Novi izvještaj objavljen u utorak potvrđuje ovaj trend, pokazujući da su crnci bili mete više od jedne petine svih zločina iz mržnje prijavljenih u velikim američkim gradovima prošle godine, što je najveći udio bilo koje grupe.

Izvještaj, zasnovan na policijskim podacima koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma na Kalifornijskom državnom univerzitetu u San Bernardinu, otkrio je da su zločini iz mržnje usmjereni na crnce prošle godine pali u prosjeku za 6 odsto, nakon što su porasli u prethodne dvije godine.

Ali trend nije bio ujednačen širom zemlje, a mnogi gradovi i države prijavili su najgore brojke ikada. Od 42 grada koje je centar ispitao, više od polovine je pokazalo porast zločina iz mržnje protiv crnaca, a neki su dostigli historijski maksimum.

To je slučaj sa New Yorkom, Los Angelesom, Austinom i Sacramentom. Pet država - Colorado, New Jersey, Ohio, Texas i Utah - također je oborilo svoje rekorde u zločinima iz mržnje protiv crnaca, dok su incidenti u Kaliforniji i državi New York, gdje je brojno crno stanovništvo, porasli za više od 20 odsto, prema podacima iz izvještaja.

Historijski gledano, Afroamerikanci su bili najčešće žrtve zločina iz mržnje u SAD, a to se nije promijenilo prošle godine. Izvještaj je otkrio da su oni bili mete 22 odsto svih zločina iz mržnje u 2022, što je najveći udio u bilo kojoj grupi. U 2021. udio je bio čak 31 odsto.

Jevreji su prošle godine na drugom mjestu sa 16 odsto, slijede gej muškarci sa 12 odsto i bijelci sa 8,5 odsto, navodi se u izvještaju. Sve u svemu, zločini iz mržnje prijavljeni policiji u 42 američka grada porasli su za 10 odsto u 2022.

Česte mete zločina iz mržnje

Izvještaj je objavljen samo nekoliko dana pošto je naoružani bijelac ubio dva crnca i crnkinju u prodavnici na Floridi u zločinu iz mržnje. Ovaj 21-godišnji čovjek, koji je sebi oduzeo život nakon ubistava, ranije iskazivao rasnu mržnju. Na jednom komadu vatrenog oružja korištenog u napadu bili su iscrtani kukasti krstovi.

„Crnci su i dalje najčešća meta ne samo ovih ekstremističkih ubica, već su i najčešća meta za sveukupne zločine iz mržnje svake godine otkako su podaci prikupljeni, sve do naših djelimičnih ukupnih podataka za 2023”, rekao je Brian Levin, direktor Centra za Studiju mržnje i ekstremizma i glavni autor izvještaja.

Federalni istražni biro (FBI), koji prikuplja podatke o zločinima iz mržnje od 1991. godine, saopštio je da istražuje pucnjavu u Jacksonvilleu kao zločin iz mržnje protiv crnaca.

„Iz svega što sada znamo, ovo je bio ciljani napad - zločin iz mržnje koji je bio rasno motivisan”, rekao je u ponedjeljak direktor FBI Christopher Wray tokom razgovora sa liderima za ljudska prava i zvaničnicima za sprovođenje zakona.

Ovo nije prva takva pucnjava u Jacksonvilleu ove godine. U maju su trojica bijelaca optužena u vezi sa ubistvom 39-godišnjeg crnca u centru Jacksonvillea

Teorija „zamjene”

Levin je rekao da su ogromnu većinu rasno motivisanih ubistava u posljednjih pet godina počinili ljudi koji smatraju bijelu rasu superiornom. Ciklus se ponavlja ove godine, rekao je on.

„Očekujemo da će se ovaj ciklus ubijanja nastaviti, posebno kada ulazimo u nestabilnu izborni period”, rekao je Levin.

„Ova zlodjela često čine ljuti mladi odrasli muškarci koji su nedavno nabavili oružje, djeluju u matičnoj državi i koji se pozivaju na tvrdnje iz teorije zamjene koje su koristile prethodne ubice.”

Teorija zamjene, koja tvrdi da se nebijelci imigranti dovode u SAD da bi „zamijenili” bijele ljude, inspirisala je bijelog napadača da puca i ubije 10 crnaca u maju 2022. u supermarketu u Buffalu u New Yorku.

Dok je ukupan broj ubistava motivisanih ekstremističkim razlozima opao prošle godine, brojke „zanemaruju brojne zavjere i osujećene napade koji su, nažalost, mogli značajno povećati broj smrtnih slučajeva”, rekao je Levin.

On je pripisao porast zločina iz mržnje nekolicini faktora, među kojima je online širenje političke retorike koja promoviše netrpeljivost, stereotipe i teorije zavjere.

„Sveprisutnost i prodiranje retorike mržnje različitih dubina koja je sada u glavnom toku društveno-političkog diskursa demonizuje čitave grupe ljudi i stvara dubok bunar”, rekao je Levin.

„Očigledno je da se razmatraju različite verzije, uključujući i verziju - znate o čemu govorimo - recimo, namjerno zvjerstvo”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o istrazi.

Upitan da li će Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva istražiti nesreću, Peskov je rekao da su okolnosti učinile drugačije, ali je upozorio da istražitelji još nisu donijeli formalne zaključke o tome šta se tačno dogodilo.

„Sačekajmo rezultate naše ruske istrage”, rekao je Peskov.

Privatni avion Embraer kojim je Prigožin putovao u Sankt Peterburg iz Moskve srušio se sjeverno od Moskve, pri čemu je poginulo svih 10 putnika u avionu 23. augusta.

Uzrok je još uvijek nejasan, ali ljudi u blizini mjesta događaja rekli su Reutersu da su čuli prasak, a zatim vidjeli da je mlaznjak pao na zemlju.

Prigožinov avion se srušio dva mjeseca nakon što su vođa Wagnera i njegovi plaćenici pokrenuli pobunu protiv Putinovih vojnih komandanata, u kojoj su preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom i napredovali ka Moskvi.

Rusija je obavijestila brazilsko tijelo za istraživanje aviona da neće istraživati pad brazilskog aviona Embraer prema međunarodnim pravilima „u ovom trenutku”, rekla je brazilska agencija Reutersu.

Upitan o tom izveštaju, Peskov je rekao: „Prije svega, istraga je u toku, na tome se bavi Istražni komitet”.

„U ovom slučaju ne može biti govora ni o kakvom međunarodnom aspektu”, rekao je Peskov.

Dan nakon pada, Putin je uputio saučešće porodicama poginulih i rekao da poznaje Prigožina jako dugo, još od haotičnih godina ranih 1990-ih.

„Bio je čovjek teške sudbine i napravio je ozbiljne greške u životu”, rekao je Putin, opisujući ga kao talentovanog biznismena.

Kremlj je odbacio kao „apsolutnu laž” sugestiju nekih zapadnih političara i analitičara - za što nisu pružili dokaze - da je Putin naredio da se Prigožin ubije iz osvete.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da nije iznenađen smrću i da se u Rusiji nije dogodilo mnogo iza čega Putin nije stajao.

Nakon Prigožinove smrti, Putin je naredio Wagnerovim borcima da potpišu zakletvu na vjernost ruskoj državi - korak kojem se Prigožin usprotivio zbog svog bijesa na Ministarstvo odbrane za koje je rekao da rizikuje da izgubi rat u Ukrajini.

Sljedbenici Prigožina položili su cvijeće na njegov grob u srijedu, pozdravljajući ga kao neustrašivog ratnika.

U životu se Prigožin volio hvaliti da je bio jedan od najstrašnijih plaćenika na svijetu s najboljom borbenom snagom.

Protivnici kao što su Sjedinjene Države prikazali su Prigožina kao brutalnog komandanta koji je pljačkao afričke države i ubijao one koji su ga prešli.

Iako je za Putina dobio najkrvaviju bitku do sada u ukrajinskom ratu zauzimanje, Bahmuta, Prigožin se razbjesnio zbog, kako je rekao, izdajničkih propusta Putinove vojske - i upozorio je da bi Rusija mogla izgubiti cijeli rat u Ukrajini.

"Javnost ima pravo na brzo i efikasno rješenje ovog pitanja", poručila je okružna sutkinja u prijestolnici Washingtonu Tanya Chutkan.

Trumpovi advokati tražili su da suđenje počne u aprilu 2026. godine, navodeći da im je potrebno vreme da razmotre dokaze tužilaštva, dok je specijalni tužilac Jack Smith - koji je pokreno slučaj - tražio da suđenje počne 2. januara 2024.

Chutkan je na ročištu u ponedjeljak, o narednim fazama sudskog procesa, rekla da Trumpov pravni tim neće dobiti vrijeme koje je tražio da se pripremi za suđenje, i da će Trump morati da balansira odbranu sa kampanjom za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke.

"Gospodin Trump će morati da se uskladi sa datumom suđenja, bez obzira na njegov raspored", rekla je sutkinja.

Trump, koji optužnice odbacuje kao politički motivisane, nije prisustvovao ročištu u ponedjeljak.

Njegovi advokati naveli su da im je potrebno vrijeme da ispitaju dokaze koje je podnijelo tužilaštvo.

"U pitanju su sloboda i život ovog čovjeka i zaslužuje adekvatno zastupanje. To ne možemo da uradimo u vremenskom roku koji je vlada dala", rekao je advokat John Lauro.

Tužioci su naveli da su većina dokaza javni, kao što su Trumpove izjave i kongresna dokumenta. U ponedjeljak su naveli da su predali većinu dokaza u ovom slučaju, ukupno 12,8 miliona strana.

Sutkinja Chutkan navela je da je Trumpov pravni tim već " jedno vrijeme znao" šta se sprema.

Trump je, u okviru slučaja pokrenutog u Washingtonu, optužen za četiri krivična djela koja obuhvataju zavjeru zbog prevare američke vlade i zavjeru radi ometanja zvaničnog postupka.

On se izjasnio da nije kriv kada se početkom augusta pojavio pred federalnim sudom.

U drugim slučajevima, Trumpu bi trebalo da se sudi u državi New York krajem marta u vezi sa tajnom isplatom novca porno glumici uoči predsjedničkih izbora 2016.