Za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, nekadašnji honorarni saradnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) nije porekao da je imao dokumenta i priznao je da je to što je uradio "pogrešno i nezakonito". Ipak, priznanje krivice nije bilo dovoljno da izbjegne zatvorsku kaznu od 9 godina.

Ovaj slučaj je aktuelizovan zbog bivšeg predsjednika Trumpa, optuženog po 37 tačaka zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata koje je trebalo da preda Nacionalnom arhivu. U vezi sa Zakonom o špijunaži je 31 tačka optužnice, a taj zakon služio je za krivično gonjenje Martina i drugih koji su nezakonito prisvajali povjerljiva dokumenta.

"Kada tužilaštvo podigne optužnicu za svjesno kršenje zakona, onda to šalje jednu poruku: Slučaj shvatamo veoma ozbiljno. I skoro uvijek traži zatvorsku kaznu", kaže Michael Zweiback, nekadašnji tužilac u Sekretarijatu za pravosuđe.

Koliko bi godina zatvora mogao da dobije bivši predsjednik ako bude proglašen krivim, zavisiće u krajnjoj instanci od sudije - a u ovom slučaju nju je postavio Trump.

Kršenje Zakona o špijunaži nosi sa sobom do 10 godina zatvora, iako oni koji prvi put počine to krivčno djelo, uglavnom ne dobiju maksimalnu kaznu. Tužilaštvo također tereti Trumpa za laganje u istrazi i opstrukciju pravde - a za to krivično djelo zaprećeno je i do 20 godina zatvora.

Sekretarijat za pravosuđe je prethodnih godina na osnovu Zakona o špiijunaži gonio i Elizabeth Jo Shirley iz Zapadne Virginije koja je zadržala povjerljiva dokumenta Nacionalne obavještajne agencije. Ona je 2020. priznala krivicu i osuđena je na osam godina zatvora.

Nekadašnji obavještajac američkog vazduhoplovstva Robert Birchum osuđen je na tri godine zatvora pošto je priznao da je kod kuće držao povjerljiva dokumeta.

Može li Trump da ospori optužbe?

Bivši predsjednik se pred sudom u Miamiju izjasnio da nije kriv i ne djeluje da je spreman da uđe u dogovor o priznaju krivice. Trump ima nekoliko opcija da pokuša da ospori optužbe.

Na prvom mestu, sudija Aileen Cannon, koju je Trump postavio, već je jednom presudila u njegovu korist. U narednim mjesecima, ona će donositi odluke koje će znatno uticati na suđenje, tempo kojim se odvija i da li će neki dokazi biti izuzeti.

Izazov za tužilaštvo je i to što se proces odvija na Floridi - gdje se očekuje da porota bude više naklonjena Trumpu, jer se republikanci u toj državi bolje kotiraju od demokrata.

Stručnjaci očekuju i da Trump u obraćanjima javnosti pokuša da obori slučaj, i da tvrdi kako je imao pravo da zadrži ta dokumenta. Očekuje se i da bivši predsjednik blokira pokušaje tužilaštva da dođu do detalja razgovora sa njegovim advokatom.

Ako slučaj dođe do suđenja, očekuje se da Trumpovi advokati pokušaju da ubijede porotu da bivšeg predsjednika ne proglasi krivim, iako je prekršio zakon, zato što nije bilo dovoljno materijala za podizanje optužnice ili je tužilac bio pristrasan i selektivan.

Robert Kelner, advokat iz Washingtona, kaže da je malo vjerovatno da Trump bude oslobođen ako se uzme u obzir količina dokaza, ali da postoji opcija da se suđenje vrati na početak - ako Trumpovi advokati uspiju da ubijede najmanje jednog porotnika da je bivši predsjednik imao ovlaštenja da sa dokumenata skine oznaku povjerljivosti.

Konačno, očekuje se da Trumpova odbrana potegne za taktikom odugovlačenja.

"Njegova najbolja odbrana je možda da odlaže početak suđenja do poslije izbornog ciklusa, i ako bude izabran - Sekretarijat za pravosuđe biće u njegovoj nadležnosti, pa će moći da odbaci cijeli slučaj", kaže Cheryl Bader, bivša federalna tužiteljica.

Američki State Department objavio je u srijedu da će državni sekretar Antony Blinken otputovati u Peking ove sedmice.

Očekuje se da će se tokom putovanja Blinken sastati s visokim kineskim zvaničnicima, uključujući ministra vanjskih poslova Qin Ganga, saopćio je State Department.

Putovanje se smatra dijelom napora Bidenove administracije da popravi odnose s Pekingom nakon niza diplomatskih sukoba između dvije zemlje.

"Dolazimo u Peking sa realističnim, samouvjerenim pristupom i iskrenom željom da upravljamo svojom konkurencijom na najodgovorniji mogući način", rekao je Daniel Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik, na telefonskom brifingu s novinarima u srijedu.

Na telefonskom brifingu, Kurt Campbell, zamjenik pomoćnika predsjednika Joea Bidena i koordinator za indo-pacifička pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je: "Sada je upravo vrijeme za intenzivnu diplomatiju."

Campbell je prošle sedmice pozvao na održavanje "prikladne diplomatije" s Pekingom, rekavši da raste mogućnost pogrešnih procjena s Kinom.

On je to rekao na događaju koji je organizirao washingtonski institut Hudson.

Tokom telefonskog razgovora s Qinom, Blinken je u utorak pozvao na "održavanje otvorenih linija komunikacije" s Kinom kako bi se izbjegle "pogrešne procjene i sukob", navodi State Department.

Qin je pozvao SAD da poštuju "ključne brige Kine" i "prestanu da se miješaju u kineske unutrašnje stvari i prestanu da štete suverenitetu, bezbjednosti i razvojnim interesima Kine u ime konkurencije", navodi se Ministarstvo spoljnih poslova Kine.

Analitičari kažu da je vjerovatnoća proboja u ključnim bilateralnim pitanjima i dalje mala tokom Blinkenove posjete.

"Najbolje što ova posjeta može postići je uspostavljanje osnove za bilateralne odnose i otvaranje puta za druge interakcije na nivou kabineta", rekao je Dennis Wilder, bivši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost Kine.

"Prava stabilnost u odnosima će se pokazati nedostižnom zbog visokog stepena nepovjerenja i nerješive prirode takvih pitanja kao što su Tajvan i američka ograničenja na izvoz visoke tehnologije u Kinu", dodao je Wilder, koji je sada viši saradnik u Inicijativi za američko-kineski dijalog o globalnim pitanjima na Univerzitetu Georgetown.

"Razgovor je važan čak i kada nema proboja", rekao je Patrick Cronin, predsjedavajući za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson.

Cronin je rekao da bi obje strane mogle vidjeti određeni napredak po pitanju Ukrajine, trgovine i klimatskih promjena.

"Vođen obostranom željom za diplomatskim visokim položajem kada se lideri sastanu na samitu kasnije ove godine, mislim da će sekretar Blinken moći pronaći neke oblasti od zajedničkog interesa. Mirno okončanje rata u Ukrajini, pokretanje dijaloga o vještačkoj inteligenciji, trgovina i klimatske promjene su sve moguće", rekao je Cronin.

Blinkenovu posjetu Pekingu dogovorili su Biden i kineski predsjednik Xi Jinping kada su se sastali na Baliju u Indoneziji u novembru 2022.

Taj sastanak nije donio iskorak, ali je viđen kao važan korak u stabilizaciji odnosa između dvije zemlje.

Ali tenzije su eskalirale jer su se dvije strane sukobile oko gorućih pitanja, uključujući Tajvan i Ukrajinu.

U februaru je Blinken otkazao svoj put u Peking nakon što je navodno kineski špijunski balon upao u američki vazdušni prostor.

Od tada, SAD ulažu stalne napore da obnove dijalog s Pekingom uprkos tenzijama.

Posljednjih sedmica vođeni su razgovori na visokom nivou između dvije strane, što je moguće otopljenje bilateralnih odnosa.

Prošle sedmice, Kritenbrink i Sarah Beran, viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za Kinu, otputovali su u Peking kako bi se sastali sa Ma Zhaoxuom, zamjenikom ministra vanjskih poslova, i Yang Taoom, direktorom odjela za sjevernoameričke i okeanske poslove.

Milenijalci, osobe u dobi od 27 do 42 godine, prva su generacija koja kaže da više voli meksičku nego italijansku hranu. Generacija Z, oni koji imaju od osam do 23 godine, imaju još veću žudnju za tacosima i drugom meksičkom hranom, pokazuje nedavni izvještaj.

"Ovo je bio prvi put otkad proučavamo potrošače, da smo vidjeli da se ova promjena događa u generaciji", kaže Mike Kostyo, trendolog i pomoćni direktor kompanije "Datassential" za istraživanje tržišta, sa sjedištem u Chicagu, koja je objavila izvještaj.

"Mislim da je najveće iznenađenje bilo to koliko je strastvena sklonost generacije Z prema meksičkoj kuhinji... I vidjeti da se to dogodilo u relativno kratkom vremenu. To je bilo ogromno", dodaje Kostyo.

Osamdeset i dva odsto svih Amerikanaca još uvijek kaže da im se sviđa ili da vole italijansku hranu, pokazuje izvještaj kompanije "Datassential". Ali milenijalci su odabrali meksičku kao svoju omiljenu etničku kuhinju, a slijede italijanska, te kineska. U međuvremenu, osobe mlađe od 23 godine, pozicionirale su italijansku hranu na treće mjesto, iza meksičke i kineske.

"Bilo je stvarno zanimljivo vidjeti koju su to hranu mlađi potrošači osjećali kao nostalgičnu i utješnu", kaže Kostyo. “Dva najbolja primjera za to su takosi i ramen (japanska supa sa nudlama). Dakle, to su dvije stvari za koje su mlađe generacije rekle: 'Vrlo su mi utješne. Volim ih.'"

Generacija Z može lako zadovoljiti svoj rastući ukus za azijsku hranu jer 12% svih restorana u Sjedinjenim Državama poslužuje neku vrstu takve hrane, pokazala je studija organizacije "Pew Research". Ona je također otkrila da sedam od 10 azijskih restorana u zemlji poslužuje kinesku, japansku ili tajlandsku hranu.

"Kineski restorani bili su najpopularniji, pa ih ima u svakoj državi i u 70% svih okruga", kaže Sono Shah, glavni autor studije. "Svaka država i trećina ili više svih okruga također ima barem jedan japanski ili tajlandski restoran."

Demografske promjene jedna su od sila koje stoje iza promjene američkog ukusa.

Podaci popisa stanovništva u SAD pokazuju da je latinoamerička populacija porasla za 23% u prošloj deceniji. Popis iz 2020. također pokazuje da Azijati čine 6,2% američkog stanovništva.

Međutim, dio porasta popularnosti azijske kuhinje mogao bi biti rezultat namjernih nastojanja.

"Hrana često predstavlja jedan od glavnih načina na koje ljudi dolaze u kontakt, doživljavaju različite kulture ili su im izloženi", kaže Shah. "Tajlandska vlada je sponzorisala programe u inostranstvu za povećanje broja tajlandskih restorana u cijelom svijetu kao oblik diplomatije."

Drugi glavni pokretač promjena su društvene mreže, gdje mladi ljudi sa pratiocima i prijateljima često dijele ono što jedu.

"Ranije smo govorili da je trebalo desetak godina da bi se neki potpuno novi trend kod potrošača pokrenuo iz vrlo ranih faza, pa sve do onoga što zovemo sveprisutnost, trend koji je svugdje. A sada treba otprilike pola tog vremena”, kaže Kostyo. “A to je tako prevashodno zbog tehnologije i društvenih mreža - i jednostavno zbog brzine komunikacije."

Italijanski favoriti kao što su pizza i lazanje sve su manje bili na jelovnicima u protekloj deceniji, dok tacosi, ramen i druga jela inspirisana Azijom i dalje imaju veće prisustvo, navodi kompanija "Datassential". Kostyo očekuje da će se te promjene odraziti na narednih 10 do 20 godina.

"Dok je u prošlosti možda kao ugodna hrana ili kao klasična tradicionalna stavka na meniju mogla biti pizza, ako ste otvarali klasičan restoran koji svi vole ... to bi bila pizzeria", kaže Kostyo. “Mislim da će to u budućnosti biti restoran sa tacosima. To će biti izbor.”

Stoltenberg je rekao novinarima kada je stigao u sjedište NATO-a da je Ukrajina nakon pokretanja svoje dugo očekivane kontraofanzive ostvarila dobitke i oslobodila okupirano zemljište od ruskih snaga tokom žestokih borbi.

"To je zbog hrabrosti, vještina ukrajinskih vojnika, ali isto tako naglašava i pokazuje da podrška koju NATO saveznici daju Ukrajini mnogo, mnogo mjeseci zapravo čini razliku na bojnom polju", rekao je Stoltenberg .

Dodao je da što je Ukrajina uspješnija u ovoj fazi, to će više pritiskati na ruskog predsjednika Vladimira Putina da sjedne za pregovarački sto i pruži Ukrajini jaču ruku u mirovnim pregovorima.

Stoltenberg je rekao da, ako saveznici žele trajni mir u Ukrajini, moraju nastaviti pružati ukrajinskim snagama vojnu podršku.

Uoči sastanka šefova odbrane NATO-a, Kontakt grupa za Ukrajinu predvođena SAD-om održala je posljednju sjednicu u četvrtak u Briselu na kojoj se razgovaralo o vojnoj pomoći Ukrajini.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je na otvaranju skupa da je borba u Ukrajini "maraton, a ne sprint".

On je istakao potrebu da se ukrajinskim snagama obezbijede sistemi protivvazdušne odbrane koji su ključni u zaštiti ukrajinskih civila od ruskih zračnih napada.

"Imperijalne ambicije Kremlja nanijele su nezamislivu patnju ukrajinskom narodu, ali Ukrajinci nas nastavljaju inspirirati svojom otpornošću, svojom hrabrošću i nepokolebljivom posvećenošću da svoju zemlju održe slobodnom i sigurnom", rekao je Austin.

Norveška i Danska najavile su zajedničke napore da Ukrajini isporuče hiljade artiljerijskih metaka.

"Ukrajina ima hitnu potrebu za artiljerijskom municijom. Stoga smo odlučili da udružimo snage s Danskom za novu donaciju, kako bi Ukrajina što prije dobila municiju", rekao je norveški ministar odbrane Bjørn Arild Gram u saopćenju.

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da je presrela rusku krstareću raketu, kao i 20 eksplozivnih dronova koje je lansirala Rusija.

Na Krimu koji kontroliše Rusija, ruski zvaničnici rekli su da je njihova strana oborila devet ukrajinskih dronova.

U izvještaju su korištene informacije AP-a, AFP-a i Reutersa.

Američki senator iznio je taj stav u danu novih pojačanih napetosti između Kosova i Srbije - iniciranih nakon hapšenja trojice kosovskih policajaca za koje srpske vlasti tvrde da su prešli na teritoriju centralne Srbije, što Kosovo negira, tvrdeći da su policajci oteti u blizini granice sa Srbijom.

"Dvije strane imaju jedinstvenu priliku da riješe međusobne razlike koje sežu u historiju. Da žive u miru jedna pored druge - uključujući etnička stanovništva koja se nalaze sa obje strane granice", podvlači u razgovoru Cardin - koji građane države Maryland u gornjem domu američkog Kongresa predstavlja od 2007. godine.

On ukazuje i da su Sjedinjene Države svjesne problema na sjeveru Kosova nakon lokalnih izbora, koje su bojkotovali lokalni Srbi, što je uticalo na veoma malu izlaznost i potonju krizu kada su nesrpski gradonačelnici u srpskim sredinama, u prisustvu policije, pokušali da pristupe opštinskim zgradama.

"Jasno je da kosovske vlasti treba da spreče takve provokativne poteze. Nedavni izbori ukazali su na zanemarivanje etničkih Srba na Kosovu, a to nije način na koji Kosovo trebalo da djeluje. Toliko puta smo slične scenarije viđali u Srbiji. Kosovsko rukovodstvo, međutim, sada znatno otežava priznanje legitimiteta Kosova i dovodi u pitanje njegovo učešće u međunarodnim organizacijama. Svjedoci smo ranijih agresivnih akcija koje je Srbija preduzimala protiv nezavisnosti Kosova. Potrebno je da obje strane prekinu sa takvim ponašanjem i stvore klimu za potpuno priznavanje nezavisnosti i suvereniteta", kaže Cardin - uz napomenu da je u tom procesu potrebno posebno obratiti pažnju na zaštitu pripadnika manjina.

Glas Amerike: Da li bi trebalo, ili možda očekujete, da bi Sjedinjene Države i Evropska unija trebalo da promene pristup prema Kosovu i Srbiji i učine ga oštrijim nego što je sada?

Cardin: Veoma smo jasno izrazili stav povodom tog pitanja. Postoji granica strpljenja Evrope i Sjedinjenih Država. Mi čvrsto podržavamo suverenitet Kosova i često smo jasno ukazivali na poteze koje bi Srbija trebalo da povuče. Međutim, podjednako smo zabrinuti zbog nedavnih akcija preduzetih na Kosovu koje otežavaju mogućnosti rješavanja razlika koje postoje među njima. Veoma smo jasni u pogledu naših očekivanja i, ukoliko obe zemlje žele harmonizovaniji odnos sa Evropom, biće potrebno da preduzmu korake kako bi to pokazale.

Glas Amerike: Bilo je pomena o nekakvim ograničenjima za Kosovo koje bi inicirala Evropska unija. Kosovo je prethodno isključeno sa vojne vježbe u organizaciji Sjedinjenih Država. Šta bi i kako moglo da se primijeni na Kosovo, ali i na Srbiju – ukoliko se nastavi blokada dijaloga i normalizacije?

Cardin: Raspolažemo i koristimo brojne alate u namjeri da ohrabrimo dvije strane u saradnji. Neke od njih možemo svrstati u šargarepe, a druge pak u štapove. Dakle, biće razmotreni svi koji su na raspolaganju. Podvlačimo da Sjedinjene Države snažno podržavaju nezavisnost Kosova i veoma su zainteresovane za reforme koje je neophodno sprovesti u Srbiji. Želimo da obje zemlje imaju što je moguće više normalizaovaniji odnos sa Evropom.

Glas Amerike: Ko se trenutno može smatrati bližim partnerom Zapada – Vučić ili Kurti… i zašto? Posljednjih dana se govorilo o tome u javnosti…

Cardin: Ne znam da li je bilo pokušaja da se ocijeni kvalitet naših odnosa u tom smislu. Vjerujemo da je potrebno da Sjedinjene Države gaje dobre odnose sa liderima obje zemlje – ali je potrebno da se to odvija u okviru priznatih vrijednosti. Kada su one prekršene, glasno ćemo na to ukazati – bez obzira o kojoj se zemlji radi.

Glas Amerike: Da li ste uočili neke manjkavosti politike koju Amerika primjenjuje u ovom procesu?

Cardin: Mislim da su Sjedinjene Države iskazale veliko interesovanje i dale znatan priotitet cijelom regionu. I svjedoci smo znatnih uspjeha, napretka postignutog na nedavnim izborima u Crnoj Gori – koji su bili pokazatelj demokratije. Posvećeno radimo na reformskim procesima u Bosni – kako bi bila spremna za puno integrisanje u Evropu. Sjedinjene Države su veoma angažovane – podsjećam na veliki uspjeh Hrvatske, jednog od naših ključnih saveznika. Dakle, u region se ulaže i sa time će se nastaviti.

Glas Amerike: Preformulisaću pitanje: da li strane diplomate, mislim ovdje prevashodno na američke koje su uključene u proces Kosova i Srbije, imaju jasnu predstavu šta je potrebno učiniti kako bi se ostvario napredak?

Cardin: Veoma smo jasni i direktno pristupamo. Očekujemo od lidera regiona da poštuju prava svih svojih građana. Njihova osnovna prava da učestvuju u vlasti, glasaju, izraze svoje stavove, kao i da na miran način izražavaju neslaganje sa svojim vlastima. Očekujemo da zaštite prava manjina, kao i da svaka država razvije demokratske institucije koje odražavaju volju njihovog naroda. Važno je postojanje slobodnih i poštenih izbora, kao i demokratskih principa koji štite od korupcije i erozije slobode. Na to su naše diplomate vrlo usredsređene. Želimo punu integraciju država u Evropu i proširenje zajedničkih bezbjednosnih aranžmana.

Glas Amerike: Koliko dugo mislite da će Zapad tolerisati oklijevanje vlasti Srbije da sankcionišu Rusiju?

Cardin: Uočio sam u posljednje vrijeme promjenu izvjesnih stavova u Srbiji. Zainteresovani smo za želje i potrebe Srbije. Ukoliko želi da se potpuno integriše u Evropu, biće potrebno da to pokaže i kroz zaštitu prava sopstvenih građana i poštovanjem svojih susjeda.

Glas Amerike: Javnost Srbije prilično je oštro reagovala povodom slučajeva masovnih ubistava u Srbiji početkom maja. Svake nedjelje se održavaju okupljanja građana. Vlasti Srbije tvrde da ti događaju imaju političku pozadinu i da proteste podržava Zapad. Kako vi to vidite?

Cardin: Prije svega – izražavam iskreno saučešće porodicama koje su izgubile svoje najmilije i da poželim oporavak povrijeđenima. Vlasti Srbije treba da prepoznaju potrebu da demokratske države pružaju prostor onima koji se ne slažu sa njenom politikom – da bezbjedno protestuju. Odgovornost vlasti je da se pobrine da takvi događaji proteknu mirno. Srbija nije uvijek ispunjavala taj kriterijum. Tako da ćemo biti vrlo jasni kada budemo smatrali da Srbija nije u mogućnosti da zaštiti demokratske principe i prava svojih građana. Uvjeravam vas da su Sjedinjene Države angažovane u slučajevima kada je potrebno pomoći u izgradnji demokratije i zaštiti ljudskih prava.

Glas Amerike: Kako ste protumačili članak New York Timesa o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću? Može li državnik o kome ugledan medij iznosi takve navode biti pouzdan partner Amerike i drugih država?

Cardin: Srbija je država koja se suočava sa teškoćama u oblasti borbe protiv korupcije. Važno je da država bude sposobna da odgovori na očekivanja svojih građana, a članak New York Timesa je upravo ukazao na manjkavosti u tom smislu. Svaka zemlja se suočava sa izazovima u borbi protiv korupcije. Mislim da Srbija treba da učini mnogo više na tom polju.

Glas Amerike: U Crnoj Gori su nedavno održani parlamentarni izbori. Kakva bi mogla biti očekivanja od budućih vlasti kada budu formirane?

Cardin: Prije svega, radi se o demokratskoj državi, mladoj demokratiji u kojoj su održani slobodni i fer izbori. Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) je posmatrala izbore i proglasila ih slobodnim i poštenim. Mislim da su rezultati pokazali da će biti uspostavljena raznolikost u parlamentu – što je uvijek dobro. To je snaga jedne države i vjesnik promjena. Može se donekle dogoditi i da bude promijenjen njen politički smjer, ali to je nešto što se događa u demokratijama: prolaze kroz različite faze. Drago nam je što su građani Crne Gore na slobodnim i fer izborima – izabrali svoje lidere.

Glas Amerike: Ima naznaka da bi vladu mogla formirati šira koalicija stranaka. Postoji li mogućnost da Rusija bude uključena u taj process – s obzirom na to da su neki od političkih aktera u Crnoj Gori blisko povezani za njom?

Cardin: Rusija je aktivna u regionu – nismo naivni u vezi sa tim. Naravno, trenutno je prilično usredređena na izazove u vezi sa agresijom koju je izvela u Ukrajini. Mislim da nas to sve ujedinjuje - kako bismo obezbijedili da se uticaj Rusije minimizira. Želimo da budemo sigurni da smo uspostavili jedinstven front za zaštitu suvereniteta Ukrajine. I da budemo saglasni da ćemo se odupreti svim vidovima ruskog uticaja – dok ne povuče sve svoje trupe i prizna odgovornost za agresivno djelovanje u Ukrajini.

Glas Amerike: Koji su najvažniji preduslovi da Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, postane funkcionalnija država i napreduje u procesu integracija u Evropsku uniju?

Cardin: To je problem koji je veoma dugo aktuelan. Dejtonski sporazum trebalo je da bude samo privremeni most ka uspostavljanju efikasne vlasti koja bi poštovala sve etničke zajednice i bila funkcionalni partner u regionu. Međutim, to se nije desilo. Potrebno je primijeniti fundamentalne reforme u načinu upravljanja – kako bi bila uspostavljena funkcionalna vlada. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa značajnim izazovima u zaštiti ljudskih prava svih etničkih zajednica. Zatim, prisutan je kao što znamo jak spoljni uticaj – posebno u Republici Srpskoj. A to predstavlja dodatne izazove za funkcionisanje efikasne i konsolidovane zemlje.

Šta su naredni potezi?

Mogla bi da prođe godina ili duže prije početka suđenja. Trumpovo izjašnjavanje o krivici, pred sudijom federalnog suda u Miamiju, pokrenulo je vjerovatno višemjesečnu pravnu bitku, koja će se voditi dok Trump pokušava da osvoji još jedan predsjednički mandat.

Trumpu je dozvoljeno da napusti sudnicu bez uslova ili ograničenja na putovanja, a nije morao da plati ni kauciju. Sudija je međutim presudio da mu nije dozvoljeno da komunicira sa potencijalnim svjedocima u slučaju.

Trumpov saradnik Walt Nauta, koji je također optužen, izveden je pred sud sa Trumpom, ali se neće izjašanjavati o krivici do 27. juna zato što nije imao lokalno angažovanog advokata.

Nauta je takođe oslobođen bez kaucije, i naloženo mu je da ne razgovara sa drugim svjedocima.

Očekuje se da federalni tužioci sada počnu da predaju dokaze Trumpovim advokatima. Dokazi bi mogli da obuhvate višegodišnju prepisku između Trumpovih advokata, Nacionalnog arhiva i tužioca oko dokumenata.

U jednom trenutku, očekuje se da Trumpov pravni tim podnese zahtjev da se slučaj odbaci po nizu osnova, uključujući i možda tvrdnju da je sa dokumenata skinuo oznaku povjerljivo prije nego što ih je uzeo iz Bijele kuće.

Također će vjerovatno tvrditi da bi slučaj trebalo odbaciti zbog, kako smatraju, pogrešnih postupaka tužioca. Zahtjevi za odbacivanje krivičnih slučajeva su uobičajeni ali rijetko uspješni zato što optuženi moraju da ubijede sudiju da je u slučaju počinjeno previše grešaka da bi se sa njim izlazilo pred porotu.

Kako će slučaj uticati na Trumpovu kampanju?

Optužbe obuhvataju kršenje Zakona o špijunaži, zavjeru za opstruisanje pravde i davanje lažnih izjava istražiteljima.

Ni jedna od tih optužbi ne sprječava Trumpa da nastavi kampanju ili preuzme položaj ako je osuđen. Trumpovi pravni problemi nisu uticali na njegovu popularnost među republikanskim biračima.

Prema anketi Reutera i Ipsosa, koja je objavljena u ponedjeljak, Trump i dalje ima ubjedljivu prednost nad rivalima za republikansku predsjedničku nominaciju, a čak 81 odsto republikanskih glasača smatra da su optužbe protiv njega politički motivisane.

Bivšeg predsjednika je podržala većina njegovih rivala za nominaciju, koji su optužili organe za sprovođenje zakona da su politički pristrasni. Sam Trump svoje pravne probleme i istrage protiv njega koristi da prikuplja novac za svoju kampanju.

Kada će početi suđenje?

Potencijalno suđenje bi moglo da počne tek za više mjeseci, iako je specijalni tužilac Jack Smith - koji je vodio istragu - rekao da će Trump imati brzi proces.

Trump, koji je odbacio optužbe i slučaj nazvao politički motivisanim lovom na vještice, ima pravo na suđenje u roku od 100 dana, ali se to rijetko događa u složenim slučajevima. Strane će se vjerovatno saglasiti da produže rokove dok razmatraju dokaze i vode pravne sporove pred sudijom.

Da li će Trump svjedočiti?

To će zavisiti od njega. Optuženi nisu obavezni da svjedoče i to rijetko rade zato što bi bili podvrgnuti ispitivanju tužioca što se smatra riskantnim.

Tramp nije svjedočio na nedavnom civilnom suđenju zbog optužbi za seksulano zlostavljanje i klevetu koje je protiv njega podnijela autorica I. Jean Carroll. Porota je u maju proglasila Trumpa krivim u tom slučaju.

Šta će se dogoditi sa slučajem ako Trump pobijedi na izborima?

Malo je vjerovatno da će Trump biti i dalje krivično gonjen ako pobijedi na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Sekretarijat za pravosuđe je dio izvršne grane, a predsjednici su vodeći zvaničnici za sprovođenje federalnih zakona u zemlji i imenuju federalne tužioce.

Sekretarijat za pravosuđe ima višedecenijsku politiku da aktuelni predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni. Sekretarijat može da odustane od te politike "u vanrednim okolnostima", uz odobrenje sekretara za pravosuđe.

Sekretar za pravosuđe koji služi pod predsjednikom Joeom Bidenom, u ovom slučaju Merrick Garland, mogao bi da ignoriše politiku Sekretarijata i da nastavi sa slučajem, ali Trump, kao predsjednik, ima pravo da ga otpusti i imenuje vršioca dužnosti prije nego što imenuje permanentnog nasljednika kojeg mora da potvrdi Senat.

U okviru programa privremenog zaštićenog statusa, Bidenova administracija će dozvoliti migrantima iz ove četiri zemlje da nastave svoj zakoniti boravak i zaposlenje u Sjedinjenim Državama.

Sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas rekao je u izjavi da kroz produženje statusa privremeno zaštićenog "možemo ponuditi kontinuiranu sigurnost i zaštitu trenutnim korisnicima koji su državljani El Salvadora, Hondurasa, Nepala i Nikaragve koji su već prisutni u Sjedinjenim Državama i ne mogu se vratiti zbog utjecaja ekoloških katastrofa."

Program TPS ne vodi do stalnog boravka u SAD-u, ali pruža pravni status u SAD-u i zaštitu od deportacije do 18 mjeseci. Također daje radne dozvole ljudima da legalno rade u zemlji. I može se produžiti.

Kongres je osnovao TPS 1990. godine kada je rekao da migranti čije se matične zemlje smatraju nesigurnim mogu živjeti i raditi u SAD-u neko vrijeme ako ispunjavaju zahtjeve koje je postavila američka vlada.

Trenutno 16 zemalja ima oznake TPS: Afganistan, Kamerun, El Salvador, Etiopija, Haiti, Honduras, Mjanmar, Nepal, Nikaragva, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Ukrajina, Venecuela i Jemen.

Trumpova administracija nastojala je ukinuti većinu TPS programa, tvrdeći da su ih prethodne administracije zloupotrijebile. Međutim, ovi pokušaji su zaustavljeni na saveznom sudu.

Prema saopćenju Ministarstva domovovinske sigurnosti (DHS), očekuje se da će obavještenja koja će uskoro biti objavljena u Federalnom registru sadržavati više informacija o kriterijima i svemu onome što je potrebno trenutnim korisnicima da se ponovo registruju za TPS i obnove svoje radne dozvole.

Kada obavještenja budu objavljena, postojeći korisnici TPS-a iz četiri zemlje "moći će se ponovo registrovati kako bi nastavili svoj TPS tokom 18-mjesečnog produžetka", rekao je DHS.

Zagovornici imigracije nazvali su ovaj potez "teško izborenom pobjedom za nosioce TPS-a", ali su pozvali Kongres da obezbijedi trajnu pomoć za nosioce TPS-a koji godinama žive i rade u SAD-u bez dugoročnog rješenja.

Uprkos pritiscima demokratskih zakonodavaca i zagovornika migranata, administracija je odlučila da ne nastavi sa proširenjem ili redizajniranjem TPS programa za ove zemlje, što znači da program neće biti otvoren za nove kandidate, čime se isključuju noviji dolasci iz uslova za TPS.

Oko 239.000 Salvadoraca koji žive u Sjedinjenim Državama od 2001. godine, i oko 76.000 Honduranaca i 4.000 Nikaragvaca koji su u SAD-u od 1998. te oko 14.500 Nepalaca koji su u zemlji od 2015. godine, imat će pravo na produženje.

Ovo je prvi put da Rusija, još od vremena Sovjetskog saveza, raspoređuje nuklearno oružje van svojih granica.

Taj korak pažljivo prate SAD i njihovi saveznici, kao i Kina, koja je više puta upozoravala na upotrebu nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

"Imamo rakete i bombe koje smo dobili od Rusije", rekao je Lukašenko u intervjuu za ruski državni TV kanal Rusija 1. "Bombe su tri puta snažnije od bačenih na Hirošimu i Nagasaki".

Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da će nuklearno oružje biti fizički raspoređeno na teritoriji Bjelorusije "za nekoliko dana" i da ima kapacitete da preuzme i rakete većeg dometa, ako bude potrebno.

Ruski predsjednik je u martu saopštio da je pristao da razmjesti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, ukazujući na to da su SAD raspoređivale takvo oružje u nizu evropskih zemalja tokom mnogo decenija.

SAD su kritikovale Putinovu odluku, ali su rekle da nemaju namjeru da mijenjaju sopstveni stav o strateškom nuklearnom oružju i da nisu vidjele nikakve naznake da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje.

Bjelorusija svoju odluku da preuzme rusko nuklearno oružje pravda odvraćanjem od potencijalnih agresora. Ta zemlja graniči sa tri članice NATO-a: Litvanijom, Letonijom i Poljskom.

Dok Bijela kuća kaže da je službeni dnevni red sastanka da se razgovara o predstojećem julskom samitu alijanse u Vilniusu u Litvaniji, pitanje ko će biti sljedeći na čelu NATO-a tokom ovog teškog perioda u njegovoj 74-godišnjoj historiji bez sumnje će biti centralno, dok se alijansa suočava sa tekućim ratom Rusije u Ukrajini.

Stoltenberg, bivši norveški premijer, najdugovečniji je šef NATO-a u generaciji i tri puta mu je produžavan mandat otkako je preuzeo posao 2014. U februaru je njegov glasnogovornik rekao da će napustiti funkciju kada mu sadašnji mandat istekne u oktobru.

Stoltenberg je uveliko zaslužan za upravljanje teškim transatlantskim odnosima između bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i evropskih saveznika u vezi sa troškovima za odbranu, povlačenjem NATO snaga iz Afganistana u augustu 2021. i nadgledanjem odgovora alijanse na invaziju Moskve na Ukrajinu. Njegove sklonosti prema njegovom nasljedniku imaju težinu i očekuje se da će se Biden konsultovati s njim.

"Mnogi ljudi će tražiti od njega da kaže: 'Šta mislite ko je najbolji da prati vaše vodstvo?" rekao je Andrew Hyde, viši saradnik u Stimson centru, za Glas Amerike.

Ko god naslijedi Stoltenberga suočit će se sa zastrašujućim izazovom čuvanja sigurnosti jedne milijarde ljudi.

Na osnovu konsenzusa

Američki general je tradicionalno vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu, ali je mjesto šefa NATO-a uvijek preuzimao Evropljanin, iako ništa u njegovoj povelji to ne zahtijeva.

Nema formalnog procesa i kandidati ne objavljuju da se kandiduju za tu funkciju. Selekcija se vrši konsenzusom, uglavnom tihim i neformalnim diplomatskim kanalima.

Kao najveći donator, SAD igra ključnu ulogu - razlog zašto su dva kandidata nedavno posjetila Ovalni ured.

Danska premijerka Mette Frederiksen sastala se s Bidenom u Bijeloj kući prošlog ponedjeljka. Na nju se gleda kao na predvodnika; međutim, njena kandidatura bi značila postavljanje trećeg uzastopnog generalnog sekretara iz nordijske zemlje.

Još jedna potencijalna prepreka je to što Danska dugo nije ispunjavala minimalni zahtjev od dva posto u potrošnji za odbranu za države članice. U decembru je njena vlada pokrenula plan za postizanje cilja NATO-a do 2030. godine, a nedavno je povećala vojnu pomoć Ukrajini.

Britanski premijer Rishi Sunak posjetio je Washington nekoliko dana nakon premijerke Danske, sa širokim dnevnim redom koji uključuje lobiranje za njegovog ministra odbrane Bena Wallacea. Britanija, koja pruža više vojne pomoći Ukrajini od bilo koje druge zemlje nakon Sjedinjenih Država, ima uticaj. I kao jedan od prvih ministara odbrane koji je pružio smrtonosnu pomoć Ukrajini, Wallace je dobro poznat u alijansi.

Međutim, od 13 šefova u historiji NATO-a, trojica su bili Britanci.

Biden je bio neobavezan kada su ga pitali da li je vrijeme za još jedan.

"Možda. To ostaje da se vidi", rekao je on tokom zajedničke konferencije za novinare sa Sunakom u četvrtak.

Svi koji su bili na toj funkciji od 1952. godine bili su muškarci.

Nekoliko žena vjerovatno u opticaju

Postoji osjećaj da je vrijeme da alijansa odabere ženskog lidera, rekao je Hyde. Uz bijesni ruski rat, "postoji i osjećaj da bi to trebao biti neko iz istočne Evrope", dodao je.

Estonska premijerka Kaja Kallas i njena litvanska koleginica Ingrida Simonyte ispunjavaju oba uslova. Međutim, neki posmatrači tvrde da bi lider iz jedne od baltičkih zemalja, koje su obično jastrebovi prema Rusiji, mogao biti shvaćen kao provokacija Moskve.

Predsjednica Slovačke Zuzana Caputova i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Njemačke navedene su kao potencijalni kandidati. Kao i potpredsjednica kanadske vlade Chrystia Freeland, iako bi se njeno ukrajinsko nasljeđe moglo pokazati kao komplikacija.

Holandski premijer Mark Rutte spominje se kao još jedan kandidat. I uvijek postoji mogućnost da saveznici utječu na Stoltenberga da još jednom produži svoj mandat.

Očekuje se da će pitanje ko je sljedeći generalni sekretar NATO-a biti riješeno do jula, kada se lideri grupe sastanu u Vilniusu.

On je rekao da je nevin i da će nastaviti svoju kampanju za predsjedničke izbore 2024.

Trump, koji u srijedu puni 77 godina, otišao je sa golf kluba u Bedminsteru u New Jrseyju u vozilu sa pratnjom do aerodroma u Newark, gdje ga je čekao privatni džet kojim je otputovao u Miami.

Njegove pristalice okupile su se ispred golf kluba u Miamiju čiji je vlasnik Tramp, budući da će on tu provesti noć.

"Nadam se da cijela zemlja gleda šta radikalna ljevica radi Americi", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social, prije nego što je avionom na kome piše velikim slovima njegovo prezime, odletio za Floridu.

Istraživanje Reutersa i Ipsosa koje je objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da 81 odsto republikanaca veruje da su optužbe politički motivisane. Anketa takođe pokazuje da Trump i dalje ubjedljivo vodi u stranačkoj trci za nominaciju za predsjedničkog kandidata.

Oni koji se predstavljaju kao republikanci, njih 43 odsto navodi da im je Trump omiljeni kandidat, dok ih je 22% izabralo guvernera Floride Rona DeSantisa, najvećeg rivala bivšem predsjedniku. Početkom maja, Trump je vodio 49% prema 19%, ali to je bilo prije nego što je DeSantis zvanično ušao u kampanju.

Barr: Ideja da se Trump predstavi kao žrtva lova na vještice je smiješna

William Barr, sekretar za pravosuđe u admninistraciji Donalda Trumpa, ocijenio je da je optužnica kojom se Trump tereti da je nezakonito držao strogo povjerljiva dokumenta o nacionalnoj bezbjednosti, nakon što je napustio funkciju, „veoma, veoma inkriminirajuća”.

Drugi republikanci su, međutim, stali u Trumpovu odbranu, rekavši da je optužnica neopravdan politički napad koji treba da ga spriječi da ponovo osvoji mandat predsjedničkim izborima 2024.

„Ako je čak i polovina istinita, onda je potpuno uništen. Mislim, to je veoma detaljna optužnica” rekao je Barr za televiziju Fox News. „Ideja da se Trump predstavi kao žrtva lova na vještice je smiješna.”

Barr je dodao da se ne smije zaboraviti da je sve počeo kada je Trump ponio više od 300 poverljivih dokumenata u svoju vilu na Floridi po isteknu mandata - umesto da ih preda Nacionalnom arhivu, kako to nalaže zakon.

„Bio je u krivu kada je mislio da ima pravo da uzme te dokumete. Oni su među najosjetljivijim tajnama koje zemlja ima i moraju biti pod nadzorom arhiva. Nije imao pravo da ih zadrži u svojoj vili, i to tako da se svakome kome je stalo do nacionalne bezbjednosti, prevrće želudac”, kazao je Barr.

Trump, koji tvrdi da je nevin, u različitim vremenskim periodima držao je neke od dokumenata u kupatilu, spavaćoj sobi i na podijumu za ples, pokazuje optužnica.

Federalna velika porota u Miamiju prošle nedjelje je podigla optužnicu od 37 tačaka protiv Trumpa, optužujući ga za „namjerno zadržavanje” 31 dokumenta o nacionalnoj odbrani, zajedno sa još šest optužbi, uključujući ometanje pravde i skrivanje dokumenata da ih njegovi advokati ne bi vidjeli, te da bi davali lažne izjave u istrazi.

Tramp će se pojaviti pred sudom u Miamiju u u utorak.

Nasuprot Barru, drugi republikanci su kritikovali specijalnog tužioca Jacka Smitha zbog pokretanja slučaja protiv bivšeg predsjednika koji je i sada favorit za predsedničku nominaciju Republikanske stranke.

Jedan od vernih Trumpovih branilaca, senator Lindsay Graham, rekao je za televiziju ABC da „Trump nije špijun”, uprkos tome što su neke optužbe podignute na osnovu Zakona o špijunaži.

On je dodao da „ono što je Trump uradio nije gore od toga što je uradila Hillary Vlinton 2016. godine, u vezi sa povjerljvim dokumentima u njenom privatnom mailu”.

„Vrlo je slično onome što je on uradio”, rekao je Graham. „Nije joj se ništa dogodilo.”

Republikanski član Predstavničkog doma Jim Jordan, Trumpov pristalica, rekao je za CNN da je optužnica protiv Trumpa „potpuna uvreda za vladavinu prava” i ponovio Trumpovu tvrdnju da je skinuo oznaku povjerljivosti sa dokumenata prije nego što je napustio funkciju.

U optužnici se, međutim, navodi da je Trump, nakon što je napustio funkciju, pokazao drugim ljudima nekoliko dokumenata, priznajući da su i dalje povjerljivi i da nema ovlaštenja da im tu oznaku skine.

Demokratski senator Chris Coons rekao je da „predsjednik Trump nema nikoga da krivi osim sebe samog” što je optužen u slučaju zadržavanja povjerljivih dokumenata, napominjući da su i Biden i Trumpov potpredjsednik Mike Pence, brzo predali povjerljiva dokumenta nakon napuštanja potpredsjedničke funkcije.

Trump je u subotu krenuo u kampanju mitinzima u Georgiji i Sjevernoj Karolini, kritikujući specijalnog tužioca Smitha i Sekretarijat za pravosuđe koji vode slučaj protiv njega.

„Ovo je posljednja bitka”, rekao je Trump u gradu Columbusu u Georgiji. „Ili komunisti pobejđuju i uništavaju Ameriku, ili mi uništavamo komuniste”, rekao je bivši predsjednik.

Trump je kritikovao „globaliste, ratne huškače u vladi i bolesnu političku klasu koja mrzi Ameriku”. Također je Sekretarijat za pravosuđe opisao kao „bolesno gnijezdo ljudi koje treba hitno očistiti”, a tužioca Smitha nazvao „poremećenim„ i „otvorenim hejterom Trumpa”.

U intervjuu za Politico, Trump je obećao da će nastaviti sa predsjedničkom kandidaturom - čak i ako bude osuđen.

„Nikada neću odustati”, kazao je Trump i dodao da misli da će biti oslobođen, iako priznaje da su optužbe ozbiljne. „Niko ne želi da bude optužen.”

Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".

Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.

Drugačiji tretman

Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.

Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.

Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.

Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.

Međunarodni elementi

"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.

Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.

Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.

Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.

"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.

Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.

Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.

Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.

"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.

"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.

Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."

Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.

Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.

"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.

Prepreke

Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.

Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.

Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.

Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.

"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."

Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.

Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".

"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.

Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.

"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.

Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.

Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.

Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.

"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.

I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.

"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.

Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.

U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".

"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.

"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.

Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.

Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.