RSS
Manasas: Američki grad sa balkanskim ulicama
Veze između Sjedinjenih Država i balkanskih zemalja neraskidive su, između ostalog, zbog velikog broja doseljenika u Ameriku. Neki od njih davno su ovdje ostavili trag koji je i danas uočljiv.
U Manasasu, u saveznoj državi Virdžinija, primjer tih veza su nazivi ulica.
Bosna, Sarajevo, Broz, Tito, Tomislav… Samo su neke od ulica u Manasasu, gradu koji je od Vašingtona udaljen oko 50 kilometara i koji je bio poprište velikih bitaka američkog građanskog rata. Glas Amerike istražio je kako su te ulice dobile naziv.
Povod za rad na ovoj priči bila je jedna prepiska na društvenim mrežama, čiji su se učesnici pitali ko je ulicama dao takva imena. Pretraga na Google mapama pokazala je da najmanje 10 ulica u Manasasu nosi nazive koji imaju veze sa Balkanom i uglavnom se nalaze jedne pored drugih.
Višemjesečno pretraživanje interneta i javno dostupnih arhiva nije mnogo pomoglo pri utvrđivanju porijekla naziva ulica. Glas Amerike se obratio nadležnim gradskim institucijama, kao i Okrugu Prince Villijam u kojem se Manasas nalazi, ali ni oni nisu imali mnogo novih informacija - osim da su ulice imenovane 80-ih godina prošlog stoljeća.
Prve konkretne informacije Glas Amerike je dobio od bibliotekara iz Informacionog centra za rodoslov i lokalnu istoriju, pri Javnim bibliotekama Okruga Princ Vilijam.
Bibliotekar Don Vilson pronašao je u arhivama dokumente koji pokazuju originalne planove graditelja za parcele sa balkanskim ulicama. Zemljišna dokumentacija iz 1985. godine pokazuje da je na jednoj od lokacija gradila kompanija čiji je predsjednik Karlo Milić. Po tom imenu i prezimenu dvije ulice i danas nose naziv.
Vilson objašnjava da je česta praksa da ulicama nazive daju njihovi graditelji: “Svaki put kada graditelj podnese plan za novu parcelu, dio plana je lista sa imenima ulica. Grad prijedloge prepušta graditelju. Ako se ne ponavljaju postojeći nazivi ili ne postoji neki drugi razlog zašto nazivi ne bi trebali biti korišteni, prijedlozi se obično prihvataju.“
Arhiva je takođe pokazala da se Karlo Milić pojavljuje u nizu zemljišnih transakcija na području Manasasa. Podaci koje su bibliotekari pronašli u dostupnim rodoslovima ukazali su na potencijalne rodbinske veze u porodici Milić.
Od BiH, preko Hrvatske, do Amerike
Brojni pozivi Glasa Amerike na dostupne brojeve telefona i pokušaji kontakata preko društvenih mreža osoba za koje smo sumnjali da su članovi porodice, konačno su urodili plodom kada je na poruku odgovorila kćerka Karla Milića, Janja Milić-Zobunđija, te potvrdila da smo na pravom tragu.
„Rado bih vam pomogla u vašem istraživanju jer je moj dragi otac živio u Virdžiniji, Manasasu, od 1977. do 2011. godine. Porijeklom smo iz naše lijepe BiH/Gornji Vakuf-Uskoplje“, napisala je Milić-Zobunđija. „Došli ste do osobe s kojom možete podosta čuti o zanimljivostima i nazivu ulica u Manasasu, koje je iz ljubavi prema obitelji i BiH dao moj otac, graditelj.“
Gospođa Janja, po kojoj je jedna od ulica dobila naziv, takođe je navela da je Karlo Milić sahranjen 2011. godine u Zagrebu, gdje ona i danas stanuje. Za dodatne informacije uputila je Glas Amerike na njenu knjigu „Rodoslovlje obitelji Milić“ i monografiju „Uskoplje“, čiji je bila koautor.
Uvid u knjige Glas Amerike je dobio zahvaljujući Centru za obrazovanje, sport i kulturu iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Iz njih se vidi da se Karlo Milić 1957. godine sa porodicom iz BiH preselio u Zagreb, a dvadesetak godina kasnije je otišao u Ameriku.
Milić-Zobunđija je povezala Glas Amerike sa svojim bratom Tomislavom, koji i danas živi u Sjedinjenim Državama i koji je pristao da prepriča svoj i očev životni put.
„Od svoje familije on je bio najuspješniji. Bio je nešto posebno“, kaže Tomislav Milić.
Prema njegovim rečima, Karlo Milić je bio direktor firme u Zagrebu, ali je zbog neslaganja sa tadašnjim komunističkim vlastima 1975. godine odlučio da pobjegne iz Jugoslavije, te se počeo kriti po Evropi.
Pomoć američkog potpredsjednika
U to vrijeme Tomislav je bio omladinski reprezentativac Jugoslavije u hokeju. Imao je djevojku, ćerku poznatih plesača na Brodveju, koja je zbog njega napustila karijeru balerine, te se iz Amerike preselila u Jugoslaviju. On počinje razmišljati da se pridruži ocu i pomogne mu. Ipak, sa djevojkom donosi odluku da, umjesto za neku od evropskih zemalja, otputuju za Sjedinjene Države.
„To mi je sve novo bilo. Par tjedana prije uopće nisam znao da ću biti u Americi. I sad odjedanput planiraš si život, a klinac si još, 18-19 godina“, prisjeća se Tomislav.
Ubrzo po dolasku se vjenčao sa tadašnjom djevojkom, a u glavnom američkom gradu, Vašingtonu, počinje usavršavati engleski jezik, sa planom da upiše fakultet.
„Neko mi je spomenuo da ima stan kod nekakvog senatora. Ja nisam ni znao šta je senator u to vrijeme“, objašnjava Tomislav i dodaje da je odlučio da iznajmi stan iako mu se nije previše svidio. To će se pokazati kao važna odluka.
„Moja supruga je došla iz Konetikata i odlučili smo da budemo u Vašingtonu. I u to mjesec dana, moj senator postane vice-predsjednik Amerike“, prisjeća se Tomislav.
Valter Mandejl je 1977. godine postao potpredsjednik Sjedinjenih Država, na izborima na kojima je Džimi Karter izabran za predsjednika. Mandejl Tomislava povezuje sa ljudima koji njegovom ocu pomažu da dobije politički azil. Nakon što je oko godinu dana proveo u Evropi, Karlo Milić dolazi u Ameriku. Otac i sin odlučuju da pokrenu graditeljski biznis.
„U početku je bilo malo teško jer nismo razumjeli kako se ovdje radi. Kod nas se radi puno drugačije, sa drugim materijalima i šta ti ja znam. Ja se sjećam, u početku, ja i on smo rezali cijelu šumu da bi mogli očistiti teren, da bi mogli raditi kuću. I onda smo kopirali susjeda kako on radi te drvene kuće. Nismo u biti imali pojma šta radimo“, priča Tomislav uz smijeh.
Tomislav objašnjava da su procijenili da je Manasas, koji se tek počeo širiti, a blizu je Vašingtona, bio dobra lokacija za razvoj biznisa. Navodi da su počeli sa tri kuće, te su postepeno razvijali biznis za koji vjeruje da je u jednom trenutku vrijedio i 50 miliona dolara.
„Malo pomalo smo se širili“, kaže Tomislav.
On se nakon neoliko godina razvodi, te odlazi u Kaliforniju, gdje na Univerzitetu Berkli upisuje arhitekturu. Karlo Milić nastavlja da vodi posao, iako nije dobro znao engleski jezik, u čemu mu je do tada uglavnom pomagao sin. Takođe, Tomislav objašnjava da njegov otac nije pohađao čak ni osnovnu školu.
„Dugo vremena sam pokušavao shvatiti kako on to sve uspije. Nikad nije išao u školu. Imaš toliko školovanih ljudi ovdje. Ali on je uvijek bolje napravio nego većina ljudi koji imaju formalno [obrazovanje], fakultete. Ali se kod njega jednostavno sve svodilo. Kupiš jeftino i prodaš za više novaca. To je bila formula, njegova tajna.“
Zbog čega su ulicama dali takve nazive?
Nakon završenog fakulteta, Tomislav se 1984. godine vraća na istočnu američku obalu i dio vremena radi samostalno, a dio sa ocem. U tom periodu kupili su zemljište koje su isparcelisali i ulicama dali balkanske nazive.
„To je bila farma od stotinu ejkara. I to je tvoje. I kad ti daš plan na općinu, onda inženjeri sve nacrtaju. I ulice i ovo i ono. To ovisi o tebi, šta ćeš ti, kako ćeš te ulice napraviti ili šta ćeš izgraditi ili ko će dati imena tim ulicama.“
Takođe su počeli da prave i kancelarijske prostore. U drugom dijelu Manasasa, jedna ulica nosi naziv „Croatia Way“, odnosno „Put Hrvatske“. Tomislav kaže da su ta imena više značila ocu, nego njemu.
„Da svi znaju o njemu i šta je on napravio“, kaže Tomislav. „Tata je imao malo veći ego nego što sam ja imao. To je njemu bilo malo više važnije nego što je meni bilo. On bi kupio auto i imao Milić tablicu“.
Stanovnici ulica koji su pristali govoriti za Glas Amerike znali su samo osnovne informacije o porijeklu naziva.
„Na osnovu mog limitiranog znanja jezika, pretpostavio sam da je nekako istočnoevropsko. Ne bih mogao reći je li Balkan ili ne. Ali ako je to – ne bi me iznenadilo“, kaže Dejvid Meklor iz ulice „Tomislav“.
„Ulica Sarajevo. To je relativno skoro, u devedesetim, raspad Jugoslavije na Srbiju, Crnu Goru i druge. Sarajevo je bilo pod opsadom, pa je često bilo u vijestima. Kosovo je bilo veliki problem. Nisam upoznat sa Karlom. Postoji Milić, koji očito zvuči srpski ili jugoslavenski. I ulica Tito. Tito je bio jedan od lidera Jugoslavije“, kaže Lens Donovan, koji stanuje u ulici „Karlo“. „Sjedinjene Države su multietničke. Srbi, Hrvati, Crnogorci su svi došli ovdje da doprinesu i svakako su to učinili. Ko god da je došao ovdje, učinio je divan posao gradeći ove domove.“
„Mislim da je to veoma zanimljivo. Ovdje postoji dugačka istorija koja seže do graditelja i njegove porodice, različiti odnosi. I veoma je zanimljivo imati takvu vrstu naslijeđa u ovom komšiluku“, kaže Robert Kegli, stanovnik ulice „Tomislav“. „Ovo je veoma raznoliko naselje. Imamo mnogo različitih ljudi i to je veoma tipično za Ameriku.“
Zbog političkih problema, Karlo Milić dugo nije mogao putovati u Hrvatsku, ali je nakon raspada Jugoslavije često odlazio u Zagreb, gdje je takođe imao graditeljske poduhvate. Krajem devedestih godina prošlog stoljeća, pretrpio je srčani udar, poslije čega mu se zdravstveno stanje postepeno pogoršavalo. Nedugo pred smrt, preselio se u Zagreb.
Tomislav je ostao u Americi da završi poslove: „Ja sam se uvijek osjećao - ja pomažem svom ocu ili pomažem svojoj familiji. Za mene je to uvijek bila kao nekakva dužnost. Nikad u biti nisam toliko razmišljao o tome. Jednostavno, napraviš. Otac, majka, sestra…“.
„Meni je drago da smo ostvarili i napravili sve to. Ono, kad gledaš nazad u život, naravno da si ponosan da si nešto napravio u životu“, kaže na kraju razgovora Tomislav Milić.
U radu na ovoj priči pomogli su Milan Nešić i Amina Bijelonja Muminović.
Kako su Tito, Sarajevo i Bosna dobili ulice blizu Washingtona?
Bosna, Sarajevo, Broz, Tito, Tomislav… Samo su neke od ulica u Manasasu, gradu udaljenom od Vašingtona 50-ak kilometara. Glas Amerike je istražio porijeklo tih naziva.
Tajni muzej u Washingtonu koji turisti ne mogu posjetiti
Ušuškan unutar neugledne zgrade koja služi kao sjedište američke tajne službe u Washingtonu nalazi se muzej koji većina turista nikada neće posjetiti.
"Većina publike bili bi zaposlenici, bivši zaposlenici, obitelj i gosti, te dostojanstvenici i policija", kaže Mike Sampson, arhivist i povjesničar u američkoj Tajnoj službi, dodajući da su ograničeni resursi i sigurnosni problemi odgovorni za ograničeni pristup u muzej agencije.
Jednosobni prostor sadrži artefakte i replike koji prikazuju legendarnu povijest Tajne službe. Agencija je vjerojatno najpoznatija po zaštiti američkih predsjednika, no njezina izvorna misija bila je borba protiv financijskih prijevara.
Ironično, predsjednik Abraham Lincoln odobrio je osnivanje tajne službe samo nekoliko sati prije nego što je ubijen.
“Dana 14. aprila 1865., tadašnji ministar finansija, po imenu Hugh McCulloch, odlazi predsjedniku Lincolnu i predlaže mu da osnuje agenciju samo za borbu protiv krivotvorenja. U to je vrijeme jedna trećina sve valute u SAD-u tokom i nakon Građanskog rata bila krivotvorena”, kaže Jason Kendrick, također arhivist i povjesničar u američkoj tajnoj službi. "Dakle, istog dana, on daje usmeno ovlaštenje - on ne potpisuje ništa što zapravo stvara ovu tajnu službu - on je ubijen u Fordovom kazalištu."
Tek 1901. godine, nakon atentata na predsjednika Williama McKinleya, Tajna služba službeno je dobila zadatak da štiti predsjednika. Ali odgovornosti službe su se proširile prije toga - dijelom zato što FBI i CIA (koji služe za provođenje zakona i obavještajne funkcije) još nisu bili osnovani.
"Prevara sa zemljištem, prevara s markicama, trgovci rumom, krijumčari", kaže Kendrick. “Postoji razdoblje u kojem istražujemo Ku Klux Klan, nešto protušpijunaže tokom Španjolsko-američkog rata, u Prvom svjetskom ratu, a pomalo i tokom Drugog svjetskog rata, čak i nakon što je CIA-a stvorena. Dakle, to je u osnovi, 1868. godine, nadograđeno na bilo kakav zločin protiv savezne vlade.”
Neki se izlošci fokusiraju na krivotvorine. Drugi ilustriraju opasnosti predsjedničkog života, kao što je prozor s blindirane limuzine koji je pogođen metkom tokom pokušaja atentata na predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine. Izložen je i pištolj korišten tokom pokušaja atentata na predsjednika Geralda Forda u San Franciscu 1975. godine.
Danas služba nastavlja štititi šefove država, strane dostojanstvenike i posebne događaje vezane uz nacionalnu sigurnost. Njegovi agenti još uvijek imaju zadatak čuvati finansijski sistem SAD-a, što uključuje istraživanje određenih cyber zločina. Timovi Agencije za procjenu prijetnji s lokalnim partnerima diljem zemlje pomažu u borbi protiv nasilja u školama i drugih ciljanih napada.
Izvršavanje tih dužnosti ponekad ima užasnu cijenu. Muzejski zid časti odaje počast 40 muškaraca i žena koji su poginuli na dužnosti.
Također smo bili pogođeni teroristima i ovdje imamo artefakte koji podsjećaju na bombaški napad u Oklahoma Cityju 19. aprila 1995., kada smo izgubili šest članova naše agencije u terenskom uredu zgrade Murrah u Oklahoma Cityju,” kaže Sampson. . “I na nas je također utjecao 11. septembar. Izgubili smo jednog člana naše agencije, specijalnog časnika Craiga Millera. Dana 11. septembra, naša je zgrada bila u drugoj [zgradi] Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Dakle, opet, to je područje za odavanje počasti onima koji su preminuli.”
I to bi u konačnici mogla biti poenta postojanja muzeja koji može vidjeti samo nekolicina odabranih.
"Dvorana nam daje priliku da razmislimo o povijesti naše agencije, ali i da pokažemo što radimo ovih dana", kaže Sampson. „Možemo dobiti osjećaj, ili čak dojam, kakvi smo bili i kako smo evoluirali kao agencija, te neke od stvari koje danas radimo. Ali također daje refleksiju o tome kako su stvari bile u jednom trenutku.”
Blagovčanin: Korupcija u BiH se pogoršava
Gost emisije Studio Washington je Srđan Blagovčanin iz Transparency International BiH.
Chollet: SAD će biti uz Zapadni Balkan u ovom kritičnom trenutku
TV program Glasa Amerike na jezicima naroda BiH
Demokratska senatorka Kyrsten Sinema napustila stranku. Demokrate zadržavaju većinu
Senatorka iz Arizone Kirsten Sinema napustila je Demokratsku stranku i registrovala se kao nezavisna senatorka, ali ne planira da se pridruži republikanskom poslaničkom klubu, što će osigurati da demokrate zadrže tijesnu većinu u Senatu, prenosi agencija AP.
Tokom dosadašnje karijere u Senatu, Sinema je izazivala nezadovoljstvo demokratskih kolega zbog ustupaka republikancima i protivljenja nekim prioritetima Demokratske stranke. Senatorka u saopštenju nije kritikovala demokrate, već je poručila da "proglašava svoju nezavisnost od nefunkcionalnog stranačkog sistema u Washingtonu".
U Bijeloj kući, portparolka Karin Žan Pjer pozdravila je Sinemu kao "ključnog partnera" u usvajanju nekih prioriteta predsjednika Joe Bidena i dodala da odluka senatorke "ne mijenja novu demokratsku većinsku kontrolu nad Senatom".
"Imamo svaki razlog da očekujemo da ćemo nastaviti da uspješno sarađujemo sa njom", poručila je Žan Pjer.
Iako je neubičajeno da aktuelni senator promijeni stranačku pripadnost, taj potez po svemu sudeći više utiče na ličnu političku poziciju Sineme nego na funkcionisanje Senata.
U video snimku u kojem je obrazložila svoju odluku, Sinema je poručila da je to što je registrovana kao nezavisna, i "što dolazi na posao sa tim obilježjem" predstavlja "odraz onoga što je uvijek bila" i naglasila da se za nju ništa neće promijeniti.
Senatorka, kojoj je ovo prvi mandat u gornjem domu Kongresa, napisala je u listu "Arizona republic" da je na dužnost stupila sa obećanjem da "će biti nezavisna i da će raditi sa svima da postigne dugotrajne rezultate".
"Obećala sam da neću osuđivati ljude s kojima nisam saglasna, prozivati ih ili dozvoliti da mi politička drama odvuče pažnju. Obećala sam da se nikada neću povinovati stranačkom pritisku".
Prije odluke senatorke iz Arizone, demokrate su trebalo da od januara imaju većinu od 51. od 100 mjesta u Senatu, poslije pobjede demokratskog senatora Rafaela Vornoka u utorak, u drugom krugu izbora u Džordžiji. Do tada, dvije stranke će imati po 50 mjesta u Senatu, a potpredsjednica Kamala Harris će imati odlučujući glas u slučaju izjednačenog ishoda glasanja.
Sinema je za Politiko rekla da neće biti dio republikanskog kokusa (poslaničkog kluba) odnosno glasati sa njima, i da planira da nastavi da glasa kao što je to radila od pobjede na izborima za Senat 2018. godine, nakon tri mandata u Predstavničkom domu.
Dva aktuelna nezavisna senatora, Berni Sanders iz Vermonta i Angus King iz Mejna, su dio demokratskog kokusa.
Sinemi mandat ističe 2024. godine i očekuje se da će imati protivkandidata tokom stranačkih izbora, s obzirom na to da je izazvala nezadovoljstvo demokratske baze zato što je blokirala ili mijenjala progresivne prioritete kao što je povećanje minimalne cijene rada i Bidenove budžetske incijative. Nije precizirala da li planira da se ponovo kandiduje za senatorku.
Uz senatora iz Zapadne Viržinije Džoa Mančina, bila je jedna od dvoje umjerenih demokrata u podijeljenom Senatu i njema spremnost da se suprostavi ostatku stranke povremeno je dovodila do ograničavanja legistlativnih ambicija predsjednika Bidena i lidera većine u Senatu Čaka Šumera.
Između ostalog je branila takozvani filibaster - senatsko pravilo prema kojem je neophodno 60 glasova da se usvoji većina zakona. Mnoge demokrate, među kojima je i Biden, smatraju da filibaster dovodi do zastoja s obzirom na to da manjini daje pravo veta.
Prošlog januara, Demokratska stranka u Arizoni glasala je da simbolično osudi Sinemu, navodeći kao razlog "njeno odbijanje da uradi što je potrebno da se osigura zdravlje demokratije". Senatorka je odbila da sa demokratskim kolegama izmijeni senatsko pravilo da bi mogli da prevaziđu republikansko protivljenje zakonu o glasačkim pravima.
Brittney Griner vratila se kući u SAD nakon razmjene zatvorenika sa Rusijom
Brittney Griner vratila se u Sjedinjene Države u petak rano ujutro, gotovo 10 mjeseci nakon što je košarkaška zvijezda u pritvoru u Rusiji postala najpoznatija Amerikanka zatvorena u inozemstvu i pokrenula političku oluju.
Njen status otvoreno homoseksualne crnkinje, njezina istaknutost u ženskoj košarci i njezino zatvaranje u zemlji u kojoj su vlasti bile neprijateljski nastrojene prema LBGTQ zajednici povećali su zabrinutost za nju i skrenuli ogromnu pozornost na slučaj. Ruska invazija Ukrajine nakon njezina hapšenja dodatno je zakomplicirala stvari.
Dogovor, objavljen u četvrtak prema kojem je Griner razmijenjena za ozloglašenog trgovca oružjem Viktora Bouta, postigao je glavni cilj predsjednika Joea Bidena. No, SAD nisu uspjele izboriti slobodu drugog Amerikanca, Paula Whelana, koji je u zatvoru već gotovo četiri godine.
Bidenovo odobrenje da pusti Bouta, ruskog zločinca nekoć nazvanog "Trgovac smrću", naglasilo je povećanu hitnost s kojom se njegova administracija suočila da vrati Griner kući, osobito nakon nedavnog rješenja njezinog kaznenog slučaja zbog droge i njezinog kasnijeg prebacivanja u kazneni zatvor - koloniju.
Griner, dvostruka osvajač icazlatne olimpijske medalje i profesionalna košarkaška zvijezda Phoenix Mercuryja, viđena je kako izlazi iz aviona koji je u petak sletio u Joint Base San Antonio-Lackland u Teksasu.
“Tako sam sretan što se Brittney vratila na tlo SAD-a. Dobrodošao kući BG!” tvitao je Roger Carstens, posebni predsjednički izaslanik za pitanja talaca.
Zvijezda WNBA, koja je također igrala profesionalnu košarku u Rusiji, uhapšena je na moskovskom aerodromu Šeremetjevo u februaru nakon što su ruske vlasti rekle da je nosila bočice s uljem kanabisa. Američki State Department proglasio je Griner "nepravedno pritvorenom" - što je Rusija oštro odbacila.
Griner je priznala krivicu u julu, ali se ipak suočila sa suđenjem jer priznanje krivnje u ruskom pravosudnom sistemu ne završava automatski slučaj. Osuđena je na devet godina.
Na sudu je priznala da posjeduje bočice s uljem kanabisa, ali je rekla da nije imala kriminalnu namjeru i da ih je slučajno spakirala. Njezin odbrambeni tim dao je pisane izjave da joj je kanabis bio prepisan za liječenje bolova.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je razmjenu u četvrtak, rekavši u izjavi koju su prenijele ruske novinske agencije da se razmjena dogodila u Abu Dhabiju i da je Bout prebačen kući.
Biden je telefonski razgovarao s Griner. Američki dužnosnici rekli su da će joj biti ponuđene specijalizirane medicinske usluge i savjetovanje.
Puštajući Bouta, SAD su oslobodile bivšeg potpukovnika Sovjetske vojske kojeg je Ministarstvo pravosuđa jednom opisalo kao jednog od najplodnijih svjetskih trgovaca oružjem. Uhapšen je na Tajlandu 2008., a izručen SAD-u 2010.
Bout je služio 25-godišnju kaznu pod optužbom da se urotio za prodaju oružja vrijednog desetine miliona dolara za koje su američki dužnosnici tvrdili da će se koristiti protiv Amerikanaca.
Prognoze za 2023: Glad ugrožava stotine miliona ljudi
Ujedinjene nacije navode da su visoke cijene hrane 2022. dovele do krize koja je milione ljudi gurnula u glad. Dopisnica Glasa Amerike u Ujedinjenim nacijama, Margaret Besheer razgovara je sa stručnjacima o situaciji i očekivanjima za 2023. godinu.
Globalni forum u Washingtonu: Kako iskorijeniti korupciju
Stotine aktivista, zvaničnika i eksperata okupilo se u Wašingtonu da istraže načine da se okonča hronična korupcija u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta.
Petodnevna konferencija, koju svake dvije godine organizuju globalni posmatrač korupcije Transparency International i država domaćin, smatra se najvećim svjetskim forumom za borbu protiv korupcije.
Međunarodna konferencija o borbi protiv korupcije (IACC) koja se održava ove nedelje fokusirana je na sedam tema, uključujući globalnu bezbjednost, rasna pitanja i klimatske promjene, crna tržišta i kriminalne mreže, kleptokratiju i pranje novca, kao i bezbjednost aktivista za borbu protiv korupcije.
Sastanak se održava u vrijeme pojačane zabrinutosti zbog neuspjeha mnogih vlada da sprovedu svoje antikorupcijske obaveze, kažu organizatori.
"Korupcija nastavlja da podstiče naše globalne prijetnje i sprječava neophodan uspjeh sadašnjih i budućih rješenja koja ćemo tražiti. Njena cijena procjenjuje se u milijardama dolara svake godine “, izjavila je u uvodnom govoru Huget Label, predsjedavajuća Saveta IACC.
Korupcija podstiče nejednakost i kršenje ljudskih prava i kriminal širom svijeta, ističu eksperti.
"Loše upravljanje omogućava autokratskim liderima, kleptokratskim režimima i organizovanim kriminalnim mrežama da ojačaju svoju vlast i globalnu ekonomiju, po cijenu demokratije, ljudskih prava i globalne bezbjednosti“, navodi se u obrazloženju IACC-a.
Rusija, Kina, Iran i Afganistan su među zemljama koje nisu poslale predstavnike na konferenciju.
Alehandro Salas, portparol Transparency Internnationala, rekao je da je konferencija otvorena za sve zemlje, ali da neke od njih nisu pokazale interes za učešće.
"Nekim zemljama, nažalost, dominiraju autokratski režimi ili kleptokratski režimi koji imaju poseban interes da drže ljude u oštroj i čvrstoj kontroli da bi ućutkali bilo šta što liči na opoziciju ili slobodno civilno društvo, slobodu izražavanja ", rekao je Salas za Glas Amerike.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan izjavio je na konferenciji da se SAD bore protiv korupcije kod kuće i u inostranstvu
"Moramo da osiguramo da naši sistemi služe kao provjera, a ne kao saučesnik korumpiranog ponašanja", rekao je Saliven, dodajući da je američka politika prvenstveno usresređena na podršku antikorupcijskim aktivistima, uključujući novinare koji razotkrivaju korupciju, kao i procesuiranju korumpiranih pojedinaca.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici zaplijenili su oko 30 milijardi dolara u sredstvima koja pripadaju korumpiranim ruskim oligarsima, rekao je Saliven.
"Korupcija više nije samo o pojedinačnim autokratama koji pljačkaju nacionalno bogatstvo da bi živjeli na visokoj nozi. Radi se o izgradnji cjelokupnog sistema upravljanja uz pomoć posrednika izvan njihovih granica ", rekla je Samantha Power, direktorka Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Prema najnovijem globalnom indeksu percepcije korupcije, antikorupcijski napori nisu postigli značajan napredak nekoliko godina, navodi se u godišnjem saopštenju Transparency Internnationala.
Indeks rangira zemlje na osnovu javnog percepcije korupcije u vladi i privatnom sektoru. Prema indeksu, Danska, Finska i Novi Zeland su 2021. godine rangirane kao najmanje korumpirane, a Južni Sudan, Sirija i Somalija kao najkorumpiranije među 180 vlada.
U proteklih nekoliko godina, percepcija korupcije u SAD se povećala, smanjujući rejting zemlje sa 16 u 2017. na 27 u 2021.
Prošle godine, američka vlada je pokrenula novu antikorupcijsku strategiju koja proglašava borbu protiv korupcije "ključnim interesom nacionalne bezbjednosti SAD".
Korupcija se dugo smatra domaćim problemom koji zahtijeva nacionalne mjere.
Mešutim, zapljena bogatstva i uticajnih mreža korumpiranih zvaničnika i moćnih pojedinaca izvan njihovih nacionalnih granica ponovo je podstakla određeni optimizam da se borba protiv korupcije može tretirati kao važan međunarodni program, kažu eksperti.
"Razumijem da postoji dinamika osim borbe protiv korupcije koja ima veze sa geopolitikom i drugim aspektima, ali rješavanjem ključnih pitanja kao što su skrivanje novca, način prebacivanja prljavog novca, posrednici koji omogućavaju krađu novca i njegovo prikirivanje i tako dalje, to će imati efekat na sve zemlje svijeta", rekao je Salas.
Blinkenov savjetnik dolazi u BiH: "Pomoć u stvaranju funkcionalne BiH"
Specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, dolazi u region u nedjelju. Jedna od stanica zapadno-balkanske turneje je i BiH. Urednica redakcije Glasa Amerike na bosanskom jeziku Džeilana Pećanin Allison razgovarala je s visokim dužnosnikom i pitala ga koji je cilj posjete.
CHOLLET: Pridružujem se Gabrielu Escobaru i drugim zvaničnicima ne samo State Departmenta nego i Bijele kuće , jer je važno da budemo tamo u ovom trenutku, kritičnom trenutku za zemlje Zapadnog Balkana, a nakon uspješnog summita sa Evropskom Unijom. Mi želimo još jednom u BIH pokazati podršku Sjedinjenih Država svim naporima zemlje da nova vlada počne funkcionirati, a u tom smislu ćemo sastati sa članovima BH Predsjedništva, i potvrditi američku podršku nastavku napora da se stvori jedna funkcionalna, održiva, multietnička država. … Mi nastavljamo dijalog sa BH zvaničnicima o tome kako Amerika dodatno može pomoći da se brže krene naprijed, da se formira jedna multi-etnička i funkcionalna demokracija.
VOA: Možete li pojasniti nedavnu izjavu generalnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga da su pod najvećom prijetnjom zbog rata u Ukrajini i ruskog utjecaja, Moldavija, Gruzija i BiH, a ne, recimo Srbija…Zbog čega se vjeruje da je BiH tako ugrožena ovom situacijom?
CHOLLET: To je refleksija određenih podjela unutar BiH, zbog kojih smo već duže vrijeme zabrinuti, i svakako želimo i o tome razgovarati tijekom posjeta. Naravno, dezinformacije i negativan utjecaj Rusije su se proširili cijelim regionom, ali je najopasnije u najviše ranjivim, najosjetljivijim zemljama, kakva je BiH. Mislim da je zato Stoltenberg to rekao. Kad već govorimo o NATO savezu, želim istaknuti koliko je važno da je ministarka vanjskih poslova BiH nedavno bila prisutna na ministarskom satanku u Bukureštu, gdje je bio i državni sekretar Blinken, to je znak podrške NATO-u od strane BiH, i svemu što NATO čini u BIH već godinama. To sve doprinosi našem zajedničkom uvjerenju da želimo vidjeti sigurnu i stabilnu BIH.
VOA: Dobro su poznata stajališta Milorada Dodika, čija je bliska suradnica stranačka partnerica sada članica Predsjedništva BiH, u pogledu suverene i jedinstvene BIH. Hoćete li imati posebnu poruku za njih, pogotovo u svjetlu spomenutih ruskih utjecaja?
CHOLLET: Mi smo na to ukazali mnogo puta. Ja sam lično imao priliku da o tome govorim sa gospodinom Dodikom prošloga novembra, a sada ćemo ponovno govoriti o tom problemu tijekom susreta s Predsjedništvom. Mi smo zabrinuti za širenje negativnog ruskog utjecaja u BiH, ali i u cijelom regionu. Naravno da kategorički odbijamo bilo koji separatistički potez u BIH, jer je to direktno kršenje Dejtonskog ugovora, i mi stojimo protiv toga. Svako nastojanje da se uspostave nekakve paralelne institucije ili bilo šta što promovira separatizam u bilo kom smislu, direktno je kršenje Dejtonskog ustava. Mi želimo da u BiH razgovaramo s liderima koji razmišljaju konstruktivno, želimo da ti lideri surađuju s nama i medjusobno na način koji vodi zajedničkom napretku, kretanju naprijed. Želimo da se konačno postigne ono što svi mi vjerujemo donosi dobrobit ne samo narodu BiH, nego cijelom regionu, kao i američkim interesima u regionu. A to znači BiH u miru unutra, i u miru sa susjednim zemljama, kako bi se konačno ostvario veliki potencijal koji mi vidimo u bosanskom narodu.
VOA: Endemska korupcija je ogroman problem BIH, i iako, prema podacima novog državnog tužitelja, ima pomaka i nedavnih uspjeha, sve se odvija jako sporo i zadatak je vrlo težak jer korupcija vlada u najvišim nivoima vlasti. Vidite li ikakav pomak?
CHOLLET: Sjedinjene Države ulažu velike napore u svoje razne programe koji podržavaju borbu protiv korupcije. Tijekom predstojećeg posjeta ću posjetiti neke organizacije koji se bore protiv korupcije, a mi smo ovdje nadavno imenovali novog izaslanika za globalnu borbu protiv korupcije, jer korupcija je zlo diljem svijeta. Iako, posebno je sve’prisutna i štetna u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i stoji na putu svakom napretku. Da, ima napretka u borbi, ali je put pred nama i dalje dugačak. Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale dodatne osobe za koje vjerujemo da su dio korumpiranih djela. No, želimo pomoći BiH da se može sama bolje boriti protiv korupcije…..Trenutno nemam novih sankcija za najaviti, ali smo već pokazali da smo voljni koristiti to oruđe kako bi spriječili novu korupciju, i kaznili one koji su već djelovali korumpirano kršeći zakon i postulate na kojima počiva poštena vladavina.
VOA: Sjedinjene Države su nedavno izrazile razočarenje time što BiH nije željela glasati za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje iranski tretman žena i prosvjednika uopće. Prije koji dan je u posjetu Sarajevu bio iranski ministar vanjskih poslova gdje mu je domaćin bila ministrica vanjskih poslova BiH i gdje je između ostalog naglašeno gotovo 30 godina staro prijateljstvo i partnerstvo izmedju dvije zemlje. Koji je vaš komentar?
CHOLLET: Mi vjerujemo u to da zemlje moraju ustati protiv onog što Iran radi svom narodu. Desetine hiljada ljudi su na ulicama u pokušaju da ostvare osnovna ljudska prava, osnovne slobode. To je, kako mi smatramo, nešto što druge zemlje trebaju podržati, a pogotovo zemlje poput Bosne, zemlja kojoj u posljednjih preko 25 godina međunarodna zajednica pokušava pomoći, korak po korak. Stoga smo se nadali da bi BiH dodala svoj glas ovom što vidimo da je rastući konsensus u svijetu protiv ovog što iranski režim radi svom narodu. Usput budi rečeno - evo danas je baš dan kada je Iran pogubio prvog političkog zatvorenika koji je sudjelovao u prosvjedima. A takvo nešto možemo samo osuditi.
Brittney Griner predata američkim vlastima u razmjeni zatvorenika sa Rusijom
Američka košarkašica Brittney Griner oslobođena je iz zatvora u Rusiji zahvaljujući razmjeni zatvorenika sa Rusijom i predata je američkim vlastima, saopštio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak.
"Upravo sam razgovarao sa Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu. Ona je na putu kući", napisao je Biden na Twitteru, što je i ponovio na početku obraćanja iz Bijele kuće.
Predsjednik Biden je napomenuo da američki zvaničnici nastavljaju da pokušavaju da osiguraju oslobađanje još jednog američkog državljanina koji se nalazi u ruskom zatvoru, bivšeg marinca Paula Whelana.
"Nažalost i iz potpuno nelegitimnih razloga, Rusija tretira Paulov slučaj drugačije od Brittney. Iako još nismo uspjeli da osiguramo Paulovo oslobađanje, ne odustajemo. Nikad nećemo odustati", rekao je Biden.
Whelan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu u ruskoj oblasti Mordoviji, osuđen za špijunađu, što poriče. On je uhapšen 2018, a osuđen dvije godine kasnije.
Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su telefonom sa zvijezdom američke WNBA lige iz ovalne kancelarije, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, a u razgovoru je učestvovala i Cherelle Griner, supruga Brittney Griner.
Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je razmijenilo Griner za ruskog državljanina Viktora Buta, bivšeg trgovca oružjem i da se razmjena odigrala na aerodromu u Abu Dabiju.
Tridesetdvogodišnja Griner, košarkašica WNBA ligaša Phoenix Mercury uhapšena je 17. februara, sedam dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu , što je značajno zakomplikovalo situaciju, usljed znatnog pogoršanja odnosa Washingtona i Moskve.
Dvostruka olimpijska šampionka uhapšena je na aerodromu u Moskvi kada su u njenom prtljagu pronađene patrone za vejpovanje, koje su sadržale ulje marihuane, koje je zabranjeno zakonom u Rusiji.
Osuđena je na devet godina zatvora 4. augusta, pošto se izjasnila da je kriva, jer je pogrešila, ali da nije imala namjeru da prekrši zakon. Prošlog mjeseca je prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji da bi odslužila kaznu.
Viktor But, koji ima 55 godina, postao je jedan od najtraženijih ljudi svijeta tokom karijere kao međunarodni trgovac oružjem, i stekao nadimak "Trgovac smrti".
Ozloglašen je po tome što je bio spreman da prodaje oružje svakom, bez izuzetka, od paravojnih foprmacija u Sijera Leoneu, preko pripadnika brutalnog režima Charlesa Taylora u Liberiji do talibana.
Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudsko ostvarenje iz 2005. "Gospodar rata" (Lord of War), sa dobitnikom Oscara Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.
Buta su američke vlasti uhapsile 2008. godine na Tajlandu, a 2012. je osuđen na 25 godina zatvora. Rusija je tvrdila da je nevin i pokušavala da osugura njegovo oslobađanje.
Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.
Republikanski i demokratski senatori očekuju nastavak pomoći Ukrajini
Američki Kongres razmatra zahtjev Bijele kuće da se izdvoji 38 milijardi dolara dodatne pomoći za Ukrajinu da se odbrani od ruske agresije. Demokratska senatorka Jeanne Shaheen i njen republikanski kolega Jim Risch kažu da vjeruju da će pomoć biti odobrena narednih nedelja.
Senatorka Shaheen i senator Risch snažno podržavaju pružanje pomoći Ukrajini. Ako se usvoji najnoviji zahtjev, Kongres će ove godine odobriti više od 100 milijari dolara pomoći za Kijev.
Shaheen je u intervjuu za gruzijski servis Glasa Amerike rekla da su lekcije iz Drugog svjetskog rata i dalje relevantne u kontekstu Ukrajine, i da Zapad mora da zaustavi Rusiju prije nego što izvrši invaziju na druge evropske zemlje.
Kada je riječ o slanju oružja Ukrajini, Risch je za Glas Amerike rekao da SAD ne bi trebalo da budu uzdržane zato što strahuju da bi Rusija mogla da eskalira rat. Umjesto toga, kako je naveo, ruski predsjednik Vladimir Putin bi trebalo da razmišlja o tome kako da izbjegne američku eskalaciju.
Glas Amerike: NATO je ponovio obećanje iz 2008. godine da će Ukrajina jednog dana biti članica. Da li mislite da to predstavlja dalji korak ka približavanju Ukrajine NATO-u? Kada bi Ukrajina mogla da postane članica?
Shaheen: „Nažalost, u Ukrajini je sada brutalni rat zbog ruske agresije, koja nije ničim izazvana. Međutim, veoma je važna aspiracija da bi Ukrajina trebalo da postane članica NATO-a. I apsolutno je ključno da Evropska unija, NATO i Zapad nastave da ih podržavaju dok se bore u ovom ratu protiv Rusije. Zato što ne možemo da dozvolimo diktatatorima kao što je Vladimir Putin da misle da mogu da poremete međunarodni pravni poredak i da jednostavno zauzmu bilo koju zemlju. A zatim da počine ratne zločine i zvjerstva, da bombarduju civile, bolnice, škole...To je nezamislivo u civilizovanom društvu. Zbog toga moramo da uradimo sve što možemo da podržimo Ukrajince.”
Risch: „Saglasan sam tim. Dodao bih da je NATO snažniji nego ikada, i da svakog dana jača. Nema slabljenja. NATO je riješen da uradi ono zbog čega je i osnovan. Član 5 znači da je napad na jednu članicu napad na sve. Jasno smo poručili Rusima da se nećemo odreći ni jednog pedlja NATO teritorije, bez obzira da li je riječ o Baltiku, Londonu ili Los Anđelesu. Nećemo predati ni jedan pedalj i stajaćemo rame uz rame da branimo NATO teritoriju.
Kada je riječ o ukrajinskom članstvu u NATO-u, Ukrajina ili bilo koja druga zemlja je dobrodošla da se pridruži dok god ispunjava uslove. Za to se snažno zalažemo. Ako Ukrajina ispuni uslove, ako želi da postane članica NATO-a, onda bi je trebalo pustiti da se pridruži. Ni Rusija niti bilo koja druga zemlja ne mogu da govore 'Ne, ne možete da idete tamo gdje hoćete'. Svaka zemlja je suverena i trebalo bi da ima pravo da uđe u bilo koji savez koji želi kada je riječ o odbrani.”
Glas Amerike: Bidenova administracija zatražila je dodatnu pomoć za Ukrajinu od 38 milijardi dolara. Da li će ona biti odobrena prije pauze u radu Kongresa?
Shaheen: „Mislim da hoće. I dalje postoji snažna dvostranačka podrška za Ukrajinu. Razumijemo da se Ukrajina bori za demokratiju širom svijeta, i uloga demokratija je ugrožena u ovom ratu.”
Risch: „Putin je već izgubio ovaj rat. Planirao je da okupira Ukrajinu. Svijetu je očigledno da je nikada neće okupirati. Ako razgovarate sa Ukrajincima, boriće se metlama ako budu morali, ali Rusi nikada neće okupirati tu zemlju. I šta je njegov izlaz iz ove situacije? Ne znam, ali bolje je da ga nađe.”
Glas Amerike: Da li podržavate ideju da se Ukrajini pošalju rakete patriot i druga artiljerija dugog dometa koju Kijev traži, ali koju administracija oklijeva da obezbijedi?
Risch: „Već neko vrijeme želim da se poveća pomoć. Ukrajinci se bore s jednom rukom svezanom. Susjedna zemlja je izvršila invaziju i čini sva ova zvjerstva. Uz to, tokom proteklih nedelja, (Rusi) rade sve što mogu da u potpunosti eliminišu (ukrajinsku) energetsku infrastrukturu. Ne možemo da to ignorišemo.
Neki ljudi u administraciji - ne svi - kažu da ne žele da eskaliraju situaciju. To je glupost. Želim da se Putin probudi zabrinut u pogledu toga šta bi nas moglo da natjera da eskaliramo stvari. Moramo da eskaliramo ili će izgubiti. Zbog toga mislim da je u redu slati rakete patriot. Da se ja pitam...čak sam i na početku govorio da bi trebalo da im damo avione. Kada smo se borili u Koreji, u Vijetnamu, Rusi su neprijateljima slali avione i obučavali pilote. Vrijeme je da im uzvratimo uslugu.”
Shaheen: „Mislim da je to namjera SAD. Blisko sarađujemo sa saveznicima i sa Ukrajincima u pogledu pomoći koja im je potrebna i snabdijevamo ih oružjem koje im je potrebno, čim možemo. I to moramo da nastavimo.”
Glas Amerike: Svijet, naročito Zapad, počinje da razgovara o tome kako će Ukrajina izaći iz ovog rata - da će biti ujedinjena, demokratska, suverena evropska zemlja koja će samo jačati od sada. Ne znamo kakva će Rusija biti. Kako vidite Rusiju posle rata?
Shaheen: „Spoljnopolitički odbor Senata održao je pretres o potvrdi kandidatkinje za ambasadorku u Rusiji. Na pretresu smo govorili o tome koliko će novoj ambasadorki biti teško da balansira - da pokušava da drži otvorenim kanale komunikacije sa ruskim liderima i istovremeno izražava naše snažno protivljenje onome što Rusija radi u ratu u Ukrajini, da izrazi zabrinutost zbog toga što Rusija ne učestvuje u pregovorima o novom nuklearnom sporazumu START, zbog stanja ljudskih prava, i Amerikanaca koji su u ruskim zatvorima. To je izazov.
Imala sam priliku da razgovaram sa Vladimirom Kara-Murzom, izvanrednim, veoma hrabrim aktivistom za ljudska prava, dok je planirao da se vrati u Rusiju. Kad sam ga pitala zašto to radi, zato što će biti u zatvoru, odgovorio je: "Zato što je narod u Rusiji bolji od ruske vlade i moramo da natjeramo svijet da to uvidi". Zbog toga se nadam da će u nekom trenutku, Rusi imati priliku da sami odlučuju o svojoj budućnosti.”
Risch: „Cijelo sam vrijeme govorio da se ništa neće završiti sa ovim. Rusija će trpjeti dugoročnu štetu. Svijet je napravio grešku kada je pala gvozdena zavjesa i Rusiji poželjena dobrodošlica na međunarodnoj sceni, i svi počeli da s njom sarađuju. Evropljani su se zaista oslanjali na njih kada je riječ o energiji. Niko nije ni zamišljao da će u 21. vijeku započeti srednjevjekovni rat. Iz Rusije se povuklo 700 američkih kompanija koje se neće vraćati. Cijele vrijeme razgovaramo sa Evropljanima. Njima je dosta Rusije. Čak i ako Putin sjutra nestane i dođe neko ko je umjeren - ako to postoji u Rusiji - mislim da će i dalje proći decenije prije nego što Rusi mogu da povrate bilo kakav kredbilitet da se ovo nikada neće ponoviti.”
Glas Amerike: Kongres je do sada ubio ujedinjen kada je riječ o podršci Ukrajini, regionu, NATO-u. Postoje neka strahovanja da bi to moglo da se promijeni sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu...
Risch: „Kongres ima 535 članova - 100 u Senatu i 435 u Predstavničkom domu. Riječ je o veoma raznolikoj grupi. Pravi smo odraz Amerike. Kao rezultat toga, postoje svi mogući stavovi. Bez obzira na to o kojem pitanju je riječ, uz par izuzetaka, uvijek će postojati protivljenje. Uvijek se nečemu protivimo. Međutim, ujedinjeni smo u odgovarajućim trenucima.
Kada je riječ o Ukrajini, postoji snažna podrška u oba doma i u obje stranke. Da li postoji nekoliko ljudi koji se tome protive? Da. Ali mediji se uvijek usredsređuju na one koji se protive. To je američki način i tako bi trebalo da bude. Ljudi imaju pravo da izražavaju mišljenje na bilo kojoj strani, a zatim glasate i toga se držite. Mislim da su mi mediji više puta postavljati to pitanje i uvijek sam odgovarao da je protivljenje po ovom pitanju minimalno i da se o njemu previše izvještava.”
Shaheen: „Prije nekoliko nedelja, u Halifaksu je bila dvostranačka delegacija - nas devetoro iz Senata i Predstavničkog doma. Svi smo bili ujedinjeni u podršci Ukrajini i potrebi da se ona nastavi. To je obuhvatalo istaknute članove i Predstavničkog doma i Senata. Tako da mislim da je senator Riš apsolutno u pravu.”
Odbačena tužba protiv saudijskog princa za ubistvo Kašogija pošto mu je Biden dao imunitet
Federalni sudija u Washingtonu odbacio je tužbu vjerenice ubijenog novinara Džamala Kašogija protiv prijestolonaslednika Saudijske Arabije Mohameda bin Salmana, navodeći da mu je predsjednik Biden dao imunitet.
Sudija Džon Bejts kaže je da nije bio voljan da odbaci tužbu, ali nije imao izbora s obzirom na odluku Bidenove administracije.
„Uprkos nelagodnosti suda, kako zbog okolnosti imenovanja bin Salmana, tako i zbog vjerodostojnih navoda o njegovoj umiješanosti u Kašogijevo ubistvo, SAD su obavijestile sud da je on imun“, napisao je Bejts u presudi na 25 stranica.
Uzimajući u obzir poziciju princa koji je šef države, sudija napominje da je on na to mjesto došao tek u septembru, kada je dekretom imenovan za premijera, te da za vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio na toj poziciji.
Kašogija su u oktobru 2018. ubili i raskomadali saudijski agenti u saudijskom konzulatu u Istanbulu, operaciju za koju su američke obavještajne službe vjerovale da je naredio princ Muhamed bin Salman.
Princ je negirao da je naredio Kašogijevo ubistvo, ali je kasnije priznao da se ono dogodilo "pod njegovim nadzorom".
Advokati američkog Sekretarijata za pravosuđe naveli su u novembru da je Bidenova administracija utvrdila da princ Muhamed, „kao aktuelni šef strane vlade, uživa imunitet pred američkim sudovima."
Kašogijeva vjerenica Hatidže Čengiz rekla je tada da je „Džamal danas ponovo umro“.
Biden je kritikovan zbog načina na koji se pozdravio sa saudijskim princom tokom posjete Saudijskoj Arabiji u julu. Bijela kuća je, međutim, tada saopštila da je Biden rekao princu Muhamedu da ga smatra odgovornim za Kašogijevo ubistvo.
Kašogi je kritikovao politiku prijestolonasljednika u kolumnama Washington Posta. Otišao je u saudijski konzulat u Istanbulu da pribavi papire koji su mu potrebni da se oženi Čengiz, turskom državljankom i odatle nikada nije izašao.
Ukrajina pokazuje sposobnost da udari duboko u Rusiju
Treći ruski aerodrom zapaljen je napadom bespilotne letjelice dan nakon što je Ukrajina demonstrirala očiglednu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara u Rusiju napadima na dvije zračne baze.
Dužnosnici u ruskom gradu Kursku, oko 90 km sjeverno od ukrajinske granice, objavili su slike crnog dima iznad aerodroma nakon najnovijeg udara u utorak. Guverner je rekao da je rezervoar za skladištenje nafte izgorio u plamenu, ali nije bilo žrtava.
Rusija je u ponedjeljak rekla da je pogođena stotinama kilometara od Ukrajine, kako je rekla, bespilotnim letjelicama iz sovjetskog doba - u zračnoj bazi Engels, u kojoj se nalazi ruska flota strateških bombardera, i u Rjazanu, nekoliko sati vožnje od Moskve.
Ukrajina nije izravno preuzela odgovornost za napade, ali ih je ipak slavila.
Kasno u utorak sirene su se oglasile na aerodromu u Engelsu, izvijestile su ruske državne novinske agencije pozivajući se na prvog zamjenika okružne uprave.
U Washingtonu, američki državni tajnik Antony Blinken ponovio je odlučnost svoje zemlje da Ukrajini osigura opremu potrebnu za odbranu, rekavši da nije ni ohrabrila niti omogućila Ukrajince da napadaju unutar Rusije.
Američki zakonodavci složili su se da će iduće godine dati Ukrajini najmanje 800 miliona dolara dodatne sigurnosne pomoći.
Rusko ministarstvo obrane saopćilo je da su tri pripadnika vojske ubijena u napadu na Ryazan. Iako su napadi bili pogođeni vojnim ciljevima, okarakterizirali su ih kao terorizam i rekli da je cilj bio onesposobiti njihove bombardere dugog dometa.
Ukrajina nikad javno ne priznaje odgovornost za napade unutar Rusije. Upitan o njima, ministar osbrane Oleskiy Reznikov ponovio je dugogodišnju šalu okrivljujući nepažnju s cigaretama. "Vrlo često Rusi puše na mjestima gdje je zabranjeno pušenje", rekao je.
Susjedna Bjelorusija, bliski ruski saveznik, planira premjestiti vojnu opremu i snage u srijedu i četvrtak kako bi provjerila svoj odgovor na terorizam, izvijestila je državna novinska agencija BelTA, dodajući da će se imitacija oružja koristiti za obuku.
Ukrajina je mjesecima izražavala strah da bi Bjelorusija i Rusija mogle planirati zajednički upad preko ukrajinske sjeverne granice, iako je Bjelorusija rekla da neće ući u rat.
'POLUGA I KONTROLA'
Najmanje 20 naftnih tankera koji čekaju u redu ispred Turske suočavaju se s većim kašnjenjima pri prijelazu iz ruskih crnomorskih luka u Sredozemlje dok se operateri utrkuju pridržavati se novih turskih pravila osiguranja dodanih prije ograničenja cijena ruske nafte G7, rekli su izvori iz industrije.
Prekid u tankerskom prometu nije bio rezultat gornje granice cijene ruske nafte koju je dogovorila koalicija zemalja G7 i Australije, rekao je dužnosnik grupe.
Ograničenje cijene od 60 dolara po barelu nametnuto je u ponedjeljak na razini iznad trenutne cijene sirove nafte Urals iz Rusije, drugog najvećeg svjetskog izvoznika nafte.
Zemlje G7 i Australija bit će zauzete sljedećih sedmica utvrđivanjem još dvije razine gornje granice cijena ruskih rafiniranih naftnih proizvoda koja bi trebala biti uspostavljena do 5. februara, rekao je Reutersu dužnosnik američkog ministarstva financija.
"Mislim da je stvar u tome da imamo svu moć i svu kontrolu sada kada smo mogli postaviti gornju granicu na 60 dolara", rekao je dužnosnik. "Svaka prilagodba bit će u interesu G7 i bit će u interesu Ukrajine, bit će u interesu svjetskog gospodarstva i neće biti u interesu Rusije."
ZELENSKI S VOJSKOM
Na ratištima istočne, sjeveroistočne i južne Ukrajine ruske snage nastavile su s granatiranjem gradova i sela, priopćila je ukrajinska vojska kasno u utorak.
Šest ljudi je poginulo dok je Donjeck bio pod raketnom i topničkom vatrom, izvijestio je ruski gradonačelnik Aleksandar Kulemzin na svom Telegram kanalu.
"Pogledajte što su učinili", rekla je stanarka po imenu Irina, pokazujući prema zgradi u kojoj je njen stan uništen. "Tamo žive ljudi ... Idite u polja i borite se međusobno tamo, ne ovdje."
Dmytro Zhyvytsky, guverner regije Sumy na ruskoj granici, rekao je da je nekoliko ljudi ranjeno kada su ruske snage ispalile 226 granata na sedam naselja tokom dana.
Istražitelji ratnih zločina istražuju smrt stotina civila od početka gotovo 10-mjesečnog sukoba. Rusija negira da je ciljala civile tokom, kako ih naziva, specijalne operacije za oslobađanje Ukrajine od opasnih nacionalista.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy posjetio je u utorak trupe u blizini fronta u istočnoj Ukrajini.
Obraćajući se vojnicima kasnije u Kijevu, Zelenskij je rekao da je proveo dan s trupama u Donbasu, poprištu najžešćih borbi, i u regiji Harkov, gdje su Ukrajinci preoteli dijelove teritorija od ruskih snaga.
"Hiljade Ukrajinaca dalo je svoje živote kako bi mogao doći dan kada na našoj zemlji neće ostati niti jedan okupatorski vojnik i kada će svi naši ljudi biti slobodni", rekao je okupljenima Zelenskiy.