ukrajinska ofanziva bi prestala. Morali bi da pokušaju da konsoliduju ono što imaju i pređu na odbranu u u cijelosti.”

Ali tu možda nije kraj šteti.

„Ako Rusija zna da nema američke podrške, to bi joj moglo biti dovoljno da započne velike kontraofanzivne ili ofanzivne operacije kako bi povratili ono što su izgubili”, rekao je Gentile. „A bez podrške SAD Ukrajini, Rusija bi mogla biti prokleto uspješna.”

Trump, koji je zaveden kao zatvorenik broj P01135809, poslije 20 minuta provedenih u zatvoru pušten je na slobodu uz kauciju, prenosi agencija Reuters pozivajući se na podatke zatvora okruga Fulton.

Tokom procedure ušao je u historiju kao prvi bivši američki predsjednik koji se našao na policijskoj fotografiji. U prethodna tri slučaja nije fotografisan.

Njegovi advokati i tužioci već su pristali na kauciju od 200.000 dolara, zajedno sa uslovima koji uključuju zabranu bivšem predsjedniku da zastrašuje ostale optužene, svedoke ili žrtve, pa i na društvenim mrežama.

Trump je u obraćanju novinarima na aerodromu u Atlanti, uoči povratka u svoj golf klub u New Jerseyju, ponovio da su optužbe politički motivisane.

„Ono što se dogodilo ovdje je izvrtanje pravde. Nisam uradio ništa pogrešno i svi to znaju... Imamo svako pravo da osporavamo izbore za koje mislimo da su nepošteni",poručio je Trump i ustvrdio da su optužnice protiv njega miješanje u izbore.

Ispred okružnog zatvora u Atlanti bile su se okupile desetine Trumpovih pristalica.

Prethodno se u četvrtak predao njegov bivši šef kabineta Mark Meadows, koji je također optužen u istom slučaju.

Trumpova predaja uslijedila nakon predsjedničke debate u kojoj su učestvovali njegovi rivali za republikansku nominaciju 2024. On i dalje ima vodstvo u odnosu na rivale uprkos sve većim pravnim problemima.

Negovo prisustvo u Georgiji, iako relativno kratko, bar privremeno je privuklo pažnju njegovih protivnika nakon debate u kojoj su drugi kandidati pokušali da iskoriste Trumpovo odsustvo kako bi povećali sopstvene šanse.

Slučaj u okrugu Fulton je četvrti krivični postupak protiv Trumpa od marta, kada je postao prvi bivši predsjednik u historiji SAD protiv kojeg je podignuta optužnica.

Od tada se suočio sa federalnim optužbama na Floridi i u Washingtonu, a ovog mjeseca je optužen u Atlanti sa još 18 drugih ljudi - uključujući njegovog bivšeg šefa kabineta Marka Meadowsa i bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija - prema zakonu o reketiranju koji se obično povezuje sa članovima bandi i organizovanim kriminalom.

Giuliani, Trumpov advokat i saradnik, predao se u srijedu i fotografisao se u policiji.

Krivični slučajevi su podstakli niz prijava i optužbi, a Trump se nakratko pojavljivao pred sudom prije nego što se vratio u kampanju.

On je pojavljivanja pretvorio u predizborne događaje usljed daleko lakšeg rasporeda rivala, a njegovo osoblje je uživalo u izvještavanju medija koji su pratili svaki Trumpov korak, prenosi agencija AP.

Vodeći ljudi Trumpove kampanje također su iskoristili pojavljivanja da traži novčane priloge od njegovih pristalica dok su pomoćnici opisivali optužbe kao dio politički motivisanog napada kako bi mu se osujetile šanse na izborima.

Njegovo pojavljivanje u Atlanti će se ipak razlikovati od ostalih, što će zahtijevati od njega da se preda u problematičnom zatvoru, ali za sada bez pratećeg pojavljivanja na sudu.

Za razliku od drugih gradova u kojima nije bilo potrebno da se fotografiše, zvaničnici okruga Fulton su rekli da očekuju da će je napraviti, kao što bi to uradili za bilo kog drugog optuženog.

„Osim ako mi neko ne kaže drugačije, mi slijedimo naše uobičajene prakse, tako da nije bitan vaš status, mi ćemo imati spremnu fotografiju za vas”, rekao je šerif okruga Fulton Patrick Labat na konferenciji za novinare ranije ovog mjeseca.

Okružna tužiteljica Fani Willis dala je svim optuženima rok do petka popodne da se predaju u glavnom zatvoru okruga Fulton.

Trump je više puta negirao optužbe.

On je ove nedjelje u objavi na društvenim mrežama rekao da ga gone zbog, kako je velikim slovima opisao, „savršenog telefonskog poziva” u kojem je tražio od republičkog državnog sekretara Brada Raffenspergera da mu pomogne da „pronađe 11.780 glasova” u toj državi i preokrene zaostatak u odnosu na demokratu Joea Bidena.