Ruski lider je rekao da su organizatori lagali svoj narod i "gurali ih na smrt, pod vatrom, da pucaju u svoje", odbacujući krivicu Wagnerovih boraca za juriš na južni grad Rostov, koji su privremeno zauzeli na putu prema Moskvi.

Putin je pozvao Wagnerove vojnike i njihove komandante, koje je nazvao "patriotima", da se pridruže ruskoj vojsci potpisivanjem ugovora s ruskim Ministarstvom odbrane ili drugim agencijama za provođenje zakona.

Također im je dao mogućnost da se vrate svojim porodicama i prijateljima ili da se presele u Bjelorusiju ako žele.

Ruski lider nije spomenuo vođu Wagnera Jevgenija Prigožina, koji je predvodio pobunu. Međutim, rekao je da su organizatori ove pobune izdali "svoju zemlju, svoj narod, izdali one koji su uvučeni u zločin".

Također je rekao da su organizatori ovom pobunom ruskim neprijateljima dali ono što su željeli — "ruski vojnici da se međusobno ubijaju, da vojna lica i civili ginu, da bi na kraju Rusija izgubila... zagušila se u krvavom građanskom sukobu".

Putin je također rekao da je namjerno pustio da subotnja 24-časovna pobuna Wagnerove grupe traje onoliko dugo koliko je trajala kako bi izbjegao krvoproliće i da je ojačao nacionalno jedinstvo.

"Vrijeme je, između ostalog, bilo potrebno da se onima koji su pogriješili da se pruži prilika da se opamete, da shvate da su njihovi postupci čvrsto odbačeni od društva i da je avantura u koju su bili uključeni bila tragična i destruktivna sa posljedicama po Rusiju i našu državu", rekao je on.

POGLEDAJTE JOŠ:

Prigožin: Nismo namjeravali da zbacimo vladu

Govorio je i o problemu državne i vakufske imovine, položaju Bošnjaka u BiH, a u kontekstu bajramske poruke naglasio očuvanje vrijednosti- vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira.

Glas Amerike: Komentirajući posljednja procesuiranja za zloupotrebe položaja u organima vlasti u Sarajevu, izjavili ste da nema pravde uz primjenu različitih mjerila te aludirajući na političke procese, postavili pitanje – da li su samo Bošnjaci najveći i jedini kriminalci ili se drugima gleda kroz prste? Zašto mislite da politika utječe na to ko se i kada procesuira?

Kavazović: Hapšenja sam komentarisao na osnovu statistike koja pokazuje da je u prošloj godini u BiH podignuto 205 optužnica - 31 u entitetu Republika Srpska, a 158 u Federaciji BiH. Od toga je, po kantonima, s hrvatskom većinom pet, a sve druge optužnice su podignute u kantonima s bošnjačkom većinom ili mješovitim stanovništvom. Zato se postavlja pitanje jesu li Bošnjaci kriminalci i jesu li jedini korumpirani narod u BiH, a svi drugi nebeski anđeli koji su nevini?

Glas Amerike: Podržali ste odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da suspendira zakon o imovini bh. entiteta Republika Srpska. Nedavno ste i izjavili da se Bošnjaci u RS-u žele uništiti kao narod, a dijelovi BiH pripojiti Srbiji. Koliko je za sve narode važno da imovina BiH ostane u njenom vlasništvu?

Kavazović: To je najvažnije pitanje za BiH, jer je državna imovina samo državna. BiH nastavlja kontinuitetom Daytonskog sporazuma i sve što joj pripada od imovine, treba ostati u njenoj nadležnosti. Državna imovina se može stepenovati na različitim nivoima (općine, kantoni, entiteti, itd.), ali ne može biti imovina navedenih. Podržavamo presude Ustavnog suda BiH i stavove OHR-a, iako nam u posljednje vrijeme njihove pojedine odluke nisu jasne. OHR je oformio komisiju o kojoj ne znamo mnogo, ne znamo članove niti njene ovlasti. Da li je to komisija koja će predlagati rješenja parlamentu ili će visoki predstavnik sam donijeti odluku? Također postoji i pitanje restitucije. Pitanje državne imovine se ne bi trebalo rješavati bez restitucije o vjerskim zajednicama, ali i privatnih lica od kojih je oduzimana imovina. Ako taj zakon ne bi bio ispravan, vjerske zajednice i privatna lica od kojih je oduzimana imovina, bi bili oštećeni.

Glas Amerike: Kako komentirate nedavni proces formiranja vlasti u Federaciji BiH koji je okončan odlukom visokog predstavnika o izmjenama Izbornog zakona? Kazali ste da ste vjerovali u nepristrasnu odluku. Zašto mislite da su Bošnjaci oštećeni u tom procesu?

Kavazović: Visoki predstavnik je radio na izmjenama propisa na način koji ugrožava vladavinu prava. On je suspendirao Ustav FBiH na jedan dan, tako što je oduzeo ovlasti Refiku Lendi da njegov potpis ne važi jedan dan. To je najveća povreda propisa u BiH i smatram da nije dobra praksa, pogotovo ako dolazi od visokog predstavnika. Političari trebaju reći da li su Bošnjaci oštećeni, jer postoji opći dojam da je tako. Ima i naznaka da su tome kumovale komšije sa zapada. Smatram to dugoročno štetnim, jer narušava vladavinu prava državi koja teži europskim standardima i integracijama.

Glas Amerike: Kako, iz trenutne perspektive, gledate na Vašu izjavu da institucije BiH i državu treba braniti svim sredstvima, pa i oružjem? Pojedini američki zvaničnici su Vam zamjerili i izjavu ocijenili preoštrom.

Kavazović: Zahvalni smo na svemu što su Sjedinjene Američke Države učinile u BiH, ali u jednom momentu su se povukli i prepustili državu Europskoj uniji koja nije sposobna rješavati teška pitanja na Balkanu, a posebno u BiH. Ne možete nekome ko nema kapacitet da rješava probleme (agresija, zločini, genocid) i stalne težnje ka secesiji, prepustiti posao. Iako je Slobodan Milošević procesuiran u Hagu, politički projekat nije završio u Hagu, on i dalje živi ovdje. BiH je pod europskim patronatom pretvorena u vreću za udaranje, ko god je želio nešto probati na BiH - mogao je to učiniti. Najčešće su to činile Srbija, Hrvatska, Rusij i Mađarska. Svako može doći ovdje i osokoliti snage koje žele razbiti BiH. SAD su napravile veliku grešku kada su povukle trupe iz BiH. Trebalo je ostaviti makar jedan dio, pa i simboličan, te tako poslati poruku da je BiH država koja je pod američkom protekcijom. SAD su se opredijelile za crnu listu koja nije dovela do rezultata. BiH je lokomotiva koja je na velikoj nizbrdici i ide prema ambisu. Plašim se da će crna lista u crno zaviti BiH zbog nepravovremenog reagovanja prema onima koji razbijaju BiH, tako da se uklone s političke scene. U protivnom, to bi moglo dovesti do nove tragedije. Ne može BiH biti žrtva odnosa Srbije i Kosova, jer bošnjački narod to osjeća. Bošnjaci su doživjeli velike zločine i genocid i to treba prestati. Smatramo da se politika predsjednika Bidena treba popraviti, da se više jača stabilnost te da se susjedima jasno stavi do znanja da je BiH suverena zemlja i pod protekcijom SAD-a.

Glas Amerike: Koliko su, prema Vašem mišljenju, Sjedinjene Američke Države važan faktor u procesu pomirenja, vladavine prava i ključnih reformi u BiH?

Kavazović: Sjedinjene Države su do sada bile najvažniji faktor stabilnosti u BiH, bez obzira na sve slabosti. Najviše su pomogle BiH, ali trebaju biti mnogo više prisutne. Govorio sam to mnogo puta senatorima u SAD-u. Oni su 2006. godine prepustili primat Europskoj uniji. Da su ostali još desetak godina s diplomatskim i vojnim pritiscima, BiH bi možda danas bila članica EU.

Glas Amerike: Nedavno je presuđeni ratni zločinac Dario Kordić izjavio da bi sve ponovo radio kao i ratnih godina te da se ne kaje za učinjeno. Koliko ovakve izjavu izazivaju strah među Bošnjacima?

Kavazović: Izjava je sramna i ne mislim da je prijetnja. Problem je u pozadini naših susjeda koji veličaju ratne zločince, odlikuju ih, daju imena važnim ustanovama po ratnih zločincima te tretiraju Darija Kordića kao nekoga ko se pokajao i dobio oreal sveca. Dočekuju ga političari visokog ranga i određeni biskupi iz Katoličke crkve. Ratnim zločincima to daje nova krila da se nikada ne pokaju za nedjela. Društvo griješi odnosom prema njima. Oni ne mogu biti heroji, oni su ratni zločinci i do smrti trebaju okajavati grijehe. Ne trebaju biti model na kojem ćemo odgajati nove generacije.

Glas Amerike: Kakvi su izazovi pred Bošnjacima, BiH i Islamskom zajednicom u narednom periodu? Na koji način IZ može utjecati na prevazilaženje slabosti?

Kavazović: Bošnjaci su uvijek pred najvećim sigurnosnim izazovom - prijetnje državi secesijom, blokade vlasti od stranaka iz reda Hrvata i Srba. Država se treba demokratizirati i građani biti ravnopravni. Sve suprotno, ugrožava bošnjački narod. Trebamo raditi na izgradnji i jačanju institucija. Narodna skupština Republike Srpske zaključcima nastoji destruirati OHR i Ustavni sud BiH. Islamska zajednica će nastaviti apelirati i buditi svijest o potrebi institucionalnog jačanja države, ali da one rade svoj posao. Da ne spavaju kada se narušava red i mir, prijeti secesijom i kada cvjeta korupcija. Da li je moguće da se za jednu godinu podigne samo jedna optužnica u Zapadno-hercegovačkom kantonu? Tražimo da se to efikasno mijenja.

Glas Amerike: Prije nekoliko dana u Mostaru su održani protesti zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema, a u Tuzli se također vodi spor zbog gradnje na imovini za koju IZ tvrdi da je u njenom vlasništvu. Kako će biti okončani navedeni procesi i kakvo je stanje s vakufskom imovinom?

Kavazović: Vakufska imovina je pod velikim udarom, a vlast najbrže krči nacionaliziranu imovinu. Primjere imamo u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, gdje smo vodili procese do Ustavnog suda BiH koji je kazao da ne može ništa učiniti zbog nepostojanja zakona o restituciji. U Mostaru imamo problem s Lakišića haremom koji je ekshumiran 1884. godine, a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala. Ne dozvoljavaju gradnju džamije niti bošnjačkog kulturnog centra. To pokazuje u kakvoj smo poziciji i kako se odnose prema muslimanima i njihovoj imovini na tom prostoru. Ako se ovako nastavi, svi Bošnjaci će moći stati pod jednu šljivu u BiH. I u Banjoj Luci i Tuzli je prometovano vakufskom imovinom i ona je otuđena. Na to sam ukazivao visokom predstavniku, tražio od njega da se uključi. Ovo je najočitiji primjer kako BiH ne ide ka EU, već da je okrenuta u suprotnom smjeru. Vladavina prava u BiH je ozbiljno ugrožena, postoji nesigurnost.

Glas Amerike: Kada kažete prijetnje, je li mislite da dolaze unutar BiH ili sa strane?

Kavazović: Očito je da BiH napadaju susjedi potpomognuti silama iz EU. Mađarska i Rusija su perjanice. One destruiraju odnose u BiH i upozoravamo naše prijatelje iz SAD-a na četiri države koje se prema BiH odnose kako ne treba – Srbija, Hrvatska, Rusija i Mađarska. Hrvatska ima veliki broj imovine BiH u svojim rukama. Pitanje zajedničke imovine Hrvatska nije željela raspravljati na zajedničkoj sjednici vlada

Glas Amerike: Da li se i s kakvim poteškoćama susreću mještani u povratnička mjesta?

Kavazović: Napada je mnogo manje nego prije, ali ih ima na svih stranama - i na crkve i džamije. Prije nekoliko dana smo imali slučaj pucnjave na mesdžid u Čapljini. Obradovalo me što su roditelji te djece reagovali i pokazali veću odgovornost nego Općina Neum prema malom mesdžidu u Rabranima kod Stoca. Oni su činili sve da se ne obnovi vjerski objekat i da muslimani nemaju mogućnost da obavljanja obreda. Stanje možemo poboljšati ako svi djelujemo i ukažemo na probleme.

Glas Amerike: Bajramska poruka povodom predstojećeg Kurban-bajrama...

Kavazović: Muslimani dijele iste vrijednosti i svi im trebamo biti posvećeni - zalagati se za njih u porodici i društvu. Prije svega, to su vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira. Razmirice koje postoje u društvu, rješavaju se na civiliziran način, kako to vjera i nalaže - kroz dijalog. Muslimani u sebi uvijek trebaju nositi svijest da postoji hak ili pravo prema Bogu, drugome i sebi. Ove obaveze ne smijemo povrjeđivati. Svim muslimanima u BiH, regionu i svijetu čestitam Kurban-bajram.

Marš Wagnerovih trupa na prijestolnicu predvođenih Jevgenijem Prigožinom i kasnonoćni dogovor koji ga je na kraju zaustavio ozbiljno su narušili Putinovu reputaciju kao lidera koji je spreman nemilosrdno kazniti svakoga ko osporava njegov autoritet. To bi moglo otvoriti vrata za druge koji su nezadovoljni Putinovom dvodecenijskom vladavinom, posebno nakon njegove zlosretne invazije na Ukrajinu.

Prema uslovima sporazuma, Prigožin će otići u izgnanstvo u Bjelorusiju, ali se neće suočiti s krivičnim gonjenjem, a neće ni njegove snage. Ni Putin ni Prigožin nisu se oglasili otkako su postigli dogovor, uz posredovanje bjeloruskog predsjednika Aleksandara Lukašenka, objavljen u subotu navečer.

Američki državni sekretar Antony Blinken opisao je događaje tokom vikenda kao "izvanredne", podsjećajući da je prije 16 mjeseci Putin izgledao spreman da zauzme glavni grad Ukrajine, a sada je morao da brani Moskvu od snaga koje je predvodio njegov nekadašnji štićenik.

„Mislim da smo vidjeli da se više pukotina pojavljuje na ruskoj fasadi”, rekao je Blinken u emisiji „Meet the Press” na NBC-u.

„Prerano je reći gdje tačno idu i kada će se zaustaviti, ali svakako imamo mnogo novih pitanja kojima će Putin morati da se pozabavi u nedjeljama i mjesecima koji su pred nama.”

Još nije bilo jasno šta bi pukotine koje je otvorila 24-časovna pobuna značile za rat. Ali to je dovelo do toga da su neke od najboljih snaga koje se bore za Rusiju u Ukrajini povučene s bojnog polja.

Ukrajinci su se nadali, a neki analitičari sugerisali da bi ruski sukobi mogle stvoriti prilike za njihovu vojsku, koja je u ranoj fazi kontraofanzive, da povrati teritoriju koju su zauzele ruske snage.

„Ovi događaji će biti od velike utjehe ukrajinskoj vladi i vojsci”, rekao je Ben Barry, viši saradnik za kopneno ratovanje na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Drugo je pitanje šta će se uopšte desiti sa Wagnerom u vlasništvu Prigožina. On je rasporedio snage u nekoliko zemalja za koje se vjeruje da se bore za ruske interese.

Prema uslovima sporazuma koji je zaustavio Prigožinovo napredovanje, Wagnerovim trupama koje nisu podržale pobunu biće ponuđeni ugovori direktno sa ruskom vojskom, stavljajući ih pod kontrolu vojnih snaga koje je Prigožin pokušavao da izbaci.

Čini se da je dogovor bio ishitreni aranžman osmišljen da zaštiti Prigožina i njegov novac i njegovu porodicu, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.

„Ono što ne znamo je da li je spasio Wagnera”, napisao je O'Brien u svom online biltenu. „Nije jasno koliko njegovih plaćenika dolazi s njim u Bjelorusiju, niti koliko će sada biti prisiljeno da potpiše ugovore s ruskom vojskom.”

U svom munjevitom napredovanju, Prigožinove snage su u subotu preuzele kontrolu nad dva vojna čvorišta na jugu Rusije i našle se na 200 kilometara od Moskve prije nego što su se povukle.

U sceni koja govori o Putinovom strahu od narodnog ustanka, video snimak koji je u subotu snimio Associated Press u Rostovu na Donu prikazuje ljude koji klicuju Wagnerovim trupama dok su odlazili. Neki su potrčali da se rukuju sa Prigožinom dok se on vozio na zadnjem sjedištu terenca.

Regionalni guverner je kasnije rekao da su sve trupe napustile grad. Ruske novinske agencije su također objavile da su vlasti u Lipecku potvrdile da su Wagnerove snage napustile taj region, koji se nalazi na putu za Moskvu iz Rostova.

Rostov je izgledao mirno u nedjelju ujutro, dok su tragovi tenkova na cestama bili podsjetnik na Wagnerove borce.

„Sve se završilo savršeno dobro, hvala Bogu. Sa minimalnim žrtvama, mislim. Bravo”, rekao je jedan od stanara, koji je pristao da navede samo svoje ime, Sergej. Rekao je da su Wagnerovi vojnici za njega nekada bili heroji, ali ne sada. „Nije trebalo da se desi, ali kako se završilo – hvala na tome!”

U regionu Lipecka, stanovnici su izgledali nezainteresovani zbog previranja.

„Nisu ništa poremetili. Stajali su mirno na trotoaru i nikome nisu prilazili niti razgovarali”, rekla je Milena Gorbunova za AP.

Autoput je bio iskopan kako bi se usporio marš, ali do nedjelje je ponovo napunjen i asfaltiran.

Dok su se Wagnerove snage kretale na sjever prema Moskvi, ruske trupe naoružane mitraljezima postavile su kontrolne punktove na periferiji. Oko 3.000 čečenskih vojnika povučeno je iz borbi u Ukrajini i požurilo tamo rano u subotu, javila je državna televizija u Čečeniji.

Do nedjelje popodne, trupe su se povukle iz glavnog grada, a ljudi su preplavili ulice i hrlili u kafiće. Saobraćaj je normalizovan, blokade na putevima i kontrolni punktovi su uklonjeni, ali je Crveni trg ostao zatvoren za posjetioce. Na autoputevima koji vode do Moskve, ekipe su u panici popravljale puteve uništene samo nekoliko sati ranije.

Voditelji na državnim televizijskim stanicama predstavili su sporazum kojim je okončana kriza kao prikaz Putinove mudrosti i emitovali snimke Wagnerovih trupa kako se povlače iz Rostova na Donu kako bi olakšali lokalnim stanovnicima koji su se plašili krvave bitke za kontrolu nad gradom. Ljudi tamo koje je intervjuisao Kanal 1 pohvalili su Putinovo rukovanje krizom.

Međutim, američki Institut za proučavanje rata upozorio je da se „Kremlj sada suočava sa duboko nestabilnom ravnotežom”.

„Dogovor je kratkoročno rješenje, a ne dugoročno rješenje”, napisao je Institut, koji prati rat u Ukrajini od početka.

Prigožin je tražio svrgavanje ministra odbrane Sergeja Šojgua, kojeg je Prigožin dugo kritikovao u sumornim izrazima zbog načina na koji je vodio rat u Ukrajini.

SAD su imale obavještajne podatke da je Prigožin već neko vrijeme gradio svoje snage blizu granice sa Rusijom. To je u suprotnosti s Prigožinovom tvrdnjom da je njegova pobuna bila odgovor na napad ruske vojske na njegove terenske kampove u Ukrajini u petak za koji je rekao da je ubio veliki broj njegovih ljudi. Ministarstvo odbrane negiralo je napad na logore.

Moguća motivacija za Prigožinovu pobunu bio je zahtjev Ministarstva odbrane, koji je Putin podržao, da privatne kompanije potpišu ugovore do 1. jula. Prigožin je to odbio.

U prvoj ruskoj oružanoj pobuni od čečenskih ratova prije 20 godina, teško naoružani borci iz Prigožinove Wagnerove milicije kontroliraju ulice Rostova na Donu, grada s više od milion stanovnika blizu granice s Ukrajinom i Voronježa, na pola puta između Rostova na Donu i glavnog grada Moskve.

U Rostovu Prigožin je rekao da je tamo zauzeo štab ruskog Južnog vojnog okruga nakon što je iz Ukrajine poveo svoje snage u Rusiju. Grad služi kao glavno pozadinsko logističko središte za ruske invazione snage.

Stanovnici su se kretali, snimali mobilnim telefonima, dok su Wagnerovi borci u oklopnim vozilima i ogromnim borbenim tenkovima zauzimali položaje u centru grada.

Ruski bezbjednosni izvor rekao je Reutersu da su Vagnerovi borci takođe preuzeli kontrolu nad vojnim objektima u gradu Voronježu, sjevernije na putu prema Moskvi.

Reuters nije mogao samostalno potvrditi tamošnju situaciju.

U Moskvi je pojačana sigurnost na ulicama. Crveni trg je blokiran metalnim barijerama.

"Pretjerane ambicije i stečeni interesi doveli su do izdaje", rekao je Putin u televizijskom obraćanju, nazvavši pobunu "nogom u leđa".

"To je udarac za Rusiju, za naš narod. I naše akcije u odbrani otadžbine od takve prijetnje će biti oštre."

Svi oni koji su namjerno zakoračili na put izdaje, koji su pripremali oružanu pobunu, koji su krenuli putem ucjene i terorističkih metoda, pretrpjeće neizbežnu kaznu, odgovaraće i pred zakonom i pred našim narodom“, rekao je Putin.

U nizu užurbanih poruka tokom noći, Prigožin je tražio od ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika generalštaba Valerija Gerasimova da se vide u Rostovu.

Zapadne prijestolnice su saopštile da pomno prate situaciju u nuklearno naoružanoj Rusiji. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik Joe Biden obaviješten.

"Ovo predstavlja najznačajniji izazov za rusku državu u posljednje vrijeme", saopćilo je britansko ministarstvo odbrane.

"U narednim satima, lojalnost ruskih snaga sigurnosti, a posebno ruske nacionalne garde, bit će ključna za to kako će se ova kriza odigrati."

Prigožin, bivši osuđenik i dugogodišnji Putinov saveznik, vodi privatnu vojsku koja uključuje hiljade bivših zatvorenika regrutovanih iz ruskih zatvora.

Njegovi ljudi preuzeli su najkrvavije borbe u 16-mjesečnom ukrajinskom ratu - dugotrajnu bitku za istočni grad Bakhmut - a on se mjesecima svađao s najvišim snagama regularne vojske, optužujući generale za nesposobnost i uskraćivanje municije od svojih boraca.

Ovog mjeseca on je prkosio naređenjima da potpiše ugovor kojim se njegove trupe stavljaju pod komandu Ministarstva odbrane.

NAVODNI ZRAČNI UDAR

On je pokrenuo očiglednu pobunu u petak nakon što je naveo da je vojska ubila veliki broj njegovih boraca u vazdušnom napadu. Ministarstvo odbrane je to negiralo.

Biće kažnjeni oni koji su uništili naše momke, koji su uništili živote više desetina hiljada ruskih vojnika. Molim da niko ne pruža otpor..., rekao je Prigožin.

"Ima nas 25.000 i mi ćemo shvatiti zašto se haos dešava u zemlji", rekao je on, obećavajući da će uništiti sve kontrolne punktove ili zračne snage koje se nađu na putu Wagneru. Kasnije je rekao da su njegovi ljudi bili uključeni u sukobe sa redovnim vojnicima i da su oborili helikopter.

Ruska služba bezbjednosti FSB pokrenula je krivični postupak protiv Prigožina za oružanu pobunu i saopštila da su njegove izjave "pozivi na početak oružanog građanskog sukoba na ruskoj teritoriji".

VOJNI KONVOJ

Oko 2 sata ujutro (23:00 GMT), Prigožin je objavio poruku u aplikaciji Telegram u kojoj kaže da su njegove snage u Rostovu i spremne da "idu do kraja" protiv vrha i unište svakoga ko im stane na put.

Oko 5 sati ujutro (02:00 GMT), uprava regije Voronjež, na autoputu M-4 između Rostova i Moskve, saopštila je na Telegramu da je vojni konvoj na autoputu i pozvala stanovnike da ga izbjegavaju.

Neprovjereni snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju konvoj raznih vojnih vozila, uključujući najmanje jedan tenk i jedno oklopno vozilo na kamionima s ravnim platformama. Nije bilo jasno gdje su, niti da li su u pokrivenim kamionima u konvoju bili borci. Neka od vozila vijorila su rusku zastavu.

Prigožin je negirao da je pokušavao izvesti vojni udar. Rekao je da je odveo svoje borce iz Ukrajine u Rostov, gdje se na video snimku koji je objavio pro-Wagnerov Telegram kanal vidi kako, naizgled opušten, razgovara sa dvojicom generala u sjedištu Južnog vojnog okruga.

"Stigli smo ovdje, želimo da primimo načelnika generalštaba i Šojgua. Ako ne dođu, mi ćemo biti ovdje, blokiraćemo grad Rostov i krenuti prema Moskvi", rekao je on na snimku.

General-potpukovnik Vladimir Aleksejev uputio je video apel tražeći od Prigožina da preispita svoje postupke.

"Samo predsjednik ima pravo da imenuje najviše rukovodstvo oružanih snaga, a vi pokušavate da zadirate u njegov autoritet", rekao je on.

Neprovjereni video na Telegram kanalu blizu Wagnera pokazao je navodnu scenu zračnog napada na Wagnerove snage. Prikazao je šumu u kojoj su gorjeli mali požari, a drveće je izgledalo kao da je polomljeno silom. Činilo se da postoji jedno tijelo, ali nema više direktnih dokaza o bilo kakvom napadu.

Na njemu je stajalo: "Raketni napad je pokrenut na kampove PMC-a (Privatna vojna kompanija) Wagner. Mnogo žrtava. Prema riječima očevidaca, udar je izvršen s leđa, odnosno izvela ga je ruska vojska Ministarstvo odbrane."

Ministarstvo odbrane saopštilo je da su optužbe lažne.

BLOG UŽIVO

Pobuna Wagner grupe | Pobunjenici završili marš na Moskvu. Vraćaju se u kampove

"Mi smo unutar štaba (vojske), sada je 7:30 (04:30 GMT). Vojne lokacije u Rostovu, uključujući aerodrom, su pod kontrolom", rekao je Prigožin u video snimku na Telegramu.

Ranije u subotu, Prigožin i njegovi borci prešli su iz Ukrajine u Rusiju i ušli u grad Rostov ne suočavajući se sa otporom graničara. Prigožin je rekao da su njegovi ljudi spremni da idu "do kraja" protiv ruske vojske i da će uništiti svakoga ko im stane na put.

Zvaničnici Rostova zamolili su stanovnike da ostanu kod kuće i ne putuju u centar grada.

KRENULI PREMA MOSKVI

Šef ruskih plaćenika Jevgenij Prigožin sugerirao da je u subotu poslao naoružani konvoj na marš od 1.200 km prema Moskvi u pokušaju da svrgne vojni vrh.

Ruski lokalni zvaničnici rekli su da se vojni konvoj nalazi na glavnom autoputu koji povezuje južni dio evropske Rusije s Moskvom, te upozorili stanovnike da ga izbjegavaju.

Jevgenij Prigožin rekao je u subotu da je preuzeo kontrolu nad ruskim gradom Rostovom na Donu u sklopu pokušaja svrgavanja vojnog vrha usred, kako su vlasti navele, oružane pobune.

Prigožin je zahtijevao da ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba, za koje se obavezao da će zbaciti zbog, kako kaže, njihovog katastrofalnog vođenja rata protiv Ukrajine, dođu da ga vide u Rostovu, gradu u blizini ukrajinske granice.

Nekoliko sati ranije, ruske vlasti su optužile Prigožina da je organizirao oružanu pobunu nakon što je, bez pružanja dokaza, naveo da je vojni vrh ubio veliki broj njegovih boraca u zračnom napadu i obećao da će ih kazniti.

Domaća bezbjednosna služba FSB-a saopštila je da je pokrenula krivični postupak protiv Prigožina za oružanu pobunu, zločin za koji je zaprijećena zatvorska kazna do 20 godina.

Dramatičan preokret događaja, sa mnogo nejasnih detalja, izgledao je kao najveća domaća kriza s kojom se predsjednik Vladimir Putin suočio otkako je naredio invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine.

Prigožin, čija je Wagnerova milicija prošlog mjeseca predvodila zauzimanje ukrajinskog grada Bakhmuta, već mjesecima otvoreno optužuje ministra odbrane Sergeja Šojgua i najvišeg ruskog generala Valerija Gerasimova za nesposobnost u i za uskraćivanje municije i podrške u borbama u Ukrajini .

Kako se činilo da je njihova svađa došla do vrhunca, ministarstvo je izdalo saopštenje u kojem se navodi da Prigožinove optužbe "nisu istinite i predstavljaju informativnu provokaciju".

Prigožin je rekao da njegove akcije nisu vojni udar. Ali u pomamnoj seriji audio poruka, u kojima je zvuk njegovog glasa ponekad varirao i nije se mogao nezavisno provjeriti, činilo se da je sugerirao da je 25.000 boraca na putu da svrgnu vođe odbrambenog establišmenta u Moskvi.

Činilo se da je rano u petak prešao novu liniju u svojoj sve oštrijoj svađi sa ministarstvom, rekavši da je Putinovo obrazloženje za invaziju na Ukrajinu zasnovano na lažima koje je izmislio najviši vojni vrh.

Oko 2 sata ujutro Prigozhin je objavio poruku u aplikaciji Telegram u kojoj kaže da su njegove snage prešle u Rusiju iz Ukrajine i da su u Rostovu.

Rekao je da su spremni "ići do kraja" protiv vrha i uništiti svakoga ko im stane na put.

PUTINA DANONOĆNO OBAVJEŠTAVAJU

Otprilike u isto vrijeme, državna novinska agencija TASS citirala je portparola Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao da sve glavne ruske bezbjednosne službe izveštavaju Putina „danonoćno“ o ispunjavanju njegovih naređenja u vezi sa Prigožinom.

U Moskvi su pojačane mere bezbjednosti, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanjin na svom Telegram kanalu.

U Vašingtonu, SAD Predsjednik Joe Biden je informiran o ruskoj situaciji, rekao je glasnogovornik Bijele kuće.

Oko 5 sati ujutro (02:00 GMT), uprava regije Voronjež, na autoputu M-4 između glavnog grada regije Rostov na Donu i Moskve, saopštila je na Telegramu da je vojni konvoj na autoputu i pozvala stanovnike da ga izbjegavaju.

Neprovjereni snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju konvoj raznih vojnih vozila, uključujući najmanje jedan tenk i jedno oklopno vozilo na kamionima s ravnim platformama. Nije bilo jasno gdje su, niti da li su u pokrivenim kamionima u konvoju bili borci. Na nekim od vozila vijorile su se ruske zastave.

Snimci na kanalima sa sjedištem u Rostovu na Donu prikazuju naoružane muškarce u vojnim uniformama kako pješke obilaze sjedište regionalne policije u gradu, kao i tenkove postavljene ispred sjedišta Južnog vojnog okruga. Reuters je potvrdio prikazane lokacije, ali nije mogao utvrditi kada je snimak snimljen.

U svojim audio porukama Prigožin je rekao: "Biće kažnjeni oni koji su uništili naše momke, koji su uništili živote više desetina hiljada ruskih vojnika. Molim da niko ne pruža otpor...

"Ima nas 25.000 i mi ćemo shvatiti zašto se haos dešava u zemlji", rekao je on, obećavajući da će uništiti sve kontrolne punktove koji se nađu na putu Wagneru.

FSB POZIVA WAGNEROVE BORCE DA NAPUSTE PRIGOŽINA

FSB je rekao da su Prigožinove izjave "pozivi na početak oružanog građanskog sukoba na ruskoj teritoriji i da su njegove akcije 'zabadanje noža u leđa' ruskim vojnicima koji se bore protiv profašističkih ukrajinskih snaga".

Dodaje se: "Pozivamo... borce da ne čine nepopravljive greške, da zaustave bilo kakve nasilne akcije protiv ruskog naroda, da ne izvršavaju zločinačka i izdajnička naređenja Prigožina, da preduzmu mjere za njegovo pritvaranje."

General-potpukovnik Vladimir Aleksejev uputio je video apel tražeći od Prigožina da preispita svoje postupke.

"Samo predsjednik ima pravo da imenuje najviše rukovodstvo oružanih snaga, a vi pokušavate da zadirate u njegov autoritet", rekao je on.

General armije Sergej Surovikin, zamjenik komandanta ruskih snaga u Ukrajini, kojeg je Prigožin u prošlosti hvalio, rekao je u videu da "neprijatelj samo čeka da se naša unutrašnja politička situacija pogorša".

"Prije nego što bude prekasno... morate se pokoriti volji i naredbi predsjednika naroda Ruske Federacije. Zaustavite kolone i vratite ih u njihove stalne baze", rekao je on.

POGLEDAJTE JOŠ:

Ko je Prigožin, čelnik ruske plaćeničke grupe koji napada ulogu ruske vojske u Ukrajini?

Neprovjereni video na Telegram kanalu blizu Wagnera pokazao je navodnu scenu zračnog napada na Wagnerove snage. Prikazao je šumu u kojoj su gorjeli mali požari, a drveće je izgledalo kao da je polomljeno silom. Činilo se da postoji jedno tijelo, ali nema više direktnih dokaza o bilo kakvom napadu.

Na njemu je stajalo: "Raketni napad je pokrenut na kampove PMC-a (Privatna vojna kompanija) Wagner. Mnogo žrtava. Prema riječima očevidaca, udar je izvršen s leđa, odnosno izvela ga je ruska vojska i Ministarstvo odbrane."

Prigožin je pokušao da iskoristi Wagnerov uspjeh na bojnom polju, koji je postignut uz ogromnu ljudsku cijenu, da javno proziva Moskvu naizgled nekažnjeno, pažljivo izbegavajući kritike Putina.

Ali po prvi put u petak, on je odbacio Putinova ključna opravdanja za invaziju Ukrajine prije 16 mjeseci, nešto zbog čega su mnogi Rusi kažnjeni ili zatvoreni.

„Rat je bio potreban... da bi Šojgu mogao da postane maršal... kako bi mogao da dobije drugu medalju 'Heroja' [Rusije]," rekao je Prigožin u video snimku.

„Rat nije bio potreban za demilitarizaciju ili denacizaciju Ukrajine“, rekao je on, misleći na Putinova opravdanja za rat.

Partnerstvo je "jače, bliže i dinamičnije nego ikada u istoriji", rekao je Biden na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Modijem. Ekonomski odnosi "cvjetaju", a trgovina se više nego udvostručila u protekloj deceniji.

Modi je istakao "novo poglavlje strateškog partnerstva" dvije zemlje nakon što su se dvojica lidera obratila javnosti poslije razgovora u Ovalnoj kancelariji na kojima su bile razmatrane razlike u stavovima o Rusiji i ljudskim pravima.

Vašington želi da Indija bude strateška protivteža Kini i vidi je kao ključnog partnera, iako neki analitičari i bivši zvaničnici sumnjaju u spremnost Indije da se suprotstavi Pekingu u pogledu pitanja kao što je Tajvan. Vašington je takođe bio nezadovoljan bliskim vezama Indije sa Rusijom u vezi u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu.

Modi pokušava da poveća uticaj koji Indija, najnaseljenija zemlja na svijetu sa 1,4 milijarde stanovnika, ima na svjetskoj sceni zbog napetih veza sa susjednom Kinom.

Sama konferencija za novinare bila je odraz suprotstavljenih političkih tradicija, s obzirom na to da je Modi prvi put odgovarao na pitanja u takvom formatu tokom svog devetogodišnjeg mandata.

Modijeva posjeta nije bila bez kontroverze. Njegov planirani govor kasnije u četvrtak pred zajedničkim sazivom Kongresa, trebalo je da bojkotuje veliki broj liberalnih zakonodavaca.

Dok je 7000 osoba prisustvovalo ceremoniji u Bijeloj kući, mnogo manja grupa demonstranata okupila se nekoliko ulica dalje da protestuje protiv bliskosti Bidenove administracije sa Modijem.

Ali, za Bidena, koristi od povezivanja sa najnaseljenijom demokratijom na svijetu u trenutku povećane tenzije sa suparničkom Kinom su nadmašile i troškove i rizike.

"Izazovi i mogućnosti sa kojima se svijet suočava u ovom vijeku zahtijevaju da Indija i Sjedinjene Države rade i vode zajedno, a mi radimo zajedno", rekao je Biden pozdravljajući Modija u Bijeloj kući. On je obećao da će sa Modijem razgovarati o ljudskim pravima, slobodi i vladavini zakona i izjavio novinarima poslije razgovora da su vodili "direktnu“ diskusiju.

Zvaničnici administracije predsjednika Bidena saopštili su u međuvremenu da će sporazumi koji će biti objavljeni, o poluprovodnicima, važnim mineralima, tehnologiji, svemirskoj saradnji i odbrambenoj saradnji i prodaji, predstavljati novu eru u odnosima između dvije zemlje.

Neki od njih imaju za cilj diversifikaciju lanaca snabdijevanja kako bi se smanjila zavisnost od Kine. Drugi su usmjereni na tržišta naprednih tehnologija.

Objava u četvrtak da su svi na brodu poginuli kada je podmornica implodirala u blizini mjesta legendarnog brodoloma dovela je do tragičnog kraja petodnevne sage koja je uključivala hitnu danonoćnu potragu i svjetsko bdijenje za brodom poznatim kao Titan.

Istraga o tome što se dogodilo već je u toku i nastavit će se u području oko Titanica gdje su pronađeni ostaci podmornice, rekao je kontraadmiral John Mauger, iz Prvog okruga obalne straže.

“Znam da postoji i mnogo pitanja o tome kako, zašto i kada se to dogodilo. To su pitanja o kojima ćemo sada prikupiti što više informacija", rekao je Mauger, dodajući da je riječ o "složenom slučaju" koji se dogodio u udaljenom dijelu oceana i uključuje ljude iz nekoliko različitih zemalja.

Prvi nagovještaj došao je u četvrtak navečer kada je viši dužnosnik američke mornarice rekao da se nakon što je u nedjelju prijavljen nestanak Titana, mornarica vratila i analizirala njegove akustične podatke i pronašla "anomaliju" koja je bila u skladu s implozijom ili eksplozijom u blizini mjesta gdje je plovilo radilo kada je komunikacija izgubljena. Službenik je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivom sistemu akustične detekcije.

Poginili su Stockton Rush, izvršni direktor OceanGate Expeditions, firme koja je posjedovala i upravljala podmornicom; dva člana ugledne pakistanske obitelji, Shahzada Dawood i njegov sin Suleman Dawood; britanski pustolov Hamish Harding; i stručnjak za Titanic Paul-Henri Nargeolet.

OceanGate, koji bilježi propadanje Titanica i podvodni ekosistem oko njega putem godišnjih putovanja od 2021. koja su uključivala turiste koji plaćaju, objavio je izjavu u kojoj svih pet ubijenih ljudi naziva "pravim istraživačima koji su dijelili poseban duh avanture i duboku strast za istraživanjem i zaštiti svjetskih oceana.”

Odavanja počasti ubijenima i pohvale tragačima koji su ih pokušali spasiti stizale su sa svih strana svijeta. Bijela kuća zahvalila je Obalnoj straži, zajedno s kanadskim, britanskim i francuskim partnerima koji su pomogli u naporima potrage i spašavanja.

“Naša srca su uz obitelji i voljene osobe onih koji su izgubili živote na Titanu. Prošli su kroz potresno iskušenje proteklih nekoliko dana, a mi ih držimo u našim mislima i molitvama”, stoji u priopćenju.

Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova napisalo je na Twitteru da cijeni "multinacionalne napore u posljednjih nekoliko dana u potrazi za brodom". Obitelj Dawood također je zahvalila svima koji su sudjelovali u potrazi.

"Njihovi neumorni napori bili su izvor snage za nas tokom ovog vremena", rekla je obitelj u izjavi. “Također smo zahvalni našim prijateljima, obitelji, kolegama i dobronamjernicima iz cijelog svijeta koji su bili uz nas u našoj potrebi.”

Titan je lansiran u nedjelju u 6 ujutro, a prijavljeno je da je kasnio u nedjelju popodne oko 700 kilometara južno od St. John'sa, Newfoundland. Spasioci su dovezli brodove, avione i drugu opremu na mjesto nestanka.

Vlasti su se nadale da bi podvodni zvukovi otkriveni u utorak i srijedu mogli pomoći suziti njihovu potragu, čije je područje pokrivenosti prošireno na hiljade milja - i u vodama dubokim 4 kilometra.

Svaki tračak nade da će se posada pronaći živa nestao je rano u četvrtak, kada se očekivalo da će ponestati 96-satne zalihe zraka za podmornicu, a Obalna straža objavila da je polje krhotina pronađeno na otprilike 488 metara od Titanica.

"Krhotine su u skladu s katastrofalnim gubitkom tlačne komore", rekao je Mauger.

Obalna straža rekla je u četvrtak da je zvukove koji su se čuli prethodnih dana vjerojatno generiralo nešto drugo, a ne Titan.

"Čini se da nema nikakve veze između zvukova i lokacije (krhotina) na morskom dnu", rekao je Mauger.

Mornarički dužnosnik koji je govorio o "anomaliji" koju smo čuli u nedjelju rekao je da je mornarica proslijedila informacije Obalnoj straži, koja je nastavila potragu jer mornarica nije smatrala da su podaci konačni.

Najmanje 46 ljudi uspješno je putovalo OceanGateovom podmornicom do mjesta olupine Titanica 2021. i 2022., prema pismima koje je firma podnijela Okružnom sudu SAD-a u Norfolku, Virginia, koji nadzire pitanja koja uključuju olupinu Titanica. Ali pitanja o sigurnosti podmornice postavili su i bivši zaposlenik firme i bivši putnici.

David Lochridge, bivši direktor pomorskih operacija tvrtke OceanGate, ustvrdio je 2018. da je metoda koju je firma osmislila za osiguranje čvrstoće trupa — oslanjajući se na akustički nadzor koji bi mogao detektirati pukotine i pucanje dok se trup napreže pod pritiskom — neadekvatna i da bi mogla “izložiti putnike u potencijalnu ekstremnu opasnost u eksperimentalnoj podmornici."

"To je bilo problematično jer bi ova vrsta akustične analize pokazala samo kada je komponenta pred kvarom - često milisekunde prije implozije - i ne bi otkrila nikakve postojeće nedostatke prije pritiska na trup", napisali su Lochridgeovi odvjetnici.

OceanGate se nije složio. Lochridge "nije inženjer i nije bio angažiran niti je od njega traženo da obavlja inženjerske usluge na Titanu", rečeno je i istaknuto da je otpušten nakon što je odbio prihvatiti uvjeravanja vodećeg inženjera firme da je protokol akustičnog praćenja i testiranja bio, u zapravo, prikladniji za otkrivanje bilo kakvih nedostataka nego metoda koju je predložio Lochridge.

Jedan od prvih kupaca firme usporedio je ronjenje koje je napravio prije dvije godine sa samoubilačkom misijom.

“Zamislite metalnu cijev dugu nekoliko metara s limenim podom. Ne možete stajati. Ne možete kleknuti. Svi sjede blizu ili jedan na drugome”, rekao je Arthur Loibl, umirovljeni poslovni čovjek i avanturist iz Njemačke. “Ne možeš ne biti klaustrofobičan.”

Tokom 2 1/2 sata spuštanja i uspona, svjetla su bila ugašena kako bi se uštedjela energija, rekao je, a jedino osvjetljenje dolazilo je od fluorescentnog svjetlećeg štapa.

Ronjenje je više puta odgađano kako bi se riješio problem s baterijom i utezima za balansiranje. Ukupno je putovanje trajalo 10 1/2 sati.

Nicolai Roterman, ekolog dubokog mora i predavač morske biologije na Sveučilištu Portsmouth u Engleskoj, rekao je da nestanak Titana naglašava opasnosti i nepoznanice dubokomorskog turizma.

“Čak i najpouzdanija tehnologija može zakazati i stoga će se dogoditi nesreće. S porastom dubinskog turizma, moramo očekivati više ovakvih incidenata.”

Sekretarijat za poljoprivredu dao je zeleno svjetlo firmama Upside Foods i Good Meat, koje su se nadmetale da budu prve u Americi da prodaju meso koje ne potiče iz klanica, a koje se sada naziva "kultivisanim mesom", pošto stiže na tanjire iz laboratorija.

Tom odlukom počinje nova era u proizvodnji mesa, čiji je cilj da se eliminiše povrjeđivanje životinja i drastično smanje ekološke posljedice ispaše, uzgoja hrane za životinje i životinjskog otpada.

“Umjesto potrošnje zemljišta i velikih količina vode koji se koriste prilikom ishrane životinja prije klanja, možemo da stvari radimo na drugačiji način", kaže Džoš Tetrik, ko-osnivač i direktor kompanije Eat Just, u čijem je vlasništvu firma "Good Meat".

Kompanije su dobile dozvolu od federalnih inspektora potrebnu za prodaju mesa i živine u Sjedinjenim Državama. Nekoliko mjeseci ranije, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) zaključila je da su proizvodi obje kompanije bezbjedni za konzumiranje. Kompanija Joinn Biologics, koja sarađuje sa Good Meat, takođe je dobila dozvolu za proizvodnju.

Meso se u laboratorijama uzgaja u čeličnim rezervoarima, upotrebom ćelija živih životinja, oplođene ćelije ili iz specijalne banke reproduktivnih ćelija. U slučaju kompanije UpSide, meso se proizvodi u velikim listovima, koji se zatim oblikuju u pileće šnicle ili kobasice. Good Meat, koja već prodaje meso uzgojeno u laboratoriji u Singapuru, prvoj državi koja je to dozvolila, pretvara masu pilećih ćelija u šnicle, komadiće, mljeveno meso i ražnjiće.

Međutim, ne izgleda da će se ova nova vrsta mesa skoro naći u američkim prodavnicama. Kultivisana piletina je mnogo skuplja od mesa piletine sa farmi, i i dalje ne može da se proizvodi u istom obimu kao tradicionalno meso, ističe Rikardo San Martin, direktor laboratorije Altmit na Univerzitetu Kalifornije Berkli.

Kompanije planiraju da novo mesto prvo služe u ekskluzivnim restoranima, UpSide je sklopio partnerstvo sa restoranom iz San Franciska Bar Kren, dok će se meso koje pravi u laboratoriji Good Meat služiti u restoranu u američkoj prijestonici Vašingtonu, čiji je vlasnik poznati kuhar Hoze Andres.

Predstavnici kompanije ističu da su njihovi proizvodi pravo meso, a ne zamjena kao hamburgeri Impossible Burger ili ponude kompanije Beyond Meat koji se prave od biljnih proteina i drugih sastojaka.

Na svjetskom nivou, više od 150 kompanija sada se fokusira na proizvodnju mesa iz ćelija, ne samo laboratorije piletine već i svinjetine, jagnjetine, ribe i govedine, čiji uzgoj, prema naučnicima, ostavlja najveće negativne posljedice na životnu sredinu.

Predstavnici kompanija koje prave piletinu u laboratoriji su svjesni da su mnogi potrošači skeptični prema ideji da jedu pileće meso uzgojeno iz ćelija.

Prema nedavnoj anketi koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanje javnog mnjenja, polovina odraslih Amerikanaca kaže da nije sklona da proba meso uzgojeno od životinjskih ćelija. Na pitanje šta je glavni razlog što su nespremni da ga probaju, većina kaže da im "to zvuči čudno", a oko polovine ne misli da je takvo meso bezbjedno jesti.

Međutim, kada ljudi shvate kako se meso proizvodi, više su skloni da ga prihvate, kaže Ejmi Čen, predstavnica kompanije UpSide. A kada ga probaju - obično promijene mišljenje.

“To je meso koje je ljudima poznato i koje vole da jedu", ističe Čen.

Obalska straža Sjedinjenih Država ranije je objavila na društvenim mrežama da je podmornica pričvršćena za kanadski brod Horizon Arctic stigla do morskog dna.

Victor 6000, podmornica sa kojim se upravlja sa francuskog istraživačkog broda Atalante, također je raspoređena.

Victor 6000 ima dvije mehaničke ruke sposobne za izuzetno osjetljive manevre kao što su rezanje ili uklanjanje krhotina

Plovilo francuskih istraživača, na daljinsko upravljanje, može doći do morskog dna i prenijeti slike na površinu

Multinacionalni tim za potragu skenirao je more u blizini stoljetne olupine Titanica u četvrtak, peti dan otkako je nestala turistička podmornica s pet ljudi i samo nekoliko sati prije nego što se očekivalo da joj nestane zaliha zraka.

S obzirom da se očekuje da će zalihe zraka u podmornici ubrzo nestati, međunarodna potraga prekriva ogromno okeansko prostranstvo. Titan, je nestao u nedjelju dok je prevozio pet ljudi na turističkom putovanju u dubokom moru do svjetski poznate, stoljetne olupine.

Američka obalska straža saopćila je da su vozila na daljinsko upravljanje (ROV) raspoređena pod vodom u blizini mjesta gdje su kanadski avioni snimili zvukove pomoću sonarnih plutača u utorak i srijedu, ali još nisu pronašli nikakav znak Titana.

Spasilački timovi i rođaci i prijatelji petorice putnika Titana dobili su nadu kada je američka obalska straža u srijedu rekla da su kanadski potražni avioni snimili podmorsku buku koristeći sonarne bove ranije tog dana i u utorak.

Obalska straža je saopćila da vozila za podvodnu pretragu na daljinsko upravljanje usmjerena ka mjestu gdje su otkriveni zvukovi nisu dala rezultate. Zvaničnici su rekli da zvuci možda nisu potekli od Titana.

Kapetan obalske straže Jamie Frederick rekao je na konferenciji za novinare da je analiza buke "neuvjerljiva".

"Kada ste usred slučaja potrage i spašavanja, uvijek imate nade", rekao je. "Što se konkretno tiče buke, ne znamo šta je to." Zvaničnici nisu ponudili opis zvukova.

U jednom dugo očekivanom dodatku potrazi, francuski istraživački brod Atalante bio je na putu kasno u srijedu kako bi rasporedio robotsku ronilačku letjelicu sposobnu da se spusti na dubinu znatno ispod čak i olupine Titanika, saopštila je obalska straža.

Francuski podvodni robot, nazvan Victor 6,000, poslat je na zahtjev američke mornarice, koja je poslala svoj poseban sistem za spašavanje dizajniran za podizanje velikih, teških podmorskih objekata kao što su potopljeni avioni ili mala plovila.

Olupina Titanika, britanskog prekookeanskog broda koji je udario u santu leda i potonuo na svom prvom putovanju 1912. godine, ubivši više od 1.500 ljudi, leži na morskom dnu na dubini od oko 3.810 metara. Nalazi se oko 1.450 km istočno od Cape Coda, Massachusetts, i 400 milja južno od St. John'sa, Newfoundland.

Na podmornici, vrhuncu turističke avanture koja košta 250.000 dolara po osobi, bili su britanski milijarder i avanturista Hamish Harding (58) i biznismen porijeklom iz Pakistana Shahzada Dawood (48) sa svojim 19-godišnjim sinom Sulemanom,obojica britanski državljani.

Francuski okeanograf i vodeći stručnjak za Titanik Paul-Henri Nargeolet (77) i Stockton Rush, osnivač i izvršni direktor OceanGatea, također je navodno na brodu.

Podvodni Titan od 6,7 metara, kojim upravlja američka OceanGate Expeditions, započeo je spuštanje u nedjelju u 8 ujutro (12:00 GMT). Izgubio je kontakt sa svojim površinskim brodom za podršku pri kraju onoga što je trebalo biti dvosatno ronjenje do Titanika.

Titan je krenuo sa 96 sati vazduha, prema kompaniji, što bi značilo da bi kiseonik mogao da nestane do četvrtka ujutro. Ali stručnjaci kažu da opskrba zrakom ovisi o nizu faktora, uključujući da li podmornica još uvijek ima snagu i koliko su ljudi na njoj ostali mirni.

Sean Leet, koji je na čelu kompanije koja zajedno posjeduje brod za podršku, Polar Prince, rekao je novinarima u srijedu da su "svi protokoli ispoštovani", ali je odbio dati detaljan izvještaj o tome kako je komunikacija prestala.

„Na podmornici još uvijek postoji podrška za život, a mi ćemo nastaviti da se nadamo do samog kraja, rekao je Leet, izvršni direktor Miawpukek Horizon Maritime Services, novinarima u St. John's Newfoundlandu.

Prijateljica Hardinga, Jannicke Mikkelsen, koja je pratila britanskog poduzetnika na drugim ekspedicijama, rekla je za Reuters da se nada dobrim vijestima, ali nije optimistična. „Bilo bi čudo da ih se nađe živi“, rekla je.

Čak i da je Titan lociran, njegovo izvlačenje predstavljalo bi ogromne logističke izazove.

Da je podmornica uspjela da se vrati na površinu, i dalje bi ga bilo teško uočiti u otvorenom moru, kažu stručnjaci. Zapečaćen je zavrtnjima izvana, sprječavajući bilo koga unutra da izađe bez pomoći.

Ako je Titan na dnu okeana, spasavanje bi bilo još izazovnije zbog ogromnog pritiska i potpunog mraka u dubini. Stručnjak za Titanik Tim Maltin rekao je da bi bilo "gotovo nemoguće izvršiti spasavanje podmornica" na morskom dnu.

Takođe može biti teško pronaći Titan usred olupine.

"Ako ste vidjeli polje ostataka Titanika, postojaće hiljadu različitih objekata te veličine", rekao je Jamie Pringle, forenzički geonaučnik sa Univerziteta Keele u Ujedinjenom Kraljevstvu. "To bi mogao biti beskrajan zadatak."

Francuska podmornica koja je na putu mogla bi se upotrijebiti za oslobađanje Titana ako je zaglavljen na morskom dnu, iako robot ne može sam podići plovilo od teško skoro tonu. Robot bi također mogao pomoći da se podmornica zakači za površinski brod koji je sposoban podići, rekao je operater.

Pitanja o sigurnosti Titana pokrenuta su 2018. tokom simpozijuma stručnjaka za podvodnu industriju i u tužbi koju je pokrenuo bivši šef morskih operacija OceanGatea, David Lochridge, koji je tvrdio da je otpušten jer je izrazio zabrinutost da trup ne može izdržati ekstremne dubine.

U sopstvenoj sudskoj tužbi protiv Lochridgea, OceanGate je rekao da je odbio da prihvati uvjeravanja od glavnog inženjera kompanije i optužio Lochridgea za odavanje povjerljivih informacija.

Dvije strane su riješile slučaj u novembru 2018. godine, a nijedna strana nije komentarisala spor.

Glas Amerike: - Šta je najznačanije što su bosanskohercegovačka armija i Nacionalna garda Marylanda do sada realizirale? Na čemu se zasniva saradnja?

Birckhead: Saradnja i zajednički trud su veoma uspješni. Imamo sjajno partnerstvo koje smo gradili više od 20 godina te zajedno, kao partneri, održavamo Program državnog partnerstva. Ove odnose smo razvili vremenom od vojnika, čete do oficira na višim nivoima koji zajedno rade. Imamo istinsko prijateljstvo i kolege. Radeći zajedno, razvijamo kako Oružane snage BiH, tako mlade oficire i vođe.

Glas Amerike: Nedavno smo na bh. nebu imali priliku vidjeti američke borbene avione kao znak podrške našoj zemlji, a nakon toga i vojnu vježbu u Tuzli. Šta možemo očekivati od nastavka saradnje bh. armije i Nacionalne garde Marylanda?

Birckhead: To je bilo vrlo zapaženo i nadamo se da će Nacionalna garda Marylanda, kao partner, i dalje podržavati uspjehe. Imali smo prilično robustan raspored treninga i nastavit ćemo tako. Jedan od vrhunaca je naše takmičenje vojnika u kojem BiH nastavlja nadmašivati naše vojnike u Marylandu. Ali to je u redu. To je vrsta takmičenja i partnerstva koju želimo vidjeti. Nastavit ćemo takvim tempom i rasporedom za obuku na lokalnom, taktičkom i strateškom nivou. Govorim o operacijama i načinu na koji možemo biti interoperabilni i raditi zajedno kako bismo osigurali da, vojnici iz BiH i Marylanda, izvlače najbolje iz saradnje.

Glas Amerike: Šta BiH može učiniti kako bi unaprijedila vojsku, kakvi su njeni vojni standardi?

Birckhead: Bosna ima čvrste vojne standarde. Pošto radim na Programu državnog partnerstva u BiH posljednjih 15-ak godina, vidjela sam razvoj i rast OSBiH. Kada govorimo o radu s podoficirima i vođama, oni dolaze u Sjedinjene Američke Države i pohađaju američke škole kao što su War College ili Univerzitet nacionalne odbrane. Takva vrsta razvoja je zaista važna i ja sam zadovoljna što BiH razumije tu važnost i daje sve od sebe. Tako da se radujemo nastavku takvih odnosa i izgradnji tog tipa vojnika za vašu zemlju.

Glas Amerike: Koliko je važno pristupanje BiH NATO savezu u kontekstu sigurnosti u zemlji i na Zapadnom Balkanu?

Birckhead: To je najbolje za državu. Ono što možemo učiniti u Marylandu je nastaviti nadograđivati te odnose i planove i raditi zajedno na razvoju BiH. Želimo nastaviti s partnerstvom u oblastima poput medicine, trgovine, obrazovanja... Sve dijelove pokušavamo spojiti kako bi BiH bila spremna ući u NATO, a Maryland je uključen u proces i podržava ga.

Glas Amerike: Kakvu vrstu podršku Oružane snage BiH mogu u budućnosti očekivati od Nacionalne garde Marylanda?

Birckhead: Želimo dovesti tim koji će vidjeti gdje se trenutno nalazimo i izraditi planove kako bismo bili sigurni da zadovoljavamo potrebe BiH i njenih oružanih snaga. Nema ništa gore nego nastaviti raditi istu stvar i ne razvijati je i ne prepoznavati problem. Kada završimo s procjenom, vratit ćemo se sa snažnim planovima koji će nastaviti razvijati vojsku i oružane snage.

Državni sekretar je na društvenoj mreži Twitter objavio da se susreo sa šefom kineske diplomatije.

"U Pekingu sam se sastao sa državnim savetnikom Narodne Republike Kine i ministrom spoljnih poslova Qin Gang. Razmatrali smo kako da odgovorno upravljamo odnosima naše dvije zemlje putem otvorenih kanala komunikacije", napisao je Blinken.

U saopštenju State Departmanta navedeno je da je američki diplomata održao iskrene, sadržajne i konstruktivne razgovore sa kineskim ministrom spoljnih poslova.

"Državni sekretar je naglasio važnost diplomatije i održavanja otvorenih kanala komunikacije o čitavom nizu pitanja kako bi se smanjio rizik od pogrešnih percepcija i projcena. Govorio je i o temama koje izazivaju zabrinutost i o mogućnostima za pronalaženje oblasti saradnje od zajedničkog interesa. Jasno je predočio da će se Sjedinjene Države uvek zalagati za interese i vrijednosti američkog naroda i sarađivati sa saveznicima i partnerima na unapređenju vizije sveta koji je slobodan, otvoren i podržava međunarodni poredak zasnovan na normama", navedeno je u saopštenju State Departmenta povodom susreta američkog i kineskog ministra spoljnih poslova.

Ukazno je da je Blinkenov sagovornik Gang ukazao na važnost lakše razmjene dobara i usluga između naroda dvije države.

"Sekretar Blinken pozvao je državnog savetnika i ministra spoljnih poslova Qina u Washington da nastave razgovore i usaglasili su se da zakažu recipročnu posjetu u vrijeme pogodno za obje strane", saopštio je State Department.

Kineski državni mediji objavili su da je Gang Blinkenu prenio da je Kina, kako je ukazano, posvećena izgradnji stabilnih, predvidljivih i konstruktivnih odnosa sa Sjedinjenim Državama.

"Iskazao je i zabrinutost Kine u vezi sa njenim ključnim interesima, uključujući pitanje Tajvana, koje je opisao kao najistaknutiji rizik u kinesko-američkim odnosima", navodi se u izvještaju kineskih državnih medija.

Neposredno prije polaska za Kinu u petak navečer, Blinken je na konferenciji za novinare u Washingtonu rekao da će američki zvaničnici iskreno razgovarati sa svojim kineskim kolegama o "veoma stvarnim zabrinutostima".

Blinken je rekao da SAD žele osigurati "da konkurencija koju imamo s Kinom ne pređe u konfrontaciju ili sukob".

Mala su očekivanja da će ovo putovanje resetovati teške odnose dvije zemlje.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u petak da "Sjedinjene Države vide Kinu kao svog 'primarnog rivala' i 'najvažniji geopolitički izazov'". Ovo je velika strateška pogrešna procjena".

On je rekao da konkurencija koju Sjedinjene Države imaju sa Kinom "nije odgovorna konkurencija, već neodgovorno maltretiranje. To će samo gurnuti dvije zemlje ka konfrontaciji i stvoriti podijeljen svijet".

Blinken je prvi državni sekretar koji je posjetio Peking od 2018.

“Dok je u Pekingu, sekretar Blinken će se sastati s visokim zvaničnicima [Narodne Republike Kine] gdje će razgovarati o važnosti održavanja otvorenih linija komunikacije za odgovorno upravljanje odnosima između SAD-a i Kine. On će također pokrenuti bilateralna pitanja koja izazivaju zabrinutost, kao globalna i regionalna pitanja, te potencijalnu saradnju na zajedničkim transnacionalnim izazovima", rekao je State Department u srijedu.

U utorak navečer, Blinken je razgovarao telefonom sa kineskim ministrom vanjskih poslova Qin Gangom.

U tvitu, Blinken je rekao da su on i Qin "razgovarali o tekućim naporima da se održe otvoreni kanali komunikacije, kao i o bilateralnim i globalnim pitanjima".

U Pekingu su kineski zvaničnici u srijedu zatražili od Sjedinjenih Država da zaustave ono što su rekli da Washington potkopava kineske sigurnosne i razvojne interese, ali su dodali da dvije zemlje mogu upravljati razlikama i promovirati saradnju.

Wang je tokom brifinga u srijedu rekao da se vlada u Pekingu nada da će SAD "preduzeti konkretne akcije" kako bi "radile s Kinom na efikasnom upravljanju razlikama, promoviranju razmjene i saradnje, [i] stabilizaciji odnosa od daljeg pogoršanja".

Visoki američki dužnosnici rekli su da su teme koje su visoko na dnevnom redu tokom Blinkenovih sastanaka uključuju regionalnu sigurnost, borbu protiv narkotika, klimatske promjene, globalnu makroekonomsku stabilnost, Amerikance koji su nezakonito zatočeni u Kini i razmjene između Amerikanaca i Kineza.

Zvaničnici su rekli da ne očekuju "dugačku listu rezultata" nakon Blinkenovih sastanaka u Pekingu.

U petak u Briselu, američki ministar odbrane Lloyd Austin izrazio je optimizam da će na kraju razgovarati sa svojim kineskim kolegom nakon što je Kina odbila sastanak na događaju u Singapuru ranije ovog mjeseca.

"Uvjeren sam da će se to s vremenom dogoditi. Sastat ćemo se u nekom trenutku. Ali još nismo tamo", rekao je Austin na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Briselu.

U srijedu je Daniel Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika, rekao novinarima tokom telefonskog brifinga da će zaustavljanje ilegalnog fentanila "biti istaknuto" na Blinkenovim sastancima u Pekingu. Kritenbrink prati Blinkena na putovanju.

Zvaničnici su također rekli da je kineska vojna eskalacija u Tajvanskom moreuzu "globalna briga".

Kurt Campbell, koordinator za pitanja Indo-Pacifika u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, rekao je da je održavanje mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza "jasna dvostranačka, snažna odlučnost" Sjedinjenih Država.

Američki zvaničnici rekli su da je u interesu obje zemlje da održe otvorene linije komunikacije. Pentagon također želi da Peking odgovori na vojnu telefonsku liniju kako bi generali mogli razgovarati tokom incidenata poput nedavnog bliskog susreta američkih i kineskih brodova u Tajvanskom moreuzu.

Posmatrači kažu da, uprkos tenzijama, dvije vlade pokušavaju uspostaviti samit kasnije ove godine.

“Obe zemlje rade na mogućem susretu između [SAD Predsjednik Joe] Biden i [kineski predsjednik] Xi Jinping na sastanku Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, koji će se održati u San Francisku u novembru", rekla je Bonnie Glaser, izvršna direktorica Indo-Pacifičkog programa u njemačkom Marshall Fund Sjedinjenih Država. "A da bismo imali uspješan samit, ako je to zaista na dnevnom redu, potrebno je dosta priprema", dodao je Glaser.

Dok Washington nastoji da ponovo angažuje Peking po pitanju borbe protiv narkotika i klimatskih promjena, stručnjaci i kongresni kritičari su skeptični da dvije zemlje mogu da imaju suštinsku promjenu u statusu svojih odnosa.

"Ne mislim da bi trebalo da gledamo na resetovanje odnosa SAD-a i Kine", rekla je Glaser za Glas Amerike.

"To je prilika za obje strane da nastave izražavati svoje zabrinutosti i možda pronađu načine za rješavanje razlika. Ovo je posebno istinito u vojnom području, gdje su oni zapravo zamrznuti", dodao je Glaser.

Nakon Pekinga, Blinken odlazi u London kako bi prisustvovao konferenciji o oporavku Ukrajine kako bi "mobilizirao međunarodnu podršku javnog i privatnog sektora" i "pomogao Ukrajini da se oporavi od ruskih brutalnih i tekućih napada".

Karteli koriste oružje da zaštite svoje operacije krijumčarenja droge, podstičući epidemiju predoziranja opijatima koja odnosi živote desetina hiljada Amerikanaca.

Zvaničnici Sekretarijata za pravosuđe kažu da su, u godini od kada je predsjednik Joe Biden u junu 2022 potpisao dvostranački Zakon o bezbjednijim zajednicama, optužili više od 100 osoba za krijumčarenje i kupovinu oružja za nekog drugog.

Riječ je o prvim velikim izmjenama zakona SAD-a o bezbjednosti oružja još od federalne zabrane automatskog oružja 1994. Zakonom je krijumčarenja vatrenog oružja ustanovljeno kao pojedinačno krivično djelo koje se kažnjava sa do 15 godina zatvora. Također kriminalizuje kupovinu za nekog drugog, što uključuje nabavku vatrenog oružja za nekoga kome je zakonski zabranjeno da ga kupi.

Zamjenica sekretara za pravosuđe Lisa Monaco izjavila je u srijedu da Sekretarijat za pravosuđe koristi krivična ovlaštenja po novom zakonu " da bi identifikovao i krivično gonio trgovce oružjem."

"Propisane kazne za krijumčarenje vatrenog oružja pokazale su se posebno korisnom na jugozapadnoj granici“, rekala je Monaco na konferenciji u Washingtonu koju su organizovali Sekretarijat za pravosuđe i Biro za alkohol, duhan i eksplozive (ATF), da bi se istakli napori vlade u borbi protiv ilegalnog krijumčarenja oružja u Meksiko.

Ona je napomenula da su više od polovine broja svih slučajeva ilegalne trgovine oružjem pokrenuli federalni tužioci u graničnim saveznim državama kao što su Texas i Arizona.

Posljednjih godina, krijumčarenje droge iz Meksika u SAD je privuklo veliku pažnju javnosti, ali ne i priliv oružja koje se kreće u suprotnom smjeru.

Američki i meksički zvaničnici kažu da je problem krijumčarenja oružjem jednako ozbiljan, sa jednako smrtonosnim posljedicama za ljude sa obje strane granice.

"To oružje daje moć narko kartelima da zastraše lokalne zajednice, izazovu državnu vlast i prošire svoju smrtonosnu trgovinu drogom nazad u Sjedinjene Države“, rekla je Monaco.

Koliko je tačno oružja prokrijumčareno u Meksiko nije poznato, ali vjeruje se da je broj ogroman. Jedna procjena ukazuje da može biti do pola miliona komada oružja godišnje.

U nedavnoj studiji ATF-a utvrđeno je da je skoro 70 odsto vatrenog oružja pronađenog u Meksiku između 2014. i 2018, a koje je bilo pod nadzorom, bilo povezano sa Sjedinjenim Državama. Meksička vlada procjenjuje da je u pitanju 90 odsto.

Direktor ATF-a Steven Dettelbach rekao je da meksički karteli traže moćno, vojno oružje. On je kao primjer spomenuo mini-top M134, koji može da ispali do 4 hiljade metaka u minuti.

"Takvo oružje predstavlja ekstremnu opasnost kada padne u ruke kriminalaca, opasnost ne samo za javnost nego i za organe za sprovođenja zakona sa obe strane te granice“, rekao je on.

Dok jugozapadne države služe kao glavni izvor oružja prokrijumčarenog u Meksiko, problem nije ograničen na region, rekao je Steven Dettelbach. U martu, dva čoveka iz Clevelanda, Ohio, su uhapšena nakon što su prodali skoro 100 komada oružja agentima ATF-a koji su se predstavljali kao meksički članovi kartela.

Priliv oružja u Meksiko je djelimično podstaknut striktnim zakonima te države o oružju. Postoji samo jedna prodavnica oružja koju vodi vojska u zemlji sa više od 120 miliona ljudi, i ona, kako se navodi, izdaje oko 50 dozvola godišnje.

Kao rezultat toga, meksički narko karteli dobijaju većinu svog oružja, od pištolja do vojnog jurišnog oružja, iz SAD-a, gdje je oružje lako dostupno i mogu da ga kupe unajmljene osobe koje ga krijumčare preko granice, kažu eksperti.

Meksička vlada je 2021. podnijela tužbu od 10 milijardi dolara protiv američkih proizvođača oružja, optužujući ih za olakšavanje krijumčarenja oružja meksičkim narko kartelima i podsticanje nasilja u njihovoj zemlji. Sudija je odbacio tužbu u septembru. Meksiko je uložilo žalbu.

Tužba nije usmjerena na američku vladu, a američki zvaničnici kažu da se meksičke vlasti bore protiv trgovine oružjem.

"Ponekad, utisak da Meksiko možda nije u borbi, je pogrešan", rekao je Ken Salazar, američki ambasador u Meksiku. "Stvarnost je da se oni bore zajedno sa nama."

U martu, Roberto Lugardo Moreno mlađi, je priznao krivicu za kupovinu AR-15 puške za meksički narko kartel koji je bio povezan sa zloglasnom otmicom i ubistvom američkih građana ranije ove godine. Monaco je rekla da je slučaj pokretnnu zahvaljujući saradnji sa Meksikom.

Meksičke vlasti uhapsile su u maju Michela Bacasegua-Barrigu, navodnog lidera transnacionalne grupe za krijumčarenje vatrenog oružja sa sjedištem u Nogalesu, Sonora, nakon što je optužen u Arizoni.

"To su samo dva primjera izuzetnog rada koji američke i meksičke snage za sprovođenje zakona obavljaju svakog dana u borbi protiv kartela, organizacija za krijumčarenje i nasilnog kriminala" rekla je Monaco.

Monaco i drugi zvaničnici pominjali su nedavne zaplene oružja u okviru trogodišnje inicijative ATF-a pod nazivom Operacija Jug, koja pokušava da zaustavi protok vatrenog oružja u Meksiko u saradnji sa meksičkim vlastima.

Između fiskalne 2021 i 2022 godine, zaplena vatrenog oružja, koje je povezano sa Meksikom, povećala se za 17 odsto, dok se broj istraga ATF-a vezanih za krijumčarenje više nego udvostručio, rekao je Dettelbach.

Od oktobra 2022. do marta 2023. zaplijenjeno je skoro 2 hiljade komada vatrenog oružja u okviru operacije Jug, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Međutim, taj broj je umanjen ogromnim prilivom oružja u Meksiko, a neki eksperti kažu da same operacije sprovođenja zakona nisu dovoljne za rješavanje problema.

"Ne postoje jednostavna rješenja za taj problem, ali jedna očigledna politika je usvajanje strožijih zakona o kontroli oružja u Sjedinjenim Državama", izjavio je Jason Blazakis, direktor Centra za terorizam, ekstremizam i borbu protiv terorizma u Institutu za međunarodne studije Middlebury , na nedavnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa o transnacionalnim organizacijama.

"Jednostavno rečeno, Amerika naoružava meksičke narko kartele, a to mora da prestane“, rekao je on.