Za usvajanje zakona glasalo je i 12 republikanaca. Iako je ovaj propis letos usvojen u Predstavničkom domu, o njemu će morati ponovo da se glasa zbog republikanskih amandmana kojima se štite i vjerske slobode.

„Našoj zajednici je zaista potrebna pobjeda, prošli smo kroz mnogo toga”, rekla je Kelley Robinson, nova predsjednica Kampanje za ljudska prava, koja se zalaže za LGBTQ pitanja. „Kao gej osoba koja je udata, trenutno osjećam olakšanje. Znam da je moja porodica bezbjedna.”

Istopolni brakovi u SAD legalizovani su presudom Vrhovnog suda 2015. godine. Međutim, pošto je Vrhovni sud u junu ukinuo federalnu zaštitu prava na abortus, a jedan od konzervativnih sudija Clarence Thomas nagovijestio da treba preispitati i druge odluke zasnovane na pravu na privatnost, demokratska većina u Kongresu najavila je zakon kojim će zaštiti istopolne brakove - čak i u slučaju da Vrhovni sud ukine to pravo. Međurasni brakovi bili su ilegalni u SAD do 1967, kada ih je takođe odobrio Vrhovni sud.

Ovaj zakon ne obavezuje sve savezne države da dozvole sklapanje istopolnih i međurasnih brakova, ali ih obavezuje da ih priznaju ako su sklopljeni u državama u kojima su legalni. Takođe, ovim zakonom ukida se propis iz 1996, kojim je brak definisan kao zajednica muškarca i žene.

„Ovaj zakon ujedinjuje Amerikance” rekla je demokratska senatorka Tammy Baldwin, koja je prva javno deklarisana gej osoba izabrana u Senat SAD.

Republikanski senator Mike Lee rekao je tokom debate da je ovaj zakon nepotreban.

„Države ne poriču priznanje istopolnih brakova. I ne postoji ozbiljan rizik da neko izgubi priznanje”, rekao je on.

Republikanci su se fokusirali na to što se u zakonu ne pominje zaštita vjerskih sloboda. Međutim, republikanska senatorka Susan Collins rekla je da je zabrinutost zbog verskih sloboda lažan argument.

„Ovaj zakon bi jasno stavio do znanja da neprofitne vjerske organizacije i vjerske obrazovne institucije ne mogu biti primorane da učestvuju ili podržavaju brakove koji su suprotni njihovim vjerskim uvjerenjima“, rekla je ona.

U anketi Gallupa iz maja 2022, 71% Amerikanaca je reklo da podržava istopolne brakove. Samo 27% ih je podržalo kada je anketa prvi put sprovedena 1996. godine.

U požaru u toj zgradi, koji je izbio 24. novembra, poginulo je deset osoba, koje nisu mogle da napuste zgradu jer je bila zaključana, zbog strogih Covid mjera koje je vlast uvela. Poslije tragedije u Urumćiju, širom Kine izbili su protesti protiv Covid mjera.

Abdurahman i njena djeca, 13-godišnja Šahide, 11-godišnji Imran, 9-godišnji Abdurahman i 5-godišnja Nadije, nisu mogli da pobjegnu i stradali su u požaru, tvrdi njihov rođak Abdulhafiz Muhamedimin, koji živi u Cirihu.

On je za Glas Amerike ispričao da su muža njegove tetke i njihovog najstarijeg sina kineske vlasti odvele u radni logor 2017. godine.

„Ja i moji rođaci izgubili smo kontakt sa svima, uključujući i moju tetku od 2017. kada je kineska vlada počela da oduzima pasoše Ujgurama i uhapsila muža moje tetke i njihovog sina”, rekao je Muhamedimin.

Međutim, kada je vidio da je u Urumćiju izbio požar, Muhamedimin je stupio u kontakt sa prijateljem koji je živio u blizini njegove tetke. Poslije nekoliko sati, prijatelj mu je potvrdio da su njegovi rođaci stradali u požaru.

„Zbog njihove neuspješne politike nulte tolerancije na Covid i namjernog nemara za spašavanje života, moja tetka i njeno četvoro djece su umrli”, tvrdi 27-godišnji rođak stradalih.

On kaže da su, odlukom kineske vlade, vrata koja vode do požarnih stepenica bila zaključana.

„Tako da je bilo nemoguće izaći i sići”, kaže Muhamedimin.

Li Venšeng, zvaničnik gradske vatrogasne službe u Urumćiju, rekao je da stradali nisu bili upoznati sa novim protokolom spašavanja u slučaju požara.

„Neki stanovnici nisu upoznati sa lokacijom drugog sigurnosnog izlaza koji vodi na krov stambene zgrade”, rekao je Li na konferenciji za novinare.

Međutim, jedan od Ujgura koji živi u Urumćiju, ispričao je za Glas Amerike da je zvaničnik zadužen za tu zgradu slao poruke stanarima da „ostanu kod kuće i ne koriste lift”.

„Moji rođaci su su krenuli ka požarnom izlazu na krovu, ali su vrata koja vode ka tom izlazu na njihovom spratu bila zaključana. Onda su se spustili liftom na prvi sprat, gdje su također zatekli zaključana vrata. Nažalost, izlaz je bio zatvoren zbog politike nulte tolerancije prema Covidu”, ispričao je jedan muškarac koji je tražio da ostane anoniman. „Na kraju ih je pustio u stan komšija sa prvog sprata, pa su pobjegli kroz prozor. Oni su bili sretnici, mnoge komšije su stradale.”

Tahir Imin, osnivač Ujgur Timesa u Washingtonu, kaže za Glas Amerike da nisu tačne tvrdnje kineskih vlasti da je poginulo 10 ljudi, već da je broj žrtava u Urumćiju mnogo veći.

„Prema tvrdnjama zaposlenih u obližnjoj bolnici, poginulo je 44 Ujgura. Mi smo uspjeli da dođemo do potvrde za 20 žrtava”, kaže Imin.

Požar u Urumćiju pokrenuo je proteste protiv Covid "lockdowna" širom zemlje. Lokalne vlasti u tom gradu su 26. novembra olabavile restrikcije i dozvolile kretanje stanovnika po distriktima.

Na sastanku je Trump navodno sedeo sa reperom i modnim dizajnerom Yeom, ranije poznatim kao Kanye West, kao i sa Nickom Fuentesom, ekstremno desničarskim aktivistom koji je promovisao bjelački nacionalizam i negirao realnost Holokausta.

Trump je kasnije tvrdio da nije znao da Ye planira da dovede Fuentesa na sastanak, ali teško da je mogao biti nesvjestan nedavnih antisemitskih komentara repera koji su doveli do toga da velike kompanije, uključujući giganta sportske opreme Adidas, prekinu veze sa njim.

Kandidati sa ivice

Republikanci su i dalje ljuti zbog rezultata izbora na sredini predsjedničkog mandata na kojima nisu uspeli da zauzmu Senat, dok su u preuzimanju Predstavničkom domu samo osvojili neznatnu većinu.

Mnogi su za loše rezultate uglavnom krivili Trumpa, čiji su svojeručno odabrani kandidati — obično birani zbog spremnosti da ponove njegove lažne tvrdnje da su mu izbori 2020. ukradeni — ostvarili loše rezultate.

U ponedjeljak, kada je krajnji rok za okruge u državi Arizona da potvrde rezultate izbora 8. novembra, Trump je i dalje objavljivao lažne tvrdnje o široko rasprostranjenoj prevari i izbornim neregularnostima, koje je okrivio za izgubljene trke svojih favorizovanih kandidata u toj državi.

Neki okružni zvaničnici koji su u ponedeljak podržali Trampove tvrdnje odbili su da potvrde rezultate izbora, iako se očekuje da će na to biti primorani sudskim odlukama, s obzirom na nedostatak dokaza o malverzacijama.

Sada, kada Trump traži podršku stranke za još jednu kandidaturu u Bijeloj kući, stručnjaci se pitaju da li će njegovo kontinuirano druženje sa ekstremističkim ličnostima, u kombinaciji sa još jednim neuspješnim izborima, konačno biti previše za širu Republikansku partiju.

Dok su najistaknutiji članovi stranke izbjegavali da razgovaraju o Trumpovoj povezanosti sa Yeom i Fuentesom, drugi su se oglasili.

"Predsjednik Trump koji ugošćuje rasističke antisemite na večeri ohrabruje druge rasističke antisemite", napisao je senator iz Bill Cassidy na Twitteru u ponedjeljak. "Ovi stavovi su nemoralni i ne treba ih zabavljati. Ovo nije Republikanska partija."

U nedjeljnom pojavljivanju na CNN-u, guverner Arkanzasa Asa Hutchinson, republikanac, rekao je: "Mislim da nije dobra ideja da se lider koji daje primjer zemlji ili stranci susreće sa priznatim rasistom ili antisemitom. I tako, to je veoma zabrinjavajuće i ne bi trebalo da se desi, i moramo da izbjegnemo... osnaživanje ekstrema".

Nisu svi republikanci oštro kritikovali Trumpa. Politico je izvijestio da je senator Južne Dakote Mike Rounds rekao da neće "osuditi nikoga" iako Fuentes "nije neko sa kim bih imao sastanak".

Senator Josh Hawley rekao je za Politico: "To je slobodna zemlja, [Trump] može da radi šta hoće".

Još jedan politički "kiks"

"Trump se dugo igrao sa ljudima koji zastupaju užasavajuća, netrpeljiva uvjerenja", rekao je za Glas Amerike Crystal Ball, glavni urednik onlajn magazina Sabato's Cristal Ball u Centru za politiku Univerziteta Virginije.

"Ova večera je samo posljednja pojava onoga što je veoma poznat trend. Trump je sada kandidat koji traži treću republikansku predsjedničku nominaciju. Moramo samo da vidimo da li je dovoljno republikanaca umorno od njega i da li će radije ići sa drugačijim opcijama."

"Privatna večera sa (Ye) Westom mogla je da izazove pažnju mainstream štampe i mnogo lajkova iz trolovskih krugova nacionalističke desnice, čak i ako bi dodatno otuđila neke jevrejske pristalice", rekao je za Glas Amerike Chris Stirewalt, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo.

Stirewalt, bivši politički urednik Fox News kanala, dodao je: "Ali čak i ako je to bilo samo zbog ravnodušnog ili neurednog rada osoblja, ugostiti Fuentesa baš u trenutku kada mainstream republikanci preispituju svoj odnos sa Trumpom nakon lošeg zaokreta koji je on dao Republikanskoj partiji na izborima na polovini mandata, bila je još jedan u nizu gafova bivšeg predsjednika".

Okrivljavanje Yea

Trump se u nedjelju i dalje bavio posljedicama sastanka i u tu svrhu upotrebio objavu na svojoj društvenoj mreži, Truth Social, da uperi prst u Yea jer je nenajavljeno doveo Fuentesa u njegov dom.

Izvještaji o tome šta se dešavalo na sastanku uključivali su da je Yea tražio od Trumpa da razmisli o kandidovanju sa njim, u ulozi potpredsjednika 2024.

"Dakle, pomažem ozbiljno problematičnom čovjeku, koji je slučajno crnac, Yeu (Kanye Westu), koji je desetkovan u svom poslu i praktično u svemu ostalom, i koji je uvek bio dobar prema meni, odobravajući njegov zahtjev za sastanak u Mar-a-Lagu, sam, tako da mogu da mu dam preko potreban 'savjet'", napisao je Trump.

"Pojavljuje se sa 3 osobe, od kojih dvoje nisam poznavao, drugi je politička osoba koju nisam vidio godinama. Rekao sam mu da se ne kandiduje, totalno gubljenje vremena, ne može da pobijedi. Lažne vijesti su POLUDJELE!"

Lak pristup Trumpu

Vjerujući Trumpu na riječ da nije očekivao da će Ye dovesti Fuentesa, analitičari i dalje vide činjenicu da je poznati poricatelj holokausta uspio da vidi bivšeg predsjednika kao pokazatelj vrste organizacije koju Trump ima tendenciju da vodi, bilo na funkciji ili van toga.

"To odražava činjenicu da u Mar-a-Lagu, kao i u Ovalnoj kancelariji, praktično ne postoji proces skrininga da bi se utvrdilo ko ulazi da vidi 'velikog čovjeka'", rekao je Glasu Amerike William A. Galston, viši saradnik u Institutu za studije upravljanja Brookings Programa. "I to je namerno, jer Donald Trump nema povjerenja u ljude koji pokušavaju da upravljaju njime ili analiziraju ljude sa kojima se sastaje ili razgovara."

Galston je rekao da bi Trump možda bio voljan da nastavi da se druži sa Yeom iz uvjerenja da će mu ta veza na kraju donijeti koristi.

"On ima dugu istoriju da nije napuštao ljude za koje misli da bi mu mogli biti od pomoći u nastavku", rekao je Galston.

U slučaju Yea, rekao je, to bi moglo biti u Trumpovoj potrazi za većim udelom afroameričkih glasova.

"Trump ima tu upornu fantaziju da je izuzetno popularan među crncima", rekao je Galston. "I da su crnci koje on pomaže uticajni i misaoni lideri unutar te grupe."

Kongresmeni Michael McCaul i Mike Turner, vjerovatno ključni dužnosnici koji nadgledaju nove pakete pomoći Ukrajini, rekli su u emisiji ABC-a This Week da će biti kontinuirana dvostranačka republikanska i demokratska podrška Ukrajini.

Turner, vjerovatno novi predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, rekao je: „Pobrinut ćemo se da dobiju ono što im treba. Imaćemo dvostranačku podršku.”

McCaul, vjerovatno šef komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, rekao je: „Ako im damo ono što im treba, oni pobjeđuju.”

Međutim, McCaul je rekao da će biti razlike u razmatranju pomoći Ukrajini od odlazeće demokratske kontrole Predstavničkog doma kada republikanci preuzmu vlast.

„Činjenica je da ćemo obezbijediti više nadzora, transparentnosti i odgovornosti”, rekao je on. „Nećemo potpisati bjanko ček.”

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Online potrošnja porasla je za 2,3% na Crni petak, priopćio je ogranak za podatke i uvide firme Adobe Analytics, zahvaljujući potrošačima koji čekaju na popuste do tradicionalnih dana za kupovinu, unatoč tome što ponude počinju već u oktobru.

Adobe Analytics, koji mjeri e-trgovinu analizom transakcija na web stranicama, ima pristup podacima koji pokrivaju kupovinu kod 85% od 100 najvećih internetskih trgovaca u Sjedinjenim Državama.

Predviđali su da će prodaja na Crni petak porasti za skromnih 1%.

Adobe očekuje da će Cyber ponedjeljak ponovno biti najveći dan za online kupovinu u sezoni, što će dovesti do potrošnje od 11,2 milijarde dolara.

Očekivalo se da će potrošači pohrliti u trgovine nakon što je pandemija prigušila kupnju u trgovinama u posljednje dvije godine, ali Crni petak ujutro zabilježio je manje prometa u trgovinama nego inače uz povremenu kišu u nekim dijelovima zemlje.

Amerikanci su se za prazničnu kupovinu okrenuli pametnim telefonima, a podaci iz Adobea pokazuju da kupovina putem mobitela predstavlja 48% ukupne digitalne prodaje za Crni petak.

Predstava završava. Glumci su se naklonili. Onda su otpustili i ratni patriotski žar. "Slava Ukrajini!" oni viču. “Slava herojima!” publika uzvikuje, skačući na noge.

Glumci nisu gotovi. Slijedi još povika, onih s psovanjem svega što je rusko te obećanja da će Ukrajina preživjeti. Više ovacija, više pljeska.

Umotani protiv hladnoće, svi zatim izlaze iz mračnog, negrijanog pozorišta, jedva osvijetljenog generatorima za hitne slučajeve. Vraćaju se u tešku stvarnost ukrajinske prijestolnice - nekad udobnog grada od 3 miliona stanovnika, u kojem sada počinje zima sve više bez struje, a ponekad i vode, zbog ruskih bombardiranja.

Ali nada, otpornost i prkos? Kijev ima svega toga u izobilju. I to možda više nego u bilo kojem trenutku otkako je Rusija napala Ukrajinu prije devet mjeseci.

Kad Butch, njen francuski buldog, treba šetnju, a nestane struje u liftu njenog kijevskog nebodera, Lesia Sazonenko i pas penju se stepenicama — svih 17 spratova. Voditeljica klinike za rodilje govori sama sebi slogane za ključni cilj: pobjedu.

Ostavila je vrećicu s bombonima, kolačićima, vodom i baterijskim svjetiljkama u liftu za sve susjede koji bi mogli ostati zarobljeni u nestanku struje, da ih održava dok se ne vrati struja.

"Neće nas oboriti", kaže ona. “Mi ćemo prevladati.”

Kada je Pariz oslobođen nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, general Charles de Gaulle izrekao je vječne riječi koje se sada mogu odnositi i na Kijev. “Pariz ogorčen! Pariz slomljen! Pariz mučenički! Ali Pariz je oslobođen!” rekao je francuski čelnik.

Ogorčenje na Rusiju je posvuda u Kijevu. Publika i glumci u Kazalištu na Podolu to su kristalno jasno dali do znanja u izvedbi Djevojke s medvjedićem, radnje smještene u sovjetsko vrijeme prema knjizi ukrajinskog pisca 20. stoljeća Viktora Domontoviča. Kad su izgovorili riječ "Moskva", glumci su je ispljunuli i dodali psovku na ukrajinskom. Publika je zapljeskala.

O bijesu grada govore i lutka od slame i posuda s pribadačama uz uokvirenu fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina u pizzeriji Simona u središtu Kijeva. Mnogo je kupaca jasno osjetilo katarzičku potrebu da daju oduška; lutka je izabodena iglama od glave do pete.

Ne mentalno, već fizički, Kijev je također slomljen, s stalnim prekidima struje koji su sada normalni. Kad su prošle sedmice nestale i zalihe vode, stanovnici su stali u red na hladnoći kako bi napunili plastične boce na vanjskim slavinama. Neki su skupljali kišnicu iz odvodnih cijevi.

Rusija kaže da njezine opetovane salve krstarećih projektila i eksplozivnih dronova na energetske objekte imaju za cilj smanjiti sposobnost Ukrajine da se odbrani. Ali civilne poteškoće koje uzrokuju sugeriraju da je namjera i mučenje umova, mučenje Kijeva i drugih gradova kako bi se Ukrajinci predali i tražili mir.

Na 21-godišnju Marginu Dariju imali su suprotan učinak.

Radnica korisničke podrške i njen dečko preživjeli su najveći ruski baraž dosad, 15. novembra, u hodniku u Kijevu. Računali su da će ih zidovi s obje strane zaštititi od više od 100 projektila i bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala tog dana, onesposobivši struju za 10 miliona ljudi diljem zemlje. Svjetla u hodniku su se ugasila; mobilna mreža također.

“Nije bilo načina čak ni reći našim obiteljima da smo dobro”, kaže ona. Ipak, jedna od njenih prvih reakcija nakon što je sve jasno zvučalo bila je dati novac za ratne napore.

“Ljutnja se pretvorila u donacije dobrotvornim organizacijama kako bi što prije porazili neprijatelja”, kaže ona. “Planiram ostati u Kijevu, raditi, studirati i donirati oružanim snagama.”

A što je s posljednjom riječi koju je De Gaulle upotrijebio za Pariz: oslobođen? Kako se to uklapa u ratno vrijeme, zimski Kijev?

Pa, ljetos se u glavnom gradu lakše živjelo, kada su kupači pohrlili na plaže na Dnjepru. Rusija, odbačena iz predgrađa prijestolnice u početnim fazama invazije 24. februara, nije udarala po ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži destruktivnom pravilnošću koja sada čini život tako teškim.

No raspoloženje u Kijevu tada je bilo i tmurnije.

Južni lučki grad Mariupolj pao je u maju kada su se njegovi posljednji ukrajinski branitelji predali nakon jezive opsade. Izvlačena su prva tijela ukrajinskih boraca ubijenih u uništenoj željezari Azovstal u Mariupolju. Bilo je, iz ukrajinske perspektive, uzdižućih vojnih pothvata. Ali vijesti s ratišta inače su uglavnom bile neumoljivo mračne. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy založio se za zapadno oružje kao "pitanje života ili smrti".

Sada hladnoća i mrak i bombardiranje Moskve pretvaraju zimu u oružje. Pa ipak, čak i uz mraz i neugodnosti, postoji i nada u zraku. Kijev se osjeća oslobođenim nekih svojih ranijih briga.

Zapadno oružje omogućilo je Ukrajini da vojno obuzda plimu, s protuofanzivama ove jeseni kojima su vraćeni dijelovi teritorija koji je prethodno okupirala Rusija. Čini se da manje ruskih projektila doseže ciljeve u Kijevu i drugdje, a protivzračni odbrambeni sistemi koje je isporučio Zapad pomažu da se više njih obori.

“Puno je bolje nego prije. Definitivno”, kaže gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

U porodilištu u Kijevu, Maryna Mandrygol je dobila trudove dok su se ukrajinske snage približavale svom najvećem ratnom uspjehu u ratu do sada - ponovnom osvajanju južnog grada Hersona ovog mjeseca.

Mandrygol, hersonski carinik, pobjegla je iz grada nakon ruske okupacije u apeilu.

Cijelo vrijeme brinula se hoće li stres njezina bijega - kroz šest ruskih kontrolnih tačaka i polja koja su bila minirana - utjecati na njenu tada nerođenu djevojčicu.

Mia je 9.novembra rođena ružičasta i prekrasna. Mandrygol je izašla iz rađaonice sa svojim smotuljkom ljubavi na zapanjujuću vijest da se ruske trupe povlače iz njezinog rodnog grada. Dva dana kasnije, s Hersonom ponovno u rukama Ukrajine, izbila je zabava u gradu i na središnjem Trgu neovisnosti u Kijevu.

Mijin dolazak i oslobođenje Hersona koji su se dogodili tako blizu jedno uz drugo činili su se nekako sudbinskim - oboje su bili opipljivi novi počeci, zrake svjetla u budućnosti za Ukrajinu koja je još uvijek zamagljena, ali možda ne tako mračna kao što je izgledala kad je Mia začeta otprilike u vrijeme invazije.

"Rođenje djevojčice", kaže Mandrygol, "donosi nam mir i pobjedu."

I Rusija i Ukrajina uputile su "značajne snage" u područje oko ukrajinskih gradova Pavlivka i Vuhledar u južno-centralnoj Donjeckoj oblasti, prema britanskom ministarstvu odbrane.

Agencija je u obavještajnom izvještaju objavljenom u nedjelju na Twitteru rekla da je to područje "bilo poprište intenzivnih borbi u posljednje dvije sedmice, iako je malo teritorija promijenilo vlasnika".

Područje će vjerojatno ostati "teško napadano", reklo je ministarstvo, jer "Rusija procjenjuje da to područje ima potencijal kao polazna tačka za buduće veliko napredovanje prema sjeveru kako bi se zauzeo ostatak oblasti Donjeck pod kontrolom Ukrajine."

Međutim, ministarstvo je reklo da su izgledi da će Rusija ostvariti taj cilj mali jer "Rusija vjerojatno neće moći koncentrirati dovoljno kvalitetnih snaga da postigne operativni proboj".

U subotu je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy bio domaćin sastanka na vrhu u Kijevu kako bi se obilježila 90. godišnjica Holodomora ili velike gladi i promovirala inicijativa Žito iz Ukrajine za slanje žitarica u zemlje koje su najviše pogođene glađu i sušom.

Holodomor je bila izmišljena glad koju je projektirao sovjetski diktator Josef Staljin u zimu 1932.-33., tokom koje je umrlo čak 8 miliona Ukrajinaca.

Zelenskyy je iskoristio obljetnicu kako bi ponovio predanost Ukrajine izvozu žitarica i drugih prehrambenih proizvoda na globalno tržište. To nisu "samo prazne riječi", rekao je.

"Općenito, u okviru programa Žito iz Ukrajine, do kraja sljedećeg proljeća planiramo poslati najmanje 60 brodova iz naših luka - najmanje 10 mjesečno - u zemlje kojima prijeti glad i suša", rekao je. “Ovo je Etiopija, ovo su Sudan, Južni Sudan, Somalija, Jemen, Kongo, Kenija, Nigerija.”

Inicijativa je dodatak dogovoru uz posredovanje UN-a koji dopušta isporuke ukrajinskog žita kroz Crno more. Kremlj je rekao da ukrajinski izvoz nije dopirao do najugroženijih zemalja.

Zelenskyy je rekao da je Kijev prikupio oko 150 miliona dolara iz više od 20 zemalja i Europske unije za izvoz žitarica u rizične zemlje.

Ukrajinski premijer Denys Shmyhal rekao je da je Ukrajina - unatoč vlastitim finansijskim poteškoćama - izdvojila 24 milijuna dolara za kupnju kukuruza za zemlje u potrebi.

Shmyhal se također susreo u subotu sa svojim litvanskim i poljskim kolegama u Kijevu. Tri premijera Lublinskog trokuta potvrdila su svoju predanost zajedničkom radu protiv ruske agresije.

U zajedničkoj izjavi sudionici su osudili "sistemske ratne zločine koje su počinile ruske snage u regijama Ukrajine, uključujući namjerne, neselektivne i nerazmjerne napade na civilno stanovništvo i elemente civilne infrastrukture".

Ukrajina nastavlja popravljati svoju električnu mrežu nakon najnovijeg ruskog napada.

Zelenskyy je u subotnjem večernjem video obraćanju rekao da milijuni ljudi još uvijek nemaju struju.

Proizvođači električne energije mogu zadovoljiti oko tri četvrtine potreba potrošnje, priopćio je u subotu mrežni operater Ukrenergo, ograničenja i nestanci struje diljem zemlje će se nastaviti.

"Željeli bismo vas podsjetiti da sada svaki Ukrajinac u čiji je dom vraćena struja može pomoći da je drugima vrati brže, jednostavno štedljivom potrošnjom električne energije", stoji u priopćenju Ukrenerga u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Situacija u Kijevu se poboljšala, rekao je Sergey Kovalenko, glavni operativni direktor YASNO-a, podružnice najvećeg ukrajinskog privatnog dobavljača energije, a većina stanovnika trebala bi imati najmanje četiri sata struje dnevno.

Iako nemaju svi struju, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je vodoopskrba vraćena u cijeli grad.

Struja je također vraćena u grad Herson na jugu Ukrajine nakon posljednjeg ruskog baražnog napada na grad u kojem je poginulo nekoliko ljudi i oštećena električna infrastruktura.

"Prvo opskrbljujemo električnom energijom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah i kućanske potrošače", napisao je na Telegramu Kyrylo Tymoshenko, zamjenik šefa ukrajinske predsjedničke administracije.

Mnogi ljudi slušaju savjet dužnosnika i odlaze iz Hersona u sigurnije dijelove Ukrajine.

Kolona kamiona, kombija i automobila protezala se u subotu kilometar ili više na periferiji grada Herson.

"Tužno je što napuštamo svoj dom", rekao je Yevhen Yankov, dok se kombi u kojem je bio pomicao naprijed. Sada smo slobodni, ali moramo otići, jer je granatiranje, ima mrtvih među stanovništvom.

Ukrajina je rekla da su napadi očito namjeravali nauditi civilima, što ih čini ratnim zločinom. Rusija je rekla da cilja samo infrastrukturu povezanu s vojskom i okrivila Kijev za nestanke struje.

Obilne snježne oborine očekuju se u nedjelju u Kijevu, s temperaturama koje padaju ispod nule. Vremenska prognoza u većem dijelu Ukrajine skoro je ista sljedećih dana.

Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda pridonijeli su ovom izvještaju. Dio materijala za izvještaj došao je od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

Amerika je to čula stotine puta, između ostalog i ove nedelje poslije pucnjava u Koloradu i Virdžiniji: Predsjednik želi da potpiše zakon o zabrani oružja visokog kalibra sa kapacitetom da ubije veliki broj ljudi veoma brzo.

"Ideja da i dalje dozvoljavamo kupovinu poluautomatskog oružja je bolesna. Jednostavno bolesna. Pokušavaću da se otarasim poluautomatskog oružja", rekao je Biden na praznik Dan zahvalnosti.

Poslije masovnog ubistva prošle subote u gej klubu u Kolorado Springsu, Biden je u saopštenju poručio: "Kada ćemo odlučiti da nam je dosta toga? Moramo da uvedemo zabranu automatskog i poluautomatskog oružja da bi ratno oružje uklonili sa američkih ulica".

Kada Biden i drugi članovi Kongresa govore o automatskom i poluautomatskom oružju, koriste neprecizan termin da opišu oružje visokog kalibra ili poluautomatske puške, kao što je AR-15, koje mogu da brzo ispale 30 metaka bez mijenjanja šaržera.

Zabrana oružja je teško ostvariva u podijeljenom Kongresu. Međutim, Biden i demokrate sve snažnije zahtijevaju oštriju kontrolu oružja - bez jasnih posljedica po izborni rezultat stranke.

Demokratska većina u Predstavničkom domu je u julu usvojila zakonski prijedlog za obnovu zakona o zabrani automatskog i poluautomatskog oružja iz 1990-tih, uz Bidenovu javnu podršku. Predsjednik je takođe promovisao zabranu tokom predizborne kampanje.

Na proteklim izborima, demokrate su ipak zadržale kontrolu nad Senatom, dok su republikanci osvojili najtanju većinu u Predstavničkom domu u protekle dvije decenije.

Prethodno je u junu usvojen dvostranački zakon o kontroli oružja koji odražava napredak koji su aktivisti postizali proteklih godina.

"Mislim da je američka javnost čekala na tu poruku. Birači, naročito oni neopredijeljeni, kao i mladi glasači, roditelji, željeli su da kandidati govore o oružanom nasilju i mislim da se demokrate konačno približavaju stavu javnosti", kaže demokratski senator iz Konetikata Kris Marfi, jedan od vodećih glasova u Senatu za oštriju kontrolu oružja nakon masakra u školi Sandy Hool u Newtownu - gradu u državi koju zastupa - u kojem je 2012. ubijeno 20 djece.

Nešto više od polovine birača želi da kontrola oružja bude strožija širom zemlje, pokazuju rezultati ankete među 94.000 glasača koju je za agenciju AP uradio Nacionalni centar za istraživanje javnog mnjenja (NORC) na Univerzitetu Čikaga. Oko 30 odsto želi da se zadrži postojeća politika u pogledu prava na nošenje oružja, dok samo 14 procenata želi labavije zakone.

Postoji jasna politička podjela. Oko 90 odsto demokrata želi oštrije zakone o kontroli oružja, u poređenju sa 30 odsto republikanaca. Oko polovine republikanaca želi da se zakoni ne mijenjaju, dok je samo četvrtina za to da oni budu manje restriktivni.

Nekada zabranjeno u Sjedinjenim Državama, vatreno oružje visokog kalibra je sada prvi izbor mladića odgovornih za mnoga masovna ubistva. Kongres je dozvolio da ograničenja na proizvodnju i prodaju tog oružja, prvi put uvedena 1994. godine, prestanu da važe deceniju kasnije zbog izostanka dovoljno snažne političke podrške za suprostavljanje moćnom lobiju koji promoviše pravo na nošenje oružja.

Kada je bio guverner Floride, aktuelni republikanski senator Rik Skot potpisao je zakone o kontroli oružja poslije masovnih pucnjava u srednjoj školi Mardžori Stounmen Daglas i u noćnom klubu u Orlandu. Međutim, stalno se protivio zabranama oružja, tvrdeći - poput mnogih republikanskih kolega - da ih većina vlasnika koristi na legalan način.

"Ljudi rade ispravne stvari, zašto biste im oduzeli oružje? To nema smisla", zapitao se Skot tokom pregovora u Senatu o zakonu o oružju.

Ocijenio je da ima smisla da se više pažnje usmjeri na mentalno zdravlje, procjenu problematičnih učenika i raspoređivanje policajaca u školama, uz poruku da bi se trebalo usredsrediti na "stvari koje mogu nešto da promijene".

Zvaničnici organa za sprovođenje zakona dugo su se zalagali za oštrije zakone o kontroli oružja, tvrdeći da su zbog lakog pristupa oružju građani manje bezbjedni, a njihov posao opasniji.

Majk Mur, šef policije Los Anđelesa - treće po veličini policijske snage u zemlji - smatra da ima smisla govoriti o oružju kada je oružano nasilje u porastu širom zemlje, te razmotriti šta vlada može da uradi da bi ulice bile bezbjednije. Zahvalan je što predsjednik Biden često poteže to pitanje.

"To nije jedinstveni slučaj", kaže Mur za pucnjavu u Kolorado Springsu. "Te stvari se dešavaju cijelo vrijeme, u drugim gradovima, gdje se incidenti događaju u bilo kojem trenutku. To zahtijeva da federalna vlada, zakonodavci, promijene nešto", naglasio je Mur.

U utorak, šest osoba ubijeno je u Volmartu u Virdžiniji. Tokom proteklih šest mjeseci, dogodila se masovna pucnjava u prodavnici u Bafalu u Njujorku, zatim masakr djece u školi u Juvaldeu u Teksasu, te masovno ubistvo na paradi povodom Dana nezavisnosti u Hajlend Parku, u Ilinoisu.

Zakon koji je Biden potpisao u julu će, između ostalog, pomoći državama da usvoje zakonske mjere koje vlastima omogućavaju da oduzmu oružje građanima za koje se smatra da su opasni.

Međutim, o zabrani se nikada nije pregovaralo. Prag od 60 glasova u Senatu za razmatranje zakona znači da to moraju da podrže neki republikanci. Većina se tome čvrsto protivila, tvrdeći da je previše komplikovano, naročito dok se širi prodaja, kao i vrste oružja. Danas ima mnogo više različitih vrsta oružja visokog kalibra nego 1994. godine, kada je zabranu potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton.

"Radije ne bih pokušavao da definišem cijelu grupu oružja koje ne bi više bilo dostupno javnosti. Mi koji smo porasli sa oružjem kao dijelom naše kulture - ima nas više miliona, stotina miliona - koristimo ga na zakonit način", rekao je republikanski senator iz Južne Dakote Majk Raunds, koji je lovac i vlasnik nekoliko komada oružja, od koje je neke naslijedio od članova porodice.

U mnogim državama, gdje su uvedene zabrane, restrikcije se osporavaju pred sudovima, naročito poslije presude Vrhovnog suda u junu kojom su proširena prava na nošenje oružja.

"Prilično smo uvjereni, uprkos argumentima druge strane, da su istorija i tradicija, kao i Drugi amandman (Ustava), na našoj strani", kaže Dejvid Vorington, predsjedavajući i glavni pravni zastupnik Nacionalnog udruženja za prava na nošenje oružja.

Bidenovi napori, dok je bio senator, bili su ključni za usvajanje zabrane iz 1990-tih. Bijela kuća saopštila je da je broj masovnih pucnjava smanjen dok je zabrana bila na snazi, te da je po njenom ukidanju, utrostručen.

Realna situacija je složenija. Podaci o djelotvornosti zabrane su pomiješani i postoji osjećaj da bi druge mjere, koje nisu toliko politički osjetljive, možda bile efikasnije, smatra Robert Spicer, profesor političkih nauka na Državnom univerzitetu Njujorka i autor knjige "Politika kontrole oružja".

Politički, zabrana je izazvala oštre reakcije, mada je konačni zakon bio kompromisna verzija početnog zakona, objašnjava Spicer.

“Zajednica koja podržava oružje bila je bijesna", ističe Spicer.

U pojedinim krugovima, smatralo se da su demokrate zbog zabrane izgubile kontrolu nad Kongresom 1994. godine. Međutim, kasnije istraživanje pokazalo je da je poraz vjerovatno bio više povezan sa snažnim, dobro finansiranim konzervativnim kandidatima, te crtanjem granica izbornih okruga.

Međutim, nakon što je demokrata Al Gor - koji se zalagao za oštrije zakone za kontrolu oružja - 2000. godine izgubio na predsjedničkim izborima od republikanca Džordža Buša, demokrate su uglavno odustale od tog pitanja, sve do pucnjave u Sendi huku 2012. Čak i nakon toga, o tome se nije raspravljalo u predizbornoj kampanji do izbora za Kongres 2018. godine.

Aktivisti sada smatraju da postoji napredak.

“Činjenica da su Amerikanci izabrali predsjednika koji je dugo čvrsti pristalica smjelijih zakona za kontrolu oružja - i nedavno ponovo izabrali većinu u Senatu koja to podržava - vam govori sve o tome koliko se politika u vezi sa tim pitanjem dramatično promijenila", kaže Džon Feinblat, predsjednik organizacije "Svi gradovi za bezbjednost od oružja".