Smatra se da bi potencijalno mogla biti opasnija od BA.5 varijante, ali je naglasak na „potencijalno“, što ne mora značiti i sigurno.

Šta je to Kentaur i koliko je opasan?

Nadimak „Kentaur“ je dobila na društvenim mrežama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kategorizira BA.2.75 kao VOC-LUM. To je kratica za Variants of Concern (VOC – varijanta koja izaziva zabrinutost) Lineage Under Monitoring (LUM – linija pod posmatranjem), što u osnovi znači da su to grane varijanti koje su već smatrane VOC-ima i zaslužuju da ih se pažljivo prati. Popis VOC-LUM-a trenutno uključuje nekoliko pod-linija podvarijante BA.2 Omicron (to jest, BA.2.12.1, BA.2.9.1, BA.2.11, BA.2.13 i BA.2.75) uz s dvije sestrinske loze podvarijanti BA.1 i BA.2 Omicron (koje se sastoje od BA.4 i BA.5).

Stalno praćenje sojeva, varijanti i podvarijanti je važan dio epidemiološkog praćenja evolucije virusa. Takva praćenja će omogućiti kreiranje efikasnijih, ažuriranih vakcina, ali i bolji odgovor ako neka od varijanti zaista postane opasnija. Stalno objavljivanje informacija o nastanku novih varijanti nema za cilj stvaranje panike kod stanovništa, nego je prosto dio metode praćenja virusa.

Virus će nastaviti evoluirati, i životi ljudi će se morati balansirati između želje za normalnim životom i opreza. Maske i održavanje izičke distance više nisu mandatorni, ali bilo bi ih dobro primjenjivati, naročito u situcijama gdje je je rizik povećan – poput mjesta gdje se ljudi okupljaju, u manjim, zatvorenim prostorima.

Marburg virus u Gani

Dvije osobe zaražene virusom Marburg umrle su u Gani, što su prvi ikada otkriveni slučajevi smrtonosne hemoragične groznice u toj zemlji, izvijestile su zdravstvene vlasti.

Uzorci tkiva prikupljeni od ljudi, u regiji Ashanti na jugu, poslani su u Institut Pasteur u Senegalu na potvrdu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija prošli tjedan.

Marburg je usko povezan s virusom ebole, ali izbijanja su rjeđa i obično manja; najveći, u Angoli 2004–05, završio je nakon 252 slučaja. Ne postoje odobrene vakcine ili tretmani. Ovo je tek drugi put da je infekcija Marburgom otkrivena u zapadnoj Africi. U Gvineji je 2021. godine potvrđen jedan slučaj, ali više slučajeva nije pronađeno i izbijanje je proglašeno gotovim nakon 5 sedmica.

Virusi poput Marburga jesu jko smrtnosni, ali se teško prenose, uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženim, pogotovo thjelesnim tekućinama poput krvi zaraženih osoba.

Jedna energetska kompanija traži državnu pomoć, a mljekare se pitaju kako će pasterizovati mlijeko. Vrijednost eura pala je na najniži nivo za 20 godina u odnosu na dolar, a sve se češće predviđa recesija.

Ti pritisci su znak kako su konflikt i odluka Kremlja da postepeno obustavi isporuke prirodnog gasa izazvali energetsku krizu u Evropi i povećali vjerovatnoću da će doći do recesije u trenutku dok se ekonomija oporavlja od pandemije kovida 19, prenosi agencija AP.

U međuvremenu, visoke cijene energije zbog rata idu u korist Rusiji, jednoj od najvećih izvoznica nafte i prirodnog gasa, čija je centralna banka uz višegodišnje iskustvo sa sankcijama stabilizovala rublju i inflaciju uprkos ekonomskoj izolaciji.

Međutim, dugoročno, ekonomisti kažu da će Rusija - iako će izbjeći potpuni kolaps - platiti veliku cijenu rata: doći će do produbljivanja ekonomske stagnacije kroz izgubljene investicije i niže zarade građana.

Najveći izazov za Evropu je kratkoročni: suzbiti rekordnu inflaciju od 8,6 odsto i preživjeti zimu bez velikih nestašica energije. Kontinent zavisi od ruskog gasa, a visoke cijene energije utiču na proizvodnju, cijene hrane i cijene na pumpama.

Neizvjesnost je prisutna i u industrijskim sektorima poput proizvodnje čelika i poljoprivrede, koji bi mogli da se suoče sa restrikcijama u snabdijevanju gasom da bi se zaštitila domaćinstva u slučaju pogoršanja krize.

Jedno veliko udruženje mljekara u njemačkom gradu Piding, blizu Minhena, napravilo je zalihe od 200.000 litara goriva da bi moglo da nastavi da proizvodi struju i paru za pasterizaciju mlijeka i da ga drži na niskim temperaturama ako bude ukinuto snabdijevanje električnom energijom ili gasom.

Riječ je o ključnoj mjeri zaštite za 1.800 poljoprivrednika, članova udruženja, čijih 50.000 krava daje milione litara mlijeka dnevno.

"Ako mljekara ne funkcioniše, onda ne mogu ni poljoprivrednici koji bi morali da bace mlijeko", rekao je izvršni direktor Bernhard Pointner.

Udruženje je takođe napravilo zalihe ambalaža i drugih proizvoda u slučaju da nestašice energije pogode i lanac nabavki.

Ekonomski problemi vidljivi su i za trpezarijskim stolom. Grupe za zaštitu potrošača procjenjuju da prosječna italijanska porodica ove godine troši 681 euro više da bi se prehranila.

“Veoma smo zabrinuti zbog situacije i stalnog povećanja broja porodica kojima pomažemo", kaže Dario Bođo Marzeti, predsjednik Banke hrane Lombardije, koja okuplja desetine humanitarnih organizacija koje pomažu da se prehrane građani kojima je pomoć najpotrebnija. Mjesečni izdaci organizacija iznose do 5.000 eura ove godine.

U Francuskoj, predsjednik Emanuel Makron najavio je da vlada planira da štedi energiju tako što će gasiti ulične svjetiljke tokom noći, a biće preduzeti i drugi koraci. U Njemačkoj, zvaničnici mole građane i preduzeća da štede energiju i nalažu da se smanji upotreba klima na javnim mjestima.

Te mjere su preduzete nakon što je Rusija obustavila ili smanjila isporuke gasa nekim evropskim zemljama. Prošle nedelje je zbog održavanja zatvoren i Sjeverni tok 1, i strahuje se da neće biti nastavljen protok gasa između Rusije i Njemačke.

Najveći njemački uvoznik ruskog gasa, Uniper, zatražio je vladinu pomoć zbog ogromnih cijena tog energenata i ograničenja na cijenu koju može da naplati potrošačima.

Karsten Brzeski, glavni ekonomista za euzoronu u banci ING, previđa recesiju na kraju godine, s obzirom da će visoke cijene pogoditi kupovnu moć.

Dugoročni evropski ekonomski rast zavisiće od toga da li će se vlade odlučiti za ogromne investicije potrebne za prelazak na ekonomiju zasnovanu na obnovljivim izvorima energije.

"Bez tih investicija i strukturnih promjena, jedino je preostalo da se nadate da će sve funkcionisati kao ranije - ali neće", upozorio je Brzeski.

Dok Evropa trpi teške posljedice, Rusija je stabilizovala vrijednost rublje, berzu i inflaciju kroz sveobuhvatnu vladinu intervenciju. Za rusku naftu ima sve više kupaca u Aziji, doduše po sniženoj cijeni.

Nakon što su mu uvedene sankcije 2014. godine zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, Kremlje je razvio izdržljivu ekonomiju, tako što je održavao dug na niskom nivou, a na kompanije vršio pritisak da dijelove i hranu kupuju u Rusiji.

Iako su se strane kompanije, kao što je IKEA, povukle iz Rusije, a zemlja prvi put za više od vijeka nije platila dospjeli strani dug, u centru Moskve se ne osjeća kao da je kriza neminovna. Mladi i dalje idu u restorane, iako su zatvorene poznate radnje u jednom od tržnih centara.

Nasljednik Mekdonaldsa, Vkusno-i Točka, služi manje više istu hranu, kao i bivši američki lanac krofni Krispi krim.

U manje prosperitetnim regionima, Sofija Suvorova, koja živi u gradu Nižni Novogorod - 440 kilometara udaljen od Moskve - kaže da osjeća posljedice po porodični bužet.

"Više ne naručujemo hranu. Nekada je to bilo pogodno kada imate malu djecu. Rjeđe idemo u kafiće, na koncerte, u pozorišta. Pokušavamo da zadržimo zabavu za djecu, ali su odrasli morali toga da se odreknu", kaže Suvorova.

Ekonomisti kažu da vrijednost rublje - koja je snažnija u odnosu na dolar nego što je to bio slučaj prije rata - i pad inflacije daju obmanjujuću sliku.

Kurs je namješten zbog pravila koja sprječavaju odliv novca iz zemlje, dok su izvoznici primorani da većinu stranih prihoda od nafte i gasa zamijene za rublju.

I stopa inflacije "je djelimično izgubila svoje značenje", napisao je u nedavnoj analizi Janis Kluge, ekspert za rusku ekonomiju u njemačkom Instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove. To je zato što se ne uzima u obzir nestanak zapadnih proizvoda, dok niža inflacija vjerovatno odražava i pad potražnje.

Kompanije u stranom ili kombinovanom vlasništvu su 2020. godine zapošljavale oko 2,8 miliona Rusa, procjenuje politički naučnik Ilja Matvejev. Ako su uzmu u obzir snabdijevači, do 5 miliona poslova, ili 12 odsto radne snage, zavisti od stranih investicija.

Strane kompanije će možda pronaći ruske vlasnike, a protekcionizam i veliki broj radnih mjesta u vladi će spriječiti masovnu nezaposlenost. Međutim, ekonomija će biti mnogo manje produktivna što će, kako ističe Kluge, "dovesti do značajnog pada prosječnih stvarnih zarada".