Svoje sjedište premjestila je oko kilometar i po dalje, na istoj saobraćajnici State street (Državnoj ulici), kojom se prelazi u državu Virdžinija – gdje je abortus zakonita medicinska procedura.

Međutim, samo preseljenje – sa sobom je nosilo niz izazova.

Bilo je potrebno da klinika prevaziđe niz logističkih prepreka, pravnih problema i protivljenje lokalne zajednice otkako je, u istoj ulici, ali sa druge strane državne granice - otvorena krajem jula 2022.

To iskustvo predstavlja novu komplikovanu stvarnost u vezi sa prekidom trudnoće – pošto je Vrhovni sud, u junu, poništio presudu Rou protiv Vejda kojom abortus više nije ustavna kategorija na federalnom nivou.

Zakoni kojima je pravo na abortus regulisano drastično se razlikuju od jedne do druge američke države – ostavljajući brojne zajednice bez pristupa toj medicinskoj proceduri.

Takav je slučaj u američkoj državi Tenesi, jednoj od desetak država koju predvode republikanci, gdje je uvedena gotovo potpuna zabrana prekida trudnoće nakon odluke američkog Vrhovnog suda.

Niti jedna klinika u krugu od 130 kilometara od grada Bristola ne pruža pacijentima mogućnost abortusa.

Virdžinija kao logično rješenje

Dajen Derzis, vlasnica preseljene klinike, susjednu državu smatrala je logičnim mjestom za preseljenje.

Derzis, koja je vlasnica klinike u Ričmondu i nekada u državi Misisipi, kaže da je ta medicinska ustanova angažovala ljekare koji putuju van Bristola da bi izvršili abortuse.

Embed share

Tračak nade za žene kojima je potreban abortus

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Brojni mještani Bristola u Virdžiniji, mjestu od oko 17.000 stanovnika u kom su republikanci bivšeg predsjednika Donalda Trumpa osvojili 68 odsto glasova na predsjedničkim izborima 2020, nezadovoljni su zbog otvaranja klinike.

Među njima su protivnici su abortusa, dok pojedini ne žele gužvu i buku zbog mogućih protesta – jer je sjedište klinike u susjedstvu naseljenom pretežno starijim osobama i porodicama.

Kris Harber, čija je kuća nadomak prilazu klinici, rekao je da su jednom prilikom demonstranti imali transparente čija su poruke bile neprikladne za njegovog osmogodišnjeg sina.

“Na jednom od njih pisalo je ‘Centar za žrtvovanje djece'… Da ga je vidio pitao bi me šta to znači – a zaista ne želim da mu to objašnjavam“, rekao je Harber.

Entoni Farnum, gradonačelnik Bristola u Virdžiniji, do sada je dobio na desetine poziva, poruka i mailova mještana koji su tražili zatvaranje klinike.

Izjavio je, međutim, da nema nikakvih ovlaštenja da to učini sve dok je u državi Virdžinija abortus legalan.

„Ukazao sam građanima da bi najbolje bilo da se obrate višim instancama vlasti”, kaže on.

Stefani Rozenvin, dio je osoblja klinike koja se premjestila iz Bristola u Tenesiju u Bristol u Virdžiniji.

Rozenvin, žrtva seksualnog napada u prošlosti, otpratila je pacijente klinike u Tenesiju – do nove lokacije u Virdžiniji. Polovinu radnog vremena provodi kao telefonski operater te medicinske ustanove.

Uprkos svim preprekama – kaže da je zahvalna na prilici da pomogne zaštiti prava na abortus i to u području odakle joj potiče porodica.

"Važno je da ova klinika nastavi sa radom. To je veoma potrebno”, zaključuje Stefani Rozenvin.

"Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana."

Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.", stoji u blogu posvećenom najnovijim rezultatima istraživanja o povjerenju u rad pravosuđa u BiH.

Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

"Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.", napisao je Murphy.

"Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana."

"Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.

Posljedice

Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.

Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.

Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih "velikih riba" koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.

Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.

Korak u pravom smjeru

Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.

U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.

Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti

Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.

VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.

Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.

Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.

Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD bit će uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini. ", stoji u objavljenom blogu.

Koordinator Europrajda Goran Miletić izjavio je da su mnogi vjerovali da se Eeroprajd neće desiti, ali je istakao da će svi programi biti održani, uključujući i šetnju, javlja FoNet.

Organizatori su i ranije najavli da će šetnja zakazana za sljedeću subotu u 17h ispred Skupštine Srbije biti održana i u slučaju da bude zabranjena.

MUP Srbije, koji je nadležan za zabrane skupova, još nije donio nikakvu formalnu odluku da zabrani šetnju u okviru Europrajda, a rok da se o tome izjasni je 96 sati pred manifestaciju.

Goran Miletić je istakao da su LGBT prava potrebna Srbiji i dodao da je vrijeme za jednakost i solidarnost. Naveo je da od Skupštine očekuje usvajanje zakona o istopolnim zajednicama, prenosi FoNet.

Marko Mihailović, u ime organizatora Prajda, okupljenima je rekao da je tri godine, kada su osvojili licencu za Europrajd, maštao o ovom danu i da je on trebalo da predstavlja pobedu zdravog razuma, vrijednosti, demokratije poštovanja pravnog poretka, javlja N1.

"Mislio sam da će to biti dan kad ćemo biti presrećni uspehom koji smo napravili, ali to nisu osećanja koja danas osećam“, rekao je Mihailović i dodao da se osjeća posramljeno jer "institucije nisu uradile dovoljno da zaštite Ustavom zagarantovana prava".

Kuma Prajda je Ivana Rašić Sajsi MC.

Kad je Emmanuel Obeng-Dankwa zabrinut zbog najamnine za svoj stan u New Yorku, ponekad odgađa kupiti lijekove za krvni pritisak.

“Ako nema novca, radije bih preskočio lijek nego bio beskućnik”, rekao je Obeng-Dankwa, 58-godišnji zaštitar.

On je među većinom odraslih u SAD-u koji kažu da se zdravstvena skrb u zemlji ne vodi dobro, prema novoj anketi Centra za istraživanje javnih odnosa Associated Press-NORC.

Sve u svemu, javnost daje još niže ocjene za troškove lijekova na recept, kvalitetu skrbi u domovima za starije osobe i brigu o mentalnom zdravlju, a samo 6 posto ili manje kaže da se te zdravstvene usluge u zemlji rade vrlo dobro.

"Kretanje američkim zdravstvenim sistemom iznimno je frustrirajuće", rekao je A. Mark Fendrick, direktor Centra za dizajn osiguranja Sveučilišta u Michiganu. "Pandemija COVID-a samo je pogoršala situaciju."

Više od dvije godine nakon početka pandemije, izgaranje zdravstvenih radnika i nedostatak osoblja muče bolnice diljem zemlje. A Amerikanci još uvijek imaju problema s dobivanjem osobne medicinske skrbi nakon što su zdravstveni centri uveli ograničenja jer je COVID-19 ubio i razbolio milione ljudi diljem zemlje, rekao je Fendrick.

Zapravo, anketa pokazuje da velika većina Amerikanaca, gotovo 8 od 10, kaže da su barem umjereno zabrinuti za dobivanje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi kada im je potrebna.

Osobito su odrasli crnci i hispanoamerikanci izrazito zabrinuti za pristup zdravstvenoj skrbi, pri čemu ih gotovo 6 od 10 kaže da su vrlo ili iznimno zabrinuti za dobivanje dobre skrbi. Manje od polovice odraslih bijelih osoba, njih 44%, izrazilo je istu razinu zabrinutosti.

Rasne razlike dugo su mučile američki zdravstveni sistem. One su bile posve jasne tokom pandemije COVID-19, a crnci i Hispanoamerikanci nesrazmjerno su više umirali od virusa. Crnci i Hispanjolci također čine nerazmjerno visoku stopu nedavnih infekcija majmunskim boginjama.

Pedeset i tri posto žena reklo je da su iznimno ili vrlo zabrinute za dobivanje kvalitetne skrbi, u usporedbi s 42% muškaraca.

Dok su Amerikanci ujedinjeni u svom nezadovoljstvu zdravstvenim sistemom, taj se dogovor raspada kada su u pitanju rješenja za njegovo popravljanje.

Otprilike dvije trećine odraslih smatra da je savezna vlada dužna osigurati da svi Amerikanci imaju zdravstveno osiguranje, pri čemu je vjerovatnije da će odrasli u dobi od 18 do 49 godina vjerovatnije zastupati to mišljenje nego oni stariji od 50 godina. Postotak ljudi koji vjeruju da je zdravstveno osiguranje odgovornost države porastao je posljednjih godina, s 57% u 2019. i 62% u 2017.

Ipak, ne postoji konsenzus o tome kako bi se ta pokrivenost mogla pružiti.

Otprilike 4 od 10 Amerikanaca kaže da podržava sistem zdravstvene skrbi s jednim obveznikom koji bi zahtijevao da Amerikanci svoje zdravstveno osiguranje dobivaju iz državnog plana. Više, 58%, kaže da preferiraju državni plan zdravstvenog osiguranja koji svako može kupiti.

Također postoji široka podrška politikama koje bi pomogle Amerikancima da plate troškove dugotrajne skrbi, uključujući plan osiguranja kojim upravlja vlada sličan Medicareu, zdravstvenom osiguranju savezne vlade za osobe od 65 ili više godina.

Umirovljenoj medicinskoj sestri Pennie Wright iz Camdena, Tennessee, ne sviđa se ideja o državnom zdravstvenom sistemu.

Nakon što je ove godine prešla na Medicare, iznenadila se što je sa svog godišnjeg posjeta liječnici, koji je nekoć bio potpuno pokriven njezinim privatnim planom osiguranja, otišla s računom od 200 dolara.

Više joj se sviđa fleksibilnost koju je imala na svom planu privatnog osiguranja.

"Osjećam se kao da imamo najbolji zdravstveni sistem na svijetu, imamo izbor kamo želimo ići", rekao je Wright.

Većina Amerikanaca, otprilike dvije trećine, bili su sretni što je vlada uskočila i omogućila besplatno testiranje na COVID-19, vakcinea i liječenje. Otprilike 2 od 10 bilo je neutralno u vezi s odgovorom vlade.

Državna sredstva za besplatne testove na COVID-19 presušila su početkom mjeseca. I dok Bijela kuća kaže da će najnovija serija preporučenih docjepljivanja za COVID-19 biti besplatna za svakoga ko ga želi, nema novca pri ruci za kupnju budućih serija docjepljenja za svakog Amerikanca.

Osamdeset posto kaže da podržava saveznu vladu u pregovorima za niže cijene lijekova. Predsjednik Joe Biden ovog je ljeta potpisao značajan zakon kojim se Medicareu omogućuje pregovaranje o cijenama lijekova na recept. Očekuje se da će ovaj potez poreznim obveznicima uštedjeti čak 100 milijardi dolara u sljedećem desetljeću.

"Troškovi lijekova trebali bi biti niski, na minimumu kako bi si ih svako mogao priuštiti", rekao je Obeng-Dankwa, iznajmljivač iz Bronxa koji ima problema s plaćanjem lijekova. “Oni koji su siromašni trebali bi moći dobiti sve potrebno zdravlje koje im je potrebno, na isti način na koji netko tko ima novca da to plati.”

* Anketa na 1505 odraslih osoba provedena je od 28. jula do 1. avgusta koristeći uzorak izvučen iz NORC-ovog panela AmeriSpeak koji se temelji na vjerojatnosti, a koji je osmišljen da bude reprezentativan za stanovništvo SAD-a. Margina pogreške uzorkovanja za sve ispitanike je plus ili minus 3,6 postotnih bodova.

Neki od načina smanjivanje ovisnosti svijeta, naročito evropske regije, o Rusiji, jesu prelazak na ukapljeni plin, pojačavanje kapaciteta izvora obnovljive energije, ali i nuklearna energija. Međutim, kod nuklearne energije treba biti oprezan jer dio uranijuma za potrebe ovih elektrana dolazi ili iz Rusije, ili iz područja prema kojima Ruska federacija ima političke aspiracije, poput Ukrajine i Kazahstana.

Jedan od strateških značaja Ukrajine leži i u činjenici da je ova zemlja relativno bogata rudom iz koje se može ekstrahirati uranijum. Ukrajina je prva u evropskom regionu i po proizvodnji uranijuma, a deveta u svijetu.

Rusija, naravno, ima nešto veće rezerve i nivo proizvodnje urana, ali će se evropske zemlje koje imaju ugovore s ruskim proizvođačima urana za rad nuklearnih centrala morati preusmjeriti na druge izvore goriva, dok na ukrajinski uran, usljed trenutke krizne situacije, ne mogu još uvijek računati. Međutim, ovo ne znači da su zemlje Evrope osuđene na ovisnost o uranu Rusije i Ukrajine.

Koncentrisana energija atoma

Uran je primarno gorivo za nuklearne reaktore i njime se mora pravilno upravljati, na siguran i održiv način. Nedavna godišnja proizvodnja prirodnog urana u cijelom svijetu iznosila je između 55 000 i 65 000 tona metalnog urana. Procjenjuje se da oko 440 reaktora s kombinovanim kapacitetom od oko 390 GWe svake godine zahtijeva oko 74 000 tona koncentrata uranovog oksida koji sadrži oko 62 500 tona urana iz rudnika (ili ekvivalent iz zaliha ili sekundarnih izvora).

Najveći svjetski proizvođači uranijuma su, prema Svjetskoj nuklearnoj asocijaciji, Kazahstan, Australija, Namibija i Kanada. Značajni resursi rudarenja i proizvodnje uranijuma postoje i u Južnoafričkoj Republici, Kini i Brazilu.

Rudnik koji je u 2020. i 2021. proizvodio najviše uranijuma nalazi se u Kanadi, i zove se Cigar Lake, u vlasništvu Cameco/Orano. Najveći nadoknadivi resursi urana nalaze se u Australiji, prema procjenama Agencije za nuklearnu energiju u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (NEA/OECD) i Međunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA).

Uranijum je izuzetan energetski resurs jer je to koncentrovana energija. Slikovito rečeno, količina uranijuma veličine jednog jajeta može obezbijediti energiju potrebnu jednoj osobi za cijeli život. Da bi se dobila ta količina energije, potrebno je iskoristiti oko 88 tona uglja. Uranijum se u reaktorima koristi u obliku „peleta“, zapremine oko 1 kubni centimetar, koji daju energiju ravnu energiji jedne tone uglja.

Gdje se nalaze nuklearni reaktori?

U EU postoje 103 nuklearna reaktora u 13 od 27 članica, a proizvode oko 25% struje generisane u EU. Primjerice, Češka i Bugarska imaju po dva reaktora, Mađarska 1, u Njemačkoj rade još 3 dok su ostali ugašeni, a Francuska ima 56 nukelarnih reaktora od kojih dolazi oko 70% električne energije. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 11 reaktora, a SAD 93.

Međutim, reaktori u EU se razlikuju po dizajnu: u članicama koje su nekad pripadale tzv. „Istočnom bloku“ to su uglavnom VVER reaktori sovjetskog dizajna, dok su u Zapadnoj i Centralnoj Evropi, uključujući i NE Krško drugačiji, poput reaktora treće generacije EPR francusko-njemačkog dizajna.

Ovo ujedino znači da su različite zemlje, posebno današnje članice EU, istorijski razvijale drugačije puteve uvoza goriva za reaktore, uranijum dioksida. Zemlje bivšeg Istočnog bloka, primjerice Mađarska i Bugarska, više ovise o uranu s istoka – iz Kazahstana, Rusije i Ukrajine.

Od 2020. gotovo polovina urana koji se koristi za gorivo u Sjedinjenim Državama uvezeno je iz Rusije, Kazahstana i Uzbekistana. Ruski uran je činio 16% uvoza urana u SAD te godine, a uvoz iz Kanade i Kazahstana 22%. Izmijenjeni sporazum ovlastio je Sjedinjene Države da iduće godine od Rusije kupe čak 24% svog nuklearnog goriva. Međutim, usljed invazije na Ukrajinu, pravila igre su se promijenila i SAD se neće osloniti na Rusiju u pogledu urana, kao i druge zemlje koje su prije znatnu količinu urana uvozile iz Rusije.

Rusija također isporučuje gorivo koje se zove visokoprobni, nisko obogaćeni uran (HALEU) koje je obogaćeno od 5% do 20% i moglo bi se koristiti u naprednim nuklearnim elektranama za koje se očekuje da će se razviti kasnije ove decenije ili 2030-ih.

Zabrane na ruski uranijum

Američki senatori predstavili su zakon o zabrani uvoza ruskog urana u SAD. „Iako je zabrana uvoza ruske nafte, plina i ugljena važan korak, ne može biti posljednji", rekao je senator John Barrasso, koji je predstavio zakon.

Odluka bi mogla revitaliziratI i rudarenje i proizvodnju urana u saveznoj državi Wyoming, koja izvoze ima određene rezerve. Također, Sjedinjene Države bi trebale planirati izgradnju većih domaćih kapaciteta za opskrbu HALEU-om ako se donese zabrana.

Međutim, dok se SAD ponešto može osloniti na vlasititi uran, Kanada i Australije svoj, Evropska Unija se praktično mora u potpunosti osloniti na uvoz. U EU su postojali rudnici u kojima se vadila pehblenda, uranova ruda, koja se preračuje u uranij oksid. U Češkoj je postojao rudnik Jáchymov, i upravo su pehblendu iz ovog rudnika koristili Pierre i Maire Curie kako bi izolovali polonijum i radijum.

U nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj postojao je rudnik Wismut, kojeg su eksploatirali Sovjeti, ali svi njemački rudnici urana su zatvoreni nakon ujedinjenja Njemačke 1989. te je pokrenut proces remedijacije zemljišta. Evropska Unija će morati naći način da koriste nuklearne centrale i obezbijede nuklearno gorivo koji nije pod političkim utjecajem Ruske Federacije.

Za brojne britanske građane bila je jedini monrah za koga su znali - simbol svoje nacije, kraljevstva i Commonwaeltha. Oličenje britanske snage, karaktera - mnogo prije nego što je znala da će postati kraljica.

„Proglašavam pred vama da ću cijelog svog života, bio on dug ili kratak, biti predana službi vama, i službi našoj velikoj imperijalnoj porodici kojoj svi pripadamo”, bila je njena poruka kada je preuzela prijesto.

Sa 25 godina naslijedila je svog oca Georgea Šestog, skoro pet godina nakon što se udala za princa Philipa, rođenog u Grčkoj.

Tokom vladavine duge više od sedamdeset godina, vidjela je transformaciju društva i tehnologije, i upozoravala na opasnost odbacivanja svevremenih ideala zarad korištenja prednosti novih izuma.

Svoj prvi tweet je objavila 2014.

Nema mnogo rekorda koje nije oborila – vladala je duže od bilo kog drugog monarha na svijetu.

„Kao šef Commonwealtha, kraljica je imala veze sa prošlošću. Ponekad je teško pomiriti se sa tom prošlošću, jer kada razmišljate o Britanskom carstvu razmišljate o kolonijalnoj eksploataciji, na primjer. Ali kada je riječ o ovoj kraljici, prvo što vam pada na pamet je njena posvećenost toj organizaciji”, kaže Richard Fitzwilliams, autor i kraljevski analitičar.

Elizabetha je zastupala Britaniju u prijateljstvu sa onima koji su dijelili britanske vrijednosti slobode, jednakosti i demokratije. Sa dostojanstvom se suočavala sa onima koji nisu dijelili te vrijednosti. Biti viđen sa njom bio je način da se stvori utisak prestiža i značaja.

Kraljica nije bila imuna na kritike u sopstvenoj zemlji. Ljevica ju je napadala kao simbol institucije koja je prevaziđena u postmodernom, neoliberalnom i demokratskom svijetu, kao i teret za britanske poreske obveznike.

Smrt popularne princeze Diane bila je prilika za njene kritičare da je optuže za hladnoću i sporost u reagovanju na tu vijest.

„Ono što vam kažem sada, kao vaša kraljica, i kao baka, govorim od srca. Prvo, želim da odam počast Diani. Bila je izuzetno, nadareno biće”, poručila je povodom tog tragičnog događaja.

Vjenčanje njenog unuka princa Williama sa Kate Middleton donijelo je mladalački glamur staroj instituciji.

Kada se princ Harry oženio američkom glumicom Meghan Markle, Elizabetha je bila na čelu porodice za koju je djelovalo da drži korak sa vremenom – popularna, kulturno raznovrsna i globalna.

Međutim, uslijedila su teška vremena. Njen drugi sin princ Andrew bio je pod istragom zbog veza sa osuđenim zlostavljačem maloljetnica.

Harry i Meghan su se razišli sa kraljevskom porodicom zbog optužbi za rasizam.

Poslije smrti princa Philipa, Elizabhetinog supruga, 2021. godine, ostala je jedna nezaboravna fotografija – ožalošćena kraljica sjedi sama, u vrijeme dok Britanijom hara pandemija koronavirusa.

U septembru je imenovala 15. premijera Britanije za vrijeme svoje vladavine, što je bio i njeno posljednji veliki javni angažman.

Kraljica Elizabetha ostaće gigant u historiji britanske nacije, most između njene kolonijalne prošlosti i budućnosti globalnog igrača u svijetu veoma različitom od onog u kojem je rođena.

Tokom posjete Njemačkoj 2015, govorila je o brojnim promjenama koje je iskusila.

„Za našeg života, gospodine predsjedniče, vidjeli smo najgore ali i najbolje od našeg kontinenta. Bili smo svjedoci koliko brzo stvari mogu da se promjene na bolje, ali znamo da moramo da vrijedno radimo na tome da očuvamo prednosti poslijeratnog svijeta”, bile su njene riječi.

Britanska kraljevska tradicija sada je u rukama Elizabethinih nasljednika. Britanija koju nasljeđuju je drastično drugačija – u smislu demografije, kulture i ekonomije.

U globalnom, pluralističkom svijetu, njihov zadatak projektovanja slike britanske veličine, nije ništa manje komplikovan.

Trenutno, u Predstavničkom domu demokrate imaju većinu, ali je ona u Senatu tijesna - imaju 50 od 100 senatora, i u njihovu korist presuđuje potpredsjednica SAD-a kada je broj glasova 50-50.

Republikanci imaju velike šanse da preuzmu većinu u Predstavničkom domu, a demokrate se nadaju da će uspjeti da zadrže Senat. Ipak, ako već republikanci uzmu donji dom, to će biti dovoljno da opstruišu Bidenovu agendu.

Kako prolazi partija predsjednika na kongresnim izborima?

Loše. Statistike pokazuju da partija predsjednika na vlasti, koji je prvi put izabran, uglavnom gubi mjesta u Predstavničkom domu.

Za vrijeme Obame 2010. demokrate su izgubile čak 63 mjesta u Predstavničkom domu. Trump je 2018. izgubio 41 mjesto, i u oba slučaja kontrolu nad donjim domom preuzela je opoziciona partija.

Ove godine, republikancima su potrebna 4 mjesta kako bi dobili većinu od 435 članova Predstavničkog doma. Šanse da osvoje ta četiri mjesta su poboljšane takozvanim "gerrymanderingom", odnosno prekrajanjem granica glasačkih distrikta tako da idu u koristi određenoj političkoj partiji.

Republikanci su iscrtali nove granice distrikta kroz Skupštine na Floridi i u Texasu koje kontrolišu, dok je sud u New Yorku onemogućio demokratama da nacrtaju svoju mapu.

Analitičari procjenjuju da je za oko 35 mjesta u Predtavničkom domu neizvjesno ko će ih preuzeti.

Šta će biti sa Senatom?

Republikancima također treba samo jedno mjesto da bi imali većinu u Senatu, koji je trenutno podijeljen na 50-50.

Očekuje se da demokrate zadrže sedišta u Arizoni, Georgiji i Nevadi, a republikanci bi mogli da se predaju za mjesta u Pennsylvaniji i Wisconsinu, državama koje su glasale za Bidena 2020.

Sa druge strane, republikanci bi mogli da osvoje mesta u Coloradu i New Hampshireu.

Referendum o Bidenu

Iako Biden nije na listiću, kongresni izbori su često referendum o predsjedniku. Bidenova popularnost je blago pala preko ljeta poslije serije političkih pobjeda i dobrih vijesti iz ekonomije, ali je i dalje veoma niska.

Svega 38 posto podržava ono što Biden radi, prema anketi Reutersa i Ipsosa od kraja augusta. Oko 69 posto Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.

Trump također nije na listiću, ali podržava kandidate na predstojećim izborima koji misle isto kao on. Nagovijestio je da bi možda mogao da se kandiduje 2024.

Demokrate su malo bolje mobilisale svoje birače nakon odluke konzervativnog Vrhovnog suda SAD da zabrani abortus. Istovremeno, to je manje motivisalo republikance.

"Demokrate imaju više razloga za optimmizam, ali su njihove pozicije i dalje veoma rizične u oba doma Kongresa", kaže analitičar Jacob Rubashkin.

Također, demokrate se nadaju da će Trumpovi problemi sa zakonom odvratiti neodlučne glasače od republikanaca.

Ekonomska neizvjesnost

Očekivanja demokrata da će brz oporavak ekonomije posle pandemije poboljšati njihove šanse na izborima - nisu se ostvarila.

Iako je nezaposlenost drastično opala, inflacija je i dalje visoka, što je povećalo troškove hrane i energenata. Iako su neke cijene, poput benzina, sada pale, Federalne rezerve i dalje najavljuju da će morati strogo da kontrolišu inflaciju - što može da uspori ekonomski rast.

Anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.

Demokrate smatraju da će nedavno usvojeni zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, lekovi na recept biti jeftiniji.

Bijela kuća je također saopštila da je spremna da otpiše dio studentskih kredita-a demokrate se nadaju da će zato dobiti glasove i mlađe populacije.

Na privatnom susretu na imanju Balmoral u Škotskoj, britanska kraljica Elizabetha, koja nije mogla da otputuje u London zbog zdravstvenih problema, povjerila joj je zadatak formiranja nove vlade.

Truss je 15. premijer Britanije koju je imenovala Elizabetah i četvrta liderka Konzervativne partije u samo sedam godina - što je znak dugovječnosti britanske kraljice ali i nedavnog haosa u britanskoj politici.

Truss je služila kao sekretarica sa spoljne poslove u Johnsonovoj administraciji. Ima reputaciju jastreba u spoljnoj politici i obećala je čvrst stav prema zemljama kao što su Rusija i Kina, ali prvo mora da se suoči sa ozbiljnim problemima kod kuće.

„Suočavamo se sa ozbiljnim globalnim problemima izazvanim užasnim ratom Rusije u Ukrajini i posljedicama Kovida. Zajedno sa našim saveznicima, zalagaćemo se za slobodu i demokratiju širom svijeta”, rekla je Truss u obraćanju Britancima iz Downing Streeta.

Međutim eventualni politički medeni mjesec će vjerovatno kratko trajati.

„Devedeset posto svog vremena ona će morati da se bavi trenutnim pitanjima na domaćoj agendi, ekonomijom u krizi, štrajkovima, zdravstvom u krizi, ogromnim računima za energiju, i potencijalnim socijalnim nemirima", smatra John Kampfner, analitičar Chatham Housea.

Uprkos obećanju da će smanjiti poreze, navodi se da će Truss potrošiti do 150 milijardi dolara na zamrzavanje računa za energiju. Ona je obećala da će povećati potrošnju za odbranu na tri procenta društvenog proizvoda, što će prema procjenama koštati 180 milijardi dolara. U međuvremenu, obećala je da će nastaviti da pruža vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.

„U Ukrajini je dobro poznajemo. Uvijek je bila na prosvećenoj strani evropske politike. Vjerujem da ćemo zajedno moći da učinimo mnogo više za zaštitu naših zemalja i da osiguramo neuspjeh ruskih destruktivnih napora”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kao ministrica u vladi, Truss je zauzela čvrst stav prema Kini.

„Kina će biti označena tokom njenog premijerskog mandata, kako je sama najavila, kao prijetnja Velikoj Britaniji”, veruje Neil Melvin, analitičar sa Kraljevskog instituta.

Truss je također obećala da će raskinuti sporazum o Brexitu koji je Johnson potpisao sa Evropskom unijom u vezi sa Sjevernom Irskom.

„Najgori scenario je potpuni trgovinski rat, možete li zamisliti, između 27 evropskih zemalja i Britanije. U svakom slučaju, to će biti katastrofa. To će dodati ulje na vatru ionako prilično zastrašujućem stanju britanske ekonomije”, ističe Kampfner.

Američki predsjednik Joe Biden čestitao je Liz Truss porukom na Twitteru, ističući da se raduje produbljivanju „specijalnih odnosa” sa Britanijom.

"Ali Amerikanci, a posebno Bidenova administracija, su nevjerovatno oprezni u smislu da moraju da biraju između Britanaca i Evropske unije. Oni to smatraju lažnim izborom”, dodaje stručnjak Chatham Housea.

Analitičari zaključuju da se rijetko kada u historiji novi britanski premijer suočio sa tolikim teškoćama prilikom preuzimanja dužnosti.

Putin je na ekonomskom forumu u Vladivostoku poručio da su svi potezi Rusije "usmjereni na to da se pomogne narodu u Donbasu".

"To će na kraju dovesti do jačanja naše zemlje iznutra i njene spoljne politike", ocijenio je ruski lider.

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu krajem februara, a nakon što je bila primorana da odustane od napada na Kijev, usredsredila se na region Donbas u istočnoj Ukrajini gdje se proruski borci i ukrajinske snage sukobljavaju od 2014. godine.

Putin je takođe kritikovao sporazam, postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, o nastavku izvoza žitarica iz Ukrajine u svjetlu globalne krize u snabdijevanju hranom, i ustvrdio da žito ne ide u najsiromašnije zemlje.

Zajednički koordinacioni centar, koji nadzire primjenu sporazuma, rekao je da je do utorka više od 2,2 tone žita i drugih prehrambenih proizvoda napustilo ukrajinske luke na oko 100 brodova. Među destinacijama su Italija, Turska, Iran, Kina, Rumunija, Džibuti, Njemačka i Liban.

Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je agenciji Reuters da su ruske izjave o sporazumu "neočekivane" i "neosnovane".

Dok se Evropska unija priprema da predloži ograničenje cijena ruskog gasa, da bi pokušala da suzbije energetsku krizu, Putin je zaprijetio da će zaustaviti isporuku svih zaliha ako se EU odluči na taj potez.

"Nećemo ispoštovati ugovore. Nećemo isporučivati ništa ako je to suprotno našim interesima. Nećemo isporučivati gas, naftu, ugalj, ložno ulje - ništa" upozorio je Putin.

Evropa obično iz Rusije uvozi oko 40 posto zaliha gasa i 30 posto nafte.

U međuvremenu, britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je u srijedu da je tokom prethodna 24 sata bilo žestokih borbi u Donbasu, u sjevernoj Ukrajini blizu Harkova i u južnoj oblasti Herson.

"Više prijetnji širom 500 kilometara teritorije test su sposobnosti Rusije da koordiniše operacije i raspodijeli resurse. Na početku rata, neuspjeh Rusije da to uradi bio je jedan od razloga loših vojnih rezultata", navedeno je iz Ministarstva.

Erdogan je ovaj odgovor dao nakon novinarskog pitanja da li podržava moguće nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i da li će ovo pitanje biti tema tokom posjete Hrvatskoj.

Turski predsjednik je rekao da u vezi toga ne treba intervenisati visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, smatrajući da je to protivno demokratskim principima.

„Imamo period koji je kraći od mjesec dana. I u ovom periodu bilo kakva intervencija visokog predstavnika je intervencija demokratskom procesu u BiH”, kazao je Erdogan.

Za razliku od Erdogana, Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik po pitanju Izbornog zakona u BiH, saopćio je ranije State Department.

Turski predsjednik u posjetu BiH dolazi na početku predizborne kampanje i mogućnosti da Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona BiH.

Opći izbori u BiH se održavaju u oktboru. Krajem jula, visoki predstavnik je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona u BiH, dok je političarima dao vremena da pokušaju postići dogovor o suštinskim izmjenama.

Po dolasku u BiH, Erdogan se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, rekavši da su razgovarali o poboljšanju odnosa između Turske i BiH, te da su postigli dogovor da građani BiH u Tursku mogu putovati sa ličnom kartom.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao kako je uloga Turske „vrlo stabilizirajuća na području Zapadnog Balkana”.

„I kada smo mi unutar BiH u pitanju, Republika Turska i predsjednik Erdogan vodi jednu uravnoteženu politiku i imaju dobre odnose sa svima nama u BiH, bez obzira kom narodu pripadamo, iz kojeg dijela BiH dolazimo”, rekao je Džaferović.

Milorad Dodik, koji je poželio Erdoganu sve najbolje, kaže da je zadovoljan turskom politikom prema BiH.

„Nikada mi u Predsjedništvu nismo imali toliki stepen saglasnosti u razgovoru sa nekim kao što pokazuje, evo, kada je u pitanju predsjednik Erdogan. Kada nam neko dolazi sa Zapada, u najmanju ruku, nas trojica smo posvađani”, rekao je Dodik, koji se nalazi pod američkim sankcijama.

Ipak, tokom konferencije za novinare, Dodik i član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznijeli su suprotne stavove u vezi Schmidta, za kojeg je Dodik rekao ga treba protjerati iz zemlje.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je odgovorio da „sve ovo što je Dodik rekao zapravo prilog tezi da je Dejtonski mirovni sporazum prevaziđena kategorija i da ga treba mijenjati i da BiH treba drugačiji ustav”.

Komšić je pozvao visokog predstavnika da „dobro razmisli” o posljedicama koje njegove odluke mogu izazvati, dok je Džaferović rekao kako se protivi nametanjem suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.

Nakon BiH, Erdogan će posjetiti Hrvatsku i Srbiju.