RSS
Progresivni demokrati pozivaju Bidena na pregovore s Rusijom
Progresivni demokratski zastupnici pozvali su u ponedjeljak američkog predsjednika Joea Bidena da promijeni američki pristup ratu u Ukrajini izravnim pregovorima s Rusijom.
U pismu koje je potpisalo 30 demokrata Predstavničkog doma u Kongresnom progresivnom klubu, na čelu sa zastupnicom Pramilom Jayapal, stoji da cijene Bidenovu predanost "legitimnoj borbi Ukrajine protiv ruskog agresorskog rata" i priznaje da je ekonomska, vojna i humanitarna pomoć SAD-a bila ključna za uspjeh Ukrajine u borbi protiv Rusije.
Ali zakonodavci su rekli, u pismu koje je prvi izvijestio Washington Post, da bi diplomatski napori također trebali biti dio američkog pristupa okončanju rata koji je imao katastrofalan danak za ukrajinski narod, kao i prijeti globalnoj krizi hrane i siromaštva kroz rastuće cijene goriva i žitarica.
"Kao zakonodavci odgovorni za trošenje desetaka milijardi dolara američkih poreznih obveznika na vojnu pomoć u sukobu, vjerujemo da takva uključenost u ovaj rat također stvara odgovornost za Sjedinjene Države da ozbiljno istraže sve moguće načine, uključujući izravni angažman s Rusijom, smanjiti štetu i podržati Ukrajinu u postizanju mirnog rješenja", napisali su zastupnici.
Na press konferenciji u junu 2022. Biden je priznao tu mogućnost kada je upitan hoće li Ukrajina morati ustupiti teritorij Rusiji kako bi okončala sukob.
"Čini mi se da će, u nekom trenutku na liniji, ovdje morati doći do dogovorene nagodbe. A što to podrazumijeva, ne znam. Mislim da niko u to vrijeme ne zna", rekao je Biden reporteru.
Zakonodavci su naveli da nije mjesto SAD-a da vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati nagodbu, napisavši da bi svaki "okvir vjerojatno uključivao poticaje za okončanje neprijateljstava, uključujući neki oblik ublažavanja sankcija, i okupio međunarodnu zajednicu kako bi uspostavio sigurnosna jamstva za slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja je prihvatljiva za sve strane, a posebno za Ukrajince."
SAD je Ukrajini poslao gotovo 60 milijardi dolara humanitarne, ekonomske i vojne pomoći od ruske neizazvane invazije u veljači. U pismu od ponedjeljka, članovi Kongresnog progresivnog kluba rekli su da su i dalje za nastavak pomoći.
No, čelnik manjine u Zastupničkom domu Kevin McCarthy - koji je spreman postati predsjednik Zastupničkog doma ako republikanci osvoje kontrolu nad Zastupničkim domom Sjedinjenih Američkih Država na izborima na sredini mandata u novembru - rekao je da daljnja pomoć SAD-a Ukrajini nije zajamčena, s obzirom na domaće gospodarske probleme.
"Mislim da će ljudi sjediti u recesiji i da neće ispisati bjanko ček Ukrajini", rekao je McCarthy za američku političku novinsku kuću Punchbowl News prošle sedmice.
Ne slažu se svi republikanski čelnici. Čelnik manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je na veću pomoć SAD-a Ukrajini u izjavi prošlog petka, rekavši da "Bidenova administracija i naši saveznici moraju učiniti više kako bi opskrbili Ukrajinu potrebnim alatima za osujećivanje ruske agresije. Očito je da to mora uključivati dodatnu protuzračnu obranu, te humanitarnu i gospodarsku potporu kako bi se ovoj ratom razorenoj zemlji pomoglo da izdrži nadolazeću zimu."
Progresivni demokrati pohvalili su Bidenov pristup, rekavši da je politika administracije ključna u sprječavanju sveopćeg nuklearnog sukoba.
"Ne gajimo iluzija u pogledu poteškoća uključenih u angažiranje Rusije s obzirom na njenu nečuvenu i nezakonitu invaziju na Ukrajinu i njenu odluku o dodatnoj nezakonitoj aneksiji ukrajinskog teritorija. Međutim, ako postoji način da se okonča rat uz očuvanje slobodnog i neovisnog Ukrajina, američka je odgovornost da slijedi svaki diplomatski put", stoji u pismu.
Washington razmatra slanje HAWK opreme za protuzračnu odbranu Ukrajine
Sjedinjene Države razmatraju slanje starijih sistema protivvazdušne odbrane HAWK iz skladišta u Ukrajinu kako bi joj pomogli da obori napade ruskih dronova i krstarećih raketa, prema dvojici američkih zvaničnika.
Presretač raketa zemlja-vazduh srednjeg dometa HAWK bi predstavljao nadogradnju raketnih sistema Stinger, manjeg sistema protivvazdušne odbrane -- koji su Sjedinjene Države već dostavile Ukrajini.
Oprema HAWK bazirana je na tehnologiji iz doba Vijetnama, ali je nekoliko puta unaprijeđivana.
Sistem HAWK prethodnik je raketnom odbrambenom sistemu PATRIOT koji je napravio Raytheon Technologies koji ostaje van upotrebe za Ukrajinu, rekli su američki zvaničnici Reutersu pod uvjetom da ostanu anonimni.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodomiru Zelenskom da će Washington pružiti Ukrajini napredne vazdušne sisteme nakon uzastopnih razornih raketnih napada Rusije na ukrajinske civilne i infrastrukturne ciljeve ranije ovog mjeseca.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Sjedinjene Države su Kijevu poslale sigurnosnu pomoć u vrijednosti od oko 17,6 milijardi dolara.
BiH: Dvostruki život policajca Čegara
Šef uniformisane policije FBiH Zoran Čegar je optužen za prevaru u Hrvatskoj. Dio imovine u BiH je stekao na nezakonit način. CIN otkriva da je na osnovu falsifikovanih dokumenata zaposjeo tuđe imanje.
Zoran Čegar sebe opisuje kao prezaposlenog žandara, ali tragovi njegovih postupaka svjedoče o mnogo osebujnijoj ličnosti. Osim što je poznat kao dugogodišnji načelnik Sektora uniformisane policije Federalne uprave policije (FUP), pokazao se i kao prekaljeni trgovac nekretninama.
Tokom službe prethodnih dvadesetak godina stekao je nekoliko kuća, apartmana i zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, a u njegovom posjedu su bili i: brojni automobili, brodice, motocikli i motorne sanke. Često je trgovao bez novca, razmjenjujući svoje i tuđe nekretnine i vozila. Njegovi partneri to žargonski nazivaju “trange-frange” poslovima.
Godinama je imovinu (pre)prodavao ili mijenjao, a danas je vlasnik: luksuzne vile i višespratne kuće u Sarajevu, apartmana na Bjelašnici i u Neumu te golemih zemljišnih posjeda sa nekoliko objekata na Nišićkoj visoravni. Dio nekretnina nije uknjižio jer su izgrađene bez građevinskih dozvola.
No, umjesto ustaljenih koraka ovaj policijski funkcioner nije zazirao od neuobičajenih i nelegalnih poteza pri kupoprodaji nekretnina.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je neke nekretnine sticao koristeći se fiktivnim ugovorima i falsifikovanim dokumentima, a pojedini poslovni partneri tvrde da ih je prevario i ucijenio i traže sada pravdu na sudovima. Čegar je one koji nisu pristajali na takvo trgovanje tužio zbog prijetnji ili strašio policijskim istragama.
Optužnica za prevaru na Mljetu
Na Općinskom sudu u Dubrovniku u Hrvatskoj će koncem oktobra početi suđenje Zoranu Čegaru kojeg Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužuje za prevaru. Prema navodima Odvjetništva, za 20 hiljada eura je oštetio preduzeće za iznajmljivanje brodica i auta “Prožura” sa otoka Mljeta koje je u vlasništvu Darka Markovića.
Optužnica je podignuta još 2019, ali federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i v. d. direktora FUP-a Ensad Korman kažu da za to ne znaju iako ih je Čegar bio dužan obavijestiti.
“Mislim da je odmah morao biti i suspendovan sa pozicije”, kaže Čampara.
Prema navodima Odvjetništva, Čegar je sredinom 2017. godine zatražio od Markovića da mu “Prožura” proda automobil i plovilo. Rekao mu je da će platiti kada proda zemlju u BiH. Iako je znao da nije vlasnik, već samo posjednik, obećao je da će ga nagraditi ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio sakriti – objasnio je da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju sa ovim poslom.
Marković mu je povjerovao i predao plovilo i automobil uz punomoć za raspolaganje. Umjesto da plati 20 hiljada eura, Čegar je tražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučeno auto i plovilo.
Prema navodima Odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je uzvratio krivičnom prijavom u BiH, tvrdeći da, zapravo, Marković njemu duguje 44 hiljade eura.
Novinari CIN-a su pronašli Markovića na Mljetu, ali on nije želio razgovarati o ovoj temi jer je svjedok u postupku.
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za prevaru u kojoj je pričinjena velika materijalna šteta poput ove za koju se tereti Čegar propisana je zatvorska kazna od jedne do osam godina.
Vikić protiv Čegara
Ovaj policijski funkcioner je počeo ostavljati tragove neobičnih poslovnih dogovora i trgovanja tuđom imovinom znatno prije događaja koji je opisan u dubrovačkoj optužnici.
Nekoliko godina nakon rata on i njegov nekadašnji prijatelj, bivši komandant Specijalne policije u FUP-u Dragan Vikić, kupili su zemlju i kasnije izgradili vikendice na Nišićima, šumovitoj visoravni na 40-ak kilometara od Sarajeva. Zemlja je bila jeftina pa su nastojali uvećati svoju imovinu.
Vikić je 2002. godine kupio 1,8 duluma zemljišta od Hamdije Smajića kojeg su vlasnici opunomoćili da trguje njihovom zemljom. Nekretninu je platio, ali kako nisu napravili ugovor, nije je ni preknjižio na sebe, navedeno je u sudskim dokumentima.
I Čegar je pregovarao sa Smajićem o kupovini 23 duluma zemlje. Nakon usmenog dogovora sačinio je ugovor u koji je uključio i parcelu koju je Smajić već prodao Vikiću. Potpisali su ugovor pa je zemljište ubrzo preknjižio na svoje ime.
Kada je shvatio da je izigran, Vikić je 2005. godine tužio Čegara za ometanje posjeda, ali ni nakon parničenja po sudovima nije mogao dokazati da je vlasnik zemlje. Iako je utvrđeno da ju je platio, Vikić nije imao ugovor kojim bi to potvrdio i samim tim nije mogao dokazati ni da mu je Čegar oteo zemljište.
Smajić je svjedočio da je doveden u zabludu i da je namjeravao zatražiti poništenje ugovora, ali je od toga odustao jer mu je Čegar obećao da će zauzvrat otkupiti još zemlje. To se nije desilo, a sporni komad je Čegar kasnije preprodao.
Dragan Vikić nije bio raspoložen za razgovor o ovom slučaju, tvrdeći da je to iza njega. “Rekao sam mu ja prije 20 godina: ‘Nažderi se te zemlje’ i gotovo, i završeno”, rekao je za CIN.
Prijateljstvo za pola miliona maraka
Petnaestak godina kasnije, 2018. raskinuto je još jedno prijateljstvo zbog svađa u vezi sa nekretninama i međusobnih tužbi za prevaru i prijetnje. Čegar je opet pozvan pred sud – ovaj put zbog dokumenata na osnovu kojih se uknjižio kao vlasnik. Njegov porodični prijatelj sarajevski stomatolog Zlatan Radovanović i partner u trgovanju automobilima Kenan Krasnić Klanfa su prodavali vilu i zemljište na Baricama iznad Sarajeva.
Radovanović je bio vlasnik zemlje na kojoj je, uz njegovu saglasnost, Krasnić gradio kuću. Objekat je bio na korak do završetka kada je Krasnić sa Čegarom dogovorio kupoprodaju za pola miliona maraka. Čegar je rekao da nema novca i da bi ih mogao isplatiti u imovini. Na suđenju je tvrdio da je dao što mu je traženo.
“Ja sam imao tamo ispred njegove kuće na Obhodži na Darivi (dio Sarajeva, op. a.), imao sam 15 duluma zemlje. Tražio mi je to i dobio je, naravno. Tražio mi je poslovni prostor na Vlašiću, 110 kvadrata, dobio je to. Dobio je Mercedesa G klasu, dobio je Mercedesa E klasu i dobio je čamac sa prikolicom”, izjavio je Čegar, tvrdeći da je Krasnić naknadno od njega tražio i više – “Toyotu što ja imam i neke motorne sanke”.
Dogovor je pao, ali su vrlo brzo otkriveni problemi.
Naime, poslovni prostor na Vlašiću i zemljište u Sarajevu koje je Čegar ponudio u zamjenu uopće nisu bili uknjiženi na njega.
“Meni je Zoran Čegar dao pet nekretnina koje nijedna nema papire, koje nikada nisam preveo. Jedino šta sam preveo od Zorana Čegara to je Mercedes G klase”, rekao je Krasnić na sudu i objasnio da je vozilo vrijedno 90.000 maraka. Radovanović je tvrdio da nije prihvatio ništa u zamjenu.
Punomoć, pa upomoć
Dok je pokušavao podmiriti račun bez novca u ovom skupom trgovanju, Čegar je dobio ključeve vile i odmah prionuo na uređenje unutrašnjosti. Radovanović tvrdi da mu je sredinom januara 2018. dao punomoć za prenos priključka za električnu energiju, ali se ispostavilo da dokument krije važniju stvar.
Naime, notar Dževad Pazalja je ovjerio tekst koji je počinjao davanjem saglasnosti Čegaru za legalizaciju objekta i uspostavu komunalne infrastrukture, a nastavljao se davanjem ovlaštenja za prodaju nekretnina i prenos prava iz punomoći na treću osobu.
Sarajevski notar Bojan Marković kaže da ovo nije uobičajeno.
“Logično je da je ono što je predmet pravnog posla da bude u samom početku punomoći, pa kažete da ovlašćujete da izvrši prodaju nekretnine pa s tim u vezi potpiše ugovor o prodaji i sve ostalo. Priključak na komunalnu infrastrukturu – to je nešto u toj punomoći što je sporedno.”
Radovanović tvrdi da punomoć nije pročitao prije potpisivanja, vjerujući da se odnosila samo na priključak struje.
Dvadeset dana kasnije Čegar se vratio kod notara i prebacio punomoć na prijateljicu Selmu Filipović, profesoricu na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Istog dana profesorica Filipović je u Radovanovićevo ime prodala Čegaru nekretninu za 50 hiljada KM. Na temelju ovog ugovora on je uknjižio posjed na svoje ime.
Kada je Radovanović saznao za to, podstaknuo je suprugu Dijanu da pokrene sudski spor za poništenje punomoći i ugovora, s obzirom da je imovina bila zajednička bračna stečevina i da je prodana bez njenog znanja.
Pazalja je u međuvremenu izgubio dozvolu da radi kao notar zbog propusta u službi. Ni on ni Filipović nisu željeli razgovarati sa novinarima CIN-a, ali je ona potvrdila da stoji iza izjave koju je dala na sudu – da se sa Čegarom “slučajno našla kod notara” gdje je dobila punomoć i potpisala ugovor. Tvrdila je da je sve obavljeno nabrzinu, da ne poznaje Radovanoviće i da nije uzela novac.
Čegar na sudu nije htio odgovoriti u kojem pravnom svojstvu je angažovao Filipović.
“Nisam ja pravnik, bolan, ja sam drot, žandar, bolan”, rekao je Čegar tada i dodao kako nije ni čitao dokumente koje je potpisivao. “Ja ne čitam, ja samo potpisujem.”
Presuda u ovom postupku se očekuje do kraja godine.
Novinari CIN-a su u kratkom telefonskom razgovoru zamolili Čegara za intervju, ali je on odbio razgovor uz prijetnje i psovke. Aludirajući na svoj položaj, rekao je da su ga o novinarskim kretanjima i radu “obavještavali razni ljudi”: “Ja sve znam, ne radim ja u trafici.”
Razgovor je završio riječima: “Nemoj da vam padne na pamet još jednom da me pozovete da vam ne bih došao tamo odakle me zovete.”
Skupo plaćen prostor na Vlašiću
Slično drugim trgovanjima Čegar je ostavio komplikovan trag zamršenih dogovora o razmjeni materijalnih dobara i na Vlašiću. Poslovni prostor koji je ponudio kao zamjenu prilikom kupovine na Baricama nalazi se u zgradi u planinskom centru Babanovac. Policijski funkcioner ga je stekao 2015. godine, uloživši u izgradnju, navodno, materijal vrijedan 180.000 KM. Ugovor o udruživanju sredstava radi gradnje zaključio je sa investitorom Nerminom Šabanijom iz Sarajeva, ali prostor nije uknjižio kao svoje vlasništvo.
Šabanija je novinarima CIN-a rekao da je sa Čegarom, zapravo, sklopio fiktivni ugovor te da je i sam tek formalno vlasnik nekretnine. Novinarima je obećavao da će ovaj poslovni odnos objasniti u kasnijem razgovoru, ali više nije odgovarao na pozive.
Nekoliko godina kasnije ovaj prostor kupuje Omer Haračić iz Kaknja koji kaže da je Čegarov prijatelj i da su ranije trgovali automobilima.
Nije mu smetalo što nekretnina nije uknjižena na Čegara, ali jeste cijena koju je platio. Ovaj trgovac tvrdi da je isplatio 120.000 KM u dobroj vjeri da će nekretnina biti prevedena na njega, ali je Čegar tražio još – zahtijevao je da otplati dug njihovog zajedničkog prijatelja.
Kako bi izmirio dug s kojim, kaže, nije imao nikakve veze, Haračić je Čegaru uz već isplaćeni novac dao: motorne sanke, dva automobila i čamac pa procjenjuje da ga je nekretnina na Vlašiću na koncu koštala 230.000 KM. Za CIN tvrdi da je bio ucijenjen.
“Rekao sam bolje ranjen, nego mrtav. Kad krenete jednom, više nema nazad (…). To nijednom normalnom čovjeku ne može da uđe u glavu, a sve su to neka prebijanja – ja sam vama dao to, vi meni ovo… To su ‘trange-frange’”, objašnjava Haračić.
Čegarovi posjedi u Nišićima
Dok je vodio pravnu bitku sa Radovanovićima, Čegar je nastojao povećati imovinu na Nišićkoj visoravni. Ovaj put mu je za oko zapao jedan od najatraktivnijih posjeda u ovom kraju – imanje nekada uspješne sarajevske firme “Volving” Mehmedalije Žmirića.
Žmirić je na imanju sagradio dvije kuće i ergelu, napravio umjetno jezero i planirao gradnju naselja sa vilama za ambasade. Međutim, moćni “Volving” se 2011. našao u ozbiljnim problemima.
Zbog neizmirenih dugova sud je blokirao imovinu firme na Nišićima. Žmirićevo carstvo se raspadalo, a Čegar je vidio šansu za jeftinu kupovinu. Vlasnik “Volvinga” tvrdi da je Čegar nastupio uz indirektne prijetnje.
“Bila je to oružana kupnja”, kaže Žmirić, prisjećajući se da ga je Čegar “upozorio” da bi mu neko nešto mogao staviti na imanje i da je čuo glasine da uzgaja marihuanu.
“Dok sam ja tu, ne sekiraj se. Ja sam četvrti čovjek u državi, ne brini”, prisjeća se Žmirić Čegarevih riječi.
Prvo su se dogovorili da Žmirić proda samo manju kuću za 150 hiljada maraka, ali je Čegar potom zatražio i veću, sa ergelom.
Iako su nekretnine, u koje je uložio građevinski materijal vrijedan 350 hiljada maraka, vrijedile mnogo više, Žmirić je nakon cjenkanja pristao na 250 hiljada KM za obje kuće jer mu je hitno trebao novac. Dogovorili su se, ali nisu potpisali ugovor. Žmirić sada tvrdi da mu je Čegar isplatio samo 50 hiljada.
Nakon propasti firme vlasnik “Volvinga” se sa porodicom preselio u Njemačku. Kaže da je njegova supruga jednom pokušala iz kuće na Nišićima iznijeti privatne stvari, uključujući tri vrijedne bunde i pečat firme, ali joj Čegar to nije dozvolio. Poručio joj je da tu nema ništa tražiti, da je kuća opljačkana i da je neko pokupio sve stvari.
“Onda smo mi rekli pa trebamo prijaviti policiji”, kaže Žmirić, na što mu je Čegar odgovorio da je to već učinio.
Nadležna Policijska uprava Ilijaš saopćila je CIN-u da im u proteklih pet godina niko nije prijavio provalu i krađu u kući Mehmedalije Žmirića i “Volvinga” na Nišićima.
Lažnim ugovorom do vrijednog imanja
Imanje sa dvije kuće i ergelom se proteže na tri parcele i 20-ak duluma. Prema zemljišnim knjigama, parcele su vlasništvo “Volvinga”, a objekti nisu uplanjeni.
Novinari su u sudskoj dokumentaciji pronašli da je Zoran Čegar u aprilu 2019. godine pokušao ovu zemlju uknjižiti na svoje ime, priloživši kupoprodajni ugovor koji je godinu ranije, navodno, potpisao sa Radojem Ćetkovićem, nekadašnjim vlasnikom zemlje. Na dokumentu je stajao potpis i pečat notarke Gorice Milenković iz Loznice u Srbiji.
Međutim, sud je njegov zahtjev odbio jer je utvrdio da vlasnici nisu ni Ćetković ni Čegar, već Žmirićev „Volving“. Osim toga, sudu je bilo neprihvatljivo i što je ugovor obrađen pred stranim notarom.
No, ono što nije promaklo službenicima sarajevskog suda prošlo je bez problema u Katastru Općine Ilijaš gdje se Čegar upisao kao posjednik, ponudivši isti ugovor.
Novinari CIN-a su kopiju ovog dokumenta i prateću dokumentaciju poslali notarskom uredu Gorice Milenković u Loznicu, a oni su ih proslijedili Javnobeležničkoj komori Srbije na očitovanje. Glasnogovornica Komore Gordana Lazarević kaže da dokumenti nisu napravljeni ni u jednoj javnobilježničkoj kancelariji u Srbiji. U vrijeme koje je navedeno na jednom dokumentu javni bilježnici nisu ni postojali u ovoj zemlji.
„(…) počevši od ovog punomoćja, koje je overeno 2010. godine kada u Republici Srbiji nije još bio usvojen ni Zakon o javnom beležništvu. Prvi javnobeležnici otvorili su kancelarije 1. septembra 2014. godine“, kaže Lazarević.
Sporni su, kaže, i izgled pečata, jezik i pismo dokumenta u kojem se umjesto riječi “kancelarija” koristi “ured”, dok je tekst napisan latinicom koja nije u službenoj upotrebi u Loznici.
Iz Komore zaključuju da se „radi o grubom falsifikatu“.
Čovjek sa dva imena
Nakon početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine Zoran Čegar odlazi u Njemačku gdje boravi narednih šest godina. Potom odlazi u Australiju, gdje dobija državljanstvo i pasoš na ime Tommy Brown. U BiH se vraća 2001. godine. Prije rata je kratko radio u policiji pa se 2003. vratio u službu. Odmah je postavljen za komandanta Specijalne policijske jedinice u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Međutim, iste godine je na vlastiti zahtjev razriješen dužnosti i premješten na poziciju stručnog savjetnika za ekonomske delikte, borbu protiv korupcije, pranje novca i kompjuterski kriminal.
U 2006. godini Čegar postaje samostalni istražitelj u istom odjelu, a potom i šef Odsjeka za zadržavanje, racije i pretrese. No, sredinom 2007. godine policija otkriva da Čegar ima dupli identitet iz australijskog pasoša kojim se i dalje koristi pa mu uručuje otkaz. Iduće godine odlazi u invalidsku penziju, ali se ne miri sa tim i tuži policiju. Sud utvrđuje da nisu ispoštovane sve procedure tokom otkaza, policija poništava rješenje i vraća Čegara na posao. On danas rukovodi Sektorom uniformisane policije i predsjedava Odborom za žalbe koji je nadležan za rješavanje problema imenovanja, napredovanja i drugih radnopravnih odnosa u federalnoj policiji.
Protiv Čegara je proteklih godina podneseno nekoliko disciplinskih prijava za nasilničko ponašanje nad kolegama i građanima, ali je Unutrašnja kontrola sve odbacila zbog nedostatka dokaza. Jedna od posljednjih prijava je podnesena zbog šamaranja radnika sarajevskog parkinga. MUP Kantona Sarajevo je o tome obavijestio Kantonalno tužilaštvo, navodeći da je policijski funkcioner učinio krivično djelo. Tužilaštvo još nije donijelo odluku u vezi sa ovim slučajem.
Da li će Ši Đinping pokušati da preuzme Tajvan u trećem mandatu?
Predsjednik Kine Ši Đinping osigurao je i treći mandat ovog vikenda, što je do sada bez presedana, i ponovo pokrenuo špekulacije o tome da će silom pokušati da preuzme Tajvan.
Neki analitičari smatraju da će Kina pokušati da se ujedini sa Tajvanom do 2049, odnosno stogodišnjice osnivanja Narodne Republike Kine. Zvaničnik iz američke mornarice misli da bi to moglo da se desi do 2027, kada je stogodišnjica Narodne oslobodilačke armije. Zvaničnici s Tajvana strahuju da bi već sljedeće godine mogli da im budu stavljeni na sto nepovoljni uslovi za ujedinjenje.
Ši, međutim, nije govorio javno o svojim planovima, niti ih je nagovijestio na prethodnom kongresu partije za vikend, kada je i osvojio treći mandat.
Govorio je o uobičajenim stvarima, sa većim naglaskom na "provokativno miješanje SAD u pitanje Tajvana" i istakao da će Kina nastaviti da stremi mirnom ujedinjenju, ali da nikada se neće odreći sile i da će primijeniti sve potrebne mjere.
Analitičari različitto tumače Šijeve namjere.
Čang Vu-je, direktor tajvanskog Tamkang univerziteta, kaže da Ši neće pokušati ujedinjenje u narednih pet godina jer je "cijena toga velika".
"Peking ne planira da postigne ujedinjenje do 2049", misli Čang. Dodaje da će Ši tada imati 96 godina i da nije jasno da li je to njegov ili kineki plan, ako ga uopšte ima.
Sajmon Čen, profesor sa tajvanskog Nacionalnog univerziteta, ipak je spazio nekakvu namjeru u Šijevom govoru.
"On je 2019. rekao da se ujedinjenje ne može odlagati sa jedne generacije na drugu, dok je ove godine kazao da se ujednjenje nacije mora dogoditi i da će se definitivno dogoditi".
Komunistička partija je na minulom kongresu prvi put usvojila amandman kojim se napismeno protivi tajvanskoj nezavisnosti.
Tenzije između Kine i Tajvana u porastu su prethodnih godina, što dodatno pojačava špekulacije o sukobu.
Od 2008. do 2016. vladajuća partija na Tajvanu, Kuomintang, održavala je dobre veze sa Kinom, ali su se pogoršale kada je na vlast 2016. došla Cai Ing-ven, iz nezavisne Demokratske napredne stranke, koja se zalaže za nezavisnost.
Cai je odbila da prihvati kompromis koji su prethodno postigle dvije strane o tajvanskom suverenitetu i smanjenju tenzija, odnosno dogovor o "jednoj Kini".
Demokratska progresivna partija i njene pristalice ne žele da Tajvan bude dio Kine, već da bude nezavisan. Peking, sa druge strane, ne želi da ulazi u rat kako bi se ujedinio sa Tajvanom, ali postoji rizik od toga zbog trenutnih odnosa Tajvana i SAD.
Za vrijeme vlasti Donalda Trumpa i sada Joe Bidena, SAD su Tajvanu prodale više oružja nego što je to uradio Barak Obama za osam godina na vlasti. Mnogi visoki američki zvaničnici su takođe posjetili Tajvan, poput predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi.
Zakon o Tajvanu, koji je usvojio američki Senat, alarmirao je Peking jer predviđa da se Tajvanu da 4,5 miljardi eura vojne pomoći, i da se ta teritorija definiše kao "veliki ne-NATO saveznik". Takođe obavezuje američku adminstraciju da promoviše učešće Tajvana u međunarodnim orgaizacijama i odvrati agresivne akte Kine.
Viktor Gao, ekspert iz Pekinga, smatra da Ši nema nikakav raspored i da bi želio mirno ujedinjenje sa Tajvanom. Ali, da će usvajanje takvih akata naškoditi sino-američkim odnosima i da bi moglo da natjera Kinu preko crvene linije, odnosno da je ostavi bez izbora za diplomatsko rješenje.
"Lopta je u dvorištu Washingtona. Ako Washington ne bude promovisao nezavisnost Tajvana i Cai Ing-ven ne insistira na nezavisnosti, ovakav status kvo može da traje i narednih 1.000 godina. Nema potrebe za žurbom", kaže Gao.
Dodaje i ako SAD preduzmu korake koji krše politiku "jedne Kine", to bi moglo da dovede do lošeg scenarija za obje strane.
"Oko 1.500 kilometara kineske obale je potpuno pokriveno raketama. Ako SAD, braneći Tajvan, krenu da bombarduju kineske obalske gradove i Peking, mislite li da će iko u SAD, New Yorku, Washingtonu, biti bezbjedan?", pitao je Gao.
Upozorio je da to što Ši kaže da će upotrijebiti "sve potrebne mjere" može da znači i nuklearno oružje.
Rusija gađa ukrajinske domove, evakuira Herson, upozorava na eskalaciju
Rusija je ispalila projektile i bespilotne letjelice na južni grad Mykolaiv koji drže Ukrajinci, uništivši stambeni blok, i rekla da rat ide prema "nekontroliranoj eskalaciji" u nizu telefonskih poziva zapadnim ministrima odbrane.
Napad na brodograditeljski grad oko 35 km sjeverozapadno od linije fronta u Hersonu uslijedio je u trenutku kada je Rusija naredila da 60.000 ljudi napusti regiju "kako bi spasili svoje živote" pred ukrajinskom protuofenzivom.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu razgovarao je o "stanju koja se brzo pogoršava" u telefonskim razgovorima s britanskim, francuskim i turskim kolegama, priopćilo je ministarstvo.
Telefonski je razgovarao i s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom po drugi put u tri dana. Pentagon je rekao da je Austin rekao Šojguu da "odbacuje svaki izgovor za rusku eskalaciju".
Bez pružanja dokaza, Shoigu je rekao da bi Ukrajina mogla eskalirati upotrebom "prljave bombe" ili konvencionalnog eksploziva pomiješanog s radioaktivnim materijalom.
Ukrajina ne posjeduje nuklearno oružje, dok je Rusija rekla da može zaštititi svoj teritorij svojim nuklearnim arsenalom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba odbacio je optužbe kao "apsurdne" i "opasne", dodavši: "Rusi često optužuju druge za ono što sami planiraju."
U zajedničkom priopćenju nakon razgovora Britanija, Francuska i Sjedinjene Države rekle su da su predane podupiranju Ukrajine "koliko god bude potrebno" i odbacile su upozorenje Rusije o "prljavoj bombi".
"Naše su zemlje jasno dale do znanja da svi odbacujemo očito lažne optužbe Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitom teritoriju", rekli su.
"Svijet bi prozreo svaki pokušaj da se ova optužba iskoristi kao izgovor za eskalaciju."
KOMUNIKACIJSKI KANALI
Nedjeljni raketni udar u Mikolaivu uništio je gornji sprt stambene zgrade, šaljući šrapnele i krhotine preko trga i u susjedne zgrade, svjedoči Reuters. Nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.
"Nakon prve eksplozije pokušao sam izaći, ali su se vrata zaglavila", rekao je Oleksandr Mezinov (50) kojeg su eksplozije probudile iz kreveta. "Nakon minutu-dvije začula se druga glasna eksplozija. Naša su vrata odletjela u hodnik."
U nedjelju je ukrajinski Glavni stožer priopćio da je protivzračna odbrana u posljednja 24 sata oborila 12 ruskih jurišnih bespilotnih letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje.
Teheran negira isporuku oružja Rusiji.
Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da Rusija koristi iranske letjelice bez posade (UAV) kao zamjenu za sve rijeđe rusko precizno oružja dugog dometa.
Ali napori Ukrajine da obuzda bespilotne letjelice bili su uspješni, dodalo je ministarstvo u ponedjeljak u svom ažuriranju na Twitteru.
Napredovanje Ukrajine posljednjih sedmicaoko Hersona i na sjeveroistoku zemlje naišlo je na sve intenzivnije napade ruskih projektila i bespilotnih letjelica na civilnu infrastrukturu, koji su uništili oko 40% ukrajinskog elektroenergetskog sistema uoči zime.
Ruske trupe povukle su se s dijelova fronta, a okupacijske vlasti evakuiraju civile dublje u teritorij pod kontrolom Rusije prije očekivane bitke za Herson, glavni grad regije na zapadnoj obali rijeke Dnjepar.
Herson je ulaz u Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine.
"Današnja situacija je teška. Od vitalne je važnosti spasiti svoje živote", rekao je ruski ministar obrazovanja Sergej Kravcov u videoporuci. "Neće dugo. Sigurno ćete se vratiti."
Tamošnje vlasti koje je postavila Rusija izvijestile su o nedostatku plovila za prijevoz ljudi preko rijeke u jednom trenutku u nedjelju, okrivljujući "oštar porast broja ljudi koji žele otići".
Oko 25.000 ljudi evakuirano je od utorka, objavila je novinska agencija Interfax.
Ukrajinska vojska je rekla da napreduje na jugu, preuzimajući najmanje dva sela koja je Rusija napustila.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je u nedjelju da su njegove snage nastavile s napadima na ukrajinsku energetsku i vojnu infrastrukturu, uništile veliko skladište streljiva u središnjoj regiji Cherkasy i odbile ukrajinske protuofanzive na jugu i istoku.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti tvrdnje.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je da su ruski napadi na energetsku infrastrukturu bili "vrlo širokih" razmjera.
S početkom devetog mjeseca rata i približavanjem zime, prijetila je mogućnost ledene bijede.
Volodymyr Kudritskiy, čelnik ukrajinske nacionalne energetske tvrtke Ukrenergo, rekao je da je struja vraćena za više od 1,5 miliona kupaca nakon masovnih napada na energetske ciljeve tokom vikenda.
Moskva negira da je ciljala civile.
Ukrajina je također optužila Rusiju da ometa dogovor o izvozu žitarica preko Crnog mora, rekavši da njezine luke rade samo s 25% do 30% kapaciteta.
Apelacioni sud: Graham mora da svjedoči u istrazi o izborima
Američki senator Lindsey Graham moraće da svjedoči pred posebnom velikom porotom koja istražuje da li su tadašnji predsjednik Donald Trump i drugi nezakonito pokušali da utiču na izbore 2020. u Georgiji, saopštio je u četvrtak federalni apelacioni sud.
Odluka tročlanog vijeća 11. okružnog apelacionog suda u SAD otvara put okružnom tužiocu okruga Fulton Fani Willis da privede Grahama na ispitivanje. Ona želi da pita republikanca iz Južne Karoline o telefonskim pozivima koje je uputio državnom sekretaru Georgije, Bradu Raffenspergeru, koji je rekao da ga je Graham pitao da li ima moć da odbije određene listiće za glasanje u odsustvu.
Raffensperger je rekao da je to shvatio kao prijedlog za odbacivanje legalno datih glasova, što je Graham odbacio kao "smiješno".
Graham bi mogao da se žali na presudu apelacionom sudu u punom sastavu. Grahamov advokat je za komentar upuitio medije na portparola senatora Grahama, ali on nije odmah komentarisao odluku.
Graham je osporio sudski poziv, rekavši da ga njegov položaj američkog senatora štiti od potrebe da svjedoči u državnoj istrazi. On je također negirao navode da je počinio nešto pogrešno. U nalogu od šest stranica, sudije su napisale da Graham "nije uspio da pokaže da će ovaj pristup kršiti njegova prava prema klauzuli o govoru i debati".
Willis je otvorila istragu početkom prošle godine, ubrzo pošto je snimak telefonskog razgovora između Trumpa i Raffenspergera iz januara 2021. objavljen u javnosti. U tom pozivu, Trump je sugerisao da bi Raffensperger mogao da "pronađe" glasove potrebne da preokrene njegov tijesan poraz od demokrate Joea Bidena.
Willis je zatražila posebnu veliku porotu, rekavši da bi ovlaštenje sudskog veća omogućilo ispitivanje ljudi koji inače ne bi sarađivali u istrazi. Od tada je u nekoliko navrata podnijela dokumentaciju sudu, nastojeći da iznudi svjedočenje bliskih Trumpovih savjetnika i saradnika.
Među tim saradnicima su i bivši savjetnik Bijele kuće Pat Cipollone, koji je svjedočio pred specijalnom velikom porotom, prema osobi koja je upoznata sa Cipollonovim svjedočenjem i koja je pod uslovom anonimnosti razgovarala o privatnom pojavljivanju. O njegovom pojavljivanju prvi je izvijestio CNN.
Cipollone se snažno opirao naporima da se ponište izbori i rekao je da ne vjeruje da je bilo dovoljno prevare da bi uticalo na ishod trke u kojoj je pobijedio Biden.
Graham je bio u prvoj grupi ljudi bliskih Trumpu na čije je svjedočenje Willis nastojala da prinudi podnoseći niz zahtijeva sudu početkom jula. On je osporio sudski poziv na federalnog suda, ali je američki okružni sudija Leigh Martin May odbio da odbaci taj nalog. Graham je potom uložio žalbu 11. američkom okružnom apelacionom sudu.
Grahamovi advokati su tvrdili da ga klauzula o govoru ili debati američkog Ustava, koja štiti članove Kongresa da ne moraju da odgovaraju na pitanja o zakonodavnoj aktivnosti, štiti od potrebe da svjedoči. On tvrdi da je poziv koji je uputio Raffenspergeru bio zaštićen, jer je postavljao pitanja kako bi se informisao pred donošenje svoje odluke o glasanju za potvrđivanje izbora 2020. i budućih zakonona.
Tim tužiteljice Willis tvrdi su da komentari koje je Graham dao u intervjuima za vijesti u to vrijeme, kao i izjave Raffenspergera, pokazuju da je senator bio motivisan politikom, a ne utvrđivanjem činjenica u zakonodavstvu.
Oni su također tvrdili da obim istrage specijalne velike porote uključuje niz drugih tema koje nemaju nikakve veze sa pozivom Raffenspergera. Također žele da pitaju Grahama o njegovim brifinzima u Trumpovoj kampanji, uključujući i to da li je obaviješten o pozivu Trump-Raffensperger i da li je komunicirao ili koordinirao sa Trumpom i njegovom kampanjom o naporima da se ponište rezultati izbora u Georgiji i drugdje.
Pozivanje na "suvereni imunitet"
Grahamovi advokati su također tvrdili da princip "suverenog imuniteta" štiti američkog senatora od poziva državnog tužioca.
Čak i ako se klauzula o govoru ili debati ili suvereni imunitet ne primjenjuju, tvrdili su Grahamovi advokati, njegov status "visoko rangiranog zvaničnika" ga štiti od potrebe da svjedoči. To je zato što Willis nije uspjela da pokaže da je njegovo svjedočenje od suštinskog značaja i da se informacije koje bi on pružio ne mogu dobiti od nekog drugog, tvrdili su.
Sudija May je utvrdio da se Grraham ne može ispitivati o bilo kakvom "istražnom utvrđivanju činjenica" tokom njegovog razgovora sa Raffenspergerom jer je to zaštićena zakonodavna aktivnost. Ali ona je odbacila njegove druge argumente, rekavši da tim Willisove i specijalna velika porota mogu da ga pitaju o bilo kakvim pokušajima da se Raffensperger ohrabri da izbaci glasačke listiće i o bilo kakvoj komunikaciji i koordinaciji sa Trumpovom kampanjom o postizbornim naporima u Georgiji, kao i o njegove javne izjave o izborima u Georgiji.
U svojoj presudi u četvrtak, žalbene sudije su odlučile da Willis "može da pita o neistražnom ponašanju koje spada u djelokrug naloga subpoena (obavezujućeg poziva)", ali da "ne smije da pita ni o kakvom istražnom ponašanju", napominjući da je Graham mogao da primijeti bilo kakve probleme u određenim oblastima u to vrijeme njegovog ispitivanja.
Zelenski: Ruski vojnici postavili eksploziv unutar ogromne brane
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je zatražio od Zapada da upozori Rusiju da odustane od miniranja brane čije uništenje bi poplavilo dio južne Ukrajine.
Zelenski je zahtjev uputio u momentu priprema ukrajinskih snaga da potisnu ruske trupe iz okupiranog grada Hersona.
Ukrajinski predsjednik je u televizijskom obraćanju rekao da su ruski vojnici postavili eksploziv unutar ogromne brane Nova Kahovka, koja čini veliki rezervoar, koji planiraju da detoniraju.
"Potrebno je da svi u svijetu djeluju odlučno i hitro kako bi bio spriječen novi ruski teroristički napad. Uništenje brane značilo bi katastrofu velikih razmjera“, rekao je Volodimir Zelenski.
Zelenski je od svjetskih lidera zatražio da potencijalno miniranje brane tretiraju poput upotrebe oružja za masovno uništenje – sa sličnim posljedicama kao i prijetnje u slučaju ruske upotrebe nuklearnog ili hemijskog oružja.
Rusija optužuje Kijev da je raketirao branu i namjeravao da je uništi što je, kako su ukrajinski zvaničnici ukazali, znak da bi Moskva mogla to učiniti i okriviti Kijev.
Kako izvještava agencija Reuters - nijedna strana nije pružila dokaze za svoje tvrdnje.
Rijeka Dnjepar dijeli Ukrajinu i na pojedinim mjestima široka je nekoliko kilometara. Pucanje brane moglo bi da dovede do znatnog izlivanja vode prema Hersonu, gradu za koji ukrajinske trupe izražavaju nadu da će uskoro vratiti pod svoju kontrolu.
Eventualno miniranje brane uništilo bi sistem kanala koji navodnjava veći dio južne Ukrajine, uključujući i Krim, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014.
U istom danu Pentagon je saopštio da je američki sekreta za odbranu Lloyd Austin Ostin razgovarao sa ruskim minisrom odbrane Sergejem Šojguom – ali su detalji njihovog razgovora, za sada, nepoznati.
Američke sankcije: Snažne poruke ili mjere sa konkretnim posljedicama?
Sjedinjene Države (SAD) su u 2022. godini sankcionisale 13 pojedinaca i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine (BiH), ubjedljivo najviše u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. Kao razlog su obično navođeni korupcija, te destabilizacija zemlje i regiona.
Uprkos tome, gotovo svi političari pod sankcijama bili su kandidati na nedavno održanim izborima, te su uz hiljade glasova uglavnom dobili nove javne funkcije. Istovremeno, mjere poput zabrane ulaska ili blokiranja imovine u SAD ne pogađaju mnogo sankcionisane zvaničnike, dok se američke i druge delegacije nastavljaju sastajati sa njima.
„To su nesporni nedostaci dosadašnjih sankcija, i često se to uzima kao ključna kritika njihove učinkovitosti“, kaže Siniša Vuković, profesor na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Johns Hopkins.
On napominje da je ipak važno razumjeti stvarnu svrhu sankcija kao alata američke vanjske politike:
„Dosadašnji učinak ovih sankcija se prije svega ogleda u jakoj političkoj poruci, kojom se ti pojedinci obilježavaju kao remetilački faktori koji urušavaju stabilnost i bezbjednost BiH, a samim tim postaju neprihvatljivi i za druge Zapadne aktere. Ovom porukom se ne ostavlja nikakva sumnja ko su problematični činioci u društvu.“
Vuković dodaje da se sankcijama šalje i poruka regionu „da se bilo kakva saradnja sa takvim akterima neće gledati blagonaklono u bliskoj budućnosti“.
Većinu američkih sankcija sprovodi Ministarstvo finansija SAD, preko svog Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), ali ih mogu izricati i State Department, pa i Ministarstvo trgovine, uz odobrenje predsjednika SAD. Primjerice, američki predsjednik svake godine obnavlja vanredno stanje za Zapadni Balkan, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija.
Također, Joe Biden je u junu 2021. godine dodatno proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, izvršnom naredbom „EO 14003“, koja kao razloge navodi korupciju, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Upravo po tom osnovu izrečena je većina sankcija prema BiH u 2022. godini.
Leon Hartwell, viši savjetnik organizacije IDEAS, na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, te Centra za analizu evropskih politika, kaže da postoji nekoliko razloga za pojačano američko djelovanje tokom 2022. godine: od angažovanosti novog ambasadora SAD u BiH, Michaela Murphya, preko percepcije koja već neko vrijeme postoji u Washingtonu da je BiH „zaglavljena u vremenu“, pa do postupaka Rusije.
„Mislim da je februarska eskalacija Rusije u Ukrajini osigurala da u Washingtonu postoji snažniji fokus na centralnu i istočnu Evropu. (…) Dodik se, primjerice, nastavlja sretati sa svojim prijateljem Vladimirom Putinom. Tako da je jačanje režima sankcija, posebno protiv nekoliko pojedinaca koji su, čini se, bliski Kremlju, stoga imalo smisla“, dodaje Hartwell.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, objašnjava da SAD kroz sankcije globalno, a ne samo prema BiH, žele poslati poruku da postoji problem sa korupcijom i njenim vezama sa politikom: „Da ta korupcija i politika utiču na kvalitet demokratije i onda i kvalitet odnosa SAD sa tim zemljama.“
„Svakako želja i motivacija iza tih sankcija jeste i da u zemljama gdje se te sankcije dešavaju, kao što je BiH, imate reakciju na to, ne samo kada je u pitanju pravosudni sistem, već i kada je u pitanju čitava politička kultura, odnosno, politička zajednica“, kaže Ćerimagić. „Zašto se to ne dešava, ili do koje mjere se dešava, je poseban aspekt te priče.“
Na upit Glasa Amerike o efikasnosti sankcija, neimenovani glasnogovornik State Departmenta je naveo: „Sankcije nameću stvarne troškove onima na koje su usmjerene i šalju veoma jasnu poruku o riziku poslovanja ili pružanja podrške imenovanoj osobi. Ipak, one nisu zamjena za lokalno djelovanje – javne institucije u BiH moraju ispuniti svoju dužnost držanja odgovornim svih javnih zvaničnika koji su korumpirani, destabilizuju zemlju i njenu demokratiju, ili podrivaju Daytonski mirovni sporazum.“
Sankcije pa sastanci – konfuzne poruke za javnost
Prvi bh. zvaničnik sankcionisan na osnovu izvršne naredbe „EO 14003“ u 2022. godini bio je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik (SNSD), već 5. januara. Kao razlozi su navedeni podrivanje državnih institucija i rad na kreiranju paralelnih institucija u Republici Srpskoj (RS), koruptivne aktivnosti, te etno-nacionalistička retorika koja izaziva podjele.
Tom prilikom na listu OFAC-a je uvrštena i firma „Alternativna televizija“, uz objašnjenje da je poslovni subjekt pod Dodikovom kontrolom. Početkom oktobra, sankcionisan je Slobodan Stanković, kao “biznismen povezan s Dodikom”, te njegova firma „Integral Inženjering“.
Ministarstvo finansija prvi put je sankcionisalo Dodika još 2017. godine, zbog opstrukcije Daytonskog mirovnog sporazuma. Već tada, donesena je odluka o blokiranju sve imovine koju on eventualno posjeduje u SAD, o zabrani ulaska u SAD, dok su američkim državljanima zabranjeni transakcije i poslovanje sa njim.
U aprilu 2022. godine, Dodiku i njegovoj saradnici, predsjednici RS Željki Cvijanović, sankcije sa sličnim mjerama je uvelo i Ujedinjeno kraljevstvo, navodeći kao razlog „namjerno podrivanje teško stečenog mira u BiH“.
U praksi, malo toga se promijenilo nakon sankcija. Dodik je nastavio sa zapaljivom retorikom i uvredama za američke i druge međunarodne predstavnike, koji su se pak nastavili sastajati s njim. Prilikom posjete BiH u aprilu, sa Dodikom je u Predsjedništvu BiH razgovarala grupa senatora, uključujući Jeanne Shaheen.
„Mislim da je za nas važno da se nastavimo sastajati sa ljudima koji su državni zvaničnici, zbog čega je i bio sastanak sa Dodikom. Imali smo priliku da uživo razgovaramo i izrazimo našu zabrinutost zbog onoga što se dešava u zemlji“, kazala je Shaheen za Glas Amerike.
Prema riječima Shaheen, američke sankcije imaju efekat i upravo je to bila jedna od prvih stvari koje je Dodik kritikovao prilikom aprilskog susreta.
Vuković navodi da taj sastanak može djelovati kontradiktorno ili kontraproduktivno, ali da je riječ o uobičajenoj praksi: „Diplomatija zahtjeva povremene kontakte i sa najproblematičnijim akterima“.
Ćerimagić kaže da se SAD u kontekstu izricanja sankcija ne mogu posmatrati kao izolovani akter, ali da u odnosima zapadnih partnera, pa i u samoj SAD postoje određene protivrječnosti. Kao primjer upravo navodi sankcije za Dodika i Cvijanović.
„Samo par mjeseci prije početka izborne kampanje, imate veliku posjetu Željke Cvijanović Washingtonu, imate njene razgovore sa Administracijom, sa političarima u Washingtonu. I imate medije u BiH koji prenose i izvještavaju o toj posjeti kao o jednoj od najuspješnijih posjeta jednog zvaničnika iz BiH SAD-u u posljednjih nekoliko godina“, kaže Ćerimagić. „Naravno, za nas koji promatramo procese, jasno je otprilike o čemu se tu radi. Međutim, za javnost, to su ustvari jedne konfuzne poruke, koje onda slabe i same inicijalne ciljeve takvih sankcija.“
Podrška birača i novi mandati za sankcionisane političare
Osim Dodika, OFAC je u 2022. godini sankcionisao još visokorangiranih funkcionera. U junu, mjere su izrečene predsjedniku Federacije BiH (FBiH) Marinku Čavari (HDZ) i ministru zdravlja i socijalne zaštite RS Alenu Šeraniću (SNSD). Za Čavaru je navedeno da je od 2019. odbijao nominovati sudije za Ustavni sud FBiH, a za Šeranića da je doprinosio secesionističkim pokušajima RS.
U aprilu, OFAC je za Asima Sarajlića naveo da je bio “uključen u korupciju visokog nivoa“, nakon čega je on napustio stranačke funkcije u SDA, kao i parlamentarne funkcije, ali je ostao delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U međuvremenu ga je Općinski sud u Sarajevu nepravomoćno oslobodio optužbe da je posredovao pri nezakonitom zapošljavanju, dok mu je u toku suđenje za davanje dara pri unutarstranačkim izborima u SDA.
U oktobru, sankcionisan je i premijer FBiH, Fadil Novalić (SDA), zbog zloupotrebe podataka o penzionerima pred izbore 2018. godine. OFAC je naveo da to „odražava širi obrazac korištenja njegove pozicije političkog uticaja, o kojem je javno izvještavano, za vlastitu ili stranačku korist, podrivanjem demokratskih procesa ili institucija BiH.“
Svi pobrojani funkcioneri, osim Sarajlića, bili su kandidati na nedavno okončanim izborima i prema trenutnim rezultatima, dobili su značajnu podršku birača.
Novalić, kojem se sudi po optužbi za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora u vrijeme pandemije, dobio je 10.657 glasova i mandat u Parlamentu FBiH. Šeranić je sa 11.847 glasova izabran u Narodnu Skupštinu RS, a Čavara sa 16.379 glasova u Parlamentarnu skupštinu BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Dodik je sa 291.915 glasova izabran za Predsjednika RS, ali je zbog pritužbi opozicije ponovno brojanje glasačkih listića za taj nivo u toku.
Jednom od kandidata na izborima, sankcije je uveo i State Department. U januaru, Mirsadu Kukiću, koji je nakon odlaska iz SDA osnovao stranku PDA, zabranjen je ulazak u SAD zbog „umiješanosti u značajnu korupciju“. On je 2020. godine nepravomoćno osuđen na godinu zatvora zbog trgovine uticajem i zloupotrebe prilikom zapošljavanja.
Na izborima u oktobru 2022. godine, Kukić je dobio podršku 11.142 glasača, ali pošto PDA nije prešla izborni prag, neće imati novi zastupnički mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ipak, nedavno je sa predstavnicima drugih stranaka u ime PDA pregovarao o uspostavi vlasti u FBiH.
Vuković navodi da su sankcionisani pojedinci učestvovali na izborima jer im to omogućavaju izborna pravila, uz napomenu da slični primjeri postoje širom svijeta.
„Ali kad vidite koji su to primjeri, vidite da je tu Bosna u veoma problematičnom društvu. Tu su Iran, Sjeverna Koreja, Rusija, Sirija, Venecuela. Ako je to bosanskohercegovačkom društvu u redu, onda je tu još veći problem. Ako se u društvu i dalje održava utisak da su takvi pojednici prihvatljivi i da su građani i dalje spremni da im daju glas, čak i većinu, da vode državu, onda se postavlja pitanje kojim putem ide BiH“, kaže Vuković i dodaje: „Nesporno je da Zapadne zemlje moraju imati mnogo bolju strategiju javne diplomatije, kojom bi se jasno stavilo do znanja šta su posljedice odabira takvih kandidata.“
Sankcije State Departmenta
Osim Mirsada Kukića, State Department je u januaru 2022. godine sankcionisao Dodikovog savjetnika Milana Tegeltiju i njegovu suprugu Tijanu. Za Tegeltiju je navedeno da je kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća „bio umiješan u koruptivne akte, uključujući korištenje političkog uticaja i službene moći za vlastitu korist“.
State Department je prije toga izrekao dvije sankcije: Nikoli Špiriću u septembru 2018. i Amiru Zukiću u maju 2020. godine. U oba slučaja kao razlog je navedena „umiješanost u značajnu korupciju“.
Iako nije bio kandidat na proteklim izborima, sankcije nisu spriječile Špirića, dugogodišnjeg političara SNSD-a, u obavljanju funkcija. Trenutno je član Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH.
Kandidat na izborima nije bio ni Amir Zukić. Njega je SDA sa pozicije generalnog sekretara smijenila zbog optužnice za primanje dara i nezakonitog posredovanja u zapošljavanju iz vremena kada je bio zastupnik u Parlamentu FBiH. U međuvremenu, u julu 2022, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora.
Svima koje je sankcionisao State Department zabranjeno je putovanje u SAD. Kod OFAC-a, osim zabrane ulaska u SAD, fokus je na trgovini i ekonomiji, pa oni koji se nalaze na listama ne smiju poslovati sa američkim firmama i državljanima, te im je blokirana imovina koju eventualno posjeduju u SAD.
Ćerimagić napominje da BiH nije izuzetak po tome što sankcije ne vode ka promjenama političke snage pojedinaca. Dodatno, zbog percepcije da bi se povezanost sa SAD mogla nepovoljno odraziti, ni politički protivnici sankcionisanih ne koriste često sankcije kao argument: „Postoji određeni strah da ukoliko se stranke opozicije fokusiraju puno na to, da će to ustvari djelovati negativno prema njima.“
„Mislim da za to nisu krivi samo političari, već i mi, iz pozicije ljudi koji učestvuju u javnom životu, iz akademske zajednice, što ustvari nismo sposobni da ubijedimo većinu u BiH i u regionu ko su ustvari stvarni partneri, stvarni prijatelji, za jednu bolju i drugačiju BiH i region“, pojašnjava Ćerimagić.
Ćerimagić također napominje da se na primjerima SDA i PDA, gdje su pritisak javnosti i strah stranaka da će ih sankcije dovesti do problema bili veći, mogu vidjeti barem male razlike u reakcijama „koje su za nekoga u DC-u ko razmišlja o uspješnosti tih sankcija, možda važne.“
Same sankcije nisu dovoljne
OFAC je u 2022. godini sankcionisao i dvije osobe iz pravosuđa. U aprilu je za Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, navedeno da je učestvovala u potkopavanju demokratskih procesa i institucija, te da je koristila poziciju da promoviše lične i porodične interese. U septembru, OFAC je za Dianu Kajmaković, također državnu tužiteljicu, kao razlog sankcija naveo korupciju i veze sa kriminalnim organizacijama.
Hartwell objašnjava da izricanje sankcija podrazumijeva opsežan proces odlučivanja „što pokazuje da Washington ne samo prepoznaje, već i osuđuje destabilizirajuću ulogu koju ti pojedinci igraju u kontekstu nestabilnosti BiH“.
Prema Hartwellovim riječima, efikasnost sankcija je teško mjeriti, ali njihov dugoročni cilj je da oslabe mogućnost onih koji blokiraju procese da utiču na druge, pa samim tim i mogućnost da destabilizuju BiH.
Ukupno 114 sankcionisanih iz BiH
Uključujući i sankcije iz 2022. godine, SAD imaju javno objavljene sankcije protiv ukupno 107 osoba i 7 pravnih lica iz BiH, od čega pet State Departmenta, dok su ostale OFAC-ove.
Veći dio sankcija izrečen je u postratnim periodu, pa se kao povod obično navode rad Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i ugrožavanje mira i sigurnosti, primjerice u slučajevima Ratka Mladića i Darija Kordića. Pretraga OFAC-ove baze podataka pokazuje da se dio sankcija odnosi i na veze sa organizovanim kriminalom i terorizmom.
Također, na listama OFAC-a su organizacije i pojedinci koji nisu iz BiH, ali razlozi za sankcije (najčešće optužnice i istrage haškog tribunala) imaju veze sa BiH, na primjer Radovan Karadžić. Liste se povremeno ažuriraju, dodavanjem novih osoba i brisanjem onih koji su preminuli.
Sagovornici Glasa Amerike slažu se da bi uticaj sankcija na pojedince bio veći kada bi ih uvela i Evropska unija (EU), ili barem pojedine članice.
Ćerimagić podsjeća da Evropa jeste donijela određene mjere zbog rada vlasti RS na urušavanju BiH, primjerice, zaustavljanje višemilionskih investicija Evropske komisije i Njemačke. Ipak, izostale su sankcije EU protiv Dodika.
„To je propalo zbog opozicije Mađarske, i zbog prije svega važnosti da se, kada su u pitanje sankcije prema Ruskoj Federaciji, ostane ujedinjeno. Tako da je, da tako kažem, zamijenjena BiH za Rusiju“, kaže Ćerimagić i dodaje da se to u RS predstavlja „kao neka vrsta njegove velike pobjede nad Zapadom“.
Vuković navodi da je značajan nedostatak dosadašnjih sankcija to što nisu u dovoljnoj mjeri obeshrabrile sve one na koje su usmjerene: „Stvara se utisak da pojedinci koji su pogođeni sankcijama to doživljavaju kao neku vrstu priznanja, da to nose kao orden, da su ostali nepokolebljivi na njihovom anti-zapadnom putu“.
„Nije dovoljno samo udariti sankcije“, objašnjava Vuković. „Sankcije su neka vrsta etikete. Sankcije su neka vrsta upozorenja. Sankcije su neka vrsta namjere. Ali same po sebi ne mogu postići konačni efekat apsolutnog obeshrabrivanja određenih praksi i politika. One moraju biti dio rješenja, a ne samo rješenje po sebi.“
Erdogan prihvatio Putinov plan da Turska postane čvorište za gas
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan potpisao je plan ruskog predsjednika Vladimira Putina da Tursku pretvori u rusko čvorište prirodnog gasa.
Erdogan je, obraćajući se svojim poslanicima u parlamentu, rekao da je Turska obezbijedila vitalnu priliku time što je pristala na Putinov plan.
"Evropske zemlje trenutno traže gdje da nabave prirodni gas", rekao je on. "Hvala Bogu, Turska nema takav problem. Nadamo se da ćemo uskoro postati čvorište za prirodni gas."
Putin je prošle nedjelje rekao da će gas biti preusmjeren kroz Tursku iz gasovoda Sjeverni tok ispod Baltičkog mora, koji su oštećeni u eksplozijama prošlog mjeseca.
Rusija već isporučuje gas turskog gasovoda Turski tok ispod Crnog mora, ali Kremlj je priznao da gasovod ima ograničen dodatni kapacitet.
Do trenutka kada budu stvoreni novi kapaciteti, rekao je profesor međunarodnih odnosa Senem Aydin-Duzgit sa istanbulskog univerziteta Sabanci, Evropa će vjerovatno imati osigurane alternativne zalihe.
"Mislim, ko će kupiti tu energiju", upitao je. "Mislim, realno govoreći, ako Evropljani odbiju da kupe taj gas, ko će ga kupiti? Pa kome će Turska biti centar? Je li tako? Ko će biti odredište tog gasa? To je ono u šta jednostavno nisam uvjeren."
Putinov prijedlog za čvorište dolazi u trenutku kada Ankara nastoji da se pozicionira kao alternativa ruskoj energiji za Evropu, kako je u srijedu podvukao portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
Kalin je rekao: "Ponuda Putina je veoma važna. Ali ako Evropa traži alternative od ruskog gasa, postoje dva mjesta na kojima to može da pronađe: kroz gasovod iz Azerbejdžana koji prolazi kroz Tursku, i mogući iranski gas u budućnosti, ponovo koristeći turske gasovode".
Činilo se da je Putin iznenadio Ankaru svojim planom o gasnom čvorištu. Prijedlog je uslijedio pošto se Turska suočila sa sve većim nadzorom svojih zapadnih saveznika zbog odbijanja da primijeni sankcije Rusiji. Washington i Evropska unija upozorili su da bi Turska mogla da se suoči sa sekundarnim sankcijama ako prekrši svoje mjere protiv Rusije.
Ankara negira da čini bilo šta nedozvoljeno, ali Putinovi prijedlozi za gas dolaze pošto je strpljenje Zapada možda na izmaku, upozorila je Maria Shangina, specijalista za međunarodne sankcije u Međunarodnom institutu za strateške studije.
"Što više Turska eksploatiše ovaj prostor između legalnih i ilegalnih aktivnosti sa Rusijom, mislim da bi to mogao da bude odlučujuća tačka za Zapad da uvede sankcije", rekla je ona.
Međutim, neki analitičari ističu da će Erdogan pokušati da izađe u susret Putinu, s obzirom na to da pokušava da pregovara o smanjenju cijene ruskog gasa i odlaganju plaćanja do predsjedničkih izbora u Turskoj sljedeće godine. Erdogan nastoji da smanji skoro trocifrenu inflaciju, jer većina istraživanja javnog mnjenja ukazuje na njegov izborni poraz.
"Treće stranke" na američkim izborima
Kada Amerikanci izađu na birališta 8 novembra, oni će vjerovatno birati između kandidata demokratske i republikanske stranke. Ali na nekim glasačkim listicima će se naći i kandidati takozvanih trećih stranaka.
Blinken: Tačna je tvrdnja da je Rusija "sila u propadanju", ali i dalje ima ogromne kapacitete
Ove nedjelje je državni sekretar Antony Blinken gostovao na razgovoru koji je upriličen na Institutu Hoover, pri Univerzitetu Stanford.
James Webb napravio zadivljujuću sliku Stupova stvaranja
NASA je objavila novu sliku Stupova stvaranja, formacije međuzvjezdanog gasa, koju je načinio James Webb svemirski teleskop (JWST).
Stupovi stvaranja su prvi put postali poznati kada ih je 1995. snimio NASA-in svemirski teleskop Hubble. Nalaze se u maglici (nebuli) Orao, u sazviježđu Zmija, koje je oko 6,500 svjetlosnih godina udaljeno od nas. Hubbleova slika je unaprijedila naučno poimanje procesa unutar maglica. Formacije u obliku stupova gasa i prašine podsjećaju na pećinske stalagmite i njihov naziv nije nimalo slučajan.
Naime, ove strukture su ono što je poznato kao „rodilišta zvijezda“: to su nakupine prašine u maglici u kojima se rađaju mlade zvijezde. To se događa kada se lokalna zgušnjenja u prašini kolabiraju pod djelovanjem gravitacije i počnu nakupljati više materijala iz oblaka oko sebe.
Međutim, naučnici žele svim mogućim dostupnim sredstvima saznati više o rađanju zvijezda. Upravo zbog toga je nauučnoj zajednici izuzetno važan teleskop kakav je James Webb. Ovaj teleskop posmatra svemir u infracrvenom spektru, što omogućava da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde.
Mlade zvijezde povremeno ispaljuju nadzvučne mlazove koji se sudaraju s oblacima materijala, poput ovih debelih stupova. To ponekad rezultira i udarima, koji mogu oblikovati valovite uzorke poput čamca dok se kreće kroz vodu. Procjenjuje se da su ove mlade zvijezde stare samo nekoliko stotina hiljada godina. Po svemirskim mjerilima, ove zvijezde su tek „dojenčad“.
Ovo nipošto nije prvi put da su Stupovi stvaranja snimljeni i u infracrvenom dijelu spektra. NASA-in svemirski teleskop Spitzer snimio je scenu 2007. godine, a svemirska opservatorija Herschel Evropske svemirske agencije (ESA) dala nam je infracrveni pogled na maglicu Orao 2012. Čak se i svemirski teleskop Hubble uključio u akciju s infracrvenom slikom, snimljenom u septembru 2014.
U čemu je onda toliko uzbuđenje oko nove slike JWST? Radi se o tome da je on moćniji i ima još bolju kameru nego prethodnici te nam ove slike nude nove detalje. Crvena područja koja se vide na vrhovima stupova dokaz su stvaranja mladih zvijezda u procesu izbacivanja prašine. U ovom procesu se proizvodi toplina vidljiva kao infracrveno toplinsko zračenje.
Nova fotografija Jamesa Webba pomoći će istraživačima da preinače svoje modele formiranja zvijezda identificiranjem daleko preciznijeg brojanja novonastalih zvijezda, zajedno s količinama plina i prašine u regiji. S vremenom će početi graditi jasnije razumijevanje o tome kako zvijezde nastaju i izbijaju iz ovih prašnjavih oblaka tokom miliona godina. Slika koju je napravio JWSW daje novu jasnoću i dubinu Stupova stvaranja.
Za one koji nisu naučnici, ove fotografije su jednako vrijedne: oduzimaju dah svojom ljepotom, potiču na dublja razmišljanja o kosmosu i inspirišu.
Sam James Webb je nedavno napravio i izuzetne slike Neptunovih prstena, ali je i bio u centru jednog paničnog napada u naučnoj zajednici.
Naime, rane fotografije koje je načinio ovaj teleskop možda nisu upotrebljive. Kalibracija teleskopa nije bila dovoljno dobra i naučnici pozivaju na oprezno tumačenje podataka.
Abortus i dalje važno pitanje u završnici kampanje za kongresne izbore
Abortus je jedna od odlučujućih tema za američke birače kako se bliže izbori za Kongres 8. novembra, a dvije glavne stranke ističu svoje suprotstavljene stavove.
U utorak je predsjednik Joe Biden rekao da će, ukoliko njegova Demokratska partija osvoji većinu u Kongresu, federalnim zakonom zaštititi pravo na abortus.
U jednoj stvari, svi američki političari se slažu. U naredne tri nedjelje, Amerikanci se suočavaju sa velikom odlukom.
„Samo 22 dana nas dijele od najvažnijih izbora u našoj historiji, po mom mišljenju, barem u našoj novijoj historiji – na kojima je kristalno jasno šta je izbor i koliko je visok ulog - posebno kada je riječ o pravu na abortus”, rekao je Biden.
Prema najnovijim anketama, pristup abortusu je visoko na listi pitanja koja motivišu glasače koji će izaći na biralištima početkom novembra da popune 470 mjesta u Predstavničkom domu i Senatu.
Bidenove demokrate se u velikoj mjeri protive presudi Vrhovnog suda SAD u junu, kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus i odluka o tom pitanju prepuštena saveznim državama.
Biden je u utorak rekao da će, ako demokrate osvoje većinu, podržati zakonodavnu mjeru kojom bi federalnim zakonom bilo garantovano pravo na abortus. Republikanci generalno žele ograničen pristup ili nikakav pristup abortusu.
„Radićemo koliko možemo da zaštitimo što više života. Ali iskreno, čak i ako država dozvoli abortus, voljela bih da vjerujem da će u bliskoj budućnosti abortus biti nezamisliv i da žene neće ići na abortus čak i ako budu mogle”, smatra Carol Tobias, predsjednica Nacionalnog komiteta za pravo na život.
To pitanje je takođe dominiralo nekim ključnim predizbornim kampanjama, kao što je tesna trka za Senat u saveznoj državi Džordžiji.
„Ja sam hrišćanin. Vjerujem u život. I kažem ljudima ovo: Georgia je država koja poštuje život. I ja ću biti senator koji štiti život”, poručuje republikanski kandidat za Herschel Walker.
On osporava tvrdnje da je zahtijevao da njegova bivša djevojka izvrši abortus i platio tu proceduru 2009. godine.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da oko dve trećine Amerikanaca podržava pristup abortusu, ali anketari nisu sigurni da će to uticati na izbore.
„To je pitanje od milion dolara. Dakle, ono što znamo je da je tokom leta pristup abortusu postao veoma vruća tema za demokrate. Imamo oko polovinu demokratskih birača koji su rekli da su bili motivisani da glasaju zbog odluke Vrhovnog suda u slučaju Dobbs. A, veći dio njih je rekao da je to njihovo pitanje broj jedan i ono o čemu žele da čuju kandidate da govore, pa se čini da to motiviše demokratske birače,” ocjenjuje Ashley Kirzinger iz Fondacije Kaiser.
Tokom kampanje u Kaliforniji ove nedjelje, potpredsjednica Kamala Harris rekla je da to pitanje ima odjek daleko izvan granica Sjedinjenih Država.
„Pomislite na autokratske vlade širom svijeta koje mogu da se okrenu svojim građanima i kažu: 'Želite da vam Amerika bude primjer šta treba da radimo u domenu ljudskih prava? Pogledajte šta su upravo uradili.' Dakle, ono što se ovdje dogodilo će bez sumnje uticati na žene širom svijeta”, rekla je Harris.
Rano glasanje počelo je širom zemlje, a predstavnici koje Amerikanci izaberu početkom novembra imaće moć da utiču na politiku u pogledu abortusa u godinama koje dolaze.
Neki republikanski zakonodavci u pitanje dovode iznos američke pomoći Ukrajini
Neki republikanski zakonodavci u pitanje dovode iznos američke pomoći Ukrajini, navodeći neposrednu recesiju, potrebu za većim nadgledanjem, kao i sigurnosne zabrinutosti vezane za Kinu. Patsy Widakuswara istražuje na koji način bi to moglo uticati na američku podršku Ukrajini u budućnosti.
Iranska penjačica se vratila u zemlju nakon takmičenja bez hidžaba
Elnaz Rekabi, koja se takmičila na azijskom prvenstvu u penjanju u Južnoj Koreji bez hidžaba koji se zahtijeva od iranskih atletičarki, stigla je u srijedu ujutro u Teheran usred zabrinutosti da će biti uhapšena.
Čim je Rekabi stigla u Iran, gdje su je dočekali fanovi, pred kamerama dvije vladine novinske agencije je rekla da je takmičenje bez hidžaba „bilo potpuno slučajno”.
„Budući da sam bila zauzeta obuvanjem cipela i opreme, zbog toga sam zaboravila da obučem hidžab i onda sam otišla da se takmičim”, rekla je.
Na još jedno pitanje o reakcijama na njeno takmičenje bez hidžaba, Rekabi je rekla: „Vratila sam se u Iran mirna iako sam imala dosta napetosti i stresa. Ali do sada, hvala Bogu, ništa se nije dogodilo.”
Nakon nedjeljnog takmičenja, objavljeno je da Rekabini prijatelji nisu mogli da je kontaktiraju i da postoji zabrinutost za njenu sigurnost.
Njeno takmičenje bez hidžaba dolazi usred protesta u Iranu koji traju od smrti 22-godišnje Mahse Aminija u policijskom pritvoru prošlog meseca, koju je pritvorila iranska policija za moral zbog kršenja pravila oblačenja u zemlji.
Rekabi je završila četvrta na takmičenju, dok je 2021. godine osvojila bronzanu medalju u ženskoj kombinaciji na Svjetskom prvenstvu u penjanju.
Međunarodna federacija sportskog penjanja navela je u saopćenju od utorka da je u kontaktu sa Rekabijevom i da „pokušava utvrditi činjenice”. Federacija je takođe saopštila da će nastaviti da prati dešavanja po njenom dolasku u Iran.
„Sigurnost sportista je najvažnija za nas i podržavamo sve napore da cijenjeni član naše zajednice bude siguran u ovoj situaciji”, saopštio je savez.