Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.

Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.

Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.

Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.

Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.

Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.

Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.

Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.

Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".

Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.

"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.

Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.

Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.

Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Moderni zoo vrtovi su odavno napustili izlaganja životinja radi zabave publike i okrenuli se zahtjevnijim i ozbiljnijim zadacima očuvanja biodiverziteta i spašavanja nekih vrsta. To se dešava kroz programe uzgoja životinja u zatočeništvu te razmjene životinja i neke od najugroženijih vrsta su preživljele upravo zahvaljujući ovakvim programima.

Zoo vrtovi kao edukacijski centri

O Pionirskoj, kao i ulozi zoo vrtova u o očuvanju vrsta, govori Semir Handžić, veterinarski tehničar, koji u Pionirskoj radi kao hranioc životinja.

„Što se tiče mojih dužnosti, tu prije svega spada briga o životinjama koja obuhvata hranjenje i pojenje životinja kao i briga o higijeni i zdravlju životinja o kojima se brinem“, kazao je Handžić.

On također radi na uređenju prostora u kojima se nalaze životinje i obogaćivanju sadržaja u tim prostorima kako bi životinje imale neki vid zabave.

„Već 12. godina radim ovaj posao i životinje o kojima se ja brinem su većinom mesojedi tako da takođe radim na pripremi i spremanju hrane jer za neke životinje kao što su lisice, medvjedi i rakuni hrana se i kuha“, dodaje on. Ovo znači da on vrši i kontrolu kvaliteta hrane te se brine da je ona uvijek svježa i pripremljena u dovoljnim količinama. Također provjerava i temperature, utopljavanje ili rashlađivanje nastambi u zavisnosti od godišnjeg doba i potreba životinja.

„Moj dio posla obuhvata i interakcija sa životinjama koju ostvarujem kroz razne treninge i igre sa životinjama. Vođenje svakodnevne evidencije o zdravstvenom stanju životinja, broju pojedenih obroka kao i ponašanju životinja samo je još jedna u nizu obaveza koju imam“, dodaje.

Životinje o kojima se brine su lavovi, tigar, medvjedi, serval, vukovi, lisice, američki rakuni i nosati rakuni.

Zoo vrtovi kao način očuvanja vrsta

Funkcija modernih zoo vrtova danas je usko povezana s konzervacijskom biologijom, naukom koja se bavi očuvanjem različitih bioloških vrsta. Zoo vrtovi su povezani u mreže institucija unutar koji se vrši razmjena jedinki različitih vrsta i kreiraju programi rasplođavanja.

„Još od osnivanja Zoo vrtova ljudi su bili podjeljenih mišljenja i dugo godina je na Zoo vrt gledano kao na zatvor i mučilište za životinje. Kako je vrijeme prolazilo, tako su i ljudi postajali sve više obrazovaniji i sad već dolazimo na to da se na Zoo vrtove gleda kao na edukacijske centre i prihvatilišta za životinje koje su na neki način onemogućene da nastave život u svom prirodnom staništu kao i na ustanove gdje djeca i odrasli mogu da se edukuju o ugroženosti životinja i njihovih staništa“, objašnjava Handžić.

Mora se strogo voditi pažnja i o dobrobiti jedinki te o tome da životinje koje se se planiraju pariti nisu u srodstvu, kako bi se očuvala raznolikost i dobra genetička „kondicija“ potomstva.

„Za reprodukciju i povećanje broja jedinki, a samim tim i očuvanje vrste imamo plan za nabavku mužjaka zebre, ženke američkog bizona kao i mužjaka tigra. Trenutno smo u fazi razmjene ženke gibona koja nije u krvnom srodstvu sa našim mužijakom jel ova trenutna mu je sestra i već dva puta smo joj ugradili implantat (op.a hormonska terapija) kako ne bi došlo da krvnog ukrštanja“, dodao je Handžić.

Ova ženka je trebala biti transferirana u zoo vrt u Rusiji, ali je pandemija, pa potom geopolitika omela njeno putovanje na krajnju destinaciju. Za sada uživa u društvu svog brata u Sarajevu, a iz Pionirske se nadaju da će uskoro dobiti drugu, nesrodnu ženku te da će se giboni moći i razmnožavati. Inače ova zanimljiva vrsta, kaže Handžić, strašno se boji vode, a istovremeno su jako spretni „letači“ po granama

Pionirska dolina ima kandidatski status za punopravno članstvo u EAZA-i (European Association of Zoos and Aquaria - Evropska asocijacija zoo vrtova i akvarijuma), koja kao poseban fokus ima i očuvanje životinjskih vrsta. Zbog toga, važno je istaći, sve nastambe u Pionirskoj moraju ispunjavati sve EAZA-ine kriterijume kako bi dobili dozvolu za nabavku nove jedinke.

„Svaka životinja koju mi imamo u našem zoo vrtu rođena je u zoo vrtu ili je odhranjena od strane čovjeka tako da bi bilo nemoguće te životinje pustiti u divljinu jer oni nisu spremne da se same brinu o sebi i to bi u veoma kratkom vremenu bilo pogubno po njih“, dodaje Handžić.

Tigrica Nina, vučica i pudla

U Pionirskoj dolini trenutno živi preko 35 vrsta i preko 250 jedinki. Svakako su posjetiocima najatraktivnije one koje dolaze iz tropskih predjela među kojima su lavovi, tigar, zebre, antilope, serval, lemuri, makaki majmuni, giboni, merkati. Upravo su lemuri jedna od „zvijezda“ ovog zoo vrta. Ove simpatične i lijepe životinje su naši srodnici a građa njihove šape je gotovo identična kao građa ljudske šake i šake majmuna.

Ipak je najviše pažnje i divljenja posjetioca usmjereno prema velikim mačkama – paru lavova i tigrici Nini. Uz malo sreće, posjetioci mogu čuti Ninu kako ispušta zvuke karakteristične za tigrove, mješavinu frktanja i uzdisaja kroz zatvorena usta. Velike mačke, poput Nine, dnevno pojedu oko 7 kilograma mesa.

U Pionirskoj se mogu i vidjeti i neki gmizavci, poput kajmana, albino i loptastog pitona. Od vrsta koje nisu tropske, tu je američki bizon, berberske ovce i valabi klokani a ništa manje nisu zanimljive ni jeleni i lame, alpake, američki i nosati rakuni.

Zastupljene su i domaće krovne zvijeri – medvjed i vukovi. Trenutno u Pionirskoj živi par vukova, a za obje jedinke se vežu zanimljive priče. U zoo je prvo pristigla vučica, koju je odgojio čovjek i koja se družila s pudlom. Da bi vučica bila transportovana u Pionirsku, s njom je u auto morala ući i pudla. „Njihov rastanak je bio pomalo tužan“, sjeća se Handžić, ali naglašava kako je vučici u zoo vrtu bolje i kako se divlje životinje ne trebaju držati kao kućni ljubimci.

Drugi vuk je pronađen kao štene, i najvjerovatnije je njegova majka stradala. U Pionirskoj se nadaju da će u narednom periodu ovaj par imati i mlade.

Tu je i nekoliko domaćih životinja kao što su škotsko govedo, mini koze, magarci, poni konji. U Pionirskoj planiraju i mali dio posvećen bosanskim autohtonim pasminama.

„Što se tiče autohtonih vrsta mi smo započeli prije par godina projekat sa golubovima prevrtačima i to se pokazalo jako pozitivno u edukativnom smislu. Znajući da su autohtone životinje jedan od nacionalnih simbola svake države tako i mi pravimo plan za nabavku još vrsta kao što su bosanski brdski konj, buša, pas tornjak i ovca pramenka“, otkrio je Handžić te je dodao kako je planu je nabavka novih vrsta životinja.

Pionirska dolina

Previous slide

Next slide

Rouds, osnivač Čuvara zakletve, antivladine grupe sastavljene uglavnom od vojnih veterana i bivših policajaca, proglašen je krivim za krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune, zajedno sa Keli Megs, šeficom ogranka grupe na Floridi.

Troje ostalih pripadnika Čuvara zakletve, kojima je suđeno zajedno sa Roudsom, oslobođeni su optužbe za pobunu, ali su proglašeni krivima za druge optužbe, uključujući ometanje zvaničnog postupka.

Svih petoro suočava se sa kaznom od najmanje 20 godina zatvora.

Evo šta treba da znate o krivičnom djelu kovanja zavere i podsticanja pobune, i značaju presude na suđenju Čuvarima zakletve.

Šta je pobunjenička zavjera?

Usvojena poslije Američkog građanskog rata 1861-1865, optužba za pobunjeničku zavjeru uključuje dva elementa - zavjeru i pobunu. Zavjera je sporazum dvoje ili više ljudi da počine zločin. Pobuna se definiše kao podsticanje ili zagovaranje pobune protiv uspostavljene vlasti.

Federalni zakon, prema kojem su optuženi Čuvari zakletve, definiše pobunjeničku zavjeru kada dve ili više osoba planiraju "da zbace, sruše ili unište silom vladu Sjedinjenih Država ili da pokrenu rat protiv njih ili da se suprotstave silom protiv vlasti…"

Krivično djelo kovanja zavere i podsticanja pobune je među mnoštvom zločina koji se odnose na pokušaje rušenja vlade, ratovanja protiv Sjedinjenih Država ili nezakonitog suprotstavljanja njihovom autoritetu, kaže je Džordan Straus, bivši federalni tužilac koji je sada generalni direktor u Krolu, konsultantskoj kompaniji za bezbjednost.

"U bukvalnom, pravnom smislu, to nije ustavni zločin izdaje, ali je tamo visoko sa izdajom, u smislu težine", rekao je Straus.

Koliko je rijetko krivično gonjenje u vezi sa zavjerom?

Pobunjeničku zavjeru je oduvijek bilo teško pravno goniti. Posljednji put kada su tužioci uspješno primijenili odredbe bio je 1995. godine kada su Omar Abdel Rahman i devetoro njegovih saradnika osuđeni za pobunu iz zavjere i druge optužbe u vezi sa zavjerom za bombardovanje znamenitosti Njujorka.

Međutim, najnovije vladino krivično gonjenje za pomenuto djelo nije uspjelo. Federalni sudija je 2012. godine odbacio optužbe za pobunu protiv pripadnika hrišćanske milicije sa sjedištem u Mičigenu zbog planiranja ubistva policajca. Sudija je utvrdio da tužioci nisu uspjeli da dokažu da su "optuženi postigli konkretan sporazum da se nasilno suprotstave vladi Sjedinjenih Država".

"Možete počiniti mnogo zločina i gotovo obavezno morate da počinite mnogo zločina do i na putu do činjenja pobunjeničke zavjere, ali da bi to bila buntovna zavjera, ona zaista mora da bude protiv SAD-a", kaže Straus.

Napad 6. januara izazvao je internu debatu među federalnim tužiocima o tome da li je akcija desničarskih grupa optuženih za planiranje napada predstavljala krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune.

Na kraju su tužioci utvrdili da imaju dovoljno dokaza da optuže grupu, a porota se složila u pogledu dvojice optuženih, rekao je Straus. "U suštini, ako imate zakone u knjigama, ali ih ne sprovodite, mnogi ljudi počinju da se pitaju zašto imate zakone u knjigama".

Šta su tužioci morali da predstave da bi dobili presude?

Rouds je uhapšen u januaru 2022. i optužen zajedno sa još 10 članova Čuvara zakletve. To je bila najteža optužba podignuta protiv grupe optuženih od 6. januara.

Da bi dobili osuđujuću presudu, tužioci su morali da dokažu da su Rouds i drugi zajedno planirali da blokiraju Kongres da potvrdi izbor Džoa Bajdena 6. januara 2021.

"Dakle, morali su da ustanove da postoji sporazum između dvoje ili više ljudi da nasilno pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi izbore 6. januara kroz napad na Kapitol," kaže Rendal Elijason, bivši federalni tužilac, a sada profesor prava na Univerzitetu Džordž Vašington.

Iako je Rouds ostao ispred Kapitola tokom napada, tužioci su sudu objasnili da je on počeo da se priprema za napad odmah nakon predsedničkih izbora, podstičući svoje sljedbenike da putuju u Vašington, kupujući oružje i opremu i pripremajući "brzu reakciju" da se rasporede, u slučaju da budu potrebni.

"Proglasivši Roudsa i Megs krivim za krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune, porota je "odlučila da su kolovođe odgovorne za konkretni dogovor i plan, a da su ostalo troje, više sljedbenici," rekao je Elijason.

Kakav je uticaj presude na ostale procese za 6. januar?

Drugoj grupi čuvara zakletve optuženih za pobunjeničku zavjeru i druge zločine počinje suđenje u ponedeljak. Nakon toga slijedi suđenje grupi ekstremno desničarskih Ponosnih momaka, uključujući njihovog vođu Enrikea Tarija.

Dok svaki pravni slučaj opstaje ili propada na osnovu sopstvenih činjenica, najnovija presuda "daje vjetar u leđa tužiocima," rekao je Elijason. "Ako ste vi odbrana, možda se osjećate manje dobro u pogledu svojih šansi,"ističe on.

Inženjeri, koji obično ostaju neprimjetni i ne dobijaju pohvale u mirnodopskim vremenima, često rade danonoćno na održavanju ili obnavljanju telefonskih usluga, ponekad to rade i uz neophodnu hrabrost, u minskim poljima. Pošto su ruski udari doveli do nestanka struje koju obično koriste tornjevi za mobilne telefone, inženjeri su uključili generatore da bi tornjevi nastavili da rade.

"Znam da su naši momci – moje kolege – veoma iscrpljeni, ali su motivisani činjenicom da radimo važnu stvar", rekao je Jurij Dugnist, inženjer ukrajinske telekomunikacione kompanije "Kijevstar", pošto je prošao kroz 15 centimetara svježeg snega kako bi stigao do ograđenog tornja za mobilnu telefoniju na zapadnom obodu glavnog grada Kijeva.

Dugrist i njegovi saradnici govorili su o svojim svakodnevnoj rutini, koje uključuju korišctenje aplikacije na sopstvenim telefonima za praćenje koji od brojnih telefonskih tornjeva u oblasti glavnog grada dobija struju, bilo tokom pauza od kontrolisanih isključenja struje koja se koriste za uštedu energije, ili od generatora koji se uključuju da obezbijede rezervnu snagu.

Jedan unos je zlokobno glasio, na engleskom, "Low Fuel" (gorivo na izmaku).

Zaustavivši se u benzinskoj stanici prije svoje runde, članovi tima napunili su osam 20-litarskih kanistera dizel gorivom za veliki rezervoar ispod generatora koji prenosi napajanje 50-metarskog tornja u prigradskom selu koje nije imalo struju.

To je jedan od mnogih ukrajinskih gradova koji su imali povremeno napajanje, ili ga uopšte nisu imali, poslije višestrukih rundi razornih ruskih napada posljednjih nedelja usmjerenih na infrastrukturu zemlje – posebno na elektrane.

Kijevstar je najveća od tri glavne ukrajinske kompanije mobilne telefonije, sa oko 26 miliona korisnika – ili otprilike dvije trećine stanovništva zemlje prije nego što je ruska invazija 24. februara otjerala milione ljudi u inostranstvo, čak i ako su se mnogi od tada vratili.

Dizel generatori su bili postavljeni u podnožju stubova mobilnih telefona još mnogo prije invazije, ali su rijetko bili potrebni. Mnoge zapadne zemlje ponudile su slične generatore i transformatore kako bi pomogle Ukrajini da napajanje električnom energijom bude što je bolje moguće nakon ruskih udara.

Poslije vanrednog isključenja struje izazvanog serijom ruskih udara 23. novembra, Kijevstar je istovremeno rasporedio 15 timova inženjera i pozvao „sve naše rezerve“ da otklone probleme sa 2.500 mobilnih stanica u njihovoj zoni, rekao je Dugrist.

On se prisjetio da je požurio na mjesto uništenog tornja za mobilnu telefoniju kada su se ruske snage povukle iz Irpina, predgrađa sjeverozapadno od Kijeva, ranije ove godine i da je stigao tamo prije nego što su ukrajinski minolovci stigli da daju signal da je sve čisto.

Naprezanje koje rat svaljuje na ukrajinske mreže mobilne telefonije navodno je podiglo cijene alternativnih satelitskih telefona kao što je sistem Starlink Elona Maska, koji je ukrajinska vojska koristila tokom sukoba, koji je sada u svom desetom mjesecu.

Poslije raširenih udara na infrastrukturu prošle nedelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sazvao je visoke zvaničnike da razgovaraju o radovima na restauraciji i snabdijevanju potrebnim za očuvanje energetskih i komunikacionih sistema zemlje.

"Posebna pažnja je posvećena sistemu komunikacije", rekao je on i dodao da bez obzira šta Rusija ima na umu, "moramo održavati komunikaciju".

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Embed share

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Link

• 240p | 9,1MB
• 360p | 14,0MB
• 480p | 23,9MB
• 720p | 55,8MB
• 810p | 51,9MB

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Zabrana će stupiti na snagu 1. decembra, prema direktivi koju je izdalo talibansko Ministarstvo informisanja i kulture.

Glasnogovornici Talibana nisu dali konkretne detalje o navodnim pritužbama za koje kažu da su ih primili na te informativne programe koje finansiraju Sjedinjene Države.

"Afganistan ima medijske zakone i bilo koja mreža za koju se utvrdi da je u više navrata kršila te zakone će izgubiti privilegiju izvještavanja i emitovanja iz Afganistana", naveo je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Abdul Kuahar Balki, glasnogovornik talibanskog Ministarstva vanjskih poslova.

"VOA i Azadi radio nisu se pridržavali ovih zakona, u više navrata su ih kršili, nisu pokazali profesionalizam i stoga su zatvoreni", dodao je Balki.

U ovom trenutku, nejasno da li će se zabrana odnositi i na druge međunarodne emitere koji su koristili isti sistem za emitovanje FM signala u Afganistanu.

Talibani su preuzeli kontrolu nad Afganistanom u augustu 2021. godine, nakon povlačenja američkih i NATO snaga. Od tada, pri upravljanju zemljom sprovode strogu interpretaciju islamskih zakona, ograničavajući prava i slobode.

Otkako su došli na vlast, talibani su nametnuli i niz ograničenja medijima i novinarima u Afganistanu, uključujući i obavezu prezenterki da pokrivaju lice.

Grupe koje se bore za medijske slobode optužile su ih da medijima nameću široku cenzuru, uznemiravaju novinare i uskraćuju radna prava ženskom medijskom osoblju.

VOA i RSE/RL su novinske organizacije koje finansira američka vlada, koje rade uz novinarsku nezavisnost i imaju za cilj da obezbijede sveobuhvatno i uravnoteženo izvještavanje.

Afganistanska služba Glasa Amerike emituju program 12 sati dnevno na 15 FM kanala i na dva kanala srednjeg talasa (MW), sa programom podijeljenim na paštunski i dari jezik.

Nije odmah bilo jasno na koji dio publike u Afganistanu će uticati zabrana FM programa. Dari i paštunski radio programi, prvi put pokrenuti 1980-ih, dopiru do miliona slušalaca širom Afganistana i široko se poštuju kao kredibilni i pouzdani.

Glas Amerike takođe dopire do široke afganistanske publike putem digitalnih medija. Talibani su u martu zaustavili informativne emisije Glasa Amerike - Ašna TV, koje su protekle decenije prikazivane na afganistanskoj nacionalnoj televiziji, te stanicama Tolo, Tolo news i Lamar, izvijestio je Glas Amerike na paštunskom.

Otkako su talibani ponovo preuzeli vlast, pristizale su informacije o desetinama privatnih televizijskih kanala, radio stanica i štampanih medija koji su prestali sa radom zbog ekonomskih poteškoća i talibanskih ograničenja.

Stotine afganistanskih medijskih radnika također je pobeglo iz zemlje, strahujući od talibanskog progona.

Prema grupi koja se zalaže za slobodu štampe "Reporteri bez granica" (RSF), 219 video, audio i štampanih medija je zatvoreno u Afganistanu od ponovnog vraćanja Talibana na vlast. Do tada je u zemlji radilo 547 medija, navodi RSF.

Von der Leyen je predložila osnivanje suda uz podršku Ujedinjenih nacija „da istraži i krivično goni ruski zločin agresije”.

Ona je također rekla da Rusija i ruski oligarsi moraju da plate troškove obnove Ukrajine od štete koju su napravile ruske snage od početka invazije u februaru.

„Užasni zločini Rusije neće ostati nekažnjeni”, rekla je fon der Lajen.

Od kako je ruski predsjednik Vladimir Putin naložio invaziju na Ukrajinu 24. februara, njegove vojne snage optužene su za brojne zločine - od ubistava u predgrađu Kijeva Buči do smrtonosnih napada na civilne objekte, uključujući i bombardovanje pozorišta u Marijupolju, gdje je prema istrazi agencije AP vjerovatno ubijeno gotovo 600 ljudi.

Istrage vojnih zločina počinjenih tokom rata u Ukrajini su u toku širom Evrope, uključući i Međunarodni krivični sud u Hagu.

Međutim, s obzirom na to da Rusija ne prihvata jurisdikciju suda, Evropska komisija predložila je dvije opcije članicama Evropske unije da se Kremlj pozove na odgovornost - da se formira specijalni nezavisni međunarodni sud na osnovu multilateralnog sporazuma ili specijalni sud integrisan u nacionalni pravosudni sistem sa međunarodnim sudijama.

Prva dama Ukrajine Olena Zelenska u utorak je također pozvala da se obezbuhedi da ruske snage odgovaraju.

„Pobjeda nije jedina stvar koja nam je potrebna. Potrebna nam je pravda”, rekla je Zelenska u obraćanju britanskom parlamentu i ruske ratne zločine uporedila sa zvjerstvima koje je počinila nacistička Njemačka tokom Drugog svjetskog rata.

Od Londona je također zatražila da predvodi napore da se osnuje tribunal za krivično gonjenje visokih ruskih zvaničnika zbog invazije slično poslijeratnom suđenju nacističkim liderima.