RSS
Novi ruski komandant: Napeto u područjima u kojima se odvija "specijalna vojna operacija"
Novi komandant ruskih snaga u Ukrajini izjavio je da je njegova vojska pod pritiskom ukrajinske ofanzive na jugu i istoku, u oblastima koje je Rusija nedavno anektirala.
Guverner anektirane Hersonske oblasti, kojeg je postavio Kremlj, je izjavio da će civili iz četiri grada oko rijeke Dnjepar biti evakuisani.
„Situacija u područjima gdje se odvija specijalna vojna operacija može se opisati kao napeta”, izjavio je komandant ruskih snaga Sergej Surovikin za televiziju Rusija 24.
Vladimir Rogov, član ruskog savjeta u Zaporožju na jugu, kaže da su ukrajinske snage preko noći intenzivirale granatiranje grada Enerhodar, koji su takođe zauzeli Rusi. On je na Telegramu napisao da su pogođena predgrađa i blizina termoelektrane.
Sa druge strane, ukrajinski gradonačelnik Enerhodra, Dmitro Orlov, kaže da su za granatiranje odgovorni Rusi.
Ukrajinska vojska je saopštila da su ruske snage u protekla 24 sata lansirale rakete u nekoliko regiona, uključujući i Kijev i Zaporožje.
I Ukrajina i Rusija negiraju da gađaju civilne mete, a Kijev optužuje Moskvu za ratne zločine.
Sukobi u Ukrajini sada se intenzivno vode na jugu i istoku. Rusija je grupisala vojsku u Kupjansku i Limanu na istoku i području između Nikolajeva i mjesta Krivi Ri u Hersonskoj oblasti – za koju komandant Surovikin kaže da je pod konstantnim napadom.
Surovikin je priznao da postoji opasnost da ukrajinska vojska uđe u grad Herson, sa zapadne obale Dnjepra. Rusija je na početku invazije osvojila Herson, koji je ujedno ostao i jedini veliki grad pod njenom komandom.
Vladimir Saldo, guverner Hersonske oblasti kojeg je postavila Rusija, kaže da će civili iz četiri grada biti evakuisani jer postoji opasnost od ukrajinskog napada.
„Ukrajinska strana se priprema za veliku ofanzivu. Ruska vojska će odgovoriti na to, a tamo gdje vojska dejstvuje, civilima nije mjesto”, rekao je on.
Prema njegovim riječima koje prenosi TASS, između 50 i 60 hiljada ljudi biće evakuisano u narednih šest dana.
Kuća - nesigurno mjesto za ženu
Žene u BiH protekle sedmice su digle glas protiv nasilja nad njima koje je eskaliralo femicidom u Bihaću. Aktivistkinje za ljudska prava ističu da je potrebno više razgovarati o tome šta uraditi prije Sigurne kuće te uspostaviti mehanizme kako pomoći ženi da ne bi bila izložena nasilju.
Zlostavljanje ljudi koji su porobljeni u centrima za internet prevare
Širom jugoistočne Azije, centri za internet prevare kradu novac od ljudi u cijelom svijetu. Ali ono što možda ne znate je da su mnogi od prevaranata i sami žrtve. Prilog Davea Gruenbauma.
Blinken: Kina će predstavljati izazov za nacionalne interese SAD-a u narednim godinama
Državni sekretar SAD-a Antony Blinken rekao je da će Kina predstavljati izazov za nacionalne interese SAD-a u narednim godinama, ali uprkos "suprotstavljenim aspektima" postoje i "aspekti saradnje" u bilateralnim odnosima kao što je borba protiv klimatskih promjena i promicanje globalnog zdravlja.
Visoki američki diplomata je također ponovio američku posvećenost miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza usred promjene kineskog pristupa Tajvanu.
Kina smatra da status quo "više nije prihvatljiv" i nastoji da samoupravnu demokratiju stavi pod kontrolu Pekinga "u mnogo bržem vremenskom roku" i možda silom, rekao je Blinken.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je Kongres Komunističke partije Kine spreman da ovog mjeseca uruči treći petogodišnji mandat generalnom sekretaru Komunističke partije Xi Jinpingu.
"Konkurentski aspekt (odnosa SAD-Kina) je prvi i središnji", rekao je Blinken u ponedjeljak tokom rasprave s bivšom državnom sekretaricom Condoleezzom Rice u Stanfordu u Kaliforniji.
"Vidjeli smo kako se posljednjih godina pojavljuje sasvim drugačija Kina pod vodstvom Xi Jinpinga. Kod kuće je represivnija. Agresivnija je u inostranstvu i u mnogim slučajevima to predstavlja izazov za naše interese, kao i za naše vrijednosti", rekao je Blinken.
Strategija nacionalne sigurnosti Bijele kuće identificira Kinu kao žestokog konkurenta Sjedinjenim Državama.
Ali Blinken je dodao da je neke od "velikih problema" poput klime i globalnog zdravlja "mnogo teže riješiti" ako SAD i Kina "stvarno nisu uključene" u saradnju.
Xi je u Pekingu iznio 15 glavnih tačaka u govoru pred skoro 2.300 delegata Komunističke partije u nedjelju, obećavajući da će "odlučno čuvati nacionalnu bezbjednost i društvenu stabilnost", ostvariti modernizaciju kineske vojske i zalagati se za ujedinjenje "otadžbine". Xi je mislio na stavljanje Tajvana pod kontrolu Kine.
"Odlučno smo vodili veliku borbu protiv separatizma i uplitanja, pokazujući našu snažnu odlučnost i sposobnost da zaštitimo državni suverenitet i teritorijalni integritet i suprotstavimo se nezavisnosti Tajvana", rekao je Xi.
Na Stanfordu, Blinken je upozorio na zastrašujuće posljedice ako dođe do vojnog sukoba u Tajvanskom moreuzu.
"Količina komercijalnog saobraćaja koji svakoga dana ide do (Tajvanskog) moreuza i utjecaj na ekonomije širom svijeta je ogroman. Ako bi to bilo poremećeno usljed krize, trpjele bi zemlje širom svijeta”, rekao je Blinken.
Glavni američki diplomata je također dodao da bi, ako bi proizvodnja poluvodiča na Tajvanu bila poremećena zbog krize, došlo do "ekonomske krize širom svijeta".
"Xi Jinping je odveo Kinu od autoritarizma do oblika tehno totalitarizma", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Isntituta Kissinger Wilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.
Daly predviđa još "izolovaniju" Kinu koja se izoluje od "stranih ideja" i "stranih uticaja" pod Xijevim vodstvom u narednim godinama.
"Odnosi između SAD i Kine su niži nego što su ikada bili od uspostavljanja odnosa 1979. godine, a po mom mišljenju, oni još nisu našli dno“, rekao je Daly za Glas Amerike.
Miles Yu, bivši viši savjetnik State Departmenta, a sada direktor Kineskog centra na Hudson institutu, rekao je za Glas Amerike da ne očekuje nikakva iznenađenja od 20. Kongresa Kine i da je Xi na putu do trećeg petogodišnjeg mandata.
U nedavnoj izjavi, senatori Bob Menendez i Jim Risch, predsjedavajući i visoko rangirani član Komiteta za vanjske poslove, rekli su kako "Xi Jinping učvršćuje svoju moć" i da će"široko rasprostranjena kampanja Komunističke partije ugnjetavanja i ekonomske nestabilnosti biti nastavljena".
Kongresna komisija: Tajna služba plaćala "astronomske cijene soba" u Trumpovim hotelima
Privatna kompanija Donalda Trumpa tražila je od Tajne službe da plaća sobe u njegovim hotelima i odmaralištima po višim cijenama od onih koje američka vlada dozvoljava za svoje radnike, najmanje 40 puta za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata, uključujući dvije situacije kada su agentima sobe naplaćivane više od 1.100 dolara za noć, pokazuju dokumenta koja je u ponedjeljak objavila kongresna komisija za nadzor rada vlade.
Tajnoj službi su sobe naplaćene po cijeni od više od 800 dolara za noć najmanje 11 puta, kada su agenti odsedali u Mar-a-Lagu na Floridi, Trumpovom hotelu u Washingtonu i drugim lokacijama, saopštila je komisija Predstavničkog doma za nadzor vlade. Također je zabilježeno da je Trump dok je bio predsjednik više od 500 puta posjetio svoje hotele i odmarališta.
"Astronomske" cijene ukazuju da su "poreski obveznici možda doprinosili povećanju profita kompanijama bivšeg predsjednika koje nisu sjajno poslovale", napisala je članica Predstavničkog doma iz New Yorka, Carolyn Maloney u pismu Tajnoj službi u ponedjeljak, u kome je zahtijevala dodatne informacije.
Trumpova organizacija demantuje da su cene naplaćivane Tajnoj službi bile problematične i navodi da je sobe i druge usluge po realnoj cijeni, uz velike popuste ili čak besplatno.
"Porodica Trump je vjerovatno prva porodica u američkoj historiji koja nije profitirala od američke vlade", saopštio je Eric Trump. "Predsjednik Trump je najveći dio svoje kampanje finansirao stotinama miliona dolara sopstvenog novca i odbio ugovore u domenu nekretnina širom svijeta, u vrijednosti od više milijardi dolara."
Trumpova organizacija je naplatila agenciji koja je zadužena za zaštitu predsjednika i njegove porodice račune u vrijednosti od najmanje 1,4 milona dolara, pokazuju podaci Tajne službe koje je objavila komisija. Kongresna komisija navodi da je ukupan račun vjerovatno bio veći.
Demokrate i vladine agencije za nadzor su više puta kritikovale bivšeg predsjednika zbog drskih pokušaja da profitira od novca poreskih obveznika za vrijeme njegovog mandata.
Pored novca Tajne službe, iz perioda kada je njegova porodica posjećivala njegove klubove i hotele, Trump je bio domaćin stranim zvaničnicima na svojim imanjima, što je također iziskivalo smještaj za agente koji su ga pratili. Peredsjednik je pokušao da izdejstvuje da se Trumpov nacionalni Doral golf klub na Floridi izabere kao lokacija za sastanak globalnih lidera Grupe 7, ali je odustao od te ideje posle burne javne reakcije.
Među objavljenim dokumentima je račun koji se odnosi na boravak najstarijeg sina Donalda Trumpa, Dona juniora, u Trumpovom hotelu u istoj ulici gdje se nalazi Bijela kuća.
Agentima Tajne službe koji su ga čuvali tada je noć naplaćena po cijeni od 1.185 dolara, što je više od pet puta veće od vladine per-diem sume za plaćanje smještaja, navela je komisija, iako je agenciji dozvoljeno da pravi izuzetke.
Stručnjaci: Ruski hakeri stoje iza cyber napada na web stranice američkih aerodroma
Stručnjaci kažu da je cyber napad izveden 10. oktobra na najmanje 14 američkih aerodroma, uključujući Los Angeles i Chicago, kako izgleda, djelo ruske hakerske grupe Killnet. Za putnike, napad nije izazvao probleme, ali, prema ekspertima, to je bacilo svjetlo na veliku sigurnosnu prijetnju.
Većina birača u SAD smatra da su izbori u novembru ključni za budućnost zemlje
Greme Dean iz Collegeville u Pennsylvaniji smatra da ima mnogo toga obeshrabrujućeg kada je riječ o stanju zemlje i politike ovih dana.
S obzirom na to da živi u saveznoj državi u kojoj se vodi jedna od ključnih trka za mjesto u Senatu, Dean kaže da je meta stalnih negativnih političkih oglasa zbog kojih je lako usredsrediti se na ono što nije dobro u zemlji.
Međutim, 40-godišnji nastavnik engleskog jezika nema namjeru da se isključi iz demokratskog procesa. Vjeruje da su prvi izbori na nacionalnom nivou, od napada na američki Capitol 6. januara 2021. godine "najznačajniji" u odnosu na glasanje prethodnih godina.
"Mogli bi da promijene smjer u kojem se zemlja kreće", kaže Dean, koji ne pripada ni jednoj stranci, ali naginje demokratama.
Dean nije jedini koji smatra da su ovi izbori izuzetno važni. Prema novoj anketi agencije AP i Centra za javno istraživanje NORC, 71 odsto registrovanih birača smatra da se na izborima ove godine odlučuje o samoj budućnosti SAD. To je slučaj i sa biračima koji žele da republikanci osvoje većinu u Kongresu, ali i onima koji žele da demokrate zadrže kontrolu, doduše iz različih razloga.
Oko dvije trećine birača kaže da su pesimisti u pogledu političke situacije, dok ubjedljiva većina iz obje stranke - oko 80 procenata - smatra da je glasanje ove godine izuzetno ili veoma važno.
Rezultati istraživanja pokazuju kako se ovogodišnji izbori za Kongres održavaju u jedinstvenim uslovima, sa biračima koji su istovremeno iscrpljeni političkim procesom ali i odlučni da učestvuju u njegovom oblikovanju. To bi moglo da rezultira velikim odzivom birača.
U politički podeljenom Michiganu, više od 150.000 birača već je glasalo poštom. Glasačke listiće poštom za sada je zatražilo ukupno 1,6 miliona ljudi, daleko više nego 1,16 miliona na izborima za Kongres 2018. godine.
Učesnici ankete saglasni su da stvari ne funkcionišu, ali iznose različite primjedbe u pogledu smjera u kojem se zemlja kreće.
Rick Moore, 67-godišnji pisac i muzičar iz Las Vegasa, kaže da je nezadovoljan predsjednikom Joeom Bidenom i to "ne samo zato što je republikanac". Moore Bidena naziva "većom marionetom" od bilo kog predsjednika za njegovog života.
"Važno mi je da republikanci imaju što veću kontrolu zato što se nećemo brzo otarasiti demokratskog predsjednika", kaže Moore.
Dodaje i da mu se ne sviđa način na koi demokratski političari vode države u kojima su na vlasti, uključujući i guvernera Nevade Stevea Sisolaka, i ocjenjuje da demokrate "koriste riječ demokratija da bi nas natjerali da radimo šta oni žele".
"Želio bih da moj glas bude više zastupljen", kaže Moore.
Od prošlih izbora za Kongres, glasači su zauzeli negativniji stav o zemlji i pravima: 70 odsto je nezadovoljno situacijom u SAD, što je rast u odnosu na 58 procenata u oktobru 2018.
Republikanci su veoma nezadovoljni demokratom u Bijeloj kući. Demokrate su manje negativne od kako je Donald Trump napustio položaj, ali su uglavnom i dalje nezadovoljne situacijom u zemlji.
Stanjem individualnih prava i sloboda nezadovoljno je 58 odsto birača, što je rast u odnosu na 42 procenta 2018. Oko dvije trećine republikanaca je sada nezadovoljno, nakon što je oko polovine bilo zadovoljno kada je Trump bio na položaju. Među demokratama, stavovi su uglavnom ostali nepromijenjeni - oko polovine je nezadovoljno.
Shawn Hartlage, smatra da njeni hrišćanski stavovi nisu dobro zastupljeni i poručuje da bi voljela da glasa za nekog "ko se stvarno zalaže za ono što vjerujete", ali ističe da je važno glasati bez obzira na to. Majka dvoje dece iz države Ohi, koja glasa za republikance, ocjenjuje da je smjer u kojem se zemlja kreće "katastrofalan" i poziva se na inflaciju i pad moralnih vrijednosti.
Teanne Townsend iz Michigana saglasna je da stvari nazaduju. Međutim, Teanne smatra da su abortus, zdravstvena zaštita i policijska brutalnost oblasti koje naročito zabrinjavaju i gdje su prava ugrožena.
"Minimalni je napredak u pravom smjeru u mnogim područjima, naročito kada je riječ o manjinama. Njihova prava nisu ista kao i prava drugih rasa i kultura", ističe Townsend, koja je Afroamerikanka i pristalica Demokratske stranke.
Dodaje i da će u novembru glasati za inicijativu kojom bi se Ustavom Michigana garantovalo prava na abortus.
Istraživanje pokazuje da većina birača smatra da će ishod izbora u novembru značajno uticati na pitanje abortusa. Većina u obje stranke kaže da će rezulatat imali veliki uticaj na ekonomiju.
Većina birača kaže da više vjeruje Republikanskoj stranci kada je riječ o ekonomiji (39 odsto naprema 29) i borbi protiv kriminala (38% naprema 23%). Republikanci imaju manju prednost kada je riječ o imigraciji (38% naprema 33%), a demokrate veliku kada su u pitanju pravo na abortus (45% naprema 22%), zdravstvena zaštita (42% naprema25%) i zakoni o biračkom pravu (39% naprema 29%).
Uprkos neizvjesnom ishodu, Dean iz Pennsylvanije veruje da će američki sistem raditi u korist volje naroda.
"Važno je da naši predstavnici zastupaju ono što većina želi. To je ono što tvrdimo da radimo u ovoj zemlji i to bi trebalo i da bude tako. I nadam se da će biti", zaključuje on.
Ruski borbeni avion se srušio na zgradu u Rusiji, najmanje 13 poginulih
Ruski borbeni avion srušio se na stambenu zgradu u gradu Jejsku na jugu Rusije, javile su ruske novinske agencije pozivajući se na očevice i rusko Ministarstvo odbrane - prenosi agencija Reuters.
Najmanje 13 osoba je poginulo, saopštili su tamošnji zvaničnici. Šest osoba vode se kao nestale. Ruska državna agencija TASS izvijestila je da je 19 osoba povrijeđeno
Vojni informativni kanal Zvezda objavio je snimak koji prikazuje eksploziju na supersoničnom lovcu-bombarderu Suhoj Su-34 koji se potom obrušio prema stambenoj zgradi.
Ruske novinske agencije objavile su da su piloti uspjeli da napuste letjelicu.
Ruska državna novinska agencija RIA objavila je da su vlasti rezervisale 600 kreveta u hotelima i pansionima kako bi smjestile građane koji su morali da napuste zgradu na koju se borbena letjelica srušila.
Na snimcima sa mjesta događaja vide se dijelovi zgrade u plamenu poslije nesreće – za koji su lokalne vlasti saopštile da je u međuvremenu ugašen.
Državna agencija RIA izvijestila je da se nesreća dogodila tokom trenažnog leta sa vojnog aerodroma.
U izvještaju te agencije prenijete su informacije Ministarstva odbrane da su piloti prijavili da se motor zapalio pri polijetanju, dok se gorivo u letjelici zapalilo pošto je udarila u zgradu.
Ruski državni istražni komitet saopštio je da je pokrenuo krivičnu istragu – poslavši istražitelje na mjesto nesreće.
Agencija Interfaks prenijela je objavu Kremlja da je ruski predsjednik Vladimir Putin obaviješten o tom slučaju i da je naredio da se žrtvama pruži sva neophodna pomoć.
Rusija napala Kijev dronovima
Više dronova napunjenih eksplozivom pogodilo je glavni grad Ukrajine u ponedeljak ujutro, nedjelju dana nakon što su ruski raketni udari prekinuli period relativnog mira u Kijevu.
Ukrajinski zvaničnici rekli su da su dronovi iranske proizvodnje Shahed.
"Cijelu noć i cijelo jutro neprijatelj terorizira civilno stanovništvo", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.
Zvaničnik u uredu Zelenskog rekao je da su tri osobe poginule u jednoj od stambenih zgrada koje je u ponedjeljak pogodio dron.
Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko rekao je da je među pogođenim područjima centralni kvart Ševčenko, isto područje koje su ruski projektili gađali prošle sedmice u sklopu rasprostranjenih zračnih napada širom zemlje.
Kličko je rekao da je u napadu u ponedjeljak ubijena najmanje jedna osoba, dok je oštećeno nekoliko stambenih blokova. On je rekao da su spasioci izvukli 18 ljudi iz ruševina stambene zgrade, a da su još dvije ostale zarobljene.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je zatražio od Vijeća za vanjske poslove EU više protuzračne odbrane i municije. On je pozvao EU da sankcioniše Iran "zbog toga što je Rusiji dao bespilotne letjelice".
Američka ambasada u Kijevu nazvala je napade od ponedjeljka na civile "očajnim i za osudu".
"Divimo se snazi i otpornosti ukrajinskog naroda. Stajaćemo uz vas koliko god bude potrebno”, objavila je Ambasada na Twittetu.
Prošlosedmični napadi prekinuli su dug period relativne tišine u Kijevu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su ti udari, kao i oni na drugim mjestima, bili odmazda za napad na ključni most koji povezuje Krim s Rusijom.
U izvještaju su korištene informacija Reutersa, AP-a i AFP-a.
SAD: Novih $725 miliona pomoći za Ukrajinu
Sjedinjene Države poslat će 725 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini, priopćila je u petak Bijela kuća, najnoviji američki sigurnosni paket za pomoć Kijevu i prvi nakon široko rasprostranjenih raketnih napada Rusije na civilno stanovništvo Ukrajine.
Američki dužnosnici rekli su da paket pomoći ne uključuje značajne nove sposobnosti ili protuzračnu obranu. Umjesto toga, fokusira se na opskrbu Ukrajine streljivom i oružjem koje Kijev uspješno koristi u svojoj protuofenzivi protiv Rusije.
"Sposobnosti koje isporučujemo pažljivo su kalibrirane kako bi napravile najveću razliku na bojnom polju za Ukrajinu", rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u izjavi u petak.
Ruske snage nastavile su bombardirati ukrajinske gradove u petak, lansiravši najmanje četiri raketna napada na Harkov, drugi po veličini grad, dok je Ukrajina uzvratila ispaljivanjem topništva unutar Rusije i gađanjem skladišta streljiva.
Višestruke eksplozije prijavljene su u petak u postrojenju u Belgorodskoj regiji u Rusiji. Regionalni guverner najavio je napad na društvenoj mreži Telegram. Ukrajinski dužnosnici nisu preuzeli odgovornost za napad.
Borbe u Ukrajini dolaze u trenutku kada je ruski predsjednik Vladimir Putin branio nedavne poteze za eskalaciju rata raspoređivanjem novih trupa u zemlji.
Putin je u petak rekao da nema potrebe za novim masovnim udarima na Ukrajinu i da Rusija ne želi uništiti zemlju. U isto vrijeme, ruski čelnik tvrdi kako "ne žali" zbog rata u Ukrajini i nedavne mobilizacije 222.000 ruskih rezervista za borbu u sukobu.
Na tiskovnoj konferenciji u petak u Astani, u Kazahstanu, Putin je rekao da bi Rusija trebala završiti s pozivanjem rezervista za dva tjedna. Rusko ministarstvo obrane prošlog je mjeseca postavilo cilj mobilizacije 300.000 rezervista, što je izazvalo protivljenje u Rusiji i dovelo do toga da deseci tisuća ljudi napuste zemlju.
Putin je rekao da se 33.000 novih regruta pridružilo vojnim postrojbama, a da je 16.000 raspoređeno u borbu.
Ruski mediji izvijestili su o najmanje sedam smrtnih slučajeva među nedavno unovačenim novacima. Žrtve dolaze u trenutku kada se rusko Ministarstvo obrane suočava s kritikama istaknutih proratnih ruskih vojnih analitičara zbog slanja neobučenih novaka u borbu.
Unatoč rastućem broju poginulih, Putin je rekao novinarima da su njegove akcije pokretanja, kako ih on naziva, vojne ofenzive u Ukrajini bile "pravodobne i ispravne".
Nekoliko sati prije Putinovog govora, ruske rakete i bespilotne letjelice gađale su više ukrajinskih gradova i mjesta četvrti dan zaredom. Najmanje pet ljudi u južnom ukrajinskom gradu Mikolaivu je ubijeno, rekli su dužnosnici.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je u svom noćnom obraćanju u petak da je Rusija u "atmosferi beznađa".
"Da, još uvijek imaju ljude za bacanje na bojno polje, imaju oružje, projektile i 'shahede' [iranske bespilotne letjelice], koje koriste protiv Ukrajine."
Ali unatoč svojim resursima, "Rusija je već u atmosferi svog poraza, već je u atmosferi beznađa za samu sebe", rekao je Zelenskyy, a Moskva nema šanse za pobjedu jer "Ukrajina ide naprijed".
Na bojnom polju, ukrajinska vojska rekla je da je ponovno zauzela više od 600 naselja od ruskih snaga tijekom prošlog mjeseca, prema Ministarstvu za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija.
Otprilike 500 naselja oslobođeno je u sjeveroistočnoj regiji Harkov, gdje su ukrajinske snage prošli mjesec napredovale duboko iza ruskih linija, a 75 lokacija je ponovno zauzeto u vrlo strateškoj regiji Herson, priopćilo je ministarstvo kasno u četvrtak.
Ministarstvo je priopćilo da su oslobođena 43 naselja u regiji Donjeck i sedam u regiji Lugansk.
"Područje oslobođenih ukrajinskih teritorija znatno se povećalo", navodi se u priopćenju ministarstva na svojoj web stranici. Izvješće nije bilo moguće neovisno provjeriti.
Vlasti koje podržava Rusija u okupiranoj južnoj ukrajinskoj regiji Kherson pozvale su u petak stanovnike da se evakuiraju u Rusiju. Vladimir Saldo, regionalni čelnik kojeg je imenovala Rusija, zatražio je od Rusije pomoć u evakuaciji. Ovaj potez je pokazatelj da ukrajinske snage napreduju bliže nezakonito pripojenoj regiji.
S druge strane, Sjedinjene Države upozorile su da mogu nametnuti sankcije ljudima, zemljama i tvrtkama koje Rusiji dostavljaju streljivo ili podupiru njezin vojno-industrijski kompleks, dok Washington nastoji povećati pritisak na Moskvu zbog rata u Ukrajini.
Zamjenik ministra financija Wally Adeyemo, na skupu dužnosnika iz 32 zemlje na kojem se raspravljalo o sankcijama Rusiji, rekao je da ministarstvo izdaje smjernice kako bi jasno stavilo do znanja da je Washington voljan i sposoban nametnuti takvu akciju.
U ovom izvješću korištene su informacije RFE/RL, Reutersa i The Associated Pressa.
Doha zbog mundijala sve dostupnija osobama sa onesposobljenjem
Svjetsko prvenstvo u fudbalu počinje 20. novembra, a osim po neobičnom zimskom terminu, donijet će i brojne druge novitete, uključujući i veću dostupnost sadržaja osobama sa invaliditetom
Ženski taktički vod: Manje poznata priča o afganistanskoj borbi
Tokom rata u Afghanistanu tajni afganistanski ženski vod je pomogao američkim snagama da protjeraju Talibane. Više od 40 tih žena komandosa su sada u Sjedinjenim državama.
Iranski protesti: Srušen zid straha
Širom Irana i dalje traju prosvjedi nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini dok je bila u rukama policije, prošli mjesec. Iranska policija za zaštitu morala uhapsila ju je zbog "neprikladne odjeće". Kamo bi mogli voditi ti prosvjedi i kako bi Zapad trebao na njih odgovoriti?
Život sa invaliditetom: Uspjeh je zajednička imenica
Iako u Bosni i Hercegovini postoje, brojni primjeri kršenja prava djece i osoba sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, ima i onih koji pokazuju da solidarnost zajednice i porodice može omogućiti svakom pojedincu da slijedi svoje snove.
Potopljeni brodovi postaju morski ekosistemi
Početkom Drugog svjetskog rata, američki i nacistički brodovi su vodili bitke na istočnoj obali Sjedinjenih Država, na području koje je postalo poznato kao „Groblje Altantika“. Danas ti brodovi služe kao umjetni grebeni i privlače i turiste i ajkule.