Al-Qaida na Arapskom poluostrvu, podružnica militantne grupe sa sjedištem u Jemenu, kritizirala je Katar zbog "dovođenja nemoralnih ljudi, homoseksualaca, sijača korupcije i ateizma na Arapsko poluostrvo" i rekla da je taj događaj poslužio da se skrene pažnja sa "okupacije muslimanskih zemalja i njihovog ugnjetavanja".

"Upozoravamo našu muslimansku braću da ne prate ovaj događaj ili da mu prisustvuju", navodi se u saopštenju, koje je objavila obavještajna grupa SITE u subotu, dan prije otvaranja turnira u jednoj većinski muslimanskoj zemlji po prvi put.

Organizatori Svjetskog prvenstva, kao odgovor na kritike zbog stanja ljudskih prava u Kataru, uključujući LGBT prava, kao i društvena ograničenja, rekli su da su svi, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili porijeklo, dobrodošli tokom događaja.

Katar, mala zemlja od oko 3 miliona, uglavnom stranih radnika, rekao je da je obučio više od 50.000 ljudi za obezbjeđivanje sigurnosti tokom Svjetskog prvenstva, uz pomoć stranih snaga pod nadzorom Katara.

„Veoma sam zabrinut zbog ovoga”, rekao je Wray odgovarajući na pitanje o kineskim „policijskim stanicama” tokom saslušanja u Komitetu za domovinsku sigurnost Senata. „Svjesni smo postojanja ovih stanica. Moram da budem oprezan kada govorimo o našem specifičnom istražnom radu, ali meni je nečuveno pomisliti da bi kineska policija pokušala da otvori stanicu u New Yorku, na primjer, bez odgovarajuće koordinacije.”

Takva nekoordinirana operacija za provođenje zakona „krši suverenitet i zaobilazi standardne procese saradnje u pravosuđu i provođenju zakona”, dodao je Wray.

Kineska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.

U izvještaju objavljenom u septembru, organizacija za zaštitu ljudskih prava Safeguard Defenders rekla je da je Kina uspostavila najmanje 54 „prekomorske policijske službe” širom svijeta, uključujući jednu u New Yorku i tri u Torontu.

Iako su zadužene za suzbijanje ilegalnih aktivnosti povezanih s Kinezima u inostranstvu, Kina putem policijskih stanica nastoji kontrolirati i ograničiti političko izražavanje daleko izvan svojih granica, navodi se u izvještaju.

Kineski zvaničnici su u više navrata rekli da stanice pomažu kineskim državljanima u inostranstvu u rutinskim stvarima poput obnavljanja vozačkih dozvola, radnjama koje bi inače obavljala ambasada ili konzulat.

„Kineski organi javne sigurnosti striktno poštuju međunarodno pravo i u potpunosti poštuju pravosudni suverenitet drugih zemalja”, citiran je u četvrtak glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na Nacionalnom javnom radiju sa sjedištem u SAD-u.

Wray je rekao da FBI ispituje „pravne parametre” kineske policijske operacije u Sjedinjenim Državama i da je u kontaktu s ministarstvima pravde i države o tom pitanju.

Više istraga

FBI nije jedina agencija za provođenje zakona koja istražuje kinesku policijsku stanicu u inostranstvu.

Dva mjeseca otkako je objavljen izvještaj Safeguard Defendersa, najmanje 14 vlada, uključujući vlade Britanije, Kanade i Njemačke, otvorilo je istrage o policijskim stanicama, navodi Safeguard Defenders.

Wray je rekao da je FBI u pregovorima sa svojim međunarodnim partnerima za provođenje zakona o neovlaštenim radnjama kineske policije „jer mi nismo jedina zemlja u kojoj se to dogodilo”.

Dok je odbijao reći koriste li Kinezi policijsku stanicu u SAD-u za nadgledanje američkih državljana, Wray je citirao nedavne savezne optužnice protiv kineskih državljana koji se terete da su se „uključivali u nekoordinisanu 'akciju provođenja zakona' ovdje u Sjedinjenim Državama, uznemiravali, uhodili i nadgledali i ucjenjivanje ljudi kojima se ne sviđa ili se ne slažu sa Xijevim režimom”.

U oktobru je Ministarstvo pravde podiglo optužnicu protiv sedam kineskih državljana u vezi sa planom da se kineski državljanin koji živi u New Yorku vrati u Kinu.

Glavni optuženi u ovom slučaju, Quanzhong An, optužen je da je nadgledao i vodio kampanju za „uznemiravanje i prisiljavanje” američkog građanina da se vrati u Kinu u sklopu vansudskog napora za repatrijaciju poznatog kao Operacija Lov na lisice, prema Ministarstvu pravde.

U martu je State Department uveo vizna ograničenja za zvaničnike Komunističke partije Kine optužene za „represivne radnje” protiv vjerskih i etničkih manjina.

Sa Trumpom koji je vodio stranku poslije izbora 2016. godine, republikanci su izgubili kontrolu nad Predstavničkim domom 2018. Zatim je 2020. godine, uprkos njegovim lažnim tvrdnjama o suprotnom, Trump izgubio predsjedničke izbore od Joea Bidena i gledao kako je i njegova stranka izgubila kontrolu u Senatu.

Prošle nedjelje, na izborima na kojim se očekivalo da će dominirati, republikanci nisu uspjeli da preuzmu Senat, a kako sada stvari stoje u Predstavničkom domu imaće vrlo malu razliku. Jedan od razloga za loš učinak GOP-a (nadimak republikanske stranke, prim. nov) bio je taj što su brojni kandidati, koje je Trump lično podržao, imali lošiji učinak od drugih, više mainstream republikanskih kandidata.

U utorak ujutru, Ken Griffin, milijarder i osnivač fonda Citadel i veliki donator republikanaca, izrazio je ono o čemu su mnogi u stranci očigledno razmišljali.

„Volio bih da mislim da je Republikanska partija spremna da ode dalje od nekoga ko je za ovu stranku bio tri puta gubitnik”, izjavio je Griffin na događaju koji je sponzorisao Bloomberg News u Singapuru.

„Bolesni i umorni od gubitaka”

Griffin nije usamljen u svom uvjerenju da republikanci treba da se distanciraju od bivšeg predsjednika. Nekada prijateljski izabrani lideri i publikacije su također prihvatili takvo stanovište.

Poslije lošijeg učinka stranke od očekivanog na kongresnim izborima 9. novembra, konzervativni Wall Street Journal je napisao protiv Trumpa: „Od svoje nevjerovatne pobjede 2016. godine protiv ne baš omiljene Hillary Clinton, gospodin Trump ima savršenu evidenciju izbornog poraza.”

U uvodniku se dodaje: „Sada je gospodin Trump pokvario izbore 2022. i mogao bi da demokratama preda Senat na još dvije godine. Gospodin Trump je imao političke uspjehe kao predsjednik, uključujući smanjenje poreza i deregulaciju, ali je doveo republikance u jedan politički fijasko za drugim. 'Toliko ćemo mnogo pobijediti', rekao je jednom gospodin Trump, 'da ćete se razboljeti i umoriti od pobjede.' Možda su do sada republikanci umorni od gubitaka”, navodi se u uvodniku.

Mnogi u stranci se okreću od Trumpa i traže nekoga da zauzme njegovo mjesto, a najvjerovatniji kandidat je guverner Floride Ron DeSantis, koji dijeli mnoge Trumpove atribute kada je u pitanju antagonizacija političke ljevice, i koji je prošle nedjelje ponovo izabran u svojoj državi sa razlikom od skoro 20 procentnih poena.

Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, republikanska senatorka Cynthia Lummis je rekla: „Pitanje je ko je trenutni lider Republikanske partije? Oh, znam ko je, Ron DeSantis … Ron DeSantis je lider Republikanske stranke, htio on to ili ne.”

Suprotstavljanje DeSantisu

Neki dugogodišnji posmatrači američkih izbora vjeruju da Trumpova odluka da sada objavi svoju kandidaturu ima za cilj da očisti polje od potencijalnih konkurenata za republikansku nominaciju i posebno blokira DeSantisa.

„Konvencionalna mudrost u politici dugo vremena je bila da možete odbiti svoje izazivače tako što ćete rano prikupiti novac i krenuti rano u igru”, kaže za Glas Amerike Jennifer N. Victor, vanredna profesorica političkih nauka na Školi politike i vlade Schar, Univerziteta George Mason. „I, on očigledno ide na tu vrstu prednosti onog ko prvi preduzima korak.”

Dodatni dokaz zabrinutosti bivšeg predsjednika zbog DeSantisa je to što je nedavno napao guvernera u javnim izjavama. Trump, koji svojim rivalima često daje omalovažavajuće nadimke, DeSantisa je nazivao „Ron Desanktimonijus.”

U dugačkom saopštenju poslije kongresnih izbora, Trump je pokušao da minimizira DeSantisovu reizbornu pobjedu, uz napomenu da je DeSantis pobijedio sa manje glasova nego što je Trump dobio na Floridi u trci 2020. Razlika se vjerovatno može pripisati činjenici da je izlaznost na američke izbore u predsjedničkim godinama mnogo veća nego u nepredsjedničkim godinama, kao što je 2022.

„Trumpizam je i dalje zdrav”

Neki su spekulisali da cilj Trumpove najave, koja je tako blisko pratila izbore, bio da skrene pažnju sa rezultata, koje neki protivnici bivšeg predsjednika koriste kao argument za kritiku njegove odluke da interveniše u toliko izbornih trka.

Međutim, Jennifer Victor je upozorila da ne treba previše čitati rezultate prošlonedjeljnog glasanja. Iako su Trumpovi kandidati možda loše prošli u nekim trkama, ona kaže da je prerano da se otpiše moć pokreta bivšeg predsjednika da oblikuje izbore 2024.

„Da su republikanci bili pobijeni — zaista pobijeni — na ovim izborima, a demokrate dobile mjesta u Predstavničkom domu, onda mislim da bi razgovor o izbacivanju Trumpizma iz stranke bio mnogo jači”, kaže Victor. „Ali pošto se to nije desilo, pošto je to bio više pomiješan rezultat, mislim da postoji mnogo dokaza da je Trumpizam i dalje prilično zdrav i vjerovatno najveća, najsnažnija koalicija unutar stranke.”

U potrazi za alternativom

Drugi stručnjaci se, međutim, pitaju da li će dobro orkestrirani izazov Trumpu imati priliku za uspjeh. Chris Stirewalt, viši saradnik u Institutu American Enterprise , slaže se da bivši predsjednik zadržava nepokolebljivu podršku dijela Republikanske partije. Ali on kaže da nije jasno da Trumpove ključne pristalice čine dovoljno veliki udio primarnih birača da garantuju Trumpovu nominaciju, ako protivkandidat može da konsoliduje ostatak.

„Postoji mnogo republikanaca koji bi glasali za Trumpa 2024, ali koji se nadaju da neće morati”, ističe za Glas Amerike Stirvolt, bivši politički urednik Fox Newsa. Međutim, rekao je, to ne garantuje da, kao na primarnim izborima 2016, Trump neće moći da manipuliše različititim frakcijama unutar stranke, jednima protiv drugih, sve dok ne bude posljednji preostali kandidat.

„U 2020. godini, demokratski kandidati su naučili su lekciju sa izbora 2016. i odustali su, radije nego da su dozvolili marginalnom kandidatu da dobije nominaciju”, dodao je Stirvolt.

Posmatrajući republikanski teren 2024. godine, kaže Stirvolt, veliko je pitanje da li se koalicija republikanaca, koji radije ne bi vidjeli da Trump ponovo bude nominovan, i onih koji ni pod kojim uslovima ne bi glasali za bivšeg predsjednika, može udružiti iza jednog kandidata dovoljno rano da mu, ili njoj, omogući šansu da se bori protiv bivšeg predsjednika.

„Neću tražiti ponovni izbor u demokratsko vodstvo u sljedećem Kongresu”, rekla je Pelosi.

S obzirom da su demokrate od republikanaca izgubile kontrolu nad Predstavničkim domom na upravo okončanim izborima u sredini predsjedničkog mandata, mjesto lidera tog doma Kongresa će pripasti nekom od članova te stranke.

Odluka Pelosi otvara put novoj generaciji izabranih članova demokratske stranke, imajući u vidu da i stranka koja je u manjini ima svoje liderstvo.

„Sada moramo hrabro krenuti u budućnost”, rekla je Pelosi. „Došao je čas da nova generacija predvodi demokrate, koju tako duboko poštujem.”

Demorate će unutarstranačke izbore za rukovodstvo, kao manjina u Predstavničkom domu, imati narednog mjeseca.

Dugotrajna karijera

Nancy Pelosi je demokrate vodila 20 godina. Bila je prva žena na čelu Predstavničkog doma u historiji SAD-a, a prvi put je kao predstavnica San Francisca, odnosno države Kalifornija, izabrana prije 35 godina.

Uprkos porazu od republikanaca i povlačenju iz liderstva, ali i nakon brutalnog napada na njenog supruga Paula prošlog mjeseca, Pelosi je najavila da neće odustati od mandata u Predstavničkom domu, kojeg je obnovila na nedavno okončanim izborima.

Iz novinske agencije AP navode da je odluka da osoba ostane u Kongresu nakon povlačenja sa rukovodećih pozicija neobična, ali da to nije iznenađenje kada je riječ o Pelosi, koja je „dugo prkosila običajima u borbi za vlast u Washingtonu”.

Mandat novom Kongresu počinje u januaru.

Tokom govora Pelosi se prisjetila svoje prve posjete Capitol Hillu, kao dijete nekadašnjeg gradonačelnika i kongresmena, ali je govorila i o svom radu, osvrćući se na činjenicu da je bila predsjedavajuća Predstavničkog doma tokom mandata tri predsjednika.

Nakon govora je dobila ovacije od kolega demokrata, a članovi su jedan po jedan prilazili da je zagrle i požele joj dobre želje. Njenom obraćanju je prisustvovao i manji broj republikanaca.

U tekstu su korištene i informacije AP-a.

Dok se posljednje trke za Predstavnički dom i Senat približavaju kraju, oba tijela preduzimaju početne korake u organizovanju rada 118. Kongresa Sjedinjenih Država, za koji malo stručnjaka očekuje da će biti posebno produktivan.

Republikanci će kontrolisati Dom kada novi Kongres bude zasjedao početkom januara, iako sa veoma malom razlikom. Senat će ostati u rukama demokrata, iako njihova krajnja granica kontrole zavisi od drugog kruga izbora u Georgiji zakazanih za početak decembra.

To je aranžman koji izgleda više odgovara partijskom rovovskom ratu nego zakonodavstvu, rekli su za Glas Amerike eksperti koji proučavaju Kongres.

"Kongres će živjeti stalnu partijsku polarizaciju, zastoj i disfunkciju sa podeljenim partijskim upravljanjem", rekao je za Glas Amerike James Thurber, profesor emeritus upravljanja na Američkom univerzitetu i osnivač Centra za kongresne i predsjedničke studije.

On predviđa da će "stalne predsjedničke i kongresne kampanje" nastaviti sa pitanjima oko kojih postoje neslaganja na Capitol Hillu i da će se za usvajanja budžeta i izdvajanja voditi žestoka borbu do narednih izbora.

"Već viđeno"

Upitan šta Amerikanci treba da očekuju od Kongresa 2023. godine i kasnije, David King, viši predavač javne politike u Harvard Kennedy školi, rekao je za Glas Amerike: "Nažalost, kao što je već viđeno".

King, koji je predsjedavajući Harvardovog Dvopartijskog programa za novoizabrane članove Kongresa, rekao je da dolazeći zakonodavci mogu očekivati da će služiti u tijelu gdje je praktično sva moć koncentrisana na vrhu i gdje odbori i pojedinačni članovi imaju malo uticaja.

"Moć u Kongresu će biti u rukama nekolicine lidera. Većina članova Kongresa ostaće veoma bliski svojoj stranci, jer ni jedna ne može sebi priuštiti da izgubi nekoliko ključnih glasova", rekao je on. "A odluke oko politike će se uglavnom pregovarati iz kancelarija rukovodsatva."

Ono što se donosi zakonima, rekao je King, vjerovatno će doći u malom broju velikih zakona koji se bave osnovnim stvarima, poput utvrđivanja budžeta i aproprijacija, kako bi vlada mogla da nastavi da radi.

"Mislim da ćete vjerovatno vidjeti dva velika paketa pomirenja koji uspijevaju da sprovedu većinu stvarne izrade zakona", rekao je King. "U suprotnom, to će u velikoj mjeri biti simboličan gnjev jednih na druge, dok se ljudi pripremaju za neku vrstu odlučujućeg ishoda na predsjedničkim izborima 2024."

Nešto nade u napredak

Nisu svi odustali od mogućnosti dvopartijske saradnje. G. William Hoagland, viši potpredsjednik Centra za dvopartijsku politiku u Washingtonu, rekao je za Glas Amerike da, iako je teško, za lidere Kongresa ne bi bilo nemoguće da pronađu oblasti na kojima mogu da rade zajedno.

"Mislim da bi opšta ideja bila: 'Čovječe, čeka nas dvije godine ničeg osim slanja poruka i priprema za 'izbore 24'. Ali mislim da još uvijek ima prostora da se nešto i postigne. Mislim da je moguće da još uvijek može biti nekog uspješnog zakonodavnog dostignuća", rekao je Hoagland.

Hoagland, bivši republički kadrovski direktor Senatskog odbora za budžet, ukazuje na imigracionu politiku kao na oblast u kojoj obje strane imaju stvari koje žele, a kompromis bi mogao biti napravljen. Republikanci, na primjer, žele povećanu bezbjednost granica, a demokrate žele formalizovan put do pravnog statusa za neovlaštene imigrante dovedene u Sjedinjene Države kao maloljetne, a možda bi postojao prostor za dogovor o zakonu koji radi i jedno i drugo.

Bidenova budućnost

Podijeljena kontrola Kongresa znači da će predsjednik Joe Biden vjerovatno vidjeti relativno malo pobjeda u zakonodavstvu koje su mu služile kao orijentiri tokom njegove prve dvije godine na funkciji. Ali Hoagland je primijetio da ti paketi, uključujući Zakon o smanjenju inflacije (IRA), sa ogromnim ulaganjima u borbu protiv klimatskih promjena, i Zakon o infrastrukturnim investicijama i poslovima ostavljaju Bidenu ogromnu količinu posla.

"On ima mnoga ovlašćenja koja su mu već data", rekao je Hoagland. "Mislim da bi se njegov fokus mogao pomjeriti na samo upravljanje implementacijom IRA-e i drugih zakona koji su već usvojeni."

Biden bi takođe mogao da provede više vremena fokusirajući se na inostranstvo, rekao je David King sa Harvarda, koji je dodao da kada su predsjednici u zastoju u unutrašnjoj politici, "jedna stvar koja ima tendenciju da se desi jeste da traže pobijede na međunarodnom nivou".

Dok bi se Biden bude borio da ratifikuje bilo koji novi sporazum u tijesno podijeljenom Senatu, kaže King, "međunarodni sporazumi su mogući. I svakako više od one vrste G-20 diplomatije sa predsjednikom, kao vrhovnim komandantom, koji radi sa drugim zemljama oko obrta koji se dešava u Evropi po pitanju udaljavanja od Rusije".

Nadmetanje za liderstvo

Očekuje se da će u Senatu svoju poziciju zadržati lider većine Chuck Schumer. U srijedu je aktuelni lider manjine Mitch McConnell pobijedio u izbornom izazovu senatora Ricka Scotta i ponovo je izabran na svoju poziciju.

Republikanci su u srijedu glasali koga da imenuju za kandidata za novog predsjedavajućeg. Trenutni vođa manjine Kevin McCarthy osvojio je nominaciju, ali njegov put do liderske pozicije možda neće biti gladak.

Cijeli Predstavnički dom mora da glasa u izboru predsjedavajućeg, a republikanci će imati samo tijesnu većinu. Nekoliko desetina članova ultrakonzervativnog krila Republikanske partije odbilo je da podrži McCarthyjevu nominaciju. Bez njihovih glasova u punom Domu i suočavanja sa ujedinjenom demokratskom opozicijom, McCarthy ne može da pobijedi.

Najvjerovatniji ishod su pregovori u kojima McCarthy daje konkretna obećanja članovima svoje partije u zamenu za njihove glasove.

Aktuelna predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi do sada nije rekla da li namjerava da ostane na liderskoj poziciji kada njena stranka u januaru postane manjina.

Zagarantovane istrage

Jedna stvar oko koje su se složili svi stručnjaci sa kojima je Glas Amerike razgovarao jeste da su nove i agresivne istrage u vezi sa Bidenovom administracijom i predsjednikovom porodicom neizbježne u Predstavničkom domu.

Republikanci su već obećali da će pokrenuti opsežnu istragu o tome kako je Bidenova administracija rešila krizu na južnoj granici i o poslovnim odnosima predsjednikovog sina Huntera Bidena.

Druga mogućnost je postupak opoziva protiv članova administracije koji, po procjeni republikanaca, nisu radili svoj posao. Neki članovi su već predložili opoziv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa zbog stanja granične bezbjednosti SAD. Neki od radikalnijih članova Predstavničkog doma već su predložili donošenje zakona o opozivu predsjednika.

Malo je vjerovatno da bi bilo kakav opoziv koji se smatra politički motivisanim doveo do osude u Senatu, za šta bi bila potrebna dvotrećinska podrška kako bi se službenik administracije bio smijenjen sa pozicije.

Također će se utvrditi da li je došlo do narušavanja ljudskih prava osoba koje su razmjenjivale poruke, a koje se povezuje s kriminalnim radnjama, glavne su poruke prvog dana Šeste godišnje konferencije Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu.

Tema ovogodišnje konferencije najviših sudova u Bosni Hercegovini je: „Odlučivanje u krivičnim predmetima organiziranog kriminala – standardi korištenja dokaza pribavljenih savremenim komunikacionim tehnologijama“.

Moderni način komunikacije omogućio je kriminalnim grupama nove načine djelovanja, a istovremeno je pred pravne sisteme postavio nove izazove.

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić kazala je da ubrzani napredak tehnologije uslovljava da se život, u velikoj mjeri, odvija na internetu, što nosi pravne implikacije.

“Iako digitalne tehnologije mogu poboljšati kvalitet života, olakšati komunikaciju i stvoriti nove mogućnosti, vidimo da se pojavljuje kriminal i korupcija putem šifriranih aplikacija. Uzimajući u obzir opseg šifriranih aplikacija, policijskim agencijama je teško utvrditi ko su osobe koje stoje iza kriminalnih radnji. Policija, tužilaštvo i sudovi se nalaze na prvoj borbenoj liniji. Težnja društva za kaznenim progonom je posebno izražena. To je pozitivna odlika države, ali isto tako se mora voditi računa o zaštiti temeljnih ljudskih prava. Potrebno je napraviti balans između interesa društva i zaštite digniteta”, izjavila je Galić.

Poručila je kako je organizirani kriminal rak rana današnjeg društva te da digitalna komunikacija pogoduje kriminalcima da vode aktivnosti putem nedozvoljenih sredstava.

“Obaveza države je da procesuira kriminal i ulaže napore u pronalaženju tih dokaza i vođenja postupaka koji moraju biti pravični. Ponavljam da moramo voditi računa da li je prikupljanjem dokaza putem aplikacija ispoštovana zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Da li ovi dokazi zadiru u ljudska prava i privatnost? Za društvo ne bi bilo dobro da se nastave pojavljivati imena povezana s aplikacijom. Predmeti nisu jednostavni i o kojem god kaznenom djelu je riječ, mora se osigurati istraga i suđenje. Korištenje dokaza pribavljenih putem aplikacija otvara važna pitanja”, zaključila je predsjednica Ustavnog suda BiH.

POGLEDAJTE JOŠ:

Predsjednik VSTV-a: Informacije iz Sky aplikacije možda neće biti biti priznate kao dokazi

Kako bi borba protiv organiziranog kriminala bila efikasna. pravni sistemi trebaju što prije odgovoriti na koji način se mogu koristiti alati nadzora komunikacija u krivičnoj sferi. Da li postojeća zakonska rješenja omogućavaju efikasnu borbu protiv domicilnog i prekograničnog kriminala? Do koje granice se klasično tumačenje zakonitosti pribavljenih dokaza u sferi savremenih komunikacija može nositi sa savremenim izazovima i da li se protiv organiziranog kriminala može boriti klasičnim načinom otkrivanja, gonjenja i presuđenja?

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izjavio je da su svi predmeti povezani sa “Sky” i “Anom” aplikacijama u fazi istrage te da ima mnogo zahtjeva za određivanje mjera pritvora, mjera zabrane, kao i da se vode posebne istražne radnje.

“Do sada ni u jednom predmetu nisu podignute optužnice, ali se neće dugi čekati dugo na njih. Građani s pravom imaju velika očekivanja kada je riječ o procesuiranju zločina za kriminal i korupciju. Agencije i tužilaštva moraju dati prioritet ovim predmetima i staviti ljudstvo na raspolaganje. Još uvijek nije otvorena istraga u slučaju tužiteljice Dijane Kajmaković, vodi se faza predistrage. Svaka osoba iz pravosudnog miljea koja se pominje u negativnom kontekstu, nije dobar odraz pravosuđa. Mora se obezbijediti zakonitost pribavljenih dokaza i očistiti BiH od korupcije”, kaže Lagumdžija.

Kriminal se, nevezan bilo kojim pravilom osim vlastitim interesom, znatno brže prilagođava modernim načinima komunikacije. Pravni sistem morati pratiti korake s tehnološkim naprecima. S tim u vezi, Europski sud za ljudska prava, već bilježi prvi slučaj proizišao iz navedenih aplikacija.

Sudija Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, istaknuo je kako su šifrirane poruke iz aplikacije veliki izazov i za ovaj sud.

“U nekim zemljama Europske unije već su podignute optužnice u predmetima koji se tiču aplikacija. Bilježimo i presude, a jedan slučaj je dospio na Europski sud za ljudska prava. Ovakve teme su interesantne i za praksu Europskog suda za ljudska prava. Teško je dati konkretan odgovor, jer praksa suda nije još došla do te tačke”, poručio je Vehabović.

U proces prikupljanja dokaza, uz podršku međunarodnih partnera, uključene su i policijske agencije iz BiH. Direktor Agencije za istrage i zaštitu SIPA Darko Ćulum, kazao je da su policijske agencije u BiH dobile određene poruke te da se radi na dešifriranju.

Na pitanje koliko ima smisla objavljivati nova imena osoba povezanih s kriminalom i korupcijom, a koja su koristile navedene aplikacije, Ćulum kaže da bez obzira na ishod, policijske agencije imaju dragocjene podatke.

“Mi se ne oslanjamo samo na poruke koje smo dobili putem aplikacija “Sky i Anom” i naravno da nećemo samo njih koristiti kao dokaze. Imamo i ranije prikupljene dokaze o određenim događajima koji su se ranije desili u BiH”, rekao je Ćulum.

Osim predstavnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini, Državne agencije za istrage i zaštitu, međunarodnih organizacija, kao i sudija Europskog suda za ljudska prava i advokata, na Forumu pravosuđa se obratio i Julian Reilly, ambasador Velike Britanije u BiH.

“Tehnologija se mijenja i važan je dio naših života. Mnogi od nas komuniciraju na društvenim mrežama. Pravo pitanje je kako informacije s društvenih mreža i šifriranih aplikacija iskoristiti kao dokaze na sudovima. Tehnološki napredak je promijenio naše živote, ali je otvorio i način djelovanja kriminalaca. To je izazov za pravosuđe i ono mora raditi u interesu društva. Nadamo se da će nam dosadašnja iskustva omogućiti djelotovorniju borbu protiv organiziranog kriminala”, poruka je ambasadora Velike Britanije u BiH.

Jedan od organizatora Pravosudnog foruma je AIRE Centar, a direktorica Programa za Zapadni Balkana Biljana Braithwaite je kazala kako je projekat centra usmjeren na harmonizaciju domaće prakse, naročito u oblasti krivičnog pravosuđa, kako bi se borio protiv organiziranog kriminala i korupcije.

“Pravosudni forum ima cilj otvoriti dijalog između domaćih i međunarodnih sudova. Moramo razgovarati o dokazima koji su prikupljeni preko aplikacije, njihovoj vjerodostojnosti i kako ih iskoristiti na sudovima tokom procesa”, poručila je Braithwaite.

Podsjetimo da su otkrivanjem poruka putem aplikacija “Sky i Anom” u javnost dospjela imena policajaca, tužioca i političara. Predmeti se odnose na organizirane kriminalne grupe i povezanost s narkostrukturama u zemljama regiona, Europe i svijeta. Iz Tužilaštva BiH su ranije kazali da se radi na više od deset predmeta koji se odnose na navedene aplikacije te da se uskoro može očekivati podizanje prvih optužnica. Ova institucija, sudeći prema izjavama, vjeruje u vjerodostojnost dokaza.

“Dokazi u predmetima pribavljeni su putem međunarodne pravne pomoći i međuinstitucionalne saradnje i naravno da su vjerodostojni dokazi, koji se već koriste u postupcima u zemljama EU i regiona. Na temelju ovih dokaza, već su određivane mjere pritvora i mjere zabrane u predmetima u BiH, tako da se ovi dokazi procesno već koriste.

U Europi su četiri suda odbacila dokaze prikupljene putem “Sky” aplikacije. U susjednoj Srbiji se špekulira da bi mogao biti sumnjiv način na koji su otključane aplikacije. Dosadašnje informacije pokazuju da se unutar aplikacija komuniciralo na više od 30 različitih jezika. U Bosni i Hercegovini je aplikacije koristilo više od dvije hiljade osoba povezanih s kriminalom i korupcijom.

U saopštenju se navodi da su u eksploziji poginule dvije osobe i da je ministar Zbignjev Rau pozvao ruskog ambasadora na razgovor i "zatražio hitno detaljno razjašnjenje" incidenta.

Pševodovo je oko 6 kilometara udaljeno od granice sa Ukrajinom, a mediji prenose da je pogođen objekat za sušenje žita.

Američki predsjednik Joe Biden se obratio novinarima nakon što su lideri G7 i NATO, okupljeni na samitu G20 na indonežanskom ostrvu Bali, održali vanredni sastanak u srijedu posle eksplozije koju je, prema navodima poljskih i ukrajinskih vlasti, izazvala raketa ruske proizvodnje.

Na pitanje o tvrdnjama da je eksplozija povezana sa Rusijom, Biden je odgovorio: "Postoje preliminarne informacije koje to osporavaju. Ne želim to da kažem dok ne završimo istragu, ali je malo vjerovatno po putanji da je ispaljena iz Rusije. Vidjećemo".

Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da je Poljska odlučila da poveća nadzor svog vazdušnog prostora i potvrdio da Varšava proučava mogućnost da zatraži konstultacije u okviru člana 4. NATO ugovora.

Prema tom članu, članice će se konsultovati kad god je, prema mišljenju bilo koje od njih, ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnosti ili bezbjednost bilo koje strane potpisnice ugovora.

Poljski predsjednik Andžej Duda rekao je novinarima da Poljska nema konkretne dokaze o tome ko je ispalio raketu.

"Najvjerovatnije je riječ o raketi ruske proizvodnje, ali u ovom trenutku to se i dalje istražuje", rekao je Duda i dodao da će Poljska vjerovatno zatražiti konsultacije u okviru člana 4.

Portparol poljske vlade Pjotr Maler prethodno je saopštio da zemlja povećava pripravnost nekih vojnih jedinica.

Iz Pentagona je ranije saopšteno da za sada ne može da potvrdi da su ruske rakete pale na poljsku teritoriju.

Iz State Departmenta je saopšteno da su vijesti iz Poljske "veoma zabrinjavajuće" i da će SAD utvrditi šta se dogodilo i koji će biti naredni koraci.

Rusko ministarstvo odbrane ustvrdilo je da su saopštenja poljskih medija i zvaničnika da su ruske rakete pogodile poljsku teritoriju "namjerna provokacija čiji cilj je eskalacija situacije" i da nisu izvedeni napadi ruskim oružjem na mete blizu ukrajinsko-poljske granice, prenose ruski mediji.

Konsultacije NATO članica

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvitovao je da je sa poljskim predsjednikom razgovarao o eksploziji na istoku zemlje.

"Uputio sam mu saučešće zbog gubitka života. NATO prati situaciju i saveznici se konsultuju. Važno je da se utvrde sve činjenice", naveo je Stoltenberg, koji je također razgovarao sa američkim predsjednikom.

Neimenovani NATO zvaničnik rekao je Glasu Amerike da je Alijansa upoznata sa izvještajima da su ruske rakete pogodile Poljsku, ali da još ne može da ih potvrdi.

"Ispitujemo te izvještaje i blisko sarađujemo sa našim saveznikom Poljskom", naveo je zvaničnik.

Rojters prenosi, pozivajući se na neimenovane evropske diplomate, da će se ambasadori NATO sastati u srijedu na zahtjev Poljske.

Prema projekciji agencije AP, republikanci su već osvojili 217 od neophodnih 218 mjesta, a demokrate 205, u donjem domu Kongresa koji broji 435 članova. Još se broje glasovi u 13 izbornih trka, uglavnom u Kaliforniji, a u nekima od njih vode republikanski kandidati zbog čega se očekuje da republikanci osvoje većinu.

To je priznao i demokratski predsjednik Joe Biden, govoreći novinarima na konferenciji za novinare G-20 u Indoneziji: "Mislim da ćemo se veoma približiti u Predstavničkom domu. Mislim da će biti veoma blizu, ali ne mislim da ćemo uspjeti."

Republikanska većina u Predstavničkom domu će vjerovatno dati Bidenovim protivnicima preduslov za pokretanje istrage o, kako smatraju, pogrešnim koracima administracije tokom njegove prve dvije godine u Bijeloj kući, kao što je prošlogodišnje haotično povlačenje američkih trupa iz Afganistana i tekući priliv hiljada migranata preko granice SAD sa Meksikom.

Većina u Predstavničkom domu, iako je mnogo uža nego što su partijski zvaničnici predvidjeli prije prošlonedjeljnog glasanja, takođe bi omogućila republikancima da se pridruže pregovorima sa demokratama u Senatu i Bijelom kućom o ključnim alokacijama vladine potrošnje, politici klimatskih promjena, kontinuiranoj pomoći Ukrajini u njenom rat sa Rusijom, kao i o drugim značajnim pitanjima.

Demokrate su zadržale tijesnu kontrolu nad Senatom proteklog vikenda, pošto su osvojile svoje 50. mjesto u gornjem domu od 100 članova, omogućavajući potpredsjednici Kamali Harris, kao predsjedavajućoj komorom, da povremeno glasa za demokratsku agendu protiv ujedinjene republikanske opozicije o kontroverznim zakonima.

Demokrate trenutno imaju prednost od 50:49, a demokratski senator Raphael Warnock se suočava sa drugim krugom izbora u Georgiji 6. decembra protiv republikanskog protivnika, bivše koledž i profesionalne fudbalske zvijezde Herschela Walkera, kako bi se odlučilo o preostalom takmičenju.

Većina američkih političkih analitičara predviđa da bi, kada se prebroje preostali glasovi u nezvanim trkama u Predstavničkom domu, republikanci mogli da osvoje veoma tijesnu većinu, možda sa 219 do 222 mjesta, što je znatno ispod predizbornih predviđanja republikanskih lidera koji su očekivali čak većinu od 30 poslanika.

"Premašili smo šanse", rekao je Biden novinarima u Kambodži, gdje je prisustvovao samitu azijskih zemalja prije nego što je otišao na Bali, u Indoneziji, na samit 20 najvećih svjetskih ekonomija. "Osjećam se dobro i radujem se zbog narednih par godina."

Prije izbora od prošlog utorka, američki politički anketari i analitičari uveliko su predviđali široki "crveni talas" pobjeda republikanaca u Predstavničkom domu, kao i moguće preuzimanje Senata.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer iz New Yorka, uz uvjerenje da će ostati lider većine u komori, nazvao je rezultate "opravdavanjem" demokrata i njihove agende.

On je rekao da su republikanci odbili glasače ekstremizmom i "negativnošću", uključujući pogrešno insistiranje nekih kandidata da su izbori 2020. pokradeni od tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.

"Amerika je pokazala da vjerujemo u našu demokratiju", rekao je Schumer novinarima.

Neki republikanci ciljaju na Trumpa zbog njegove podrške kandidatima, od kojih su mnogi izgubili, što se uglavnom zasnivalo na tome da li se slažu sa njegovom tvrdnjom da je prevaren za još jedan četvorogodišnji mandat na izborima 2020.

Neki republikanci sada su primijetili da je Trump, kao najveće ime u republikanskoj politici, predvodio velike gubitke u kongresnim takmičenjima 2018. na polovini svog predsjedničkog mandata, svoj sopstveni gubitak u pokušaju reizbora 2020. i sada 2022. rezultate manje od uspješnih.

Bez obzira na to, čak i dok se prošlonedjeljno prebrojavanje glasova nastavlja, Trump je signalizirao da planira da u utorak objavi svoju predsjedničku kandidaturu za 2024.

Trump se suočava sa federalnim i državnim krivičnim istragama zbog svoje uloge u pokušaju da preokrene gubitak iz 2020. godine, da li je podstakao nerede svojih pristalica 6. januara 2021. u američkom Capitolu i da li je sa sobom nezakonito ponio visoko poverljiva dokumenta nacionalne bezbednosti u svoju vilu na obali okeana na Floridi kada je napustio funkciju prije 22 mjeseca.

Protiv 45. predsjednika SAD nije podignuta krivična prijava.

Colorado je time postao druga američka država, nakon Oregona, koja je glasala za uspostavljanje sistema za supstance poput psilocibina i psilocina, halucinogena pronađenih u određenim gljivama. Inicijativa, koja bi trebalo da stupi na snagu 2024, također će omogućiti savjetodavnom odboru da doda druge psihodelične droge na biljnoj bazi u taj program 2026. godine.

Oni koji podržavaju ovu mjeru, tvrde da je trenutni pristup države mentalnom zdravlju neuspješan i da prirodni psihodelici, koji se koriste stotinama godina, mogu liječiti depresiju, PTSP, anksioznost, zavisnost i druga stanja. Također navode da zatvaranje ljudi zbog nenasilnog prekrašaja radi korištenja supstanci koje nastaju u prirodi, zapravo košta poreske obveznike.

Mathew Duffy, jedan od osnivača Udruženja za informisanje, reformu i edukaciju o psihodelicima, pred izbore je za Glas Amerike izjavio: „Ne mislim da bi ljudi koji traže ozdravljenje i olakšanje u svojim životima trebali biti kažnjavani. Ljudima je potrebna podrška.”

Prema njegovim riječima, to bi zahtijevalo ponovno promišljanje o infrastrukturi za podršku mentalnom zdravlju i alternativnim terapijama.

„Psihodelici to neće uraditi za nas. Moramo se brinuti sami za sebe, voditi brigu jedni o drugima, te moramo stvoriti kapacitete u zajednici kako bismo zapravo integrisali psohodelike”, rekao je on.

Ne podržavaju svi usvojenu inicijativu

Pred izbore je za Glas Amerike govorila i Beth Veinstein, preduzetnica i osoba koja se bavi duhovnim treningom. Ona kaže da će ograničavanje prodaje na "centre za liječenje" dodatno napraviti razliku između prirodnih halucinogena i drugih legalnih opijata, poput alkohola.

„Ovi biljni medikamenti nisu nužno nešto što bi neko uzeo i išao po cesti ili u barove, kao što radimo sa alkoholom, pa se vozimo kući. Većina ljudi, a mogu da govorim samo za sebe i mnoge zajednice koje poznajem, zapravo idu na određeno mjesto da bi imali psihodelično iskustvo”, navodi ona.

Kritičari inicijative upozoravaju da Administracija za hranu i lijekove (FDA) nije odobrila te supstance kao lijekove. Takođe, kažu da bi dopuštanje rada centrima za liječenje i dozvoljavanje privatne lične upotrebe lijekova ugrozilo javnu sigurnost i poslalo pogrešnu poruku djeci i odraslima da je riječ o zdravim materijama.

Usvajanje inicijative dogodilo se deceniju nakon što je Colorado izglasao legalizaciju rekreativne marihuane. Prethodno je ova država dozvolila njezinu upotrebu iz medicinskih razloga, što je dovelo do razvoja industrije vrijedne više milijardi dolara, sa stotinama ambulanti širom države.

Oni koji ne podržavaju inicijativu kažu da isti akteri sa mnogo novca, koji su bili uključeni u legalizaciju rekreacijske marihuane, sada koriste slične metode za stvaranje komercijalnog tržišta, u konačnici i rekreacijskih ambulanti, za opasne suspstance.

Među protivnicima prijedloga je i grupa roditelja pod nazivom „Blue Rising Together”, čiji predstavnici navode da bi halucinogeni mogli lako postati dostupni djeci. Upozoravaju da je naredni korak legalizacija radi profita. Iz ove grupe su govorili za Glas Amerike, ali su odbili zvaničan intervju.

Podrška legalizaciji marihuane postepeno raste

Glasači su na izborima 8. novembra odobrili rekreacijsku marihuanu u Marylandu i Missouriju, ali su je odbacili u dvije druge države, što signalizira da podrška legalizaciji postepeno raste, čak i u konzervativnim dijelovima SAD.

Rezultati izbora između predsjedničkih znače da je do sada 21 savezna država odobrila rekreacijsku upotrebu marihuane.

Prema usvojenoj mjeri u Coloradu, psihodelici koji bi bili dekriminalizovani navedeni su kao kontrolisane supstance s liste 1, prema državnom i fedralnom zakonu, te su definisani kao lijekovi koji trenutno nemaju prihvatljivu medicinsku upotrebu, te imaju visok potencijal za zloupotrebe.

Uprkos tome, FDA je psilocibin označila kao „revolucionarnu terapiju” za liječenje depresivnih poremećaja. Takva oznaka može ubrzati istraživanje, razvoj i reviziu o tome da li bi lijek mogao ponuditi značajna poboljšanja u odnosu na postojeća liječenja.

Inicijativa iz Colorada bi omogućila osobama starijim od 21 godine da uzgajaju, posjeduju i dijele psihodelične supstance, ali ne i da ih prodaju za ličnu upotrebu. Takođe bi omogućila ljudima koji su osuđivani za krivična djela koja se odnose na supstance da im se zapečati krivična evidencija

Oregon je 2020. godine postao prva američka država koja je legalizovala terapijsku upotrebu psilocibina uz nadzor, nakon što je 56% birača glasalo za to. Za razliku od mjere iz Colorada, Oregon dozvoljava okruzima da se isključe iz programa ako njihovi birači to izglasaju.

Očekuje se da će inicijativa u Oregonu stupiti na snagu početkom sljedeće godine.

Gradovi Washington D.C. i Denver djelimično su dekriminalizovali psihodelične gljive, zahtijevajući od policijskih službenika da ih tretiraju kao svoj najniži prioritet.

Iz Ministarstva pravde SAD navode da konzumiranje gljiva sa psilocibinom može imati negativne psihološke i fizičke posljedice, poput mučnine, ošamućenosti, nedostatka koordinacije i slabosti u mišićima, te paničnih reakcija, posebno ako se koriste veće količine.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje više puta upozoravao da postoje prijetnje po američku demookratiju, poručio je da su Amerikanci dokazali da je "demokratija naša suština" i da su snažno odbacili kandidate za lokalne funkcije i za Kongres koji smatraju da su rezultati predsjedničkih izbora prije dvije godine nelegitimni.

"Politički nasilje i zastrašivanje birača su snažno odbačeni. To je bila odlučna poruka da u Americi pobjeđuje volja naroda", naglasio je Biden.

Također je dodao da je tokom svojih putovanja primijetio da američki saveznici i suparnici pomno prate američke izbore.

"Ovi izbori su pokazali da postoji duboka i nepokolebljiva riješenost u Americi da se očuva, zaštiti i brani demkratija", istakao je američki predsjednik.

Nezivjesna trka za Predstavnički dom

Kontrola nad Predstavničkim domom američkog Kongresa zavisiće od rezultata nekoliko tijesnih trka koji bi republikancima mogli da obezbijede većinu posle izbora na kojima je Demokratska stranka predsjednika Joea Bidena premašila očekivanja i zadržala kontrolu nad Senatom.

Republikanci su bliže osvajanju većine u Predstavničkom domu, sa do sada osvojenih 212 mjesta od potrebnih 218, dok demokrate imaju 204, pokazuju projekcije američkih medija. Još nisu poznati rezultati 19 izbornih trka, dok se glasovi i dalje broje gotovo nedelju nakon što su Amerikanci izašli na birališta.