Tu odluku podržalo je sedam članova iz redova demokrata i dvoje republikanca. Sa ukupno devet glasova donijeta je odluka da Trump dostavi dokumenta i svjedoči pod zakletvom u vezi sa napadom na Kongres.

“Trump je jedina osoba u centru priče o onome što se dogodilo 6. januara. Zato želimo da ga čujemo”, rekao je predsjedavajući komisijom kongresmen Berni Tompson – iz redova demokrata.

Prema federalnom zakonu, neodazivanje pozivu Kongresa za svjedočenje ili dostavljanje dokumentacije, predstavlja prekršaj kažnjiv zatvorskom kaznom u trajanju od jednog do 12 mjeseci.

Ukoliko se pojedinac ogluši o poziv potrebno je da Predstavnički dom, u punom sastavu, glasa hoće li ga proslijediti Sekretarijatu za pravosuđe - koji je ovlašten da odluči hoće li podići optužnicu.

U nekoliko objava na društvenoj mreži "Istina" Donald Trump nije precizirao da li će se odazvati sudskom pozivu koji bi mu mogao biti upućen narednih dana.

"Zašto me nisu zvali da svjedočim prije nekoliko mjeseci? Zašto su čekali do samog kraja, njihovog posljednjeg zasijedanja? Zato što je Komisija potpuna propast. Samo je dodatno podijelila našu zemlju kojoj, inače, ide jako loše. Čitav svijet joj se podsmijeava", objavio je između ostalog bivši američki predsjednik.

"Trump unapred planirao da proglasi pobjedu"

Tokom pretresa su objavljene su informacije, za koje članovi Komisije Predstavničkog doma tvrde, da ukazuju da je bivši američki predsjednik imao unaprijed smišljen plan da, prije prebrojavanja glasova nakon predsedničkih izbora novembra 2020, proglasi pobjedu - bez obzira na stvarni ishod glasanja.

“Dokazi pokazuju da je njegov lažni pobjednički govor planiran mnogo unaprijed, prije nego što su glasovi prebrojani. Plan je bio da proglasi pobjedu bez obzira na stvarni rezultat glasanja”, rekla je tokom pretresa Zoi Lofgren, inače predstavnica demokrata iz Kalifornije.

“Razgovarali smo i sa Bredom Parsejlom, koji je rukovodio kampanjom predsjednika Trumpa. Prenio nam je da je Trump još u julu uoči izbora planirao da objavi da je pobijedio na izborima, čak i slučaju poraza”, rekla je ona.

Materijali predstavljeni u četvrtak obuhvataju snimke izlaganja bivšeg potpredsjednika Majka Pensa i Grega Džejkoba u kojima potonji opisuje da su se on i Pensov tadašnji šef kabineta Mark Šort pripremali da Trump proglasi pobjedu u izbornoj noći - bez obzira na ishod izbora.

“Mark mi je nagovijestio da postoji mogućnost proglašenja pobjede u Bijeloj kući za koju bi se neki mogli zalagati – a prije nego što budu poznati izborni rezultati. Tražili su se načini da se izbjegne da potpredsjednik bude gurnut u situaciju da treba da iskaže stav o tome – u trenutku kada možda ne bi bilo dovoljno informacija o tome”, kaže Džejkob u snimku.

Nakon razgovora održanog 3. novembra 2020. Džejkob je pripremio dopis za Šorta koji je odbor Predstavničkog doma dobio od Nacionalnog arhiva – predstavivši ga prvi put tokom pretresa u četvrtak.

“Od suštinske je važnosti da potpredsjednik ne bude percipiran u javnosti kao osoba koja odlučuje o pitanjima koja se tiču spornih izbornih glasova prije potpunog utvrđivanja svih relevantnih činjenica”, navodi se u dopisu.

Kesidi Hačinson, bivša pomoćnica šefa kabineta Bijele kuće Marka Medouza, u iskazu u septembru rekla je da joj je Medouz prenio da je Trump znao da je izgubio izbore, uprkos tome što je od zvaničnika u Džordžiji tražio da, kako je to tada formulisao, pronađu glasove neophodne kako bi bivđi predsjednik pobijedio u toj američkoj državi.

“Sjećam se da sam pogledala Marka i rekla mu da on nikako ne može misliti da ćemo izvesti tako nešto. Odgovorio mi je da je Trump svestan da je gotovo – da zna da je izgubio. Ali, nastavićemo da pokušavamo”, rekla je Hačinson u iskazu pred odborom Predstavničkog doma Kongresa.

Potpredsednica istražnog odbora, republikanka Liz Čejni, istakla je da je bivši predsjednik Trump bio, kako ga je označila, centralni uzrok nereda 6. januara 2021.

„Ništa se ne bi dogodilo da nije bilo njega. Lično i suštinski bio je uključen u sve to. Kako je tačno jedan čovjek sve to izazvao? Usredredićemo se na stanje duha predsjednika Trumpa, njegove namjere, motive i kako je druge podsticao da izvrše njegove naloge. Ukazaćemo i da bi se još jedan 6. januar mogao ponoviti ako ne preduzmemo potrebne mjere da to spriječimo”, rekla je Čejni.

Odbor je do sada saslušao više od 1.000 svjedoka i pregledao više od 130.000 stranica dokumenata.

Istraga o nasilju 6. januara se neće završiti ni poslije posljednjeg pretresa, ali će se odbor fokusirati na pisanje sveobuhvatnog izvještaja o nalazima koji bi Kongresu mogao da se preda do kraja godine.

Trump je ovu istragu nazvao "jednostranom, stranačkom, lovom na vještice".

Odbor je do sada održao osam sednica koje su uživo prenošenje na televiziji i svaka je imala jednu temu.

Osmi pretres, održan 21. jula, fokusirao se na Trumpovu ulogu u neredima jer navodno nije htio da osudi napad na Kongres, niti da svojim pristalicama kaže da se raziđu.

Od posljednjeg javnog pretresa, članovi odbora intervjuisali su još nekoliko važnih svjedoka, poput bivšeg Trumpovog državnog sekretara Majka Pompea ili Ilejn Čao, Trumpove sekretarke za saobraćaj.

Kako je rekla republikanska članica odbora Liz Čejni, dobili su oko 800.000 stranica od Tajne službe, posle navoda u javnosti da su neke poruke izbrisane.

Koji su sljedeći koraci?

Odboru Predstavničkog doma mandat prestaje kada u januaru dođe novi saziv Kongresa. Prije toga bi odbor trebalo da predstavi izvještaj o svojim nalazima i napiše preporuke Kongresu u vezi sa tim. Očekuje se da bi to moglo da bude do kraja godine.

Odbor je već predložio izmjene zakona iz 19. vijeka pošto su Trumpove pristalice tvrdile da potpredsjednik SAD, u tom slučaju Majk Pens, ima mogućnosti da zaustavi proces potvrde izbornih rezultata u Kongresu. Taj prijedlog je usvojen u Predstavničkom domu.

Hoće li Trump snositi posljedice?

Odbor nema nadležnosti da krivično goni nekoga, ali može to da preporuči Sekretarijatu za pravosuđe.

Sekretarijat je već istraživao pokušaje da se preokrenu rezultati izbora 2020. i sekretar Merik Garland je rekao da se istraga nastavlja.

Članovi kongresnog odbora su takođe podijeljeni po pitanju treba li da preporuče krivično gonjenje Trumpa. Neki, poput demokrate Šifa jesu za to, drugi poput Benija Tompsona kažu da odbor nema ovlaštenja za to.

Dva puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu (BiH) u proteklih šest mjeseci i autorica je novog zakonskog prijedloga o američkoj politici prema Zapadnom Balkanu. Za Glas Amerike govori o njenom povećanom angažmanu kada je BiH u pitanju.

VOA: Bosnu ste posjetili dva puta u protekloj godini. Vaš kolega, senator Murphy, napisao je na svom blogu nakon aprilske posjete da ste počeli smišljati strategiju kako bi se Kongres mogao pozabaviti rastućom krizom stabilnosti u Bosni. Kako ta strategija napreduje šest mjeseci kasnije?

SHAHEEN: Pokušali smo uraditi nekoliko stvari. Prvo, da prenesemo osjećaj zabrinutosti, koju smo uočili kada smo bili u BiH, State Departmentu ovdje u SAD-u, Ministarstvu odbrane i našim NATO saveznicima. Čuli smo zabrinutosti u vezi nastavka misije EUFOR-a i također o kontinuiranim etničkim tenzijama, te porastu tih tenzija. Tako da svaki put kada imam priliku na saslušanju, a moje kolege isto rade, izražavam te zabrinutosti, kao što to činimo i privatno. Jučer smo senatori Tillis, Murphy i ja poslali pismo sekretarima Blinkenu i Austinu, izražavajući našu zabrinutost u vezi sa mandatom EUFOR-a, koji će morati biti obnovljen 2. novembra. Nije jasno šta će Rusija učiniti po tom pitanju. Zato mislimo da je važno imati rezervni plan.

Također radimo na novim zakonima. Senator Wicker i ja radimo na zakonu za Zapadni Balkan koji bi pokušao promovirati napore u borbi protiv korupcije, koji bi sagledao kako možemo podstaći trgovinske i ekonomske veze, a također i pretvoriti u državni zakon sankcije izvršne vlasti koje su na snazi.

VOA: Spomenuli ste operaciju ALTHEA. Kako bi izgledali neki od tih rezervnih planova u slučaju da se misija ne produži?

SHAHEEN: Jedna od tema o kojoj se razgovaralo je uloga NATO-a. Mislim da bi Vladimir Putin više preferirao da EUFOR nastavi svoj mandat nego da NATO dođe kao rezervna opcija. Upravo sam bila u kampu Butmir kada sam bila u Bosni prošle sedmice i imala sam priliku da se sretnem sa tamošnjim generalima kako bismo razgovarali o njihovoj misiji i njihovim naporima da osiguraju kontinuiranu posvećenost miru i stabilnosti u zemlji.

VOA: Obzirom da Orbanova Mađarska ima mnogo pro-Putinovih stavova i da aktivno podržava Dodika u mnogim aspektima, da li biste povjerili mađarskom komandantu EUFOR-a da održi mir?

SHAHEEN: Mislim da postoji mnogo pitanja o tome kako bi se mandat nastavio i to je jedno od pitanja na koje treba odgovoriti.

VOA: I Hrvatska je željela da bude uključena u misiju EUFOR-a. Šta mislite o tome?

SHAHEEN: Mislim da sve što može uzrokovati povećanje etničkih tenzija u regionu nije od pomoći, tako da sam uvjerena da bi se o njihovom interesu razgovaralo u kontekstu toga šta može biti od najveće pomoći misiji i osiguravanju kontinuiranog prosperiteta u zemlji.

VOA: Mnogi u Bosni kritikuju efikasnost i kredibilitet američkih sankcija. Za razliku od ruskih oligarha, rijetko koji bh. zvaničnik ima ekonomske interese u SAD-u ili putuje ovamo. Većina sankcionisanih zvaničnika je nastavila, ili u nekim slučajevima čak eskalirala, svoje koruptivno i destabilizirajuće ponašanje. Mnogi su pobjedili na izborima ili i dalje rade u pravosuđu. Kakvu ulogu konkretno vidite za sankcije u kontekstu Bosne i Hercegovine?

SHAHEEN: Sankcije su jedan alat u velikoj korpi alata koje možemo koristiti. I mogu vam reći da kada smo bili tamo u aprilu, a to sam opet čula kada sam bila tamo prošle nedjelje, da ljudi obraćaju pažnju na sankcije koje SAD nameću zvaničnicima. Imaju uticaja. Jedna od prvih stvari koje smo čuli kada smo se sastali sa članovima predsjedništva u aprilu je negodovanje člana predsjedništva Dodika, koji je sankcionisan i koji je pokrenuo tu temu. Bio je uznemiren zbog sankcija Sjedinjenih Država. Dakle, očigledno imaju uticaja.

Mislim da je važno da procijenimo gdje one mogu biti od pomoći i da nastavimo ukazivati ljudima koje su vrijednosti Sjedinjenih Država, te da to učinimo u kontekstu čitavog niza drugih alata koji su nam dostupni. I zato je zakon koji Senator Wicker i ja predlažemo o Zapadnom Balkanu važan, jer se ne tiče samo sankcija. Kodificirati će u državni zakon posljednje dvije izvršne naredbe o sankcijama, ali će također pokušati kako možemo povećati trgovinu, kako možemo podržati ekonomske aktivnosti i kako možemo potaknuti prisustvo predstavnika organizacije Peace Corps.

VOA: Dodik je, barem javno, ismijavao sankcije navodeći da se američki zvaničnici i dalje žele sastati s njima uprkos njegovom statusu. Kao što ste upravo rekli, vi ste jedna od osoba koja se srela sa njim. Također, sastali ste se sa Željkom Cvijanović, koja je pod sankcijama Velike Britanije, i ima potpuno istu politiku kao Dodik. Jeste li zabrinuti da ovakvi sastanci potkopavaju američku politiku sankcija, jer zapravo nisu rezultirali, barem onim što je vidljivo javnosti, bilo kakvim promjenama politike ili ponašanja?

SHAHEEN: Mislim da nam je važno da se i dalje sastajemo sa ljudima koji su zvaničnici. I zato se održao sastanak sa članom predsjedništva Dodikom. Imali smo priliku da lično sjednemo i izrazimo zabrinutost zbog onoga što se dešava u zemlji. Mislim da trebamo nastaviti pokazivati taj interes, nastaviti tražiti načine na koje možemo podržati napredak ka demokratiji u BiH.

Zato mi je bilo drago vidjeti da je Centralna izborna komisija izrazila zabrinutost zbog malverzacija u Republici Srpskoj i odlučila da naloži ponovno prebrojavanje, jer mislim da je važno da ljudi vide da postoji odgovornost za postupke.

VOA: Snažna ste zagovornica evropskih integracija Bosne. Ipak, povećan angažman EU poklopio se s porastom korupcije, smanjenjem slobode, barem prema izvještajima Transparency Internationala i Freedom Housea, te sigurnosnom situacijom koja podriva ulaganja. Lokalne elite koje imaju velike koristi od statusa quo nisu zainteresirane za reforme koje bi mogle dovesti u pitanje njihov privilegirani status. Ukratko, uslovljavanje od EU očigledno ne uspijeva. Kako bi SAD trebale odgovoriti na ovaj neuspjeh?

SHAHEEN: Zato mislim da trebamo sagledati sva sredstva koja su nam dostupna, kao što su sankcije, da prozovemo koruptivno ponašanje i da jasno stavimo do znanja da ćemo pokušati da ljude držimo odgovornim. Ali isto tako je važno da kada zemlja poput BiH izrazi interes za ulazak u EU, kada izrazi interes za ulazak u NATO, da vide jasan put kako to postići.

VOA: Postoji li nešto što biste željeli dodati, a da vas nisam pitao?

SHAHEEN: Pa, opet, jedan od razloga zašto smo se prošlog aprila vratili u region, a ja sam se željela vratiti tokom izbora, je nastavak ruskog uplitanja u region. Postoje istorijske veze koje Rusija koristi za širenje dezinformacija, za pokušaj pogoršanja etničkih tenzija, za traženje načina da se napravi poremećaj i za sprečavanje izgradnje demokratije u regionu. Dakle, to je nešto na šta moramo obratiti pažnju, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Ovo je region u koji se Rusija želi i dalje miješati i važno je za Sjedinjene Države, za EU i za naše Zapadne saveznike da obrate pažnju na ono što se dešava u regionu.

Embed share

Shaheen: Sankcije SAD su važan alat u BiH ali ne trebaju biti i jedini

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Naučnici iz ove institucije i institucija koje imaju usku saradnju s CERN-om gostuju kao predavači studentima iz regije. Tom prilikom je u Sarajevo došao i dr. Christoph Schaefer, viši savjetnik CERN-a za odnose sa zemljama koje nisu članice CERN kolaboracije.

Jedna od bitnih uloga CERN-a, osim naučnih istraživanja kao primarne svrhe ove naučne institucije, jeste i uspostavljanje jedne posebne vrste diplomatskih odnosa, iz domene naučne diplomatije. Ovo se radi kroz pregovore s vladama, korak po korak. Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica CERN-a, ali ova institucija strpljivo pravi male korake progresa, vodeći računa o specifičnostima naše zemlje.

„Postoji nekoliko modela kako se može sarađivati s CERN-om. Postoji institucionalna saradnja i ne-institucionalna saradnja. Šta to znači? Institucionalna saradnja znači ili da je vaša zemlja punopravni član CERN-a i plaća članstvo ili da vlade naprave jedan drugačiji ugovor s CERN i plate određenu članarinu“ objašnjava Schaefer. „Ova članarina je proporcionalna vašem bruto nacionalnom dohotku, pa manje zemlje, tačnije, zemlje s manjim dohotkom, plaćaju manje, a one s većim, više. Minimum koji jedna zemlja treba platiti za članstvo u kolaboraciji je jedan milion švicarskih franaka godišnje. Za Bosnu i Hercegovinu bi to iznosilo upravo milion švicarskih franaka godišnje.“, dodaje on.

Institucije s punopravnim članstvom imaju odgovarajući puni skup prava i obaveza unutar Kolaboracije. Konkretno, oni su zastupljeni u Odboru za saradnju, najvišem tijelu za donošenje odluka gdje se raspravlja o glavnim pitanjima i odlučuje glasanjem. Svaka institucija s punopravnim članstvom ima jednako pravo glasa. Osim toga, saradnici u institutima s redovitim članstvom imaju priliku potpisati publikacije te ispunjavaju uslove za preuzimanje uloge vodstva i koordinacije u svim aktivnostima CERN-a kao što su njegovi CMS ili ATLAS eksperimenti.

Obveze punopravnih članova uključuju finansijski doprinos operativnim troškovima i troškovima nadogradnje detektora te praktične doprinose izvođenju eksperimenta.

„Prednosti članstva su to da možete u potpunosti participirati u našem programu. Građani te zemlje mogu postati uposlenici CERN-a, možete aplicirati na tendere, dobijati industrijske ugovore. Mi u CERN-u također moramo kupovati stvari – od informacionih tehnologija, visokoih tehnolgija, alata, pa do namještaja. Samo su pune i pridružene članice podobne za ove natječaje za nabavke“, dodaje.

Prelazni tip saradnje, označen kao Status Instituta za saradnju, ima ograničeno trajanje, a omogućuje novim institucijama koje se namjeravaju pridružiti eksperimentu CMS da steknu iskustvo u analizi fizikalnih podataka dok rade na punopravnom članstvu.

Najveća stvar koju CERN daje natrag za uložena sredstva u članstvu jeste znanje. Problem Bosne i Hercegovine trenutno je to što ne možemo slati ljude iz naših naučno-obrazovnih institucija na CERN. Da tamo primjerice rade dio doktorata ili nadograđuju svoje znanje nakon dokorata. Da bi to mogli, naši građani mogu jedino preko programa razmjena studenata i stipendija za doktorske studije da postanu osoblje na nekom od instituta ili univerziteta u zemljama koje su punopravne članice CERN kolaboracije, te da onda kroz njih, uz preporuke mentora, odu na CERN istraživati. Ovaj put je iscrpljujuć, pun nepogodnosti. Kada bi BiH bila članica, perspektive za naše mlade fizičare bi bile mnogo svjetlije i lakše.

„Međutim, pored ovih načina saradnje s CERN, instucionalne saradnje i pridruženog članstva postoji još nešto. U februaru prošle godine smo potpisali saradnju između CERN-a i Bosne i Hercegovine, s Ministarstvom civilnih poslova“, ističe Schaefer.

Sporazum o međunarodnoj saradnji, koji je CERN potpisao s više od 50 zemaljama širom svijeta, omogućava i označava početak vladine saradnje između Bosne i Hercegovine i CERN-a u području nauke fizike visokih energija. Sporazum služi kao okvir unutar kojeg će daljnji protokoli i dodaci omogućiti procvat ovih odnosa.

„Ovaj sporazum znači da imamo okvir za saradnju ali ne znači da Bosna Hercegovina plaća nešto CERN-u, odnosno ne participira u budžetu CERN-a. Sredstva zapravo idu u univerzitete“, dodaje Christoph Schaefer.

Ovo jeste jedan od malih koraka i za CERN i za BiH, ali s obzirom na kompleksnost situacije u BiH, drugačije nije moguće. Stoga je potrebno konstantno podsjećati na privilegije članstva u ovoj moćnoj naučnoj instituciji, koja je istovremeno i simbol evropskog jedinstva te na perspektive koje se otvaraju mladim naučnicima članstvom. Umjesto prolaženja kroz vrlo stresne borbe za poziciju, koje u konačnici dovode do odliva mozgova i znanja iz BiH, naši naučnici, fizičari, bi sa državljanstvom Bosne i Hercegovine mogli graditi karijere u CERN, gostovati tamo na istraživanjima i prenositi znanje na generacije koje dolaze – u svojoj zemlji.

CERN studentima i nastavnicima fizike omogućava posjete i to je još jedan od vidova saradnje. Od 2013. godine, CERN je posjetilo 11 studenata iz BiH na ljetnjim školama, a od 1998. godine 36 nastavnika u okviru programa za nastavnike.

Značaj ovakvih seminara SSHEP te uspostavljanja saradnje s CERN-om ističe i dr. Azra Gazibegović-Busuladžić, jedna od organizatora SSHEP, s Odsjeka za fiziku pri Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu:

„Studenti Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu će tokom šest dana imati priliku da razgovaraju sa eminentnim predavačima iz ove oblasti, upoznaju se sa svojim vršnjacima iz regiona i grade mreže poznanstva i istraživačke karijere“.

Ovo je već osma ovakva škola koja se održava u Sarajevu, počevši od 2010. godine, a sada nakon pauze od četiri godine zbog COVID pandemije.

„Ona je pokazatelj ustrajne želje Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu da svojim studentima obezbijedi odlično znanje, omogući kvalitetne kontakte, ali i da bude dio sličnih kvalitetnih dešavanja u regionu. Nakon četiri godine pauze, ovo je prva prilika sadašnjim studentima Odsjeka da učestvuju u ovakvom događaju. Zbog toga ovo izdanje znak da se vraćamo u normalu i krećemo ponovo punom parom naprijed“, dodaje Gazibegović-Busuladžić.

Sarajevsku školu fizike visokih energija su podržali Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, CERN, Ambasada Francuske i BiH, Ministarstvo obrazovanja Francuske, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te Ambasada Švicarske u BiH.

Plivač Phong Le uspio je uhvatiti signal mobilnog telefona i poslao Google kartu svoje lokacije neposredno prije nego što mu se baterija ispraznila, rekao je u utorak za ABC News.

Trojica muškaraca bila su u vodi od subote oko 10 sati. Morski psi su se pojavili u nedjelju ujutro, rekao je Luan Nguyen. Jedan mu je ugrizao prsluk za spašavanje.

"I mislim da sam tu dobio... ove ozljede na ruci", rekao je televizijskoj kući koja je identificirala trećeg nautičara kao Son Nguyena.

"Ubo sam ga u oči sa dva palca, a on je pobjegao", rekao je Luan Nguyen.

Čak i dok su dvojicu muškaraca izvlačili iz vode, oko njih su kružila i napadala četiri morska psa dugačka oko 4 do 6 stopa (1,2 do 1,8 metara), rekao je Andrew Stone, mornar u posadi broda Obalne straže koja je spasila iscrpljeni par.

"Bili su previše umorni da uopće paničare", rekao je za Associated Press u intervjuu zajedno s ostalim članovima i dužnosnicima Obalne straže, od kojih nitko nije spomenuo nautičare imenom.

Sva tri nautičara vratila su se kući u utorak, rekla je Obalna straža.

Volja ovih ljudi za preživljavanjem i njihovi prsluci za spašavanje su ono što im je spasilo živote, rekla je poručnica Katy Caraway, kopilotkinja helikoptera koja je spasila Lea, koji je patio od hipotermije, a zatim ih je sve troje odvezlo u bolnicu u New Orleansu.

Rekla je da je dok je njezin helikopter izvlačio Lea – plivača – zrakoplov locirao dvojicu koji su se morali boriti s morskim psima na udaljenosti od pola milje do milje (0,8 do 1,6 kilometara). Brod Obalne straže požurio je na to mjesto.

Plivač spasilac iz helikoptera Richard Hoefle rekao je da su oba nautičara imala duboke posjekotine na rukama, a jednom je nedostajao vrh srednjeg prsta.

U bolnici mu je, rekao je, jedan čovjek rekao: "Bio sam 100% siguran da je moje vrijeme isteklo" prije nego što je ugledao letjelicu koja ih je uočila.

Kada je čamac grupe od 7,3 metra potonuo, ostali su bez radija u području bez usluge mobilne telefonije.

"Uputili smo poziv u pomoć putem VHF radija Obalnoj straži i obavijestili ih da smo potonuli", rekao je Le za ABC. "I ni sekunde nakon toga, brod je bio gotovo do pola u vodi."

Vezali su dvije ledene škrinje zajedno kao improvizirani plovak. U jednoj je slučajno bilo vode i voća, rekao je Luan Nguyen mreži.

Supruga jednog čovjeka prijavila je njihov nestanak oko 22 sata u subota, rekao je poručnik Kevin Keefe, koordinator spašavanja za sektor New Orleans. Žena nije znala njihovu tačku lansiranja, rekao je, i trebalo je oko 3,5 sata da pronađe njihovo vozilo u Veneciji, blizu jugoistočnog vrha Louisiane, kako bi posade znale najbolja područja za pretragu kad svane.

Le je rekao da je u nedjelju plivao po pomoć. Nakon što je preplivao ono što se činilo kao kilometri, dobio je signal na mobitelu i prijatelju poslao svoju lokaciju na Google karti.

"Vidim da mi pokušava odgovoriti. I telefon je prekinuo — istrošio sam bateriju", rekao je Le mreži.

Supruga nautičara je to poslala SMS-om Obalnoj straži, rekao je Keefe.

Brodovi obalne straže, zrakoplovi i helikopter proveli su uzaludne sate pretražujući područje veće od Rhode Islanda.

Onda je stigao snimak.

Koristeći obalne konture, zapovjedni centar je uspio otkriti gdje se nalazi, rekao je Keefe.

Obalna straža rekla je da su muškarci pronađeni oko 25 milja od Empirea, male zajednice smještene uz posljednji uski pojas delte Mississippija, jugoistočno od New Orleansa.

Prvi je spašen Le. Nakon što su dva lovca na morske pse podignuta u helikopter, bilo je puno grljenja, rekao je Hoefle. Do tada, rekao je, Le "nije imao pojma jesu li mu prijatelji živi ili mrtvi".

Nakon što su svi bili u helikopteru, tri člana posade Obalne straže na brodu ispod mogli su izraziti svoju radost. "Slavili smo - urlali i vikali", rekao je Stone.

"Rekao bih da je ovo spas iz knjige za sve nas", rekao je Caraway.

Svemirska agencija pokušala je izvesti prvi test ove vrste prije dvije sedmice kako bi vidjelo može li se u budućnosti stijena ubica gurnuti sa Zemljine rute.

Svemirska letjelica Dart urezala je krater u asteroid Dimorphos 26. septembra, izbacujući krhotine u svemir i stvarajući trag prašine i ruševina poput kometa koji se proteže nekoliko hiljada kilometara. Bili su potrebni dani promatranja teleskopom da se utvrdi koliko je udar promijenio putanju 160-metarskog asteroida oko njegovog pratioca, mnogo većeg svemirskog kamena.

Prije udara, mjesecu je trebalo 11 sati i 55 minuta da obiđe svoj matični asteroid. Znanstvenici su se nadali da će moći skratiti 10 minuta, ali NASA-in administrator Bill Nelson rekao je da je udar promijenio orbitu asteroida za oko 32 minute.

"Ova misija pokazuje da NASA pokušava biti spremna za sve što nam svemir baci", rekao je Nelson tokom brifinga u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Niti jedan asteroid nije predstavljao prijetnju Zemlji - i još uvijek ne predstavlja prijetnju dok nastavljaju svoje putovanje oko Sunca. Zato su znanstvenici odabrali ovaj par za prvi svjetski pokušaj promjene položaja nebeskog tijela.

Lansiran prošle godine, Dart veličine automata - skraćenica za Double Asteroid Redirection Test - uništen je kada je udario u asteroid udaljen 11 miliona kilometara brzinom od 22.500 km/h.

Test je koštao 325 miliona dolara.

Dvije godine od kako je Bidenova administracija preuzela vlast, 60 odsto Amerikanaca kaže da će se odnosi sa suparnicima pogoršati, što je rast u odnosu na 26 procenata prije četiri godine u istom periodu Trumpove administracije, pokazuju rezultati ankete koju su sproveli Pirson institut i AP- Centar za istraživanje javnih poslova NORC. Samo 21 odsto je navelo da će se odnosi sa saveznicima pogoršati, što je pad u odnosu 46 procenata za vrijeme Trumpa.

Ukupno, 39 procenata očekuje da se pogorša pozicija SAD na međunarodnoj sceni, u poređenju sa 48 odsto građana koji su to očekivali 2018. godine. Na stavove o međunarodnoj poziciji zemlje utiču duboke političke podjele u samoj Americi,

"Ti rezultati veoma jasno pokazuju kako stanačka ostrašćenost utiče na to kako demokrate i republikanci, pozitivno ili negativno, vide američku poziciju u inostranstvu", ocjenjuje Šejla Kohanteb, politička naučnica i izvršna direktorka Globalnog foruma pri Pirson institutu za istraživanje i rješavanje globalnih konflikta, sa sjedištem u Čikagu.

U kontekstu stavova koje građani u SAD izražavaju o američkim aktivnostima u inostranstvu, ključni faktor je "politički blok koji ostaje uz politički blok", kaže Kohanteb.

Prije četiri godine, tri četvrtine demokrata očekivalo je pogoršanje globalnog američkog statusa. Sada, otprilike isti procenat očekuje stabilnost ili poboljšanje u bliskoj budućnosti. U poređenju sa tim, oko 60 odsto republikanaca predviđalo je poboljšanje 2018. godine, a sada isti procenat očekuje da će aktuelna administracija napraviti pogrešne korake.

Međutim, dok Rusija intenzivira napad na Ukrajinu, tenzije u odnosima sa Kinom rastu zbog Tajvana i drugih pitanje, a SAD se suprostavljaju nuklearnim programima Sjeverne Koreje i Irana, sličan procenat republikanaca i demokrata kaže da će se odnosi sa američkim suparnicima pogoršati naredne godine.

Prema anketi, postoji snažna podrška za američku spoljnu politiku kojom se štite žene i manjine širom svijeta - iako mali broj ljudi smatra da Amerika radi dobar posao kada je riječ o zaštiti istih prava na unutrašnjem planu.

Većina punoljetnih Amerikanaca smatra da je sprječavanje diskriminacije protiv žena i manjina širom svijeta važan američki spoljnopolitički cilj i da američka vlada ima značajnu odgovornost da zaštiti prava tih grupa. Takođe, 78 odsto građana vjeruje da bi SAD trebalo da uskrate finansijsku podršku zemljama koje ne štite prava žena i manjinskih grupa.

Međutim, samo 20 procenata smatra da je Amerika lider u svijetu po zaštiti prava žena i rasnih, etničkih i vjerskih manjina ili pripadnika LGBTQ. Mnogi misle da su SAD među nekoliko zemalja koje to dobro rade, ali oko trećine kaže da druge države to rade bolje.

"Američka politika nije usmjerena na zaštitu prava svojih građana u istoj mjeri u kojoj Amerikanci vjeruju da bi to trebalo da radimo u stranim zemljama", ističe Kohanteb iz Pirson Instituta.