Nalozi, koji su prekršili uslove poslovanja kompanija, "koristili su obmanjujuće taktike za promovisanje prozapadnih narativa na Bliskom istoku i centralnoj Aziji" i vjerovatno su sprovodili niz tajnih kampanja u trajanju od pet godina, navodi se u izvještaju Univerziteta Stanford i Grafika, kompanije za analizu društvenih medija.

Twitter i Facebook, koji su podijelili svoje podatke o nalozima sa istraživačima, nisu javno identifikovali koji entiteti ili organizacije stoje iza kampanja, rekli su istraživači. Twitter je identifikovao SAD i Britaniju kao "pretpostavljene zemlje porijekla" kampanje, a Meta, matična kompanija Faceboka i Instagrama, identifikovala je SAD kao zemlju porijekla, navodi se u izvještaju.

Posljednjih godina internet kompanije zatvarale su online operacije uticaja koje potiču od autoritarnih režima u Kini, Rusiji i Iranu. Otkriće online operacije uticaja sa sjedištem u SAD-u koja koristi mnoge od istih tehnika, kao što su lažni ljudi i lažni sljedbenici da proguraju naraciju, postavlja pitanja o tome ko stoji iza tih napora, njihovih ciljeva i da li je operacija efikasna.

Na pitanje Glasa Amerike u četvrtak da li je američka vojska kreirala lažne naloge, brigadni general Ratnog vazduhoplovstva Pat Ryder, sekretar za štampu Pentagona, rekao je da će zvaničnici morati da pogledaju podatke koje su dali Facebook i Twitter. On je rekao da američka vojska sprovodi "operacije podrške vojnim informacijama širom svijeta".

"Očigledno, neću da govorim o tekućim operacijama ili određenim taktikama, tehnikama i procedurama, osim da kažem da djelujemo u okviru propisanih politika", rekao je on.

Povezivanje sa medijima, drugim stranicama

Istraživači su primijetili da su lažni nalozi na društvenim mrežama često postavljali linkove ka lažnim medijskim sajtovima, kao i "izvorima povezanim sa američkom vojskom", kao što su web siteovi u Centralnoj Aziji na kojima se kao sponzor navodi Centralna komanda SAD-a.

Pored toga, ovi neautentični nalozi povezani su sa člancima Glasa Amerike, međunarodnog emitera koji se finansira iz federalnih jedinica, i njegove sestrinske organizacije, Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, navodi se u izvještaju. Stranice lažnih medija su kopirali priče sa BBC Rusije, Glasa Amerike i drugih izvora.

Nekoliko suspendovanih naloga na društvenim mrežama bilo je povezano sa lažnim medijskim nalozima koji rade na perzijskom, kao što je Dariche News, koji je tvrdio da je nezavisna medijska kuća i da ima originalan sadržaj.

Američka Agencija za globalne medije (USAGM), koja nadgleda Glas Amerike i RSE, u četvrtak je rekla da nema saznanja o ovim nalozima.

"USAGM održava samo svoje zvanične naloge i web stranice na društvenim mrežama, koristeći najviše standarde kako bi osigurao da su zvanični nalozi zasnovani na činjenicama, dostupni i provjerljivi", rekla je portparolka Lesley Jackson u mailu.

USAGM ne radi sa drugim vladinim agencijama SAD ili drugim grupama na promovisanju sadržaja vijesti putem lažnih naloga na društvenim mrežama, potvrdila je ona.

"Sa svojom misijom da informiše, angažuje i povezuje ljude širom sveta u podršci slobodi i demokratiji, USAGM će uvijek promovisati slobodan protok vjerodostojnih informacija onima kojima je potrebna i suprotstaviti se lažnim vijestima, dezinformacijama i cenzuri", rekla je Jackson.

Taktika

Taktike online kampanja uticaja bile su slične onima u drugim takvim kampanjama i uključivale su fiksiranje fotografija za kreiranje lažnih naloga i korištenje hashtagova i peticija u pokušaju da se izgradi podrška.

Jedan skup izvještaja u Centralnoj Aziji fokusirao se na vojne aktivnosti Rusije na Bliskom istoku i u Africi, ali je u februaru prebačen na rat u Ukrajini, "predstavljajući sukob kao prijetnju ljudima u Centralnoj Aziji", navodi se u izvještaju.

Nalozi su povezani sa peticijom, čije je autorstvo nejasno, u kojoj se "poziva kazahstanska vlada da zabrani ruske TV kanale", navodi se u izvještaju.

Istraživači su rekli da taktika neautentičnih naloga zapravo nije radila na stvaranju angažmana. Većina postova i tweetova dobila je samo nekoliko likeova ili retweetova. Većina naloga je imala manje od 1.000 pratilaca.

Dopisnica Pentagona Carla Baeb učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Biden i Zelenski su također zatražili od međunarodnih zvaničnika da procijene bezbjednost elektrane, u svjetlu strahovanja od nuklearne katastrofe poslije međusobnih optužbi Moskve i Kijeva za granatiranje nuklearke u južnoj Ukrajini.

"Dvojica lidera su takođe zatražila od Rusije da vrati Ukrajini punu kontrolu nad nukearnom elektranom Zaporožje i pozvala na pristup Međunarodne agencije za atomsku energiju elektrani", navodi se u saopštenju iz Bijele kuće poslije razgovora.

Najveću evropsku nuklearku u martu su okupirale ruske snage, i kompleks je blizu prvih linija fronta, zbog čega je proteklih nedjelja bila pod stalnim napadima.

"Rusija bi trebalo da pristane na uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane" i dozvoli posjetu "IAEA što je prije moguće da bi se provjerila bezbjednost sistema", saopštila je na konferenciji za novinare portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre uoči objavljivanja saopštenja.

Nuklearna elektrana Zaporožje u četvrtak je privremeno bila isključena sa elektromreže zbog štete pričinjene u požaru, što je izazvalo nestanak struje u regionu i povećalo strahovanja od nuklearne katastrofe.

Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom prethodno je saopštila da je nuklearka prvi put isključena iz elektromreže nakon što je u požarima oštećen jedan od električnih vodova koji elektranu povezuje sa mrežom.

"Kao rezultat toga, dva preostala funkcionalna reaktora su isključena sa mreže. Potezi okupatora izazvali su potpuno isključenje nuklearke sa elektromreže - prvi put u historiji", navodi se u saopštenju.

Zbog štete, isključena su dva preostala reaktora, ali je jedan brzo priključen, a obnovljeno je i snabdijevanje električnom energijom u tom području, rekao je guverner regiona Jevgenij Balitski kojeg je postavila Rusija.

Oštečeni vod, je po svemu sudeći, drugačiji od onog kojim se napajaju sistemi za rashlađivanje koji su ključni za bezbjedan rad reaktora, prenosi agencija AP.

Zaporožje snabdijeva Ukrajinu sa više od 20 odsto električne energije, a dvije strane se međusobno optužuju za napade na taj objekat zbog kojih međunarodna zajednica strahuje da bi moglo doći do nuklearne katastrofe.

Kijev je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) prenio da su u granatiranju, ranije ove nedjelje, oštećeni transformatori u obližnjoj termoelektrani i da je to na nekoliko sati poremetilo snabdijevanje Zaporožja električnom energijom.

Do sada, 13 država je usvojilo zakone o zabrani većine abortusa, koji su bili već pripremljeni i čekali odluku najvišeg suda zemlje da ukine odluku da je pravo na abortus garantovano Ustavom.

Većina tih država je počela da svoje zabrane sprovodi ubrzo poslije odluke Vrhovnog suda 24, juna, ali su Idaho, Tennessee i Texas morali da sačekaju 30 dana od trenutka kada je sudska odluka zvanično zavedena, nekoliko nedjelja nakon što je objavljena.

Taj rok je istekao u četvrtak. Zakon Sjeverne Dakote o abortusu treba da stupi na snagu u petak.

Promjena neće biti dramatična. Sve pomenute države, sa izuzetkom Sjeverne Dakote, već imaju zakone protiv abortusa koji u velikoj mjeri blokiraju pacijentkinjama pristup proceduri. Također, većina klinika u kojima se obavljao abortus u tim državama su ili prestale da nude te usluge, ili se preselile u druge države gdje je abortus i dalje legalan.

Texas, druga najveća država u zemlji, zabranila je većinu abortusa nakon što se otkriju otkucaji srca fetusa, što može biti već u šestoj nedjelji trudnoće, prije nego što mnoge žene i utvrde da su trudne. Zabrana je na snazi već skoro godinu dana, budući da su sudovi odbili zahtjeve da blokiraju zakon prošlog septembra.

Dok su klinike imale ozbiljna ograničenja u uslugama koje mogu da pruže, zvanično su prestale da nude proceduru abortusa na dan odluke Vrhovnog suda. Republikanski sekretar za pravosuđe u toj državi Kenneth Paxton tvrdio je da državni zakoni o zabrani abortusa, donijeti prije nego što je abortus legalizovan 1973. godine, mogli da se sprovedu prije nego što se usvoje novi zakoni u toj sferi.

Kao i u slučaju postojeće zabrane abortusa u Texasu, novim zakonom ne prihvataju se izuzeci u slučaju silovanja ili incesta. Umjesto toga, izuzetak se pravi u slučajevima kada su ugroženi život ili zdravlje žene.

Texas je osporio pravnu interpretaciju federalne vlade čiji je cilj bio da se od teksaških bolnica traži da pruže usluge abortusa ukoliko je život majke ugrožen. U srijedu, federalni sudija je privremeno blokirao vladu u sprovođenju te intepretacije. Texas tvrdi da bi se na osnovu federalnih smjernica od bolnica tražilo da obavljaju abortuse prije nego što je očigledno da je život majke ugrožen, što bi predstavilo kršenje državnog zakona.

Slična situacija se odigrala u Idahu, ali je federalni sudija u toj državi u srijedu donio odluku da državna zabrana abortusa predstavlja kršenje federalnog zakona.

Okružni sudija Lynn Winmill rekla je da država ne može da sprovodi zabranu abortusa u slučajevima kada su trudnice iskusile nepredviđeni zdravstveni problem koji im je ozbiljno ugrozio zdravlje i život. Zabrana abortusa u Idahu znači da svi abortusi predstavljaju krivično djelo, ali se ljekarima omogućava da se brane pred sudom i dokažu da je procedura bila neophodna da bi se spasio život majke ili je urađen u slučajevima silovanja ili incesta.

U Tennesseeju, samo dvije od šest klinika u kojima se vrše abortusi nastavile su da nude tu uslugu nakon što je ukinuta presuda kojom je legalizovan abortus na nacionalnom nivou. To su učinile iako je ta država uvela zakon o zabrani abortusa nakon otkrića otkucaja srca kod fetusa, sličan onome koji je usvojen u Texasu. Prema novoaktiviranom zakonu, i prethodnom zakonu, ljekari koji prekrše zakon mogli bi da dobiju kaznu i do 15 godina zatvora.

U Idahu, veći dio zakona o zabrani abortusa je stupio na snagu u četvrtak, ali zbog presude federalnog sudije u srijedu, država ne može da krivično goni ljekare koji obavljaju abortus u medicinski hitnim situacijama.

Većina abortusa u Idahu je zabranjena 12. augusta, kada je Vrhovni sud te države dozvolio da stupi na snagu drugi zakon kojim se potencijalnim rođacima embriona ili fetusa dozvoljava da tuže klinike i ljekare koje vrše abortuse.

Sjeverna Dakota također čeka da vidi da li će njen zakon o zabrani abortusa biti primijenjen. Advokati jedine preostale klinike za abortuse u toj državi, koja se nedavno preselila nekoliko milja dalje u Minnesotu, tražili su odlaganje zakona u namjeri da podnesu tužbu kako bi osporili zabranu. Sudija bi trebalo da donese odluku o njihovom zahtjevu do kraja ove nedjelje.

Memorandum Stevena Engela, tadašnjeg šefa Ureda pravnog savjetnika Ministarstva pravde, i Edwarda O'Callaghana, još jednog visokog zvaničnika, napisan je 24. marta 2019., istog dana kada je Barr rekao Kongresu da "nema dovoljno" dokaza da optuži Trumpa za ometanje pravde u vezi sa istragom o Rusiji.

"Preporučujemo da zaključite da, prema principima federalnog tužilaštva, dokazi razvijeni tokom istrage specijalnog tužioca nisu dovoljni da se utvrdi da je predsjednik počinio krivično djelo ometanje pravde", navodi se u dopisu.

Dokument od devet stranica objavljen je kao odgovor na tužbu koja se poziva na Zakon o slobodi informacija koju su podnijeli Građani za odgovornost i etiku u Washingtonu, ili CREW, lijevo orijentirana organizacija za nadzor etike sa sjedištem u glavnom gradu nacije.

Ministarstvo pravde se odupiralo objavljivanju cijelog izvještaja, tvrdeći da on odražava osjetljiva interna razmatranja. Ali vijeće federalnog žalbenog suda prošlog petka je naredilo agenciji za provođenje zakona da izvještaj objavi.

Dopis je došao na kraju istrage specijalnog tužioca Roberta Muellera o navodima da je Trumpova kampanja bila u dosluhu s Rusijom kako bi promijenila ishod predsjedničkih izbora 2016.

U svom završnom izvještaju Barru, Mueller je napisao da nije pronašao dovoljno dokaza da su Trump ili njegovi saradnici bili u zločinačkoj zavjeri s ruskom vladom.

Ali Mueller je ostavio neriješeno pitanje da li je Trump opstruirao federalnu istragu, prepustivši Barru da odluči o tome.

Djelomično se oslanjajući na interni dopis Ministarstva pravde, Barr je utvrdio da Trump ne može biti krivično gonjen zbog ometanja pravde.

Barrova objava navela je Trumpa da u to vrijeme tvita: "Nema dosluha. Nema opstrukcije, kompletno i totalno oslobađanje od odgovornosti."

Barr, koji je bio kritičar istrage specijalnog tužioca prije nego što je postao drugi Trumpov državni tužilac početkom 2019. godine, izazvao je paljbu demokrata i drugih kritičara dajući Trumpu prolaz.

U svom dopisu Barru, dva najviša zvaničnika Ministarstva pravde napisala su da Muellerovi nalazi ne opravdavaju krivično gonjenje Trumpa.

"Dok se katalogiziraju radnje koje je predsjednik preduzeo, od kojih su se mnoge dogodile u javnosti, u Izvještaju se ne identifikuju radnje koje bi, po našoj procjeni, predstavljale opstruktivne radnje, učinjene u vezi sa postupkom koji je u toku, sa koruptivnom namjerom neophodnom da opravda krivično gonjenje prema statutu o opstrukciji pravde", napisali su zvaničnici.

Takođe su istakli da Trump nije optužen za bilo kakav zločin ili zločinačku zavjeru u vezi s ruskim miješanjem u izbore.

"Bila bi rijetkost da federalni tužioci pokrenu opstrukcijski postupak koji nije proizašao iz postupka u vezi sa posebnim zločinom”, navodi se u dopisu.

U saopštenju, CREW navodi da dopis "predstavlja zapanjujuće velikodušan pogled na zakon i činjenice za Donalda Trumpa".

"To značajno izokreće činjenice i zakon u korist Donalda Trumpa i nije u skladu s ozbiljnim čitanjem zakona o opstrukciji pravde ili činjenica koje je utvrdio specijalni savjetnik Mueller", navodi CREW.

CREW je kritikovao dopis zbog toga što je zaključak zasnovan na "činjenici da nije bilo osnovnog kriminalnog ponašanja, što nije ono što je Mueller pronašao".

Biden je naveo da će to omogućiti Ukrajini da nabavi protivvazdušne i artiljerijske sisteme i drugo oružje.

"Sjedinjene Države riješene su da podrže ukrajinski narod koji nastavlja da se bori da obrani svoj suverenitet. Znam da Ukrajinci imaju pomiješana osjećanja na ovaj Dan nezavisnosti s obzirom na to da su hiljade ubijene ili ranjene, milioni raseljenih iz svojih domova, a mnogi drugi bili žrtve ruskih zvjerstava i napada. Međutim, poslije šest mjeseci neumoljivih napada Ukrajinci su još ponosniji na sebe, svoju zemlju i 31. godinu nezavisnosti", poručio je Biden u saopštenju.

Drugi zapadni lideri također su izrazili čvrstu podršku Ukrajini. Britanski premijer Boris Johnson se na Dan nezavisnosti sastao se u Kijevu sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim i obećao dalju vojnu pomoć.

Paket, vrijedan 63, 6 miliona dolara, obuhvatiće dronove i municiju da bi ukrajinska vojska mogla bolje da prati i cilja ruske snage, navodi se u saopštenju iz Johnsonovog kabineta.

"Velika Britanija će i dalje biti uz svoje ukrajinske prijatelje. Vjerujem da Ukrajina može i da će pobijediti u ovom ratu", naveo je Johnson, koji položaj premijera napušta za manje od dvije sedmice.

U Britaniji, solidarnost sa Ukrajinom izražena je cvjetnim aranžmanima i muzikom. Britansko Ministarstvo odbrane tweetovalo je video benda škotske garde, koji je zadužen za muziku tokom promjene straže ispred Buckinghamske palate, kako izvodi ukrajinsku pjesmu koja je pobijedila na Euroviziji.

Ulaz u rezidenciju britanskog premijera bio je ukrašen vijencem od suncokreta - nacionalnog ukrajinskog cvijeta, prenosi agencija AP.

Brisel, sjedište institucija Evropske unije, također je bio ukrašen bojama ukrajinske zastave.

Njemački kancelar Olaf Scholz je u videu, objavljenom na nalogu na Twitteru, poručio da su nam "srca uz one koji svakodnevno životima plaćaju za ruski ratni teror, one koji su osakaćeni i ranjeni".

"Žalimo za onima koji su izgubili prijatelje ili članove porodice, koji su morali da bježe, koje su iz voljene domovine oteli ruski okupatori, koji su izgubili imovinu zbog ruskih bombi, raketa i granata", naglasio je on.

Njemački kancelar je također oštro kritikovao Rusiju, optužujući Kremlj za "nazadni imerijalizam" i naglasio da će Ukrajina "protjerati tamne sjenke rata zato što je snažna i hrabra, zato to ima prijatelje u Evropi i širom svijeta".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u video poruci naglasio da odbrana Ukrajine znači "odbijanje da se dozvoli da nasilje i haos vladaju međunarodnim odnosima". Rekao je da je Dan nezavisnosti Ukrajine "dan ponosa",

"Međutim, umjesto svečanosti, danas mislimo na stradale i na borce, na hrabrost i izdržljivost vašeg naroda", istakao je Macron.

Finska premijerka Sanna Marin uputila je sličnu poruku, nazivajući Ukrajince "hrabrim i nepokolebljivim".

"Uz vas smo. Nećemo skrenuti pažnju", rekla je Marin.

Ukrajina nudi lekciju "da će sloboda i demokratija uvijek pobijediti nad prinudom i nasiljem", rekao je španski premijer Pedro Sanchez.

Papa Franjo je šest mjeseci ruske invazije obilježio porukom o "suludosti" rata i žaljenjem zato što nevini na obje strane plaćaju cijenu. Također je upozorio na rizik od nuklearne katastrofe u Ukrajini, aludirajući na granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje koju su okupirali Rusi.

Franjo je više puta kritikovao rat, ali rijetko optužuje Rusiju ili predsjednika Vladimira Putina po imenu, što je dokaz da Vatikan pokušava da održi otvoren dijalog sa Moskvom, ocjenjuje AP.