RSS
Sprječavanjem "crvenog talasa" generacija Z postala politička snaga
Prve brojke Centra za informacije i istraživanje o građanskom učenju i angažmanu (CIRCLE) ukazuju da je 27 odsto ljudi između 18 i 29 godina izašlo na izbore 8. novembra, što je drugi najviši odaziv mladih na izborima na sredini predsjedničkog mandata u proteklih 30 godina.
Podstaknuta zabrinutošću zbog klimatskih promjena, javnog obrazovanja i - u manjoj mjeri - pristupa abortusu, 21-godišnja Ava Alferez pobrinula se da glasa na nedavno okončanim izborima na polovini predsjedničkog mandata.
"Mislim da nije u redu žaliti se na nešto ako ne izađete i ne glasate", kaže ova studentkinja iz Virdžinije, koja sebe opisuje kao liberalnu demokratkinju. “Takođe mislim da je svaki glas bitan”.
Alferez je među milionima najmlađih američkih birača koji su na izborima u novembru 2022. glasali u gotovo rekordnom broju, što je uveliko išlo u korist demokratama i spriječilo takozvani "crveni talas" za koji su mnogi očekivali da će republikancima dati značajnu većinu u Kongresu. Ovakva izlaznost nagovještava da je "generacija Z" politička snaga u usponu.
"Mislim da republikanci ne računaju na ’generaciju Z’ i ne shvataju uticaj koji ćemo imati, posebno u narednih pet godina", kaže Erik Miler, 20-godišnji student iz Virdžinije, koji se izjašnjava kao republikanac i kaže da je glasao za Donalda Trumpa 2020. godine. "Mislim da su izbori 2022. mali poziv na buđenje za republikance da budu više u kontaktu s mladim ljudima".
Na izborima između predsjedničkih birači su odlučivali o svih 435 članova Predstavničkog doma - koji se biraju svake dvije godine - te o 35 mjesta u Senatu - koja imaju šestogodišnji mandat.
Posmatrano kroz istoriju, predsjednikova politička stranka gotovo uvijek gubi mjesta u Kongresu, dok protivnička stranka tradicionalno ostvaruje značajne dobitke. Republikanci su u ovom izbornom ciklusu osvojili većinu od samo nekoliko mjesta u Predstavničkom domu, dok su demokrate zadržale kontrolu nad Senatom.
"Mislim da će podaci potvrditi da su mladi birači bili prilično značajni u mnogim od ovih država u kojima su stranke približno snažne, te na nekim od ovih izbora", kaže Džon Vihbi, vanredni profesor za medijske inovacije i tehnologiju na Univerzitetu Nortistern.
Prve brojke Centra za informacije i istraživanje o građanskom učenju i angažmanu (CIRCLE) ukazuju da je 27 odsto ljudi između 18 i 29 godina izašlo na izbore 8. novembra, što je drugi najviši odaziv mladih na izborima na sredini predsjedničkog mandata u proteklih 30 godina. Najviši odziv je bio 2018. godine.
“To su reproduktivna prava, klimatske promjene, imigracije, rasna pravda, rodna pravda”, kaže Vihbi, nabrajajući teme koje su mladima bile podstrek da glasaju.
Prema nedavnom istraživanju, mladi evanđelisti nisu toliko različiti od svojih liberalnijih vršnjaka.
“Oni su svjesni različitosti i jednakosti, više od starijih generacija, pa će stoga te stvari shvatiti ozbiljno i slušati ljude koji govore o njima, poput Aleksandrije Okasio-Kortez ili Bernija Sandersa”, kaže Kevin Singer, jedan od direktora organizacije "Neighborly Faith", koja se bila partner u sprovođenju studije. “Vrlo su, moglo bi se reći, kozmopolite kada su u pitanju njihove političke perspektive”.
Vihbi kaže da "generacija Z" ne dobija vijesti iz tradicionalnih izvora poput novina, već iz izvora iz druge ruke ili kroz filtrirane vijesti s društvenih mreža, što je dovelo do toga da mladi birači formiraju mišljenja o politici na puno većem nivou nego prethodne generacije.
“Ne bih rekla da je to uopšte iznenađujuće jer su svi stalno na svojim telefonima, na društvenim mrežama”, kaže Alferez i dodaje da je glasala na svim izborima otkako je napunila dovoljno godina. "Imalo bi smisla da sve svoje informacije dobijaju na TikToku ili možda, ako vide političku objavu, oni će i dalje pogledati komentare, a svi su puni mišljenja i komentirišu, te će vjerojatno na osnovu toga formirati mišljenja".
Rana analiza organizacije CIRCLE pokazuje da je odziv mladih birača demokaratama možda donio ključne pobjede u nekim od država u kojima je ishod neizvjestan, ali da to ne znači da bilo koja politička stranka može uzeti glasove mladih zdravo za gotovo.
"Moguće je da će mlađi birači biti manje vezani za određenu stranku i možda će češće glasati na osnovu određenih pitanja", kaže Vihbi. "Mislim da je stvaranje manje jakih veza sa određenim strankama ili ciljevima, te naglašavanje novih ili rastućih društvenih problema, dio onoga što je posljedica digitalnog svijeta".
Čini se da to vrijedi za mlade birače u cijelom političkom spektru, pokazali su rezultati ankete mladih evanđelista.
“Mislim da su manje odani Republikanskoj stranci od starijih generacija, a takođe vidimo da otprilike podjednako slušaju Fox News i, recimo CNN”, kaže Singer. "Slušaju Džoa Bajdena i slušaju Ilona Maska, a to nije veliko iznenađenje s obzirom na to da je ’generaciji Z’ puno ugodnije crpiti inspiraciju iz raznih izvora, nego da se pridržavaju normi samo određenih institucija".
Miler, mladi republikanski glasač, kaže da je njegova generacija manje zainteresovana za stranačke prepirke, a više za pronalaženje zajedničkog jezika.
“Mi malo više istražujemo. Ne gledamo samo, možda, Fox News, nego slušamo drugu stranu, šta oni pokušavaju reći”, kaže Miler. “Mislim da je centar ključno mjesto. Očito, ne mislim da će se ekstremi ikada složiti u bilo kojem vremenskom okviru. Ali mislim da možemo doprijeti do umjerenih demokrata, čak i liberala - možda samo ne progresivnih liberala - ali definitivno vidim put naprijed."
Rezultati istraživanja među mladim evanđelistima potvrđuju povećanu otvorenost konzervativaca iz "generacije Z".
"Iskreno, mladi evanđelisti su miroljubiviji sa drugima od starijih generacija. Naša je studija otkrila da je, na primjer, vjerojatnije da će biti angažovani sa ljudima različitih vjera nego što ih njihove vjerske vođe ohrabruju na to", kaže Singer. "Definitivno postoji više entuzijazma prema različitosti i pluralizmu, te mislim da je iz tog razloga vjerovatnije da će uzimati u obzir stavove onih sa kojima se njihovi roditelji ne bi složili”.
Znakovi entuzijazma mladih birača bili su očiti uoči izbornog dana. Organizacija CIRCLE je utvrdila da je registracija mladih birača porasla u poređenju sa 2018. godinom, posebno na mjestima gdje su pitanja povezana s abortusom bila na glasačkom listiću, ili gdje su birači nedavno glasali o mjerama koje se odnose na abortus.
"Brinem se da će oni, budući da vidimo mnogo političkih neslaganja, bilo da je riječ o reproduktivnim pravima ili nekim drugim stvarima, postati cinični ili se prestati interesovati", kaže Vihbi. “Mislim da je jedna od najvažnijih stvari ovdje da oni vide politički sistem koji imamo u našoj demokratiji kao važnu polugu društvenih promjena, a ne kao nešto što je samo neka vrsta slijepe ulice”.
KAMBEROVIĆ: Isključivo etnički interesi suprotni su načelima BiH
Historičar s Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u intervjuu za Glas Amerike kaže da etnopolitičke elite insistiraju isključivo na etničkim, separatnim i nacionalnim interesima, što nije sukladno načelima Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini se 25. novembar Dan državnosti obilježava samo u entitetu Federacija BiH, dok u entitetu Republika Srpska ne priznaju državnotvornost BiH.
VOA: BiH je od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine prošla kroz težak period tranzicije. Iako je u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija kojom su utvrđene historijske granice, mnogi negiraju njenu postojanost. Šta bi svima nama trebala biti domovina?
KAMBEROVIĆ: Domovina je, prije svega, prostor u kojem ljudi ugodno žive, imaju posao i osjećaj pripadnosti s drugima. Prostor gdje dijele iste vrijednosti i imaju iste želje i ambicije. Nažalost, BiH posljednjih decenija, posebno posljednjih nekoliko godina, kao da proživljava scenarij iz knjige “Brodolom civilizacija” o nestanku Levanta. Od civilizacije u kojoj su ljudi živjeli zajedno, a bez da su bili svjesni granica između naroda. BiH, koja je dugo u historiji baštinila zajednički život, saradnju i ponosila se etničkom i vjerskom šarolikošću, u posljednje vrijeme kao da šarolikost ne doživljava kao prednost, već kao problem. To je suprotno europskim vrijednostima. Svijet se objedinjava oko zajedničkih vrijednosti, a u BiH kao da naglašavamo ono što nas razdvaja. Ono što je napravljeno no na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jesu vrijednosti koje su pokazale kako ljudi u BiH, uprkos razlikama mogu živjeti zajedno. Imaju iste vrijednosti i želje za koje se zalažu i žele živjeti u miru. Ključna su dva pojma - ravnopravnost naroda i teritorijalna neovinost BiH. Na ova dva principa ljudi su funkcionirali skoro 50 godina i pokazali da zahvaljujući njima možemo praviti modernizacijske procese. Nažalost, danas imamo problem s etnonacionalnim elitama koje su suprotne načelima ZAVNOBiH-a. Niko se ne treba odricati nacionalnog identiteta, ali ne treba ni prenaglašavati etničku pripadnost.
VOA: Poruke s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska. Čija je danas BiH i jesu li narodi koji žive u njoj ravnopravni?
KAMBEROVIĆ: Danas je BiH najmanje svačija. Narodi u BiH nisu ravnopravni, iako je to propisano Dejtonom. Nisu ni svi ljudi, pripadnici iste etničke zajednice, ravnopravni s drugima na istom teritoriju. Političke elite koje upravljaju BiH su iznad državnih interesa pa čak i iznad etničkih interesa. Nametnuli su interese partije kojom upravljaju, a vode se idejom da je partija sve dala i da je važnija od ostalog. Drugo je pitanje kako promatrati principe koje je uspostavio ZAVNOBiH - ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost. Danas bi od ZAVNOBiH-a neko uzeo što mu odgovara, npr. teritorijalnu cjelovitost, ali bi ravnopravnost ostavio sa strane. Iz drugog ugla, oni koji insistiraju na ravnopravnosti, pa kroz nju žele narušiti teritorijalni suverenitet BiH, čine to po istom modelu. Svi su na istom putu razgradnje BiH. Ova dva pojma se moraju posmatrati kao jedan nerazdvojivi paket. Ne možemo insisitrati na ravnopravnosti bez teritorijalne cjelovitosti i obrnuto.
VOA: Je li BiH od obilježavanja važnih datuma, poput ZAVNOBiH-a, više dobila ili izgubila na historijskom putu?
KAMBEROVIĆ: Bitna je razlika od perioda ‘43. i onoga što imamo poslije ‘90-ih godina, kada BiH izlazi na međunarodnu pozornicu kao nezavisna. Mislim da je period ‘60-ih i ‘70-ih godina doba modernizacije bh. društva na svim poljima. S druge strane, to je razdoblje velike afirmacije bh. identiteta. Tih godina BiH nije bila međunarodno priznata, ali je imala puno veći suverenitet kao ravnopravna članica Jugoslovenske Federacije. Ranijih godina smo odlučivali sami o sebi, bili prepoznatljiva tačka u svjetskim razmjerama. Iako smo ‘90-ih postali suvereni, danas smo podijeljeni kao država, gradimo društvo segregacije. Ono što imamo danas, nije ni blizu što smo imali ‘60-ih i ‘70-ih Političke elite danas mnogo bolje žive nego one ranije, ali obični ljudi imaju lošiji život.
VOA: 25. novembar dijeli mišljenje države i građana. Da li negiranje jednog dijela političara o postojanju BiH utječe na građane?
KAMBEROVIĆ: Građani su manji problem od politčkih elita, jer on kreiraju matricu koju promoviraju u dubine društva. Građani će prihvatiti što im se čini atraktivnim. U BiH nisu problem obični građani. Ako bi oni doista bili toliko nastrojeni protiv BiH, onda država ne bi imala perspektivu. Vidimo koliko su etnopolitičke elite, koje promoviraju koncept razbijanja BiH, aktivne na terenu. Da, npr, promoviraju patriotizam, promijenilo bi se uvjerenje da građani ne vole BiH. Svima je stalo do boljeg i kvalitetnijeg života u miru, perspektive za njihovu djecu I sl. Siguran sam da bi obični građani, samo da se napravi politička atmosfera, bili orjentirani prema BiH više nego to možemo pretpostaviti. Kada vidimo kako se prema građanima odnose u susjednim zemljama, za koje neki misle da su njihove matice, onda ćemo vidjeti koliko je svima u BiH bolje. Postoje uvjerenja da veliki dio bosanskih Srba doživljava Srbiju kao svoju domovinu, a BiH kao prostor u kojem su osuđeni da žive, kao što to često naglašava Milorad Dodik. Mislim da je to posve kriva interpretacija, jer su i ti Srbi na margini srpskog sveta. Jedino su u BiH oni, zapravo, središte. Zato ne mogu da shvatim zašto bi neko htio biti na margini, a ne u središtu i sam odlučivati o svojoj sudbini. Ako pogledate kako se u Hrvatskoj odnose prema Hrvatima, pa čak i ovima iz Zapadne Hercegovine, vidjet ćete da i njih doživljavljaju kao “neke druge”, koji dolaze iz druge države. Da se političke elite moraju vratiti BiH, to bi značajno utjecalo na građane.
VOA: Da li I kada se može očekivati da će 25. novembar biti zajednički praznik svih građana BiH?
KAMBEROVIĆ: To će biti dosta teško. Treba imati u vidu da su idruge države koje su prolazile kroz period usaglašavanja državnog praznika, imale iste probleme. U Sjedinjenim Američkim Državama su bili neredi na ulicama zbog pitanja državnog praznika. Mislim da će BiH još dugo prolaziti kroz razdobolje u kojem će jedni doživljavati ZAVNOBiH kao Dan državnosti, dok će drugi prednost davati Dejtonu kao utemeljiteljskoj tački. Treba pustiti vremenu da to uradi. Sve što obilježavamo, moraju biti tačke koje će objedinjavati ljude, a ne razjedinjavati. Danas imamo različite odnose prema Danu državnosti, jer neki to različito doživljavaju zbog iskustava. Ključni problem političkih i intelektualnih elita je da tragaju za onim što će ujedinjavati ljude. Nisam optimista da će se to desiti u narednih pet ili deset godina, ali sam siguran da će se uz promjenu modela političkog djelovanja, otvoriti procesi gdje će svi na Dan državnosti gledali kao jedan praznik.
SAD: Inflacija se nadvila nad Crnim petkom
Trgovci u Americi suočavaju se sa velikim pitanjem - da li će potrošači i ove godine trošiti više novca na sniženjima za Crni petak?
Povjerenje potrošača je u padu, inflacija je visoka, što trgovce čini nesigurnim pred prazničnu šoping sezonu koja kreće odmah poslije Dana zahvalnosti.
Prošle godine prodavnice su imale problema sa snabdjevenošću, jer su se zbog kovida dešavali zastoji u lancu snabdijevanja. Kako bi se osigurali, trgovci su ove godine napunili magacine - što može biti i pogrešno ako ne prodaju dovoljno.
"Manjak robe je problem od juče. Današnji problem je potencijalni višak robe", kaže Nil Sonders iz konsultantske kuće Globala Data Ritejl.
Džamila Henderson uvek ide po rasprodajama, a ove godine posebno.
"Cijene odjeće su sada prilično dobre u prodavnici Old Navy. Ali, ako odjeća nije na rasprodaji, onda i ne kupujem", kaže ova stanovnica Njujorka.
Povećane cijene benzina i hrane ne pogađaju sve slojeve stanovništva jednako.
"Naravno da su siromašni više ugroženi zbog visoke inflacije, i oni novac troše na osnovne stvari", kaže Kler Li iz kuće Mudi.
I evopske zemlje, poput Britanije i Francuske, imaju ponude u radnjama za Crni petak, ali takođe imaju i visoku inflaciju, pa se prodavci muče sa sličnim problemima kao u SAD.
"Prodavci očajnički žele da kupci potroše novac, ali brinu da bi ovo više mogao da bude sumorni, nego Crni petak", kaže analitičarka tržišta iz Londona Suzana Striter.
Kupci u SAD, kako se pokazalo, nisu odustajali od praznične kupovine prethodnih godina, pa su i tokom pandemije potrošili više novca nego što se očekivalo.
Dijelom zbog toga što su uštedjeli novac tokom pandemije, ali i taj fond se smanjio. Procjene su da je ukupna ušteđevina sredinom 2021. u SAD bila oko 2,5 triliona dolara, a u drugom kvartalu ove godine pala je na 1,7 triliona, pokazuju podaci kuće Mudi.
Krajem oktobra, zabilježen je pad u kupovini, što je ukazivalo na slabu prazničnu sezonu.
"Potrošači se već mjesecima bore sa visokom inflacijom. Paze šta kupuju, a ako kupuju nešto što im nije neophodno gledaju da bude što bolja cijena", kaže Brajan Kornel.
Potrošači poput Šarmejn Tejlor kupuju oprezno. Ona voli da putuje, ali je toga morala da se odrekne jer su cijene avionskih karata jako skočile.
Nije sigurna koliko će ove godine moći da potroši na poklone za porodicu.
"Trudiću se da im poklonim makar sitnice, ali ne znam da li ću imati novca za to. Inflacija nas je prilično pogodila".
Bombardovan, ali ne poražen: Glavni grad Ukrajine prelazi u režim preživljavanja
Stanovnici bombardirane prijestolnice Ukrajine stezali su prazne boce u potrazi za vodom i nagurali se u kafiće tražeći energiju i toplinu u četvrtak, prkosno se prebacivši u režim preživljavanja nakon novih ruskih raketnih napada dan ranije koji su bacili grad i veći dio zemlje u mrak.
U prizorima u koje je teško povjerovati u sofisticiranom gradu od 3 miliona, neki su stanovnici Kijeva pribjegli skupljanju kišnice iz odvodnih cijevi, dok su timovi za popravke radili na ponovnom povezivanju opskrbe.
Prijatelji i članovi porodica razmjenjivali su poruke kako bi saznali ko je vratio struju i vodu. Neki su imali jedno, ali ne i drugo. Prethodnog dana zračni napad na ukrajinsku električnu mrežu mnogima nije ostavio ni jedno ni drugo.
Kafići u Kijevu u četvrtak su brzo postali oaze ugode.
Oleksiy Rashchupkin, 39-godišnji investicijski bankar, probudio se i otkrio da je voda ponovno priključena na njegov stan na trećem katu, ali struja nije. Zamrzivač mu se otopio u mraku, ostavljajući lokvu na podu.
Stoga je uskočio u taksi i prešao rijeku Dnjepar s lijeve na desnu obalu, do kafića za koji je primijetio da je ostao otvoren nakon prethodnih ruskih napada. Naravno, posluživali su tople napitke, toplu hranu, a muzika i Wi-Fi su bili uključeni.
“Ovdje sam jer ima grijanja, kafe i svjetla”, rekao je. “Ovdje je život.”
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je oko 70% glavnog grada Ukrajine još uvijek bilo bez struje u četvrtak ujutro.
Herson se u četvrtak našao pod najžešćim bombardiranjem otkako su ukrajinske snage ponovno zauzele južni grad prije dvije sedmice. Baražni projektili ubili su četiri osobe ispred kafića, a jedna žena je također ubijena pored svoje kuće, rekli su svjedoci u razgovoru s novinarima Associated Pressa.
U Kijevu, gdje je hladna kiša pala na ostatke prethodnih snježnih padavina, raspoloženje je bilo mračno, ali čelično. Zima obećava da će biti duga. No Ukrajinci kažu da bi trebao razmisliti još jednom, ako ih ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava slomiti.
“Nitko neće kompromitirati svoju volju i načela samo zbog struje”, rekla je 34-godišnja Alina Dubeiko. I ona je potražila udobnost u drugom, jednako punom, toplom i osvijetljenom kafiću. Bez struje, grijanja i vode kod kuće, odlučila je nastaviti svoju radnu rutinu. Prilagođavajući se životu lišenom uobičajene udobnosti, Dubeiko je rekla da koristi dvije čaše vode za pranje, zatim skuplja kosu u rep i spremna je za svoj radni dan.
Rekla je da bi radije bila bez struje nego živjela s ruskom invazijom, koja je u četvrtak prešla granicu od devet mjeseci.
„Bez svjetla ili to? Bez vas”, rekla je, ponavljajući primjedbe koje je predsjednik Volodymyr Zelenskky iznio kada je Rusija 10. oktobra pokrenula prvi od onoga što je sada postao niz zračnih napada na ključnu ukrajinsku infrastrukturu.
Zapadni čelnici osudili su kampanju bombardiranja. “Napadi na civilnu infrastrukturu su ratni zločini”, tvitao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov priznao je u četvrtak da su gađana ukrajinska energetska postrojenja. No rekao je da su bili povezani s ukrajinskim vojnim sistemom zapovijedanja i kontrole i da je cilj bio ometati protok ukrajinskih trupa, oružja i municije prema linijama fronta. Vlasti za Kijev i širu regiju Kijeva izvijestile su o ukupno 7 ubijenih i desecima ranjenih.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je: "Izvodimo napade na infrastrukturu kao odgovor na neobuzdani protok oružja u Ukrajinu i bezobzirne pozive Kijeva da se porazi Rusija."
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov također je pokušao prebaciti krivnju za civilne poteškoće na ukrajinsku vladu.
"Vodstvo Ukrajine ima svaku priliku vratiti situaciju u normalu, ima svaku priliku riješiti situaciju na takav način da ispuni zahtjeve ruske strane i, sukladno tome, prekine sve moguće patnje civilnog stanovništva", rekao je Peskov. .
U Kijevu su ljudi stajali u redu na javnim tačkama za vodu kako bi napunili plastične boce. U novom, za nju čudnom, prvom ratnom vremenu, 31-godišnja djelatnica Ministarstva zdravstva Kateryna Luchkina pribjegla je skupljanju kišnice iz odvodne cijevi kako bi barem mogla oprati ruke na poslu koji nije imao vode. Napunila je dvije plastične boce, strpljivo čekajući na kiši dok sde nisu napunile do vrha. Kolega ju je slijedio, radeći isto.
“Mi Ukrajinci smo tako snalažljivi, smislit ćemo nešto. Ne klonemo duhom”, rekla je Lučkina. “Radimo, živimo ritmom preživljavanja ili tako nešto, koliko god je to moguće. Ne gubimo nadu da će sve biti u redu.”
Gradonačelnik je na Telegramu rekao da energetičari "daju sve od sebe" da vrate struju. Timovi za popravak vode također su napredovali. U ranim poslijepodnevnim satima Kličko je objavio da je opskrba vodom obnovljena u cijelom glavnom gradu, uz napomenu da bi "neki potrošači mogli još uvijek imati nizak pritisak vode".
Struja, toplina i voda postupno su se vraćali i drugdje. U ukrajinskoj jugoistočnoj regiji Dnjepropetrovsk, guverner je objavio da je spašeno 3000 rudara zarobljenih pod zemljom zbog nestanka struje. Regionalne vlasti objavile su poruke na društvenim mrežama u kojima obavještavaju ljude o napretku popravaka, ali također govoreći da im treba vremena.
Imajući na umu poteškoće - kako sada tako i u budućnosti, kako zima odmiče - vlasti otvaraju hiljade takozvanih "tačaka nepobjedivosti" - grijanih i električnih prostora koji nude tople obroke, struju i internetsku vezu. Više od 3.700 bilo je otvoreno diljem zemlje u četvrtak ujutro, rekao je visoki dužnosnik u predsjedničkom uredu Kyrylo Tymoshenko.
U Hersonu se bolnice bez struje i vode također bore s jezivim posljedicama intenziviranja ruskih napada. Pogodili su stambene i poslovne zgrade u četvrtak, zapalili neke, raznijeli pepeo prema nebu i razbili staklo po ulicama. Bolničari su pomogli ozlijeđenima.
Olena Zhura nosila je hljeb svojim susjedima kada je u udaru koji je uništio pola njezine kuće ranjen njezin suprug Victor. Previjao se od boli dok su ga bolničari odnosili.
"Bila sam šokirana", rekla je, navirući u suze. "Čula sam (ga) kako viče: 'Spasi me, spasi me."
Koji su najskuplji timovi na Svjetskom prvenstvu u Kataru?
Engleska, koja je se takmiči za drugo osvajanje trofeja svjetskog prvaka, ima najskuplji tim na Svjetskom prvenstvu u fudbalu u Kataru, sa Džudom Belinghemom na vrhu liste od oko 800 igrača.
DOHA - Prema studiji švajcarske istraživačke grupe Opservatorija fudbala, vrijednost reprezentacije Engleske, kada se pogledaju transferi, je oko 1,54 milijarde dolara. Samo Belinghem je procijenjen na oko 210 miliona dolara.
Brazil je na drugom mjestu, sa vrijednostima igrača oko 1,5 milijardi dolara. Zvijezda Real Madrira Vinicijus Junior je procijenjen na oko 208 miliona dolara.
Francuska je treća po vrijednosti reprezentacije, koja se procjenjuje na oko 1,4 milijarde dolara. Kilijan Embape iz Pariz Sen Žermena njihov je najskuplji igrač, čiji se transfer cijeni oko 192,6 miliona dolara.
Četvrta je Španija sa reprezentacijom vrijednom 1,25 milijardi dolara, Portugal sa 1,2 milijarde i Njemačka sa 1,6 milijardi dolara.
U ovom istraživanju poređene su vrijednosti 2.000 transfera igrača u pet najvećih evropskih liga, od 2012. do 2021.
Ukupna vrijednost svih reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Kataru procjenjuje se na 15,6 milijardi dolara.
Londonski Lojd i Centar za istraživanje ekonomije i biznisa, iznijeli su svoju rang listu timova napravljenu prema vrijednosti polisa osiguranja igrača.
Engleska je i tu prva na listi, sa ukupnom vrijednosti od 3,74 milijarde dolara.
Francuska vrijedi 3,2 milijarde, a Brazil 1,3 milijarde dolara.
Belinghem je i ovde najcjenjeniji igrač, slijede ga Embape i Vinicijus.
Tamna strana spektakla: Hiljade mrtvih radnika u pripremi Svjetskog prvenstva
Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. istaknulo je smrt hiljada radnika migranata tokom 12 godina pripremanja igara. Heather Murdock iz Glasa Amerike razgovara s obiteljima poginulih u četvrti Dhanusha u Nepalu koje kažu da će unatoč patnjama nastaviti raditi u Kataru.
Turska pojačava napade na kurdske snage, civili strahuju od kopnene operacije
Dok je Turska pojačala svoje napade na kurdske snage u sjeveroistočnoj Siriji, civili u regiji su zabrinuti zbog moguće kopnene operacije velikih razmjera.
SAD: Izbjeglice proslavile prvi Dan zahvalnosti
Izbjeglice iz cijelog svijeta koje su se nastanile u području Washingtona okupile su se kako bi proslavile svoj prvi Dan zahvalnosti u Sjedinjenim Državama.
Meta: Vojska SAD iza kampanje online uticaja u Centralnoj Aziji i na Bliskom istoku
Ljudi povezani sa američkom vojskom kreirali su lažne naloge na više od sedam internet servisa kao dio "koordinisane neautentične" operacije uticaja na ljude u Centralnoj Aziji i na Bliskom istoku, navodi Meta, matična kuća Facebooka, Instagrama i VocAppa, u svom izvještaju ove nedelje.
Iako su ljudi koji stoje iza operacije "pokušali da sakriju svoj identitet i koordinaciju", sapštava Meta, njena istraga je "pronašla veze sa pojedincima povezanim sa vojskom SAD".
Američki sekretarijat za odbranu još nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike kasno u srijedu.
Međutim, Sekretarijat odbrane je za BBC News saopštio da je "upoznat sa izvejštajem koji je objavila Meta".
"U ovom trenutku nemamo dalje komentare na izvještaj ili potencijalne radnje koje bi Sekretarijat mogao da preduzme kao rezultat izvještaja", rečeno je BBC-u.
Metin izvještaj dodaje više vjerodostojnosti teoriji da je američka vojska stajala iza operacije, o čemu su prvi put izvijestili istraživači Grafike i Stenford internet opservatorije u avgustu.
Avgustovski izvještaj bacio je svjetlo na ono za šta se vjerovalo da je prvi put da su Facebook i Twitter prijavili proameričku operaciju korišctenja metoda — uključujući lažne ličnosti i koordinirane mimove — koje zemlje poput Rusije i Irana koriste da siju dezinformacije u SAD i drugdje.
U svom izvještaju, Meta je navela da je uklonila 39 Fejsbuk i 26 Instagram naloga koji su bili dio koordinisane kampanje fokusirane na zemlje kao što su Afganistan, Alžir, Iran, Irak, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Somalija, Sirija, Tadžikistan, Uzbekistan i Jemen. Kampanja je funkcionisala ne samo na Metinom Facebooku i Instagramu, već i na YouTubeu, Telegramu, ruskoj društvenoj mreži VKontakte i Odnoklassniki, sajtu društvenih medija sa sjedištem u Rusiji i koji se koristio u bivšim sovjetskim državama.
Lažni nalozi, koji su objavljivali teme kao što su sport ili kultura, naglašavaju saradnju sa SAD i kritikuju Iran, Kinu i Rusiju, saopštila je Meta. Objave, uglavnom objavljene tokom radnog vremena na istočnoj obali SAD, bile su prvenstveno na arapskom, farsiju i ruskom jeziku. Pohvalili su američku vojsku i uključili sadržaj o Kovidu 19, koji je Meta uklonio zbog "kršenja svoje politike dezinformacija".
Facebookov automatizovani sistem je otkrio i onemogućio neke objave, saopštila je kompanija. Čini se da opšti uticaj kampanje nije uspio u lokalnim zajednicama. "Većina objava ove operacije imala je malo ili nimalo angažmana iz autentičnih zajednica", saopštava Meta.
Nakon prvobitnih otkrića o operaciji, Pentagon je pokrenuo reviziju svojih tajnih psiholoških operacija, navodi Washington post.
Turski vazdušni udar na 300 metara od američkih snaga u Siriji
Turski vazdušni napad pokrenut kao dio nove ofanzive Ankare protiv boraca sirijskih Kurda dogodio se neprijatno blizu amerčkih snaga na sjeveroistoku Sirije, dodatno eskalirajući tenzije u regionu, rekla su dva izvora za Glas Amerike.
Centralna komanda SAD (CentKom), koja nadgleda oko 900 američkih vojnika u Siriji, zaduženih za suzbijanje terorističke grupe Islamska država, prvo je priznala napad u utorak, rekavši da u bazi u to vrijeme nije bilo američkog osoblja.
Ali zvaničnik američke odbrane rekao je Glasu Amerike kasno u srijedu da su američke trupe bile u blizini, na 300 metara od baze, koja se nalazi sjeverno od grada Hasake.
Izvor blizak rukovodstvu Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje podržavaju SAD, rekao je za Glas Amerike da je baza dio većeg vojnog postrojenja i da su američke snage bile u drugoj zgradi koja nije dio same baze.
Američki vojni zvaničnici oklijevaju da podijele dodatne detalje, ali čini se da su priznali ozbiljnost incidenta u izjavi kasno u srijedu.
"Nedavni vazdušni napadi u Siriji direktno su ugrozili bezbjednost američkog osoblja koje radi u Siriji sa lokalnim partnerima na porazu ISIS-a i održavanju pritvora nad više od 10.000 zatvorenika ISIS-a", rekao je sekretar za štampu Pentagona brigadni general Patrik Rajder.
"Neophodna je hitna deeskalacija kako bi se zadržao fokus na misiji poraza ISIS-a i osigurala bezbjednost i sigurnost osoblja na terenu", dodao je on. "Nastavićemo da razgovaramo sa Turskom i našim lokalnim partnerima o održavanju sporazuma o prekidu vatre".
Zvaničnici SDF-a saopštili su da su u vazdušnom napadu u utorak poginula dva pripadnika njihovih antiterorističkih snaga obučena u SAD.
Portparol SDF-a rekao je za Glas Amerike u srijedu da su američke trupe bile u samoj bazi samo pet dana ranije, vršeći izvjesno vazdušno osmatranje područja.
Američko otkriće da je turski vazdušni napad direktno ugrozio američko osoblje uslijedilo je nakon ponovljenih poziva američkih zvaničnika da se Turska i sirijski Kurdi povuku.
U srijedu je američki predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Mili razgovarao telefonom sa svojim turskim kolegom, naglašavajući potrebu da se održi komunikacija.
Turska je prošle nedelje pokrenula svoju najnoviju ofanzivu, operaciju (Operation Claw-Sword) protiv sirijskih Kurda, okrivljujući ih za bombaški napad u Istanbulu 13. novembra u kojem je poginulo najmanje osam ljudi, a na desetine povrijeđeno.
SDF koji podržavaju SAD i Narodna zaštitna jedinica (IPG), ogranak sa sjedištem u Siriji terorističke grupe Radničke partije Kurdistana (PKK), koja ima sjedište u Turskoj, negirali su odgovornost za napad.
Dok SAD posmatraju SDF predvođen Kurdima kao ključnog saveznika u borbi protiv Islamske države i kao odvojenog od IPG-a, Ankara gleda na SDF i IPG kao na jednu organizaciju, tvrdeći da mnogi borci pripadaju objema grupama.
"Turska i dalje trpi legitimnu terorističku prijetnju, posebno na svom jugu", rekao je novinarima u utorak Džon Kirbi, koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost za strateške komunikacije. "Oni svakako imaju puno pravo da brane sebe i svoje građane".
Ali Kirbi je naglasio zabrinutost Washingtona da će turska ofanziva, dugoročno gledano, donijeti više štete nego koristi.
"To bi moglo da iznudi reakciju nekih naših partnera iz SDF-a koja bi ograničila, suzbila njihovu sposobnost da nastave da se bore protiv ISIS-a. … koji je još uvijek održiv kao prijetnja“, rekao je on.
Iz SDF-a je u srijedu rečeno Glasu Amerike da su ti strahovi već počeli da se manifestuju.
"Zbog zaokupljenosti naših snaga rješavanjem turske okupacije, one ne mogu da nastave svoju misiju gonjenja ćelija ISIS-a", rekao je komandant SDF-a Mazlum Abdi u izjavi datoj za Glas Amerike.
"Trenutno smo primorani da budemo zaokupljeni suočavanjem sa turskom agresijom", dodao je on.
Drugi zvaničnici SDF-a koji su govorili za Glas Amerike naglasili su da se promjena držanja ne treba posmatrati kao politička odluka ili kao prekid operacija protiv Islamske države, objašnjavajući da nemaju drugog izbora osim da daju prioritet odbrani od turskih vazdušnih napada i mogućeg turskog kopnenog napada.
SDF je takođe optužio Tursku da svojim akcijama podstiče Islamsku državu.
Portparol SDF-a Farhad Šami rekao je za Glas Amerike da je Turska u srijedu izvela pet vazdušnih napada na bezbjednosne snage koje čuvaju porodice pripadnika Islamske države u kampu za raseljena lica Al-Hol na severoistoku Sirije, dozvoljavajući nekim članovima porodice da pobjegnu.
Rekao je da je šest osoba, uključujući tri žene, ponovo uhvaćeno.
SDF je dodatno optužio Tursku da je gađala civilnu infrastrukturu, uključujući kuće, bolnice i škole, i ubila najmanje 15 civila od početka svoje ofanzive u subotu.
Turska je u srijedu odbacila navode SDF.
"Teroristička organizacija PKK/IPG je ta koja je dugo ometala civilnu infrastrukturu širom Sirije, kao i u Turskoj", rekli su zvaničnici turske ambasade u Washingtonu za Glas Amerike, optužujući snage sirijskih Kurda da gađaju same civile.
"PKK/IPG je iz Sirije izvela još jednu rundu prekograničnih raketnih i minobacačkih napada, neselektivno gađajući škole, obdaništa, kao i stambena naselja, što je rezultiralo civilnim žrtvama, uključujući nastavnike i učenike", napisali su turski zvaničnici, dalje optužujući grupu da sarađuje sa Islamskom državo "da izvrši napade na zapadu Eufrata protiv Sirijaca".
Turska je saopštila da je u njenoj ofanzivi do sada ubijeno 184 militanata, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan u srijedu je nagovijestio da se sprema da intenzivira napore protiv sirijskih Kurda.
"Dok nastavljamo sa neprekidnim vazdušnim napadima, razbijaćemo teroriste i kopnom u najpogodnije vrijeme za nas", rekao je Erdoan tokom govora poslanicima u parlamentu.
"Turska ima moć da identifikuje, uhvati i kazni teroriste koji su uključeni u napade na našu zemlju i naciju i one koji im pomažu, unutar i van naših granica", rekao je on.
U svojoj izjavi kasno u srijedu, pored pozivanja na hitnu deeskalaciju, sekretar za štampu Pentagona je upozorio da bi borbe mogle da eskaliraju.
"Nekoordinisane vojne akcije ugrožavaju suverenitet Iraka", rekao je Rajder. "Takođe smo zabrinuti zbog izvještaja o namjernom gađanju civilne infrastrukture. ... Osuđujemo gubitak života civila koji se dogodio i u Turskoj, i u Siriji, kao rezultat ovih akcija".
Mutlu Čiviroglu, Petsi Vidakusvara i Turski servis Glasa Amerike doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.
Tamna strana svjetskog prvenstva: Spektakl sagrađen na ljudskoj muci
Dok se Svjetsko prvenstvo 2022 odvija u Kataru , Glas Amerike izvještava o hiljadama radnika migranata koji su u proteklih deset godina izgubili živote gradeći objekte vezane sa prevenstvo.
BiH: Različit hljeb za građane i političare
Sve više građana Bosne i Hercegovine, posljednjih mjeseci, traži pomoć u javnim kuhinjama dok se, istovremeno, dosta hrane baca. Izabrane zvaničnike u oba entiteta, čini se, mnogo više brine kako nakon isteka mandata nastaviti primati platu, odnosno, sačuvati privilegiju "bijelog hljeba".
SAD: Počinje sezona praznične kupovine
Sezona praznčne kupovine 2022. tradicionalno počinje u petak, dan nakon Dana zahvalnosti. Chris Casquejo iz Glasa Amerike razmatra očekivanja potrošnje za kupce pogođene inflacijom.
Foto-protest njemačke ekipe zbog zabrane"OneLove" kapitenske trake
Njemački igrači stavili su ruke na usta tokom ekipne fotografije uoči utakmice protiv Japana za Svjetsko prvenstvo u skupini E u srijedu, dok se nastavlja svađa oko FIFA-ine prijetnje sankcijama zbog trake "OneLove" koja simbolizira jednakost.
Svi njemački igrači sudjelovali su u gesti pred desecima fotografa na terenu uoči početka utakmice, nakon što je svjetska nogometna organizacija FIFA zaprijetila sankcijama za sedam evropskih momčadi ako budu nosile traku koja simbolizira različitost i toleranciju.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser, koja je sjedila pored predsjednika FIFA-e Giannija Infantina na tribinama, nosila je traku dok je razgovarala s nogometnim administratorom.
Ranije je kritizirala FIFA-u, rekavši da je prijetnja sankcijama pogreška i neprihvatljivo ponašanje.
"Ovo nije u redu, kako su savezi pod pritiskom", rekao je Faeser tijekom posjeta njemačkom FA događaju u Dohi prije utakmice.
"U današnje vrijeme je neshvatljivo da FIFA ne želi da se ljudi otvoreno zalažu za toleranciju i protiv diskriminacije. To ne pristaje našem vremenu i nije primjereno ljudima."
U priopćenju Njemačkog nogometnog saveza (DFB) stoji: "Željeli smo upotrijebiti našu kapetansku traku kako bismo zauzeli stav prema vrijednostima koje držimo u njemačkoj reprezentaciji: različitost i međusobno poštovanje. Zajedno s drugim nacijama, htjeli smo da naš glas bude saslušan.
"Nije se radilo o davanju političke izjave - o ljudskim pravima se ne može pregovarati. To bi se trebalo uzeti zdravo za gotovo, ali još uvijek nije tako. Zato nam je ova poruka tako važna. Uskratiti nam traku oko ruke je isto kao da nam uskratite glas. Ostajemo pri svom stavu."
Homoseksualnost je ilegalna u Kataru.
Nemiri i prekidi proizvodnje u Foxconnovoj glavnoj tvornici iPhonea u Kini
Stotine radnika pridružilo se u srijedu protestima u Foxconnovoj glavnoj tvornici iPhonea u Kini, u najnovijem preokretu povezanom sa strogim kontrolama COVID-19.
Pogledajte vremenski prikaz problema u najvećoj svjetskoj tvornici iPhonea, koja se nalazi u središnjem kineskom gradu Zhengzhou.
oktobar 13.
Usred sve većeg broja slučajeva COVID-19 u Zhengzhouu, Foxconn stavlja 200.000 radnika tvornice pod upravljanje zatvorenom petljom - sistem u kojem osoblje živi i radi na licu mjesta izolirano od ostatka svijeta.
oktobar 21.
Foxconn pooštrava ograničenja vezana uz COVID-19 u tvornici, ali kaže da proizvodnja ostaje normalna.
oktobar 30.
Radnici migranti počeli su bježati iz kampusa tvornice i vraćati se u svoje rodne gradove. Gradovi u središnjoj Kini užurbano izrađuju planove za njihovu izolaciju, strahujući da bi mogli izazvati izbijanje COVID-a.
oktobar 31.
Proizvodnja iPhonea mogla bi pasti za čak 30% u tvornici u novembru zbog strožih mjera zabrane širenja COVID-a, kaže za Reuters osoba koja je izravno upoznata s tim.
novembar 1.
Foxconn kaže da je četiri puta povećao bonuse u ponudi za radnike u tvornici dok nastoji ugušiti nezadovoljstvo zbog ograničenja COVID-a i zadržati osoblje.
novembar 2.
Kina je naredila sedmodnevnu blokadu industrijskog parka u Zhengzhouu u kojem se nalazi tvornica Foxconn.
novembar 7.
Apple kaže da očekuje manje isporuke premium modela iPhone 14 nego što se ranije očekivalo nakon značajnog smanjenja proizvodnje u tvornici u Zhengzhouu, umanjujući njegove izglede za prodaju za napornu sezonu praznika na kraju godine.
novembar 9.
Tvornica Zhengzhou nastavlja izolirati svoje operacije i osoblje unatoč ukidanju sedmodnevnog zatvaranja za ostatak industrijskog parka u kojem se nalazi.
novembar 10.
Foxconn kaže da očekuje pad prihoda od pametnih telefona u četvrtom tromjesečju i prilagođava proizvodnju kako bi spriječio da nedavna ograničenja pandemije u Zhengzhou utječu na praznične narudžbe.
novembar 23.
Snimke protesta na društvenim mrežama pokazuju kako muškarci motkama razbijaju nadzorne kamere i prozore. Čini se da je okidač za prosvjede bio plan da se odgode isplate bonusa, rekli su mnogi prosvjednici na prijenosima uživo. Reuters nije mogao odmah provjeriti video snimke.