RSS
Imigrantica iz Venecuele: „Žalim što sam došla u Sjedinjene Države”
Nakon što je za četiri mjeseca prešla gotovo pola kontinenta, trudna državljanka Venecuele kaže da žali što je emigrirala u Sjedinjene Države. Reporterka Glasa Amerike Divalizeth Cash srela ju je dva puta u Delawareu i Washingtonu.
Suha rupa "popila" novac Sarajlija
Bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka“ uzaludno je potrošio desetine hiljada maraka građana Sarajeva na potragu za vodom. Voda nije nađena, a on je tokom mandata naplatio 20.000 KM naknada na koje nije imao pravo.
Kada je bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka” u Sarajevu Enes Peštek 2018. godine odlučio potražiti izvor života u krugu preduzeća, činilo se to kao odlična ideja – bazen bi imao vodu potrebnu za rad i mjesečno bi na računima uštedio i do 19.000 maraka.
Novac za ovaj projekat su dali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo (KS) i Peštek se odmah bacio u potragu. Međutim, novac je potrošen, ali voda nije potekla. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da pritom nije poštovao pravila.
Privatnici su bušili bez valjanih dozvola. Peštek im je posao dodjeljivao direktnim sporazumima, dijeleći nabavku na više ugovora manje vrijednosti, zbog čega priliku za angažman nisu mogle dobiti firme registrovane za radove iz oblasti geologije. Na projekat je uzaludno potrošeno 54.400 maraka.
Iste godine Peštekovi najbliži saradnici iz preduzeća i Nadzornog odbora su ga nagradili za izuzetne rezultate rada. Uglavnom nezakonitim odlukama, dobivao je bonuse na plaću u vidu stimulacija i položajnog dodatka, a dali su mu i novac za liječenje – ukupno 20.000 maraka.
On je smijenjen sa pozicije direktora prije isteka mandata, u septembru 2021. godine, jer mu Vijeće Grada Sarajeva nije prihvatilo izvještaj o radu. Aktuelna uprava je projekat vodosnabdijevanja obustavila zbog neopravdanosti.
Peštek je odbio zvanično razgovarati sa novinarima CIN-a. Pogledajte priču:
Glasinačka kolica - remek-djelo u bogatoj prošlosti Bosne i Hercegovine
Glasinačka kolica, koja se nalaze u Naturhistorisches Museum u Beču, predstavlja artefakt glasinačke kulture željeznog doba i možda je jedan od najpoznatijih predmeta iz ovog perioda s prostora Bosne I Hercegovine.
Radi se o predmetu koji se najvjerovatnije koristio u obredne svrhe na kojem je posebno interesantno prisustvo prikaza ptica vodarica na kolima, što nije rijedak motiv u željeznom dobu, ali ljepota predmeta ukazuje da nije običan i da je pripadao nekoj istaknutoj ličnosti. Kopija vog predmeta nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Glasinačka kolica kao ritualni predmet
Brončana kultna kolica iz perioda starijeg željeznog doba s predstavama ptica vodarica pronađena su 1880. godine u tumulu na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad.
Važan aspekt u razvoju društvenih zajednica kroz sve prethistorijske periode zauzimaju religija i duhovnost. Religijski koncepti i njihove materijalne manifestacije dio su kulturnog identiteta prethistorijskih zajednica, baš kao i društveni i prirodni fenomeni, jer je u to vrijeme religijska komponenta bila neodvojiv dio svih svakodnevnih aktivnosti. Iako su arheološki nalazi koji dokumentiraju religijska shvatanja brojni, danas ih je teško konkretno tumačiti zbog nedovoljnog poznavanja njihovog značenja u okviru lokalnih tradicija.
„Kult mrtvih najizrazitija je manifestacija u religijskom i društvenom životu zajednica brončanog i željeznog doba. Veliki broj grobova, pojedinačnih ili organiziranih ukopa u nekropolama, te nalazi u njima, konkretnije ukazuju na ritus ukapanja i pogrebne običaje koji su se razlikovali i na osnovu hijerarhije, odnosno društvenog položaja pojedinca u zajednici, među kojima se posebno ističu kneževski grobovi željeznog doba“ govori arheologinja Andrijana Pravidur, kustosica Zemaljskog muzeja.
Kolicima ovoga tipa s predstavama ptica vodarica pripisuje se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog kasnog brončanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja s urnama. „Simbolici solarnog kulta pripisuju se i nalazi u obliku točka, diska, stilizirani prikazi ptica vodarica, bika, konja, te često korišten motiv svastike koji se aplicirao na predmete u svakodnevnoj upotrebi“, objašnjava Pravidur, dodajući kako su vjerovatno ova kultna kolica načinjena na području Glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnosti s kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini.
„Motiv ptica vodarica kroz predstave figura ili protoma čest je i od samog početka željeznog doba, te ga susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i brončanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol. Ova kultna kolica jedinstven su primjer s glasinačkog područja te su najvjerovatnije pripadala nekoj istaknutoj ličnosti koja je imala poseban položaj i ulogu u društvu“, kaže Pravidur.
Bogata prošlost Bosne i Hercegovine
Najraniji tragovi aktivnosti modernog čovjeka na ovim prostorima tokom starijeg kamenog doba (paleolitika) dokumentirani su različitim oblicima kamenog i koštanog oruđa i oružja. Promjene u organizaciji gospodarskog i društvenog života koje su uslijedile tokom mlađeg kamenog doba (neolitika) odrazile su se i na materijalnim ostacima kultura koje karakterizira proizvodnja keramičkog posuđa kao i nove tehnike u izradi kamenih izrađevina.
Bakreno doba (eneolitik) karakterizira upotreba metala, odnosno bakra koji je sve češće zamjenjivao kost i kamen u izradi oruđa i oružja. Tokom brončanog i željeznog doba upotreba različitih izrađevina od bronce i željeza imala je dalekosežne posljedice za daljnji razvoj ljudskih zajednica koje karakteriziraju novi oblici materijalne i duhovne kulture, razvoj rudarstva i metalurgije te sve naglašenija socijalna diferencijacija.
„Slijedeći tragove materijalne kulture izložba Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba ilustrira svakodnevni života prethistorijskih zajednica – od kulture stanovanja, privrednih aktivnosti do vjerovanja i umjetnosti, rekonstruirajući vrijeme formiranje društva i kulturnog razvoja na ovim prostorima. Ona svjedoči o kulturnim dostignućima, tehnologiji, društvenim kontaktima, prenosu znanja i ideja, trgovini i razmjeni kada je ovo područje intenzivno bilo uključeno u kulturne, društvene i političke tokove ondašnjeg poznatog svijeta“ , objašnjava Pravidur.
Pogrebni običaji starih društava
No, Glasinačka kolica nisu jedini predmet koji privlači znatiželjne oči. U postavci Zemaljskog muzeja značajno mjesto zauzimaju kako ostaci broda, tako i jedan skelet.
Izloženi skeletni ukop ilustrira pogrebne običaje jednog od najznačajnijih nalazišta željeznog doba na prostoru današnje sjeverozapadne Bosne, Donje Doline kod Bosanske Gradiške.
„Pogrebne običaje na ovom lokalitetu odlikuje biritualnost, odnosno prisutnost oba načina pokapanja, inhumacije i incineracije, na istoj nekropoli. Počeci nekropole u Donjoj Dolini mogu se povezati s kasnim brončanim dobom, dok ukopavanje traje sve do kraja latenskog razdoblja“, priča Pravidur, dodajući ako . najveći broj ukopa pripada skeletnim ukopima u ravnim grobovima koji se javljaju tokom cijelog željeznog doba, dok se ukopi spaljenih pokojnika vežu za početak i kraj ukopavanja na nekropoli.
Spaljivanje pokojnika je obavljano unutar prostora nekropole, a u nekim primjerima i nakit je spaljivan zajedno s pokojnikom pa su takvi nalazi u grobove dospjeli oštećeni vatrom. U većini slučajeva nakit je, kao i keramičke posude, priložen nakon spaljivanja, obično u urnu ili jamu s pepelom. Ispod kuća sojeničkog naselja pronađeno je i nekoliko skeletnih grobova u drvenim sanducima.
„Posebnu pojavu predstavljaju dvojni ukopi sa skeletima položenim jedan uz drugi, ukopi majke i djeteta, te dvojni ukopi muškarca i žene suprotne orijentacije. Kako se u nekim primjerima dvojnih grobova radi o istovremenom ukopu, vjerovatno je riječ o ukopu međusobno bliskih osoba“, dodaje kustosica.
Materijal otkriven u grobovima unutar nekropole ukazuje na sličnosti sa susjednim skupinama željeznog doba, kao što je kulturni kompleks Glasinac, ali postoje i važne paralele koje povezuju ovaj prostor s halštatskim grupama na sjeveru. Raznovrsnost i bogatstvo nalaza u opremi grobova ukazuje na društveni status pojedinaca i izdvajanje aristokracije. Pojava defanzivnog naoružanja, poput brončanih kaciga, brončanih i željeznih štitova ili sjekira, ukazuju na poznate karakteristike bogatih ratničkih pa i kneževskih grobova starijeg željeznog doba na zapadnom i centralnom Balkanu. Izuzetno bogatstvo nalaza u velikom broju ženskih grobova, poput raskošnih fibula, ogrlica, narukvica ili pojaseva, ukazuje i na poseban status i položaj žena u društvu, koji je u kontekstu društvene diferencijacije mogao biti stečen tokom života ili naslijeđen rođenjem.
Kanada lovi osumnjičene za napade nožem u kojima je ubijeno 10, a ranjeno 15 ljudi
Kanadska policija traga za dvojicom osumnjičenih za napad nožem u kojem je ubijeno 10 ljudi i ranjeno najmanje 15 drugih, uglavnom u rijetko naseljenoj domorodačkoj zajednici rano u nedjelju.
Ubadanja nožem na 13 mjesta zločina bila su među najsmrtonosnijim masovnim ubistvima u modernoj kanadskoj povijesti i sigurno će odjeknuti u cijeloj zemlji, koja nije navikla na napade masovnog nasilja kakvi se češće viđaju u Sjedinjenim Državama.
"Šokiran sam i skrhan današnjim užasnim napadima", rekao je premijer Justin Trudeau u izjavi. "Kao Kanađani, tugujemo sa svima koji su pogođeni ovim tragičnim nasiljem i sa ljudima Saskatchewana."
Policija je dvojicu osumnjičenika imenovala Damiena Sandersona (31) i Mylesa Sandersona (30), dajući fotografije i opise, ali bez dodatnih detalja o njihovim motivima ili žrtvama.
U izjavi domorodačkih vođa navedeno je da su napadi mogli biti povezani s drogom.
"Ovo je uništenje s kojim se suočavamo kada štetne ilegalne droge napadnu naše zajednice", rekla je Federacija suverenih domorodačkih naroda. Grupa predstavlja 74 prve nacije u Saskatchewanu.
Majka dvoje djece je među 10 ubijenih, izvijestili su lokalni mediji pozivajući se na ženina bivšeg partnera.
"Bolesno je kako zatvor, droga i alkohol mogu uništiti mnoge živote", rekao je Michael Brett Burns za televizijsku mrežu Aboridžinskih naroda.
U maju je program Saskatchewan Crime Stoppers, program koji potiče javnost na suradnju s policijom, označio Mylesa Sandersona kao "nezakonito na slobodi". Nije bilo dodatnih detalja o tome zašto je tražen.
Dvojica muškaraca viđena su kako putuju u crnom Nissanu Rogue i uočena u gradu Regina, oko 320 km (200 milja) južno od napada u James Smith Cree Nationu i selu Weldon, rekla je policija.
"Čini se da su neke od žrtava možda bile meta, a neke su mogle biti nasumične. Stoga bi bilo vrlo teško govoriti o motivu u ovom trenutku", rekla je Rhonda Blackmore, zapovjednica Kraljevske kanadske konjičke policije Saskatchewana na konferenciji za novinare.
Možda ima još ozlijeđenih žrtava koje su se same prevezle u razne bolnice, rekla je policija.
James Smith Cree Nation je autohtona zajednica s populacijom od oko 3400 ljudi koji se uglavnom bave poljoprivredom, lovom i ribolovom. Weldon je selo od nekih 200 ljudi.
Izabrano starješinstvo nacije proglasilo je izvanredno stanje "kao odgovor na brojna ubojstva i napade na članove Nacije James Smith Cree" i uspostavilo dva centra za hitne operacije, stoji u priopćenju države.
Domorodačko stanovništvo čini manje od 5% kanadske populacije od oko 38 miliona i pati od viših razina siromaštva, nezaposlenosti i kraćeg životnog vijeka od ostalih Kanađana.
Trudeau je rekao da je njegova vlada bila u izravnoj komunikaciji s vodstvom James Smith Cree Nationa, dodajući da su "spremni pomoći na bilo koji način".
Prvi ubodi nožem prijavljeni su u 5:40 ujutro i unutar tri sata policija je izdala upozorenje za opasne osobe u cijeloj pokrajini. Do poslijepodneva su slična upozorenja izdana i u susjednim pokrajinama Saskatchewanu, Alberti i Manitobi.
Policijski bilteni pozivaju ljude da prijave sve sumnjive osobe i da poduzmu mjere opreza, uključujući sklanjanje na mjestu, dok se upozorava da ne uzimaju autostopere ili se približavaju sumnjivim ljudima.
"Ne napuštajte sigurnu lokaciju. Budite oprezni dopuštajući drugima da uđu u vašu kuću", stoji u jednom savjetu.
Policijsko upozorenje izdano malo nakon podneva kaže da bi se oni mogli nalaziti u Regini, jednom od najvećih gradova pokrajine, gdje je već mobilizirana velika policija zbog utakmice kanadskog nogometa na stadionu Mosaic blizu središta grada.
Međutim, Blackmore je rekao da nije poznato kamo bi se osumnjičenici uputili niti jesu li promijenili vozila.
"Užasno je što se danas dogodilo u našoj pokrajini", rekao je Blackmore, nazivajući napade jednim od najvećih, ako ne i najvećim u novijoj povijesti u pokrajini.
Zdravstvena uprava Saskatchewana aktivirala je hitnu reakciju dovodeći dodatno osoblje za liječenje žrtava, a kasnije je proglasila završenom jer "rizik velikog priljeva pacijenata zbog ove situacije više nije izražen".
"Možemo potvrditi da je više ljudi trijažirano i zbrinuto na više lokacija te da je upućen poziv za dodatno osoblje da pomogne u odgovoru na ovu situaciju", objavile su zdravstvene vlasti u priopćenju.
Njemačka firma uložit će 1,5 milijardi eura u izgradnju četiri vjetroelektrane u BiH
Njemačka firma pristala je izgraditi dvije vjetroelektrane u zapadnoj Bosni vrijedne 300 miliona eura, što je prvi dio projekta vrijednog 1,5 milijardi eura, priopćilo je u petak njemačko veleposlanstvo.
Ugovor o izgradnji farmi u mjestima Glamoč i Bosansko Grahovo u Federaciji BiH potpisali su ranije Ivan Vukadin, premijer Kantona 10 Federacije, i Andreas Chollet, menadžer razvoja njemačke firme wpd GmbH.
Ove dvije farme prvi su dio većeg projekta koji će uključivati izgradnju još dvije vjetroelektrane u obližnjem gradu Livnu - vjetroparka koji bi proizvodio 1000 megavata (MW) električne energije, navodi se u priopćenju.
Zapadnu Bosnu karakteriziraju visoke visoravni, što je čini pogodnom za proizvodnju energije iz vjetra.
Konzorcij kineskih firmi dogovorio je prošle godine izgradnju vjetroelektrane snage 84 megavata (MW) po cijeni od oko 100 miliona eura na tom području, u blizini grada Tomislavgrada, koja će biti najveća u BiH s godišnjom proizvodnjom od 236,6 gigavat sati električne energije.
BiH, koja proizvodi gotovo svu svoju energiju iz ugljena i hidroelektrana, ali ima za cilj povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, najveći je izvoznik električne energije na zapadnom Balkanu, s proizvodnjom energije koja čini 20% njezinog BDP-a.
BiH među zemljama sa najzagađenijim zrakom
Bosna i Hercegovina će, ponovo, prema izvještaju organizacije Human Rights Watch, tokom zimskog perioda, zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, biti među najzagađenijim zemljama u Europi.
Početak predizborne kampanje
Opšti izbori u BiH planirani su za 02. oktobar 2022.
Bidenov govor u Filadelfiji - "demokratijom kao maljem"
Govor američkog predsjednika se fokusirao se na ono što on vidi kao opasni trend s kojim je sučeljena Amerika, uslijed republikanaca koji podržavaju bivšeg predsjednika Trumpa, i za koje Biden kaže da su prijetnja demokratiji.
Zbog skupljih troškova života mogući nemiri u Evropi na zimu
LONDON - U pojedinim evropskim zemljama na zimu bi moglo da dođe do nemira, protesta i demonstracija zbog visokih cijena energenata i povišenih troškova života, objavila je firma za procjenu rizika Verisk Maplecroft .
Njemačka i Norveška su samo neke od država koje na dnevnom nivou osjećaju promjene u svakodnevnom životu zbog štrajkova zaposlenih, što je trend koji se već osjeća u Velikoj Britaniji, rekao je Reutersu analitičar Torbjorn Soltvet.
Poslednji izvještaj kuće za procjenu rizika pokazuje da je više od 50 odsto od 200 država iskusilo neku vrstu masovne mobilizacije u drugom ili trećem kvartalu 2022, što je najveći broj od 2016, otkako se taj indeks mjeri.
Na listi zemalja sa povišenim rizicima od nereda nalaze se i Bosna i Hercegovina, Švajcarska i Holandija, pokazuje izvještaj.
"Ne bi bilo iznenađujuće da se u razvijenim evropskim zemljama na zimu dese i ozbiljniji građanski nemiri", kaže Soltvet.
Agresija Rusije na Ukrajinu je ubrzala porast cijena hrane, koje su u martu u Evropi bile najviše ikad. Cijene energenata takođe su brzo rasle.
"A i dalje osjećamo posljedice pandemije kovida, posebno u lancu snabdijevanja", kaže analitičarka Himena Blanko.
Suše i klimatske promjene dodatno su uzrokovale povećanje cijena hrane i energenata.
Najveći socijalni nemiri u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na drugi kvartal, registrovani su u Ukrajini, na Kipru i Mauricijusu. Rusija je na sedmom mjestu, a Norveška na trinaestom.
150 godina Nacionalnog parka Yellowstone
U zapadnim američkim državama Montani i Wyomingu, Nacionalni park Yellowstone slavi svoju 150. godišnjicu promičući priče o domorodačkim plemenima koja su protjerana iz parka pri njegovom osnivanju.
Uređaj na roveru Perseverance počeo proizvoditi kisik na Marsu
Kada je rover Perseverance krenuo na Mars, sa sobom je odnio i jedan mali, ali vrlo bitan uređaj, MOXIE. MOXIE može stvarati kisik i naučnici su 31. avgusta iznijeli podatke o tome kako uređaj radi u različitim uslovima. Dokazano je da je sinteza kisika na Marsu, makar u malim skalama, moguća, i mnogi se pitaju da li je ovo početak teraformiranja Marsa.
Ugljični dioksid u atmosferi Marsa osnova za dobijanje kisika
Atmosfera Marsa je potpuno drugačija od Zemljine atmosfere i zapravo pomalo podsjeća na ranu Zemlju. U njoj ima oko 96% ugljičnog dioksida, 2.6 % molekularnog dušika, 1.9 % argona, 0,16 % molekularnog kisika (O2) i 0,06 % ugljičnog monoksida. Suprotno tome, Zemljina atmosfera se većinski sastoji od dušika, oko 78%, te oko 21% kisika. Ovo znači, da ako bi jednog dana ljudi, nekim čudom, ipak krenuli stvarati kolonije na Marsu, bio bi potreban odgovarajući izvor kisika. To je moguće postići putem elektrolize ugljičnog diokida.
Pod vođstvom Massachusetts Institute of Technology (MIT), kreiran je Mars Oxygen In-Situ Resource Utilization Experiment (MOXIE). To je mali instrument, mase oko 15 kilograma, dimenzija 24x24x31 centimetar, na roveru Perseverance koji je dizajniran za pretvaranje ugljičnog dioksida u kisik za disanje. Kisik je ključan za ljudsku misiju na Mars. Od februara 2021. uređaj je radio sedam puta, svaki put proizvodeći oko 6 grama kisika po satu. To je u rangu sa sposobnostima malih stabala ovdje na Zemlji.
Ovo je prva demonstracija sinteze kisika uz korištenje resursa s površine druge planete i dokazano je da je koncept moguć. Prema izvještaju, objavljenom nedavno u magazinu Science, MOXIE je sada radio u različitim uslovima na Marsu, i danju i noću, kroz različita marsovska godišnja doba.
Naučnici očekuju da bi verzija instrumenta otprilike 100 puta veća od MOXIE mogla potencijalno stvoriti kisik za disanje za buduće astronaute koji posjete Crvenu planetu. Ovo je izuzetno važno, pošto, ukoliko članovi potencijalnih budućih misija na Mars ne bi mogli proizveesti kisik na ovoj planete, on bi im morao biti dopreman letjelicama, a to bi zauzelo isuviše prostora i tražilo isuviše energije za transport.
Ali, to nije sve: kisik koji bi proizveo MOXIE, odnosno njegove buduće inačice, također bi se mogli koristiti kao sastojak za raketno gorivo, oksidans za metan — što je vrlo važno kako bi se osiguralo da misija nije jednosmjerna. Raketa bi trebala 33 do 50 tona (30 do 45 metričkih tona) pogonskog goriva tekućeg kisika kako bi lansirala ljude s Marsa.
Da li je ovo teraformiranje Marsa?
Da li ovaj uređaj može promijeniti sastav atmosfere Marsa i pomoći teraformiranju te obezbijediti dovoljno kisika astronautima?
MOXIE je vrlo mali eksperiment i možemo reći kako njegovo djelovanje ne „zagađuje“ atmosferu Marsa. Procjenjuje se kako je količina proizvedenog kisika dovoljna tek za oko 100 sati disanja jednog astronauta. MOXIE je mogao pouzdano proizvesti otprilike 15 minuta kisika po satu u raznim surovim planetarnim uslovima. Radi se o ukupno 50 grama kisika.
Treba uzeti još jednu činjenicu u obzir: gustoća atmosere Marsa je daleko manja nego gustoća atmosfere na Zemlji. Najveća gustoća atmosfere na Marsu jednaka je gustoći koja se nalazi 35 km iznad površine Zemlje. Rezultirajući srednji površinski pritisak je samo 0.6% Zemljinog. Drugim riječima, potencijalni kolonisti se ne suočavaju samo s manjkom kisika, nego i s rjeđom atmosferom. To znači da je rad MOXIE nedovoljan da značajno promijeni atmosferu Marsa.
Međutim, svrha MOXIE i nije da mijenja atmoseru Marsa, nego da da omogući naučnicima bolji uvid u mogućnosti sinteze kisika i stvaranja funkcionalnog sistema za održavanje života.
Biden: "Amerika se bori za svoju vlastitu dušu"
Govoreći ispred historijske zgrade u Filadelfiji, Independence Hall, u kojoj su usvojeni ključni dokumenti američke države - Deklaracija nezavisnosti i Ustav Sjedinjenih Država - predsjednik Joe Biden je opisao stanje koje nazvao bitkom za "dušu nacije" uoči dolazećih izbora za Kongres, u novembru.
Demokratske vrijednosti Amerike su pod napadom snaga ekstremizma, lojalnih bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, rekao je predsjednik.
Gospodin Biden je republikance koji slijepo slijede bivšeg predsjednika Trumpa - nazvane MAGA republikanci, po sloganu 'Make America Great Again' - nazvao agentima "kaosa": "Oni prijete temeljima naše republike, našim osobnim pravima, provođenju pravde, samoj duši naše zemlje," rekao je, i pozvao Amerikance da se bore protiv ekstremizma svih vrsta.
No, on je istaknuo da to ne uključuje sve republikance. "Da budem potpuno jasan - nije svaki republikanac MAGA republikanac. ... Niti svaki republikanac prihvaća njihovu akstremnu ideologiju. Ja to znam jer sam mogao raditi zajedno sa tim ne-ekstremnim republikancima.," rekao je Biden. Ali, dodao je, velik dio Republikanske stranke je "u strahu" od bivšeg predsjednika Trumpa i njegovih sljedbenika.
Kao ilustraciju međustranačke suradnje je naveo usvajanje značajnih zakona u Kongresu, za koje su mnogi smatrali da u klimi stranačke podvojenosti nikada neće proći.
Od tih zakona, predsjednik Biden je posebno izdvojio paket mjera za ekonomski oporavak i financijski veoma jak zakon o obnovi infrastrukture, istaknuvši da se plodovi tih mjera već vide: ekonomija Amerike je u najvećem rastu od svih industrijski najrazvijenijih zemalja, naveo je.
Predsjednik Biden je govor završio podsjećanjem da američka demokracija nije zajamčena: "Moramo ju braniti i štititi. Moramo dići glas da ju podržimo. Svatko od nas."
Blizu dogovora o nuklearnom sporazumu sa Iranom
Pregovarači iz Irana i šest svjetskih sila navodno su blizu dogovora o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015., poznatog kao JCPOA - prema kojem su SAD i Europa ukinuli sankcije Iranu u zamjenu za ograničenja nuklearnog programa Teherana.
Vlada entiteta RS nezadovoljna brzinom traganja za nestalima
Predstavnici Vlade Republike Srpske su upozorili na sporost u traženju posmrtnih ostataka osoba srpske nacionalnosti koje su nestale u proteklom ratu naglašavajući da bi bilo potrebno čak 183 godine da se ova lica pronađu ukoliko bi se identifikacija nastavila ovom dinamikom.
Srebrenica: Svaki dan - dan nestalih
Pod sloganom „Gdje su?“, u Memorijalnom Centru Srebrenica-Potočari obilježen je Međunarodni dan nestalih. Učesnici skupa pozivaju institucije na intenziviranje aktivnosti i poručuju da nikada neće odustati od traganja za svojim najmilijima.