VOA: Vijest dana je službeni prijem BiH kao kandidata za ulazak u EU. Još prije par mjeseci ste spomenuli da trenutna geo-politička situacija može voditi bržoj kandidaturi - no pitanje je šta će se konkretno promijeniti u BIH s ovom odlukom, i šta se to dogodilo u samoj zemlji da je Uniju navelo na odluku?

Bassuener: „Mislim da odluka uopšte nije bila motivisana internom dinamikom progresa i vjerujem da je i sama Evropska unija morala da objasni da ovo nije nagrada za uspjeh političara, nego za narod. Međutim, to jeste nagrada za političare. Ovdje se zloupotrebljava jedan opravdan osjećaj očaja kod prosječnih građana, koji vape za bilo čim što izgleda kao korak naprijed. Vidjeli smo ovo i ranije, gdje se deklarativno spominje progres, a u stvari dolazi do regresije - a zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju”.

VOA: Postoje podaci koji ukazuju na to da je Bih nakon rata naovamo primila ogromne fondove od medjunarodne zajednice, no brojne procjene ukazuju na to da je oko 70 posto tih fondova namijenjenih za re-izgradnju otišlo u privatne džepove. Sada će stizati novi fondovi ali na koji način se može osigurati odgovornije i transparentnije trošenje evropskih razvojnih fondova sa istim političkim establišmentom?

Bassuener: Osim ako se uvedu posebne mjere, nema indikacija da će se ovim fondovima raspolagati išta odgovornije nego prethodnim infuzijama novaca. Fundamentalna stvar ovdje je da međunarodni akteri ovdje kupuju, tj. iznajmljuju na određeno vrijeme, jedan socijalni mir, jer ono što oni stvarno žele je pacifikacija, i također legitimiziraju trenutnu vlast, umjesto da promijene sistem koji podržava korupciju. Mi smatramo da je ovo samo produbljuje krizu, kao što je to učinila i promjena izbornog zakona, samo dalje pospješuje ovaj oligarhijsku neodgovornu politiku u kojoj se novac posuđuje u ime naroda, a narod nije korisnik tih fondova Upravo iz tog razloga je moj kolega napisao članak , a mi ga podržavamo u tom mišljenju, u kojem tvrdi da se ovim ta rupa pravi samo dubljom, jer ti fondovi nisu pozajmice koje se moraju vratiti.

VOA: U vrijeme dok su bile kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, zemlje kao što su Hrvatska i Rumunija su zaista morale pokazati konkretne rezultate borbe protiv korupcije, te je jedan broj visokorangiranih korumpiranih političara doista završio u zatvoru prije pridruživanja Uniji.Da li se tako nešto može očekivati u BiH?

Bassuener: Moralo bi se očekivati, ali bi to značilo da pravosuđe, koje je podređeno političkim interesima, mora pokazati odlučnost i moć…Evropska Unija za svaki naredni val kandidatura pooštrava mjere, tako da se možete lažno prikazivati sve dok ne dodje do konkretnog članstva , i dok druge članice Unije ne donesu sud o tome je li neka zemlja spremna za puno članstvo Ja za sada nemam povjerenja u to da ćemo vidjeti tu čistku u BiH , barem ne za one koji povlače poteze. Povrh toga, ovo je jedan sistematski problem, i kao što mi kažemo na engleskom, to vam je kao pucanje u lavor pun riba. Dakle, ako vam je korupcija cilj, i u tom pravcu pucate, ne možete promašiti, jer ovaj sistem je takav da omogućava korupciju - a mi se nismo s tim još uvijek sučelili.

VOA: Hoćete reći da je ovo praktički samo kandidatura, ali da nema nikakve veze sa članstvom? Nema članstva dok se ne dogode konkretne sistemske promjene?

Bassuener: Upravo tako.

VOA: Sve promjene koje smo do sada vidjeli u BiH su više u cilju potpore stvarima kakve su sada, nego stvarne promjene. Neke čak vode produbljavanju nacionalizma, ili njegovom poticanju - recimo poput sistema Dvije škole pod jednim krovom što ne doprinosi civilnom društvu, društvu kakvo je potrebno za konačno članstvo. Kako se takva situacija može prevazići ?

Bassuener: Vi ovdje imate dvije stvari, kao prvo šta termin Civilno društvo znači u BiH. To se po mom išljenju mora ponovno definirati. Mnogi u BiH koji promoviraju , bilo u društvenom ili političkom smislu, taj termin, nisu zapravo ništa uradili da bi taj prostor civilnog bio što je moguće sveobuhvatiniji, inkluzivniji. Debati civilnog nasdprav etničkog moram nazvati sterilnom debatom.

VOA: Moram vas prekinuti na trenutak, no, ono što se čuje jest Oh, BiH nije spremna, medjutim, ko je konkretno odgovoran da odluči je li BiH spremna ili ne: je li to Washington, ili EU, je li to Visoki predstavnik, ili možda sami gradjani BiH?

Bassuener: To bi trebali biti gradjani BiH, bez obzira kako sami sebe nazivali ili smatrali - jer ne treba apsolutna većina da bi dogovor o pravilima i zakona bio važeći u jednoj zemlji. Mi takvu debatu imamo i u Sjedinjenim Državama, mnoge drudge demokracije imaju taj problem. Gotovo da sam potpuno siguran da gradjani BiH medjusobno mogu pronaći Modus Vivendi - no za sada te odluke donose isključivo ljudi koji su na vlaasti, i mi s njima suradjujemo. Ideja je da bismo mi trebalo njih voditi, medjutim, oni nas, medjunarodnu zajednicu koja pokušavama pomoći, vode u tim odlukama. Mi smo u posljednjijh nekoliko mjeseci produbili sistem oligarha posebno promjenom u izbornom zakonu. No - potvrdjivati ideju, tvrdnju da se sistem ne mora fundamentalno promijeniti da bi zemlja krenula naprijed , je apsolutna iluzija, potpuna neistina. To zapadnim zemljama u stvari samo kupuje vrijeme

VOA:Vrijeme za šta?

Bassuener: Da se bave drugim problemima, recimo geo-političkom krizom u Ukrajini. Oni koji drže vlast diljem tog regiona , oni znaju da sada imaju vremena, oni su ti koji odredjuju uvjete naše uključenost, ne odredjujemo ih mi. I to usprkos činjenici da zapad ima mnoga orudja na raspolaganju koja bi mogla biti itekako moćna kada bismo ih upotrijebili. Čak ni one stranke u BIH koje stoje na osnovi da nisu etničke, do sada nisu istinski pokušale da promijene sistem. Evo na primjer, složio bih se sa jučer objavljenin člankom koji je napisao, ali, on je politička figura od 2006., dakle već godinama, i jako me zanima da čujem šta je to on uradio da bi se formiralo gradjansko tijelo u narodu potrebno za civilno društvo za koje on tvrdi da se zalaže. Ja jednostavno ne vidim da iti jedan politički segment trenutno daje viziju jedne alternativne države.

VOA: Šta se najbolje može očekivati za BiH, ko možda ima najbolju viziju za budućnost i želju da tu viziju ostvari?

Bassuener: Mislim da elementi za to postoje kod ljudi koji su već ranije poduzimali akcije , kao na primjer, akcije za spriječavanje degradacije prirodnog okoliša, koji su preduzimali akcije za poboljšanje svojih lokalnih zajednica. To je jedna vrsta otpora , i odredjeni broj puta se pokazala vrlo uspješnom. Medjutim, takvi elementi se moraju medjusobno povezati, da bi postali jedinstvena alternativna vizija bolje budućnosti zemlje. Te uvezane vizije još uvijek nema. Barem je nam na državnom nivou, nema poličkih eksponenata koji nose drugačiju viziju koja se zasniva prvenstveno na odgovornosti političara.

…Ljudi se mogu uvijek zajedno mobilizirati ako dijele mišljenje o onome što NE žele. Odatle se može početi. Ali, mora se imati jasan cilj o tome šta se đeli, ako se đeli bilo kakav rezultat. Ja vjerujem da BiH ima ogroman potencijal da bude ono što se obično naziva normalna zemlja, ali gradjani BiH moraju jasno odrediti šta je to, moraju re.definirati gradjanske ciljeve i kako do njih doći. To ne sme biti nešto što nacionalisti mogu lako zakamuflirati, i ponuditi kao svoju ideju - to mora direktno uključiti ljude sa Širokog Brijega, Gradičke , sa svih mjesta…Jer, ako oni budu vjerovali da su isključeni, nikakva se promjena neće moći dogoditi.

VOA: Gdje leži optimizam?

Bassuener: Moj optimizam leži u tome da većina gradjana BiH s kojima sam ja razgovarao, znaju tačno kako se igra odvija. Znaju tačno kako to utječe na njihove individualne živote. Svaki od njih vam može bez grepke izrecitirati šta je sve pogrešno u zemlji, i kako to pogadja njih i vrijedja njihovo dostojanstvo na dnevnoj osnovi. Problem sa medjunarodne strane je da mi ne činimo sve što možemo kako bi ti ljudi imali priliku da razviju te alternativne ideje. Medjutim, to bi vodilo destabilizaciji trenutnog stanja i Zapad to ne želi. Čovjek se mora upitati zašto je više optimizma bilo 2005, 2006, nego sada? Ja vjerujem da odgovor leži u činjenici da je primarnim korisnicima Dejtonskog sporazuma dozvoljeno da operiraju bez ikakvih ograničenja, bez ikakve odgovornosti. Nema napretka ukoliko to i dalje ostane slučaj.

Sedmorica optuženih bili su povezani sa dvije kompanije za veleprodaju mašina i opreme sa sjedištem u Moskvi, koje su radile pod rukovodstvom ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), agencije nasljednice sovjetskog KGB-a, prema optužnici od 5. decembra koja je otpečaćena u utorak.

Dvije kompanije, Serniya Engineering i Sertal LLC, zajedno sa nekoliko drugih koji se smatraju "instrumentalnim za ratnu mašinu Ruske Federacije", stavljeni su pod sankcije američkog Sekretarijata za finansije i Sekretarijata za trgovinu poslije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

U optužnici se navodi da je Serniya bila na čelu "mreže nedozvoljenih nabavki", izbjegavajući sankcije SAD i Zapada "kako bi nabavila osjetljive vojne tehnologije i tehnologije dvostruke namjene, uključujući napredne poluprovodnike, za rusku vojsku, sektor odbrane i istraživačke institucije".

Takozvana "mreža Serniya" je, prema optužnici, bila aktivna najmanje od 2017. godine, a jedan optuženi je navodno pokušao da prokrijumčari u Rusiju još prošlog mjeseca hiljade metaka koje se koriste u snajperskim puškama.

Da bi prikrili umiješanost ruske vlade i stvarnu identifikaciju krajnjih korisnika, Sernija i Sertal su upravljali ogromnom mrežom lažnih kompanija i bankovnih računa širom svijeta, pri čemu su Estonija, Finska, Njemačka i Hong Kong služile kao glavne zemlje u kojim je ta mreža vršila primopredaju robe, navodi se u optužnicama.

Optužnica dolazi u trenutku kada Sjedinjene Države i njihovi saveznici pokušavaju da uguše pristup Rusije zapadnim finansijama i tehnologiji primenom sveobuhvatnih sankcija i kontrole izvoza.

"Sekretarijat za pravosuđe i naši međunarodni partneri neće tolerisati kriminalne šeme za jačanje ratnih napora ruske vojske", rekao je američki državni tužilac Merrick Garland u saopštenju. "Sa trojicom optuženih koji su sada u pritvoru, poremetili smo mrežu nabavki koju su navodno koristili optuženi i ruske obavještajne službe za krijumčarenje municije za snajperske puške i osjetljivih elektronskih komponenti u Rusiju".

Dvojica optuženih američkih državljana Aleksej Brejman iz New Hampshirea i Vadim Jermolenko iz New Jerseyja privedeni su ranije u utorak.

Vadima Konoščenoka, osumnjičenog aktivnog oficira FSB-a koji živi u Estoniji, privele su estonske vlasti prošle nedjelje na zahtjev Sjedinjenih Država i on čeka na ekstradiciju, saopštio je Sekretarijat za pravosuđe.

U oktobru i novembru, Konoščenok je zaustavljen na estonsko-ruskoj granici sa sanducima u kojima su se nalazile hiljade metaka proizvedenih u SAD.

Četvero preostalih optuženih Rusa - identifikovanih kao Jevgenij Grinin, Aleksej Ipolitov, Boris Livšic i Svetlana Skvorcova - i dalje su na slobodi.

"Rad FBI-a, sa našim partnerima, na identifikaciji i zaustavljanju ilegalnih transfera oružja i tehnologije dvostruke namjene u Rusiju pokazuje da možemo i da ćemo doći do cijelog svijeta kako bismo zaštitili Amerikance", rekao je direktor FBI Christopher Wray u saopštenju. "Industrije koje bi ovi ilegalni transferi mogli da podrže - kvantno računarstvo, hipersonično oružje - predstavljali bi veliku opasnost u rukama naših protivnika."

Nije jasno da li je istraga prethodila invaziji Rusije na Ukrajinu. Međutim, Sekretarijat za pravosuđe je saopštilo da je istragu koordinisala radna grupa KleptoCapture, međuagencijska inicijativa za sprovođenje zakona pokrenuta poslije invazije.

"Nastavićemo stabilan tempo zaplijene, podizanja optužnica i hapšenja dok Kremlj kupuje rezervne dijelove u Sjevernoj Koreji", rekao je Andrews Adams, direktor operativne grupe KleptoCapture, u saopštenju.

U intervjuu za Glas Amerike prošle nedjelje, Adams je rekao da radna grupa vodi desetine istraga, od kojih su neke prethodile aktuelnom sukobu u Ukrajini.

Prema optužnici od 16 tačaka, Ipolitov, ruski državljanin, služio je kao veza između dvije kompanije sa sjedištem u Moskvi i sektora odbrane i tehnologije u zemlji.

Grinin i Skvorcova su navodno odlučivali kako da ispune naloge krajnjih korisnika u dva sektora, navodi se u optužnici.

Brejman i Jermolenko, dvojica američkih državljana, omogućili su izvoz predmeta dvostruke namene iz Sjedinjenih Država, pri čemu je Brejman koristio svoj stan u New Hampshireu kao "tačku za pretovar" - za prepakivanje i otpremanje zabranjenih tehnologija na lokacije u Evropi i Aziji odakle oni bi bili pretovareni i poslati dalje u Rusiju, navodi se u optužnici. Brejman je navodno poslao najmanje četiri pošiljke osjetljive elektronske opreme za testiranje i drugih predmeta dvostruke namjene nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Konoščenok, koji je živio u Estoniji, navodno je isporučio ili fizički prokrijumčario elektroniku dvostruke namjene američkog porijekla, taktičku municiju vojnog kvaliteta i druge izvozno kontrolisane artikle iz te baltičke zemlje u Rusiju.

U oktobru je Konoščenok zaustavljen na estonskoj granici sa 35 različitih tipova poluprovodnika i drugih elektronskih komponenti, kao i hiljadama američkih metaka od 6,5 mm koji se koriste u vojnim snajperskim puškama, navodi se u optužnici.

Krajem novembra, ponovo je zaustavljen na rusko-estonskoj granici sa oko 20 čaura u kojima se nalazilo hiljade metaka američkog porijekla, uključujući taktičke metke i 338 vojnih snajperskih metaka, navodi se u optužnici.

Optuženi se suočavaju sa optužbama za zavjeru radi prevare Sjedinjenih Država u vezi sa sprovođenjem izvozne kontrole i ekonomskih sankcija, za zaveru radi kršenja Zakona o reformi izvozne kontrole (ECRA), za krijumčarenje, i za nepoštovanje Automatizovanog sistema za izvoz koji se odnosi na transport elektronike.

Ako budu osuđeni za bankovnu prevaru ili zavjeru za bankovnu prevaru, optuženi se suočavaju sa maksimalno 30 godina zatvora.

Lynn Davis iz Glasa Amerike doprinijela je u pisanju ovog članka.

Oba zvaničnika su se oglasila pod uslovom da ne budu identifikovani jer odluka još nije zvanično objavljena. O tome je prvi izvijestio CNN.

Ukrajina je od svojih zapadnih partnera zatražila protivvazdušnu odbranu, uključujući sistem Patriot proizveden u SAD, pošto je Rusija koristila svoj raketni arsenal zajedno sa novonabavljenim iranskim bespilotnim letjelicama da gađa kritičnu civilnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske objekte koji su potrebni da se stanovništvo ima grijanje kako temperature padaju.

Brigadni general Ratnog vazduhoplovstva Pat Ryder, sekretar za štampu Pentagona, odbio je da komentariše isporuku Patriota, rekavši da "u ovom trenutku nema šta da objavi".

"Nastavit ćemo tražiti načine na koje možemo najbolje podržati Ukrajinu da zaštiti svoje stanovništvo i zaštiti svoju širu infrastrukturu kako bi mogli preživjeti ove napade", rekao je Ryder.

SAD su Ukrajini pružile milijarde dolara vojne podrške, uključujući oružje protivvazdušne odbrane u rasponu od Stingersa — raketnog sistema zemlja-vazduh koji je dovoljno lagan za nošenje — do većih NASAMS protivvazdušnih sistema, koji mogu da obezbijede vazdušnu odbranu od kratkih - mete srednjeg dometa.

Ali u utorak, glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ignat rekao je novinarima da Ukrajina još uvijek "nije u stanju da obori balističke [rakete] sredstvima protivvazdušne odbrane koja imamo u našem arsenalu".

"Stoga, najefikasniji način uništavanja ovih projektila je na mjestu lansiranja, gdje se one nalaze", dodao je.

NASAMS su dizajnirani da zaštite naseljene centre od prijetnji zrak-zemlja i mogu identificirati i ciljati fiksne i rotirajuće letjelice, krstareće rakete i dronove. NASAMS se, međutim, ne smatra efikasnim protiv balističkih projektila.

Penzionisani kontraadmiral Mark Montgomery, analitičar za odbranu u Fondaciji za odbranu demokratija, priznao je da Ukrajini nije bila "potrebna vrsta oružja" za odbranu od balističkih projektila, ali je kritizirao potencijalnu nabavku Patriota.

"Patriot je izuzetno složen i skup sistem za rad. Svaka runda Patriota je između 3 i 4 miliona dolara po komadu. To je veoma skup sistem. Potrošilo bi mnogo novca koji se izdvaja za njih, ja mislim, sa vrlo ograničenim povratom ulaganja", rekao je on za Glas Amerike.

Umjesto toga, predložio je da se pošalje više oružja protivvazdušne odbrane koje Ukrajina već prima i koristi sa velikim efektom, ili možda da se Ukrajini obezbijedi sistem protiv-raketa, artiljerije, minobacača (C-RAM) koji su SAD koristile na Bliskom istoku .

"Za mene Patriot nije sjajan odgovor", rekao je. "Više NASAMS-a, više S-300."

Obeng Krampa uvozi polovni namještaj za prodaju u svom rodnom gradu Akri. Međutim, muči se da ostane "u plusu". Inflacija u Gani dostigla je 40 odsto ove godine, a vrijednost valute je skoro upola smanjena u odnosu na američki dolar.

„Suma koju biste platili za uvoz, recimo jednog kontejnera, ovih dana je dvostruko veća. Ista roba, ista količina, ali je cijena udvostručena”, kaže biznismen Obeng Krampa.

Širom svijeta, centralne banke su znatno podigle kamatne stope kako bi pokušale da spriječe inflaciju koju pokreću visoki troškovi energije. Američke Federalne rezerve podigle su osnovnu kamatnu stopu šest puta u 2022. i tako ojačale dolar.

Manmohan Sodi sa Gradskog univerziteta Londona kaže da ljudi kupuju i prodaju robu, ali da postoji razlika u vremenu između te dvije transakcije.

„Ako se tokom tog vremena vrijednost valute promijeni, proizvođač ili kupac mogu da izgube novac. Sve to je povezano sa inflacijom. I ne samo sa inflacijom već i sa očekivanjem inflacije. Tako, ako prodajete hamburgere, koliko ćete da ih naplatite sada? Da li treba da mijenjate cijenu svaki dan?”, navodi Sodi.

Nesigurnost je pogodila svjetsku ekonomiju - prognoza je da će porasti samo 2,2 odsto 2023. godine, u odnosu na više od 5 posto prošle godine.

Generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Matias Korman ističe da povećanje globalnih kamatnih stopa povećava troškove pozajmljivanja i stavlja mnoga domaćinstva, kompanije i vlade pod povećani pritisak.

„Ruski rat protiv Ukrajine također pogoršava uslove za zemlje sa niskim prihodima. Mnoge od njih su posebno ranjive na visoke cijene hrane i energije i pored toga, vezane za globalne finansijske uslove, što povećava rizik od daljih zaduženja u tim zemljama”, kaže on.

To je veoma primjetno u Šri Lanki, koja je trenutno zahvaćena najvećom finansijskom krizom od sticanja nezavisnosti 1948. Vlada nije platila svoje dugove u maju, kada je inflacija dostigla 70 odsto.

„Ne možemo da priuštimo piletinu, ribu ili bilo koje drugo meso. Jedemo samo povrće. Teško nam je čak i da pošaljemo našu djecu u školu i da im obezbijedimo odgovarajuću hranu. Prolazimo kroz veoma težak period”, kaže Nagama, poljoprivrednica iz Šri Lanke.

Širom svijeta, radnici zahtijevaju više novca, dok inflacija „jede” njihove plate. U Velikoj Britaniji, medicinske sestre i radnici hitne pomoći organizuju štrajkove u decembru.

Čukvudubem Ifeadžuna, medicinski tehničar, objašnjava da je nije mogao da pruđi mnoge stvari svojoj djeci zbog visokih cijena.

Inflacija će, kako se predviđa, neznatno opasti u 2023. Međutim, uz rat u Ukrajini koji još traje i visokim cijenama energije, nova godina neće donijeti veliko olakšanje milijardama ljudi koji se bore da sastave kraj s krajem.

Događaj, koji često traje i po nekoliko sati, bio je Putinov zaštitni znak i dao mu je priliku da odgovara na pitanja domaćih i stranih novinara.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se konferencija za novinare neće održati „prije nove godine”.

Peskov je, međutim, primijetio da Putin redovno razgovara sa medijima, uključujući i posjete u inostranstvu, i rekao da će ruski predsjednik ipak naći priliku da razgovara sa novinarima.

Međutim, nije rekao zašto neće biti održana tradicionalna konferencija za novinare.

U decembru se navršava 10 mjeseci ruskog rata u Ukrajini, a Putinova administracija se suočava sa pitanjima o vojnoj strategiji Moskve.

Ruske snage nisu uspjele da zauzmu glavni grad Kijev, a u novembru su bile prinuđene da se povuku iz Hersona.

Putinova vlada je takođe na meti kritika zbog masovne mobilizacije Rusa da se bore u Ukrajini.

Prošlogodišnja konferencija za novinare trajala je četiri sata, tokom koje je Putinu postavljeno pitanje o desetinama hiljada ruskih vojnika koji se gomilaju u blizini ukrajinske granice.

Putin je rekao da želi da izbjegne sukob i ponovio je poziv na bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja.

„SAD će izdvojiti 55 milijardi dolara Africi tokom naredne tri godine, u širokom spektru sektora, kako bi se uhvatili u koštac s ključnim izazovima našeg vremena", rekao je Sullivan. „Ove obaveze se zasnivaju na dugogodišnjem vodstvu i partnerstvu Sjedinjenih Država u razvoju, ekonomskom rastu, zdravlju i sigurnosti u Africi.”

Odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je naglasio da ovaj novac nije uslovljen da afričke nacije osude Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu. U martu, ubrzo nakon što je invazija počela, 17 afričkih država se uzdržalo od glasanja za osudu Rusije u Ujedinjenim nacijama.

„Ne stavljamo pištolj nikome u glavu”, odgovorio je Sullivan, dodajući: „Svakoj zemlji na svijetu ćemo sa strašću i upornošću ukazati na to da treba da govori protiv ovih flagrantnih kršenja Povelje UN. Ne namećemo uslovljavanje sa stanovišta ovog samita.”

Borci protiv korupcije kažu da ove velike obaveze u dolarima blijede u poređenju sa procijenjenih 88 milijardi dolara koje godišnje iscure s kontinenta u nezakonitim finansijskim tokovima - kroz kupovinu nekretnina, offshore ulaganja ili anonimne fiktivne kompanije.

„Ako pogledate nedavne brojke, pomoć američke vlade podsaharskoj Africi kretala se između 6,5 i 7,5 milijardi dolara godišnje”, rekao je Ian Gary, izvršni direktor Koalicije za finansijsku odgovornost i korporativnu transparentnost.

„S druge strane, Afrika gubi mnogo više od toga svake godine kroz nezakonite finansijske tokove. Zato je važno prepoznati da ako želite podržati razvoj Afrike, ako želite podržati ekonomski razvoj, ako želite da Afrika bude u mogućnosti kako bismo se pozabavili klimatskom krizom i dužničkom krizom, moramo učiniti svoj dio kao Amerikanci kako bismo osigurali da afričke vlade imaju resurse da se nose s tim izazovima”, rekao je Gary.

Sullivan je rekao da će samit, koji traje do četvrtka, uključivati mali multilateralni sastanak između predsjednika Joea Bidena i odabrane grupe afričkih lidera, koji tek treba biti identificirani.

Lideri će razgovarati, između ostalog, o izborima koji će se održati na kontinentu 2023. godine, rekao je Sullivan. Riječ je predsjedničkim izborima u Kongu, Sudanu i najnovijoj zemlji na svijetu, Južnom Sudanu.

U srijedu navečer, dodao je Sullivan, šefovi svake od 50 delegacija biće pozvani na večeru s u Bijelu kuću.

Poslije glasanja, ispred skupštine je došlo do okršaja policije i učesnika protesta protiv izmjena Zakona o predsjedniku.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je da je glasalo 44 poslanika, od kojih je 41 bilo za usvajanje Zakona, a tri glasa protiv.

“Objavljujem da je Skupština ponovo izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore”, rekla je Đurović.

Poslanici su usvojili i predlog odluke poslanika Demokratskog fronta Slavena Radunovića da se, kako bi se spriječile opstrukcije, “iz razloga hitnosti Zakon objavi najkasnije dan nakon isteka roka u kojem je predsjednik Crne Gore dužan da proglasi zakon”.

Uoči sjednice Skupštine ispred crnogorskog parlamenta, u organizaciji pokreta "Ima nas", počeo je još jedan protest zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, kojim se, kako navode, "namjerava rušenjem institucija i ustavnog poretka urušiti temelji države".

Nakon što su izglasane izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, grupa demonstranata pokušala je da probije zaštitnu ogradu ispred zgrade Skupštine koju čuvaju jake policijske snage.

Prema navodima učesnika protesta, policajci su u jednom trenutku upotrijebili biber sprej i šok bombe da bi rastjerali grupu demonstranata.

Policija je nakon incidenta saopštila da je dio okupljenih demonstranata, maskiranih fantomkama, uklonio dio zaštitne ograde ispred Skupštine, a potom kamenicama, flašama, pirotehničkim i eksplozivnim sredstvima i prskanjem ručneg spreja - suzavca napao policajce.

Uprava policije (UP) navodi da su incidenti počeli nakon što je organizator protesta pozvao okupljene da se raziđu, i da je pogođeno više policijskih službenika, kao i zgrada Skupštine.

UP u saopštenju ističe i da je, nakon što su policijske starješine izdale naređenje tim osobama da prestanu sa napadom na policijske službenike, a o koje su se oni oglušili, "policijskim službenicima izdato naređenje da upotrijebe najblaže sredstvo prinude – ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kako bi se odbio aktivni napad ove grupe lica."

"Do ovog trenutka, po raspoloživim informacijama, nema lica ili policijskih službenika koji su u ovom incidentu zadobili teške tjelesne povrede", zaključuje se u saopštenju.

Poslije zasijedanja skupštine nekoliko stotina gradjana i dalje je protestovalo ispred zgrade parlamenta, uzvikujući parole protiv odluke parlamenta koju nazivaju “izdajničkom”.

Zgradu Skupštine Crne Gore čuva kordon od više stotina pripadnika policije u punoj opremi, a policija je blokirala i uži centar grada.

Sjedinjene Države pozvale su "na hitan povratak mirnom i konstruktivnom diskursu".

"Pozivamo sve crnogorske čelnike i građane na nastavak razgovora i pronalaženje mirnih rješenja za političke probleme", navodi se u saopštenju američke ambasade u Crnoj Gori.

Demonstranti su u kolonama automobila od ranih jutarnjih sati blokirali glavne saobraćajnice u Podgorici kako bi, kako su saopštili, “poslali snažnu podršku da je “12. decembar dan D kada je u pitanju normalno funkcionisanje države, ustavnog poretka i pravnog sistema”.

Venecijanska komisija preporučila je prošle nedjelje da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, jer bi u suštini predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane.

Izmjene Zakona o predsjedniku, koje su opozicija, pojedini pravni eksperti, ali i predstavnici EU ocijenili neustavnim, predviđaju prenos dijela nadležnosti za izbor mandatara za sastav vlade sa predsjednika na Skupštinu.

Vladajuća većina, predvođena proruskim Demokratskim frontom, ranije je odbacila kritike da su izmjene zakona neustavne, navodeći da je cilj usvojenih izmjena Zakona ubrzanje raspleta političke i institucionalne krize u zemlji.

Ponovo nisu izabrane sudije Ustavnog suda

Skupštine Crne Gore prethodno nije uspjela ni u drugom pokušaju, na sjednici u ponedeljak, da izabere četvoro sudija Ustavnog suda, koji nisu dobili potrebnu tropetinsku većinu, odnosno podršku 49 poslanika.

Za izbor sudija Ustavnog suda, koji mjesecima nema kvorum, predlagačima iz partija većine bila je potrebna podrška poslanika opozicione DPS, koji su je uslovili povlačenjem Zakon o predsjedniku i određivanjem datuma vanrednih parlamentarnih izbora.

Predsjednica Skupštine Crne Gore kazala je da ishod glasanja pokazuje da nijedan kandidat za sudiju nije dobio podršku kvalifikovane većine i da Ustavni odbor mora da ponovi cijelu proceduru prijavljivanja i izbora kandidata.

Đurović je rekla da je “u ovih sedam mjeseci, od kada je na funkciji, tri puta sazivala predsjednika partija na sastanke, na kojima je pokazivana volja za rješenjima”.

“Međutim, ta deklarativna volja za rješenjima, nije se pokazala u praksi”, kazala je Đurović.

Đurović je, takođe, rekla da “nije bilo volje od najvećeg opozicionog kluba DPS-a, jer su se držali striktno toga da su spremni da glasaju samo o dva kandidata – jednog na predlog većine, a drugog na predlog opozicije”.

“Uzaludno je ovo beskonačno odlagati, jer volje definitivno nema”, ocijenila je predsjednica Skupštine Crne Gore.

Poslanik URA Miloš Konatar ocijenio je da u ponedeljak u Crnoj Gori nema važnijeg pitanja od izbora sudija Ustavnog suda, izražavajući žaljenje što poslanici koji nisu prisustvovali sjednici, kako je rekao, ne poštuju odluku medjunarodnih partnera.

"Meni je žao što svi poslanici danas nijesu prisutni i što ne poštuju preporuku međunarodnih partnera. Žao mi je što poslanici opozicije nijesu prihvatili moju ponudu da kompletiramo sudije Ustavnog suda", rekao je Konatar.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić nakon glasanja je kazala da je “u ovom domu zakazala ne samo Skupština, već i sve institucije u Crnoj Gori”.

“Danas je sve urušeno u Crnoj Gori. Danas se definitivno desio i u Skupštini ustavni puč”, kazala je Strujić Harbić.

Poslanici opozicije iz redova Bošnjačke stranke, Liberalne partije i SDP prije glasanja tražili su odgađanje izjašnjavanja o sudijama Ustavnog suda i apelovali na kolege da još jednom pokušaju da postignu dogovor.

Na glasanju u ponedeljak predložene sudije dobile su podršku 42 poslanika, jednog više nego u oktobru kada je parlament prvi put glasao o sudijama kojima je tada trebala podrška dvotrećinske većine poslanika.

Apel da se "deblokira" Ustavni sud

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je ranije u ponedeljak da URA neće glasati za Zakon o predsjedniku ako se izaberu četvoro sudija Ustavnog suda, i apelovao da se izabere bar jedan sudija.

On je rekao da je URA-e ponudila da odustane od glasanja o Zakonu o predsjedniku i pristupi dogovoru o izborima ako DPS pristane da budu izabrani svi kandidati za sudije, ili da bude izabran jedan nakon čega bi Ustavni sud mogao da odluči i o Zakonu o predsjedniku. Abazović je ocijenio da DPS želi “gužvu u Crnoj Gori”, kao i da je prikaže nefunkcionalnom, kako se, kako je rekao, ne bi nastavila borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Rušenje Vlade je imalo to za cilj”, rekao je Abazović i dodao da je predsjednik Crne Gore već jednom prekršio zakon kada je prvi put odbio da potpiše Zakon o predsjedniku. “Svi koji su kršili zakon, to dođe na naplatu. Ako ne želi da potpiše, neka bude spreman da nosi konsekvence”, poručio je Abazović.

Abazović je rekao da razumije poziciju medjunarodne zajednice i dodao da bi Ustavni sud i Sudski savjet bili deblokirani da DPS nije srušio njegovu vladu poslije potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.

Na pitanje kakvu reakciju očekuje od međunarodne zajednice s obzirom da u novu godinu ulazimo sa nefunkcionalnim institucijama, Abazović kaže da razumije njihovu poziciju.

“Kada je riječ o poštovanju Venecijanske komisije apelujem na sve - nemojte da čitate samo ono što je interpretacija određenih medija u Crnoj Gori. Uzmite dokument VK i pročitajte ključnu rečenicu gdje kažu - prvo deblokirajte Ustavni sud, a da imate funkcionalan Ustavni sud ne bismo ni davali mišljenje, nego smo se javili jer nemate Ustavni sud".

Zato je naš apel da se deblokira Ustavni sud”, poručio je Abazović i najavio da da će izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Gabrijel Eskobar, u narednih nekoliko dana doći u Crnu Goru i da će u toku ove sedmice biti “još interesantnih posjeta”.

Uzroci krize

Kriza vlasti u Crnoj Gori kulminirala je padom vlade Dritana Abazovića nakon njegovog prihvatanja teksta Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji su u DPS-u i ostatku opozicije smatrali protivnim nacionalnim interesima.

Usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku uslijedilo je nakon što je predsjednik Đukanović odbio predlog većine da mandatar bude njihov kandidat Miodrag Lekić, i uputio predlog za raspuštanje Skupštine, koji nije dobio podršku u parlamentu.

Ustavni sud koji je u blokadi od septembra ove godine, od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje.

Ukoliko Ustavni sud ne funkioniše, nije moguće ocijeniti ustavnost nedavno usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu.

Takođe, nije moguće odlučiti ni o inicijativama većine o ocjeni ustavnosti postupanja predsjednika Mila Đukanovića kada je odbio da za mandatara predloži njihovog kandidata Miodraga Lekića.

Bez funkcionalnog Ustavnog suda, takođe, nije moguće proglasiti konačne rezultate lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština koji su održani 23. oktobra.

"G. Chollet je potpuno cijepljen i ima samo vrlo blage simptome. Veseli se ponovnom planiranju svog putovanja i posjetu regijama Balkana početkom sljedeće godine.

Posebni izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar ostat će ove sedmice u regiji i nastaviti surađivati s dužnosnicima Srbije i Kosova te našim partnerima iz EU-a." navedeno je u dopisu.

Chollet je to objavio i na Twitteru.

Chollet je u sklopu putovanja na Zapadni Balkan trebao posjetiti i Bosnu i Hercegovinu.

POGLEDAJTE JOŠ:

Blinkenov savjetnik dolazi u BiH: "Pomoć u stvaranju funkcionalne BiH"

Zamah raste iza Messijevog nastojanja da svoju karijeru završi najvećom nagradom u igri. 35-godišnji argentinski playmaker odveo je svoju momčad do polufinala, gotovo na isti način na koji je Diego Maradona — čovjek s kojim se Messija tako često uspoređuje — doveo južnoameričku naciju do drugog i posljednjeg naslova Svjetskog prvenstva 1986. .

Sada je na putu Argentini Hrvatska, zemlja s populacijom od 4 miliona koja slovi kao najtvrdoglaviji i najizdržljiviji protivnik, a istovremeno se može pohvaliti jednim od najgracioznijih igrača u nogometu Lukom Modrićem.

Timovi se bore na stadionu Lusail — ujedno i na mjestu održavanja nedjeljnog finala — u susretu između dva posljednja drugoplasirana turnira: Argentine 2014. i Hrvatske 2018.

Moglo se očekivati da će Argentina biti u ovoj poziciji. Momčad je stigla na Svjetsko prvenstvo kao prvak Copa Americe, u nizu od 36 utakmica bez poraza i s Messijem koji je došao u vrhunskoj formi iz Paris Saint-Germaina.

Bilo je puno manje buke oko Hrvata, ali oni nastavljaju iznenađivati kao i prije četiri godine kada su slavili s 3:0 nad Argentinom u grupnoj fazi. Također su stigli do polufinala Svjetskog prvenstva 1998. godine.

Obje momčadi su prošle kroz neugodne trenutke. Najmračnije razdoblje za Argentinu bilo je odmah na početku turnira, nakon poraza od Saudijske Arabije rezultatom 2-1, što će biti zabilježeno kao jedno od najvećih iznenađenja Svjetskog prvenstva.

Nadahnuta Messijem i jednim od najvatrenijih navijača u Kataru, Argentina je pobijedila u posljednje dvije utakmice u skupini, na kraju prošla Australiju s 2-1 u osmini finala, a zatim je trebala penale da prođe Nizozemsku u divljoj četvrtfinalnoj utakmici.

Messi sada ima četiri gola na turniru u Kataru, jedan manje od najboljeg strijelca Kyliana Mbappéa. Oni su vjerojatno dva istaknuta igrača na Svjetskom prvenstvu na kojem su mnogi drugi vrhunski igrači opravdali svoju uzvišenu reputaciju.

Modrić je primjer za to.

Možda ne bi postigao gol. Čak nije imao ni asistenciju. Ali nemojte podcijeniti važnost za Hrvatsku malog mađioničara koji održava stvari na sredini i uspijeva uspostaviti kontrolu nad momčadi koja se bori do posljednje minute.

U 2018. svaka nokaut utakmica Hrvatske išla je u produžetke prije nego što je momčad izgubila od Francuske u finalu, a ista se stvar događa u Kataru, s pobjedama u lutrija jedanaesteraca nad Japanom u šesnaestini finala i Brazilom u četvrtfinalu.

Hrvatska je izgledala ugodnije protiv Brazila nego protiv Japana, što pokazuje da bi momčad mogla biti sretnija trpeći pritisak i odabrati svoje trenutke za proboj naprijed umjesto da kontrolira utakmice i bude osjetljivija na protunapade.

Zadržavanje Messija bit će ključno, a velik dio odgovornosti tu leži na veznom Marcelu Brozoviću, koji je tako dobro štitio hrvatsku obranu protiv Brazila.

Argentina će zbog suspenzije ostati bez dva igrača: lijevog beka Marcosa Acuñe i desnog beka Gonzala Montiela. Acuña je veći promašaj, koji je impresionirao otkako je došao u momčad nakon poraza od Saudijske Arabije, a vjerojatno će ga zamijeniti Nicolás Tagliafico.

Glasači mlađi od 30 godina glasali su 53% za demokratske kandidate za Zastupnički dom u usporedbi sa samo 41% za republikanske kandidate diljem zemlje, prema AP VoteCast, sveobuhvatnom nacionalnom istraživanju biračkog tijela.

No ta je razina podrške demokratima pala u usporedbi s 2020., kada su ti glasači podržali predsjednika Joea Bidena u odnosu na njegovog prethodnika Donalda Trumpa, 61% prema 36%.

A 2018., kada su demokrati iskoristili skok u sredini mandata kako bi ponovno preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom, birači od 18 do 29 godina dali su 64% za stranku u usporedbi s 34% za GOP.

Bidenova stranka ipak je premašila srednjoročna očekivanja, držeći Senat i predajući samo malu republikansku većinu u Zastupničkom domu. Sam predsjednik pozdravio je odaziv mladih birača kao "povijesni". Ipak, linija trenda za mlađe birače mogla bi biti rani pokazatelj izazova demokrata da održe koaliciju crnaca, žena, fakultetski obrazovanih glasača, stanovnika gradova i predgrađa koja je podržavala stranku u godinama otkako je Trump pobijedio na izborima za Bijelu kuću.

Slabost u bilo kojem dijelu tog glasačkog bloka mogla bi imati implikacije tokom sljedeće predsjedničke utrke. Biden, koji će na dan izbora 2024. biti nekoliko sedmica prije svog 82. rođendana, kaže da se namjerava ponovno kandidirati. Trump (76) već je najavio svoju kandidaturu.

"Možda je došlo do smanjenja broja mladih birača", rekao je Michael McDonald, profesor političkih nauka na Sveučilištu Florida i stručnjak za glasanje i podatke.

McDonald je upozorio da se ne opaža previše o onome što bi moglo biti anomalija. No, rekao je da je promjena možda potaknuta problemima poput visoke inflacije, koja je posebno teško pogodila mlade jer je manje vjerovatno da će njihove plaće rasti dovoljno brzo da održe korak s rastućim cijenama.

"Najmlađi ljudi također imaju najslabije stranačke privrženosti, tako da mogu biti podložniji stranačkim promjenama na nacionalnoj razini", rekao je McDonald. "Nema razloga zašto se republikanci ne mogu oporaviti među mlađim ljudima."

Doista, VoteCast pokazuje da samo oko četvrtina demokrata mlađih od 30 godina kaže da im je biti demokrat "iznimno" ili "vrlo" važno, u usporedbi s otprilike trećinom starijih demokrata.

Podaci su pokazali da birači mlađi od 30 godina nisu dovoljno odlučno podržali demokrate da utječu na ključne utrke na nacionalnoj razini, ali vijesti nisu bile loše za stranku. Glasači u srednjem mandatu mlađi od 45 godina - dobna skupina koja uključuje Generaciju Z i milenijalce - podržali su Bidenovu stranku po stopama koje su premašile njegovu podršku 2020. u utrkama za guvernera Pennsylvanije, Michigana i Kansasa, kao i u utrci za Senat u Pennsylvaniji.

Demokratski kandidat John Fetterman pobijedio je republikanskog slavnog kardiohirurga dr. Mehmeta Oza u nadmetanju za Senat Pennsylvanije, dok je dobio 62% glasova od 18 do 44. To je bilo malo bolje od Bidenovih 56% s takvim glasačima 2020. U Pennsylvaniji U utrci za guvernera, demokrat Josh Shapiro također je pobijedio dok je nadmašio Bidenovu podršku 2020., zaradivši 64% te dobne skupine.

Guvernerka Kansasa Laura Kelly osvojila je drugi mandat skromno nadmašivši margine iz 2020. s glasačima mlađima od 45 godina u crvenoj državi, 52% prema Bidenovih 45%. Guvernerka Michigana Gretchen Whitmer također je uvjerljivo osigurala reizbor dok je prikupila nešto veći postotak birača u državi od mlađih od 45 godina 2022., 61%, nego što je to učinio Biden 2020., 54%.

Michigan dopušta ljudima da se registriraju za glasanje na dan izbora, što je dovelo do tako dugih redova na sveučilišnim kampusima da je posljednji glasački listić na Sveučilištu u Michiganu bio u 2:05 ujutro.

Ali države koje su dopuštale registraciju u zadnji čas nisu svugdje uzdigle demokrate. Stranački kandidati bili su ispod Bidenovih margina među glasačima mlađima od 45 godina u nekim ključnim utrkama, uključujući utrke za guvernere u New Hampshireu i Nevadi, koje dopuštaju registraciju do dana izbora.

U utrci za guvernera Nevade, demokratski sadašnji predsjednik Steve Sisolak poražen je s potporom svojoj stranci među glasačima mlađima od 45 godina od 54%, što je donekle zaostajalo za Bidenovom podrškom od 61% 2020. Isti obrazac dogodio se u New Hampshireu: 43% za demokrata Toma Shermana vs. 59% za Bidena. Tamo je republikanski guverner Chris Sununu lako ponovno izabran.

Cristina Tzintzún Ramirez, predsjednica NextGen America, progresivne organizacije koja radi na mobilizaciji mladih birača, rekla je da je grupa kontaktirala 90% birača s pravom glasa u dobi od 18 do 35 godina u Pennsylvaniji, zvala ih je, slala im poruke ili ih osobno viđala u kampusima fakulteta. VoteCast je pokazao da je 34% birača u Pennsylvaniji u dobi od 18 do 29 godina reklo da su kontaktirani isključivo u ime demokratskih kandidata u cijeloj državi, više od starijih birača.

Tzintzún Ramirez je rekao da su mladi glasači najviše zabrinuti za ekonomiju i rasnu pravdu, barem dok Vrhovni sud nije poništio značajnu odluku Roe v. Wade u junu. Nakon toga je rekla: "Abortus je izbio u prvi plan."

VoteCast je otkrio da je oko polovice mladih birača u nekim od najkonkurentnijih država izjavilo da je Roeov preokret imao veliki utjecaj na njihovu odluku da izađu na izbore. U Michiganu, gdje je na dan izbora usvojen amandman za ustavnu zaštitu prava na pobačaj u državi, otprilike polovica birača mlađih od 45 godina rekla je da su "ljuti" zbog toga što je Roe poništen.

VoteCast je otkrio da se 36% svih glasača ispod 45 godina identificira kao progresivni demokrati, u usporedbi s 20% starijih glasača. Također je pokazalo da su mlađi birači - osobito oni ispod 30 godina -rekli da imigranti više pomažu nego štete SAD-u i da je rasizam u zemlji vrlo ozbiljan problem.

"Za nas se ne radi samo o političaru ili stranci", rekao je Tzintzún Ramirez. "Radi se o ostvarivanju vizije za našu zemlju koja je pravednija i koja će odražavati stvarnost generacije koja se suočava s klimatskom krizom, rastućom rasnom nepravdom, nejednakošću i demokracijom u opadanju."

Nepotpuna zaljubljenost u jednu ili drugu stranu također se pokazala u rezultatima VoteCasta. Čak i na mjestima gdje je demokratska podrška među mladim glasačima bila snažna, birači od 18 do 44 godine bili su manje oduševljeni kandidatima koje su podržavali od starijih glasača.

To je bilo točno u swing državama Arizone, gdje su demokrati pobijedili u utrci za Senat i guvernera, i u Wisconsinu, gdje je stranka osvojila mjesto guvernera, ali je republikanski senator Ron Johnson ponovno izabran. I u Georgiji, gdje je republikanski guverner Brian Kemp ponovno izabran, ali je demokratski senator Raphael Warnock osigurao drugi mandat u drugom krugu.

Santiago Mayer, student političkih nauka na Kalifornijskom državnom sveučilištu, Long Beach, koji je osnovao studentsku zagovaračku skupinu Voters of Tomorrow, rekao je da ga ta otkrića nisu iznenadila s obzirom na to da su mladi birači skloni neovisnosti. Ali također je rekao da su mnogi također duboko progresivni, što znači da su trenutno "republikanci objavili rat Generaciji Z."

"Mladi birači glasaju protiv republikanaca, a demokrati su očito bolja opcija", rekao je 20-godišnji Mayer, čija je grupa koristila volontere diljem zemlje da nazove i pošalje SMS biračima u Georgiji u dobi od 18 do 29 godina oko 2,5 miliona puta. "Ali na kraju, kada budemo imali dvije godine kada će se republikanci, nadamo se, vratiti zdravom razumu, naglasak će biti na izboru dužnosnika koji zapravo predstavljaju ono što generacija Z želi."

Među glasačima Fettermana u Pennsylvaniji, 57% onih u dobi od 45 i više godina reklo je da s entuzijazmom podržava demokrata, ali samo 43% mlađih glasača je to učinilo. Od mlađih od 45 godina, isto toliko, 43 posto, Fettermana je poduprlo s rezervom, a 12 posto jer su bili protiv ostalih kandidata.

Unatoč prividnom jazu u entuzijazmu mladih birača, David Jackson, profesor sa sveučilišta Bowling Green State čije se istraživanje usredotočuje na veze između zabave i političkih preferencija, rekao je da je "prerano reći da smo odustali od politike slavnih". Napomenuo je da je autor "Hillbilly Elegy" JD Vance prošlog mjeseca izabran u Senat iz Ohija.

Prema VoteCast-u, najmlađi glasači u Ohiju – oni u dobi od 18 do 29 godina – približno su se jednako podijelili za Vancea i demokrata Tima Ryana, dok su birači u dobi od 30 do 44 godine vjerojatnije podržali Ryana, 58%.

Ipak, Jackson je dodao da, kako se politika sve više sukobljavala, birači pokazuju da su manje skloni duboko se zaljubiti u kandidate i umjesto toga glasaju više "sa stajališta samoodbrane".

“Uvijek je postojala pretpostavka da će mlađe ljude vjerovatnije dirnuti slavne osobe”, rekao je Jackson. “Ali to nije nužno slučaj od uspona Trumpa, budući da je on ultimativni kandidat za slavne osobe.”

Uhićenje Abu Agele Mas'uda Kheira Al-Marimija uslijedilo je nakon desetljeća dugog napora Ministarstva pravosuđa da ga kazneno goni. Prije dvije godine, tadašnji državni odvjetnik William Barr najavio je kaznenu prijavu protiv Mas'uda, optužujući ga za izradu bombe koja je srušila Pan Amov let 103, usmrtivši 259 osoba u avionu, uključujući 190 Amerikanaca, i još 11 na tlu.

Avion je eksplodirao 21. decembra 1988. iznad malog škotskog grada 38 minuta nakon što je poletio iz Londona na letu za New York i ostao je najsmrtonosniji napad na britanskom tlu.

Pojedinosti o Mas’udovu uhićenju nisu odmah bile poznate. Suočen je s dvije kaznene tačke, uključujući uništenje aviona koje je rezultiralo smrću. Kad je Ministarstvo pravosuđa prvi put objavilo optužbe protiv njega 2020., bio je zatvoren u libijskom zatvoru zbog nepovezanih zločina, ali nije bilo jasno kako je američka vlada pregovarala o njegovom izručenju.

Škotske vlasti rekle su u priopćenju da su obitelji poginulih dobile vijest da SAD drže Mas'uda u pritvoru. Godine 2001. Abdelbaset al-Megrahi je osuđen za bombaški napad na let, jedina osoba koja je proglašena krivom za napad.

"Škotski tužitelji i policija, radeći s vladom Ujedinjenog Kraljevstva i američkim kolegama, nastavit će provoditi ovu istragu, s jedinim ciljem privođenja pravdi onih koji su djelovali zajedno s al-Megrahijem", priopćeno je iz Ureda krune Škotske i Fiskalne službe prokuratora. .

Sumnjiva uloga Mas’uda u bombaškom napadu na Lockerbie bila je jedan od fokusa trodijelnog dokumentarca “Frontline” na PBS-u 2015. Seriju je napisao i producirao Ken Dornstein, čiji je brat ubijen u napadu.

"Ako još postoji jedna živa osoba koja bi mogla ispričati priču o bombardiranju leta 103 i zaustaviti desetljeća neodgovorenih pitanja o tome kako je to točno izvedeno - i zašto - to je gospodin Mas'ud", napisao je Dornstein u e-poruci za The New York Times nakon što je doznao za Mas'udovo hapšenje i da će biti procesuiran u Sjedinjenim Državama. "Pitanje je, pretpostavljam, je li konačno spreman progovoriti."

Mas'ud je 2012. rekao libijskom službeniku za provođenje zakona da on stoji iza napada. Nakon što su pet godina kasnije američki istražitelji saznali za priznanje, ispitali su libijskog dužnosnika koji ga je izmamio, što je dovelo do optužbi. Nije jasno hoće li njegovo priznanje, dobijeno u zatvoru u ratom razorenoj Libiji, biti prihvatljivo na američkom sudu.

U razgovoru s libijskim dužnosnicima, obavljenom nakon pada vlade koju je vodio Moammar Gadhafi, američki su dužnosnici rekli da je Mas'ud priznao da je napravio bombu i da je surađivao s još dvojicom zavjerenika u izvođenju napada. Rekao je da je operaciju naredila libijska obavještajna služba i da je Gadafi zahvalio njemu i ostalim članovima tima nakon bombaškog napada, prema izjavi pod zakletvom FBI-a podnesenoj u slučaju.

Mas’ud je rođen u Tunisu, ali ima libijsko državljanstvo. On je treća osoba optužena za bombaški napad, zajedno s al-Megrahijem i Al-Amin Khalifa Fhimahom, koji su optuženi 1991. Ali Libija je odbila zahtjeve SAD-a i Britanije za izručenje.

Na kraju im je suđeno u Nizozemskoj prema škotskom zakonu. Fhimah je oslobođen, a al-Megrahi osuđen na doživotni zatvor.

Godine 2009., unatoč prigovorima obitelji žrtava i SAD-a, uključujući predsjednika Baracka Obamu, škotski su dužnosnici oslobodili al-Megrahija jer je imao rak prostate. Umro je 2012. godine.

Tužitelji su rekli da je Mas'ud otputovao na Maltu i isporučio kovčeg u kojem je bila bomba korištena u napadu. Na Malti, tužitelji su rekli da su al-Megrahi i Fhimah rekli Mas'udu da postavi tajmer na eksplozivnu napravu kako bi raznijela avion dok je bio u zraku sljedećeg dana.

Američki dužnosnici rekli su da će se Mas'ud prvi put pojaviti pred američkim sudom u Washingtonu.

Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa i Reutersa.

Na diplomatskom planu, ministri vanjskih poslova Europske unije trebali su raspravljati o devetom paketu sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, čime bi se još gotovo 200 pojedinaca i subjekata stavilo na popis sankcija EU-a.

Međutim, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell naglasio je kako još uvijek nema dogovora o paketu u ovoj fazi, dodajući kako se nada da bi do njega moglo doći kasnije u ponedjeljak ili utorak. Ministri će također raspravljati o dodatnih 2 milijarde eura vrijednih isporuka oružja Ukrajini.

Odvojeno, njemački kancelar Otto Scholz održat će u ponedjeljak internetski sastanak s drugim čelnicima G7 o situaciji u Ukrajini na kojem se očekuje da će govoriti i Zelenskiy.

Teške borbe na istoku i jugu zemlje nastavljaju se nesmanjenom žestinom, dok su napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na ključnu elektroenergetsku infrastrukturu, posebice u lučkom gradu Odesi na Crnom moru, mnoge Ukrajince ostavili na hladnoći i mraku.

Nema mirovnih pregovora i ne nazire se kraj najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata, koji Moskva opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju", a Ukrajina i njezini saveznici nazivaju ničim izazvanim činom agresije.

Sjedinjene Države daju prioritet naporima za jačanje ukrajinske protuzračne obrane, rekao je predsjednik Joe Biden svom ukrajinskom kolegi u nedjelju, dok je predsjednik Volodymyr Zelenskiy pojačao napore za osiguranje međunarodne pomoći zbog ruske invazije koja traje već deseti mjesec.

"Konstantno radimo s partnerima", rekao je Zelenskiy nakon razgovora s Bidenom i čelnicima Francuske i Turske, dodajući da sljedeće sedmice očekuje neke "važne rezultate" niza međunarodnih događaja koji će se baviti situacijom u Ukrajini.

Njemački kancelar Olaf Scholz održat će u ponedjeljak online sastanak s čelnicima G7 i ministrima vanjskih poslova Europske unije kako bi se pokušali dogovoriti o daljnjim sankcijama Rusiji i Iranu te o dodatnoj pomoći ili isporukama oružja Ukrajini.

Dok je Zelenskiy održao brojne razgovore s Bidenom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom otkako su ruske snage izvršile invaziju krajem februara, nakupljanje rasprava u samo jednom danu nije redovit događaj.

Zelenskiy je rekao da je zahvalio Bidenu za "neviđenu odbrambenu i finansijsku" pomoć koju su Sjedinjene Države pružile i razgovarao s američkim predsjednikom o potrebi Ukrajine za učinkovitim sistemima protivzračne odbrane za zaštitu stanovništva.

Biden je "ponovno potvrdio obvezu SAD-a da nastavi pružati Ukrajini sigurnosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć, držeći Rusiju odgovornom za njezine ratne zločine i zvjerstva, te namećući Rusiji troškove za njezinu agresiju", priopćila je Bijela kuća.

Američka ministrica finansija Janet Yellen izjavila je za CBS-ov "60 Minutes" da će se potpora Washingtona ukrajinskoj vojsci i ekonomiji- više od 50 milijardi dolara i dalje raste - nastaviti "koliko god bude potrebno" i ponovila da je okončanje rata najbolja stvar za Sjedinjene Države i globalnu ekonomiju.

Ranije je Zelenskij rekao da je održao "vrlo značajan" razgovor s Macronom o "odbrani, energetici, gospodarstvu, diplomaciji" koji je trajao više od sat vremena i "vrlo konkretne" razgovore s Erdoanom o osiguravanju ukrajinskog izvoza žitarica.

Turska, koja je djelovala kao posrednik u mirovnim pregovorima u prvim mjesecima rata, također je radila uz Ujedinjene narode u dogovoru o žitu, koji je otvorio ukrajinske luke za izvoz u julu nakon šestomjesečne ruske blokade.

Erdoanov ured priopćio je da je turski čelnik u nedjelju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem je pozvao na brzo okončanje sukoba.

Putin je prošle sedmice rekao da će gotovo potpuni gubitak povjerenja Moskve u Zapad učiniti konačno rješenje oko Ukrajine puno težim za postizanje i upozorio na dugotrajni rat.

Moskva ne pokazuje znakove da je spremna poštivati suverenitet Ukrajine i prijeratne granice, rekavši da su četiri regije za koje tvrdi da su anektirane od Ukrajine u rujnu dio Rusije "zauvijek". Vlada u Kijevu odbacila je ustupanje bilo kakve zemlje Rusiji u zamjenu za mir.

TEŠKE BORBE

Na terenu u Ukrajini, cijela istočna linija fronta kontinuirano je granatirana uz teške borbe.

Ruske snage nastavile su s pokušajima proboja ukrajinske obrane, obukom tenkovske i topničke vatre na 26 naselja u blizini Avdiivke i Bakhmuta, objavio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u nedjelju navečer.

Serhiy Gaidai, prognani guverner regije Luhansk pod ruskom okupacijom, rekao je za ukrajinsku televiziju da su lokalne snage napale hotel u gradu Kadiivka gdje su bili smješteni članovi ruske privatne vojne skupine Wagner, ubivši mnoge od njih.

Fotografije objavljene na Telegram kanalima pokazuju zgradu koja je uglavnom pretvorena u ruševine.

"Imali su mali skok tamo, baš tamo gdje se nalazio stožer Wagnera", rekao je. – Ogroman broj onih koji su bili tamo je poginuo.

Reuters nije mogao potvrditi tvrdnje, a rusko ministarstvo odbrane nije bilo odmah dostupno za komentar.

Moskva također gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu valovima raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama, povremeno prekidajući opskrbu strujom milionima civila zimi, kada temperature često padaju ispod nule.

Ruske snage upotrijebile su bespilotne letjelice iranske proizvodnje kako bi pogodile dvije energetske elektrane u crnomorskoj luci Odesa u subotu, prekinuvši opskrbu strujom oko 1,5 milijuna ljudi - gotovo svu nekritičnu infrastrukturu ui oko luke.

Zelenskiy je rekao da druga područja s "vrlo teškim" uvjetima s opskrbom električnom energijom uključuju glavni grad Kijev i regiju Kijev te četiri regije u zapadnoj Ukrajini i regiju Dnjepropetrovsk u središtu zemlje.

U opštinama na sjeveru, gde je većinsko srpsko stanovništvo, podignute su barikade u subotu zbog hapšenja bivšeg pripadnika kosovske Policije Dejana Pantića.

U zajedničkom saopštenju ambasada SAD u Beogradu i Prištini navodi se da se hapšenje Pantića koristi kao opravdanje za "nelegalne barikade", kao "i za prijetnje i zastrašivanje kosovskih vlasti i lokalnog stanovništva".

"Oni koji su podigli nelegalne barikade na putevima trebalo bi odmah da ih uklone. Očekujemo da se obustave sve pretnje nasiljem i zastrašivanje. Cijenimo i u potpunosti podržavamo napore KFOR-a da osigura bezbjednost i slobodu kretanja, kao i EULEX. Čvrsto osuđujemo kao neprihvatljive sve napade na kosovske i međunarodne bezbjednosne agencije", navodi se u saopštenju.

"Pozivamo sve na maksimalnu uzdržanost, da preduzmu hitne poteze da deeskaliraju situaciju i uzdrže se od provokativnih akcija. Pozivamo strane da rade u okvirima dijaloga, uz posredovanje Evropske unije, da riješe sporna pitanja ", ističe se u zajedničkom saopštenju ambasada SAD u Beogradu i Prištini.

"KFOR da garantuje slobodu kretanja"

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je KFOR da garantuje slobodu kretanja.

Kurti je na konferenciji za novinare poslije sjednice Saveta za nacionalnu bezbjednost naveo da je KFOR od kosovskih vlasti zatražio još vremena da ukloni barikade, na sjeveru Kosova.

Embed share

Barikade na severu Kosova

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:01:35 0:00

"KFOR traži neko vrijeme da završi ovaj posao (uklanjanje barikada) i mi čekamo“, rekao je Kurti.

Premijer Kosova je naveo da barikade ne samo da nisu prihvatljive, već i da ne bi trebalo da se ponove ubuduće.

"Još jednom pozivamo KFOR da garantuje slobodu kretanja. KFOR je na Kosovu za mirno i bezbjedno okruženje, što znači da treba da garantuje i slobodu kretanja bez diskriminacije. Blokiranje saobraćaja, blokiranje javnih puteva teškim vozilima radi ometanja slobode kretanja, od strane kriminalnih grupa koje pucaju na našu policiju i policiju EULEKS-a, ne samo da je neprihvatljivo, već ne smije da se ponovi u bilo kom trenutku u budućnosti. Tako da čekamo", rekao je Kurti.

Svećlja: Kontrolišemo situaciju

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Đeljalj Svećlja rekao je na istoj konferenciji za novinare da je od subote na sjeveru Kosova podignuto šest barikada i da je u ovom dijelu Kosova došlo do razmjene vatre između Policije Kosova i “nekih kriminalnih grupa”.

On je naveo da je policija uspjela da identifikuje i uhapsi bivšeg pripadnika Policije Kosova Pantića, kao jednog od organizatora nedavnog napada na kancelarije opštinskih izbornih komisija, kao i napada na policajce i službenike Centralne izborne komisije.

„Sinoć smo se suočili sa barikadama koje su imale za cilj da spriječe policiju da uhapšenog Pantića sprovede na jug, na dalje postupanje. Od juče popodne podignuto je šest barikada u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, tako da smo zatvorili dva granična prelaza Jarinje i Brenjak. Došlo je do razmene vatre između policajaca i nekih kriminalnih grupa, nakon serije napada koje su ove grupe organizovale u blizini Gazvoda. Nakon razmene vatre, situacija je stavljena pod kontrolu“, rekao je Svećlja u nedjelju.

Ministar kosovskog MUP-a je pozvao Srbe na sjeveru da ne budu dio “organizovanih kriminalnih grupa" na sjeveru, a "organizatore" barikada da ih odmah uklone. On je naveo da Policija Kosova “ima potrebne kapacitete da djeluje u ovom pravcu”

„Ako se barikade ne uklone od strane organizatora policija će preduzeti odgovarajuće mjere. Sve se to dešava u koordinaciji sa međunarodnim partnerima", rekao je Svećlja i istakao da “veoma brzo neće biti barikada” na sjeveru Kosova.

Napad šok bombom na izviđačku patrolu EULEKS-a

“Potvrđujemo da je sinoć (10.12.) kod Rudara bačena šok bomba na izviđačku patrolu EULEKS-a. Nijedan službenik Specijalizovane policijske jedinice EULEKS-a nije povrijeđen, niti je pričinjena materijalna šteta”, navela je Misija EULEKS u saopštenju za javnost.

“Ovaj napad, kao i napadi na službenike Policije Kosova, je neprihvatljiv. Snažno osuđujemo nasilna djela koja su počinila naoružana lica na severu Kosova, uključujući i protiv međunarodne zajednice. EULEX će nastaviti da radi sa odlučnošću da podrži stabilnost Kosova, u okviru granica svog mandata, i da doprinese bezbjednosti njegovog stanovništva iz svih zajednica. Apelujemo na odgovorne da se uzdrže od daljih provokativnih akcija i pozivamo kosovske institucije da počinioce privedu pravdi”, piše u saopštenju EULEX-a.

Portparolka NATO-a Oana Lungesku tvitovala je da se NATO saveznici i Evropska unija pridružuju osudama napada na izviđačku patrolu EULEX-a.

"Takvi napadi su neprihvatljivi i počinioci moraju da snose odgovornost. KFOR misija je i dalje na velikom oprezu i u potpunosti sposobna da izvrši manadat na Kosovu. Pozivamo sve strane da izbjegavaju provokativne akcije i retoriku i da doprinose miru i stabilnosti", navela je Lungesku na Tviteru.

"Srbi natjerani na barikade"

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao u u nedelju da su Srbi na Kosovu "ponovo naterani da barikadama brane svoje ognjišta" i ponovio "da neće biti predaje".

"Poruka svima drugima jeste da formiraju ZSO, poštuju prava i slobodu Srba i Srbije i ponašaju se u skladu sa potpisanim sporazumima i međunarodnim pravom, jer to je jedini put za početak normalizacije odnosa i života svih nas", poručio je Vučić na Instagramu.

Naglasio je da i da će Srbija "nastaviti borbu svim pravnim sredstvima za mir, za bolji život i budućnost naše dece".

Premijerka Srbije Ana Brnabić tvitovala je da ljudi na barikadama izražavaju svoj protest i da to rade mirno.

Brnabić je reagovala na ocjenu visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja da barikade na sjeveru Kosova moraju biti uklonjene jer su nelegalne.

"Jedini način da se čuju je nažalost na barikadama", poručila je Brnabić.