RSS
Zima donosi porast broja covid -19 slučajeva. Novi soj blaži ali zarazniji
Broj slučajeva zaraze virusom COVID-19 u Kini je naglo skočio, što se pripisuje sezoni praznika. Također, zima ponovo pogoduje bržem širenju virusa.
Uoči Blinkenove posjete SAD upozoravaju Kinu na crvenu liniju u ratu u Ukrajini
Sjedinjene Države upozoravaju Kinu na materijalnu i sigurnosnu pomoć Rusiji u ratu Moskve protiv Ukrajine, postavljajući crvenu liniju Washingtona uoči posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Pekingu početkom sljedećeg mjeseca.
U utorak, zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane za Kinu Michael Chase razgovarao je sa Song Yanchaoom, zamjenikom direktora kineske kancelarije za međunarodnu vojnu saradnju Centralne vojne komisije, prema američkom zvaničniku koji je razgovarao sa Glasom Amerike pod uslovom da ostane anoniman.
Ovosedmični vojni pregovori dolaze u trenutku kada SAD pažljivo prate sve odluke Narodne Republike Kine (NRK) kao odgovor na ruske zahtjeve za sigurnosnom pomoći. Američki zvaničnik je primio na znanje izvještaje o višestrukim posjetama Kini ruskih transportnih aviona.
"Nemam novu procjenu za ponuditi", rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price prošle sedmice za Glas Amerike na pitanje da li je još uvijek procjena Washingtona da Peking ne pruža sigurnosnu pomoć Rusiji.
"Ako vidimo da NRK poduzima mjere kako bi sistemski pomogla Rusiji da izbjegne sankcije, naravno da će biti posljedica", rekao je Price.
Dvosatni razgovori u utorak uslijedili su nakon što je Kina ranije ovog mjeseca odbila američku ponudu za pregovore o razrješenju vojnih neslaganja između američkog ministra odbrane Lloyda Austina i kineskog ministra odbrane Wei Fenghea.
Tokom konferencije za novinare u State Departmentu nakon prošlosedmičnih razgovora između SAD-a i Japana 2+2, Ostin je rekao da je zamolio svog kineskog kolegu da se sastane sa američkim "na pola puta" i zadrži "otvorene linije komunikacije" kako bi izbjegao pogrešnu procjenu.
Wei odlazi u penziju u martu. Li Shangfu, novi član Centralne vojne komisije Komunističke partije Kine, smatra se sljedećim ministrom nacionalne odbrane NRK.
Lija je američka vlada sankcionisala 2018. godine zbog kineske kupovine naprednih ruskih lovaca i raketnih sistema. Ali američke sankcije ne bi spriječile Lija da održi zvanične sastanke s američkim zvaničnicima, prema zvaničniku State Departmenta.
Tokom razgovora u utorak, američki zvaničnik je za Glas Amerike rekao da je Kina također izrazila zabrinutost zbog potencijalne posjete Tajvanu novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma SAD Kevina McCarthyja. McCarthy je prošle godine rekao da će posjetiti Tajvan ako postane predsjedavajući, što bi naljutilo Kinu.
Kina tvrdi da ima suverenitet nad samoupravnom demokratijom, što je Tajvan odbacio.
Američke diplomate i vojni zvaničnici istakli su da Predstavnički dom djeluje neovisno od Bidenove administracije i upozorili Kinu na pretjeranu reakciju u blizini Tajvanskog moreuza koja bi mogla dovesti do "nenamjerne" vojne nesreće.
"Ne možemo svoju vanjsku politiku držati kao taoce stvari koje Kina može ili ne mora učiniti", rekao je visoki dužnosnik State Departmenta.
Američka vlada dostigla limit duga
Vlada SAD-a trebala bi u četvrtak dostići limit za zaduživanje u iznosu od 31,4 biliona dolara, usred sukoba između Predstavničkog doma pod kontrolom republikanaca i demokrata predsjednika Joea Bidena koji bi mogao dovesti do fiskalne krize za nekoliko mjeseci.
Republikanci, sa nedavno osvojenom većinom u Predstavničkom domu, imaju za cilj da iskoriste gornju granicu saveznog duga koju je propisao Kongres kako bi izrekli smanjenje potrošnje od Bidena i Senata predvođenog demokratama.
Rok od četvrtka će imati mali trenutni efekat, jer su zvaničnici Trezora spremni da počnu sa primjenom hitnih mjera za upravljanje gotovinom kako bi spriječili neizvršenje obaveza. Ozbiljniji rizici pojavit će se bliže junu, kada se Vlada približi takozvanom X datumu, nakon kojeg bi trezor ostao bez vanrednih manevara.
Prije tog roka, nije bilo znakova da je bilo koja strana voljna popustiti.
"To je nešto što bi trebalo da se uradi bez uslova. Ne bi trebalo da pregovaramo oko toga. Osnovna dužnost Kongresa je da to uradi", rekla je novinarima sekretar za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
Republikanci umjesto toga sprovode plan "prioriteta duga" koji bi nastojio spriječiti neizvršenje obaveza pozivajući Ministarstvo finansija da da prioritet otplatama duga, a moguće i drugim prioritetima kao što su socijalno osiguranje i Medicare, ako se granica probije tokom pregovora. Republikanci se nadaju da će zakon završiti do kraja marta.
Izgledi za prekretnicu izazvali su zabrinutost u Washingtonu i na Wall Streetu zbog teške borbe oko gornje granice duga ove godine koja bi mogla biti barem jednako ometajuća kao i dugotrajna bitka iz 2011., koja je dovela do smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a i godina prisilne smanjenje domaće i vojne potrošnje.
"Nećemo kasniti s otplatom duga. Imamo mogućnost da upravljamo servisiranjem i plaćanjem naših kamata. Ali na sličan način ne bismo trebali slijepo povećavati gornju granicu duga", rekao je za Reuters predstavnik Chip Roy, vodeći konzervativac.
Roy je odbacio zabrinutost zbog uznemirenja tržišta i rizika od recesije.
"To je ono što kažu svaki put. To je kao sat", rekao je Roy u intervjuu. "Već se krećemo prema recesiji. Pitanje je kako će to izgledati - osim ako nas kombinacija monetarne i fiskalne politike ne spasi naše gluposti da smo potrošili toliko novca."
Kongres je usvojio sveobuhvatnu gornju granicu duga, zakonski maksimum duga koji vlada može izdati, 1939. godine, s namjerom da ograniči njegov rast. Mjera nije imala taj efekat, jer je u praksi Kongres tretirao godišnji budžetski proces -- odlučivanje o tome koliko novca će se potrošiti -- odvojeno od gornje granice duga -- u suštini, pristajajući da pokrije troškove prethodno odobrene potrošnje.
Ne očekuje se da će pregovori o određivanju prioriteta duga i potrošnji dobiti puni zamah sve dok se poslanici ne vrate u Washington sljedeće sedmice.
Republikanski plan poziva na balansiranje saveznog budžeta za 10 godina ograničavanjem diskrecione potrošnje na nivoe 2022. i korištenjem nadzora Predstavničkog doma za identifikaciju federalnih programa koji se mogu eliminisati ili smanjiti u računima za potrošnju za koje se očekuje da će izaći iz Odbora za izdvajanje sredstava kasnije ove godine. godine.
U međuvremenu, republikanci u Predstavničkom domu obećavaju da će odbaciti sveobuhvatne zakone o državnom finansiranju lidera većine u Senatu Chucka Schumera, slično dvostranačkom omnibus paketu od 1,66 biliona dolara koji je Kongres usvojio krajem prošle godine.
Zvaničnici Bijele kuće također napominju da su republikanci u Kongresu podržali višestruka povećanja gornje granice duga kada je republikanac Donald Trump bio predsjednik.
Kongres i Bijela kuća vjerovatno imaju rok do početka juna da pronađu dogovor o vladinom finansiranju, prije nego što se Washington mora suočiti s avetom prvog neizvršenja obaveza, prema ministrici financija Janet Yellen.
"Optimisti smo da će demokrate doći za sto i pregovarati u dobroj vjeri", rekao je republikanski predstavnik Ben Cline, koji vodi konzervativnu radnu grupu za budžet i potrošnju. "Postoji mnogo prostora za pregovore kada su u pitanju koraci koji se mogu poduzeti za rješavanje fiskalne krize u kojoj se nalazimo."
Starlink internet - ključ otpora Ukrajine
Kada je Rusija napala Ukrajinu, vojska i građani počeli su koristiti satelitsku internet vezu Elona Muska SpaceX Starlink. Pružajući internetske veze velike brzine u situacijama bez zemaljske infrastrukture, Starlink je postao ključ otpora Ukrajine.
Rusi žele o Ukrajini pregovarati sa američkom CIA-om
Dok su lideri Sjedinjenih država i Holandije pokazali zajedništvo protiv rata u Ukrajini, i Moskva poručuje da ce pojačati svoje vojne kapaciteta. Međutim, Rusija ostavlja otškrinuta vrata za pregovore na visokom nivou, ali sa Centralnom obavještajnom agencijom Sjedinjenih drzava.
Pentagon nastoji dati Ukrajini zamah u ratu, ali još ne i tenkove
Sjedinjene Države imaju za cilj da razbiju dinamiku ratovanja i gotovo smrznute linije fronta u Ukrajini novonajavljenim vojnim sposobnostima za koje se nadaju da će stvoriti zamah u borbi Kijeva protiv ruskih snaga, rekao je u srijedu visoki dužnosnik Pentagona.
Ali Colin Kahl, Pentagonov glavni politički savjetnik, rekao je da Pentagon još uvijek nije spreman odgovoriti na pozive Kijeva za glavne borbene tenkove M1 Abrams koji gutaju gas.
"Mislim da još nismo tamo", rekao je Kahl, koji se upravo vratio sa putovanja u Ukrajinu. "Abrams tenk je veoma komplikovan komad opreme. Skup je. Teško je trenirati na njemu. Ima mlazni motor."
Kahl je rekao uoči ovosedmičnog okupljanja najviših zvaničnika odbrane iz desetina zemalja u američkoj zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj kako bi koordinirali vojnu pomoć Kijevu.
SAD su izdvojile otprilike 24 milijarde dolara kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani od ruskih snaga, uključujući paket od 3,5 milijardi dolara najavljen ovog mjeseca koji uključuje borbena vozila pješadije Bradley, samohodne haubice, oklopne transportere, rakete zemlja-vazduh i municiju.
Američki zvaničnici, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da se očekuje da će administracija predsjednika Joea Bidena sljedeće odobriti oklopna vozila Stryker za Ukrajinu.
Sve je veći pritisak na Njemačku da pošalje svoje borbene tenkove Leopard u Ukrajinu ili barem odobri njihov transfer iz trećih zemalja.
Ali čini se da Njemačka želi da poveže bilo kakav takav doprinos sa američkom odlukom o Abramsu.
Izvor iz njemačke vlade rekao je Reutersu da će Njemačka dozvoliti slanje tenkova njemačke proizvodnje u Ukrajinu kako bi pomogli njenoj odbrani od Rusije ako Sjedinjene Države pristanu da pošalju svoje tenkove.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin trebao bi se u četvrtak u Berlinu sastati s novim njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Kahl je primijetio britansku posvećenost da pošalje 14 svojih glavnih borbenih tenkova Challenger 2 u Ukrajinu, i, bez potvrđivanja bilo kakvih njemačkih uvjeta za isporuku Leoparda, rekao je: "Mislim da ako postoji zabrinutost da budu sami u pružanju ove sposobnosti, to ne treba zabrinjavati."
"Ali na kraju dana, znate, njemačka vlada će donijeti suverenu odluku", rekao je zvaničnik američke odbrane.
Kahl je također pohvalio dosadašnji doprinos Njemačke.
"Mislim da bismo Njemačkoj trebali odati ogromnu zaslugu za njihovu velikodušnost prema Ukrajini do danas", rekao je novinarima u Pentagonu.
Linije fronta su ojačale u Ukrajini otkako je Kijev povratio značajnu teritoriju na istoku i jugu u drugoj polovini 2022. Kahl je opisao brutalne sukobe u stilu Prvog svjetskog rata, s napretkom koji se mjeri u blokovima.
"Zaista ono na šta smo fokusirani je da pojačamo te sposobnosti Ukrajini za sljedeću fazu sukoba kako bismo zaista pokušali promijeniti tu dinamiku i nastavili zamah koji su Ukrajinci imali u kasno ljeto i ranu jesen", rekao je Kahl, ponavljajući komentare u Vašingtonu u utorak britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly.
Američka nabavka borbenih vozila Bradley, kombinirane obuke i drugog novog naoružanja za Ukrajince ima za cilj omogućiti Kijevu da promijeni dinamiku statičke odbrane "tako što će moći pucati i manevrirati korištenjem više mehaniziranih snaga", rekao je Kahl .
SAD: Ptice preokrenule život bivšeg dilera
Rodney Scott sam tvrdi da je 51 godinu živio beskoristan život. On međutim kaže da je danas preporođen, uči mlade ljude o pticama grabljivicama i općoj važnosti zaštite okoline. Njegovu priču, za Glas Amerike donosi Maxim Moskalkov
1% bogatih ugrabilo 2/3 svjetskog bogatstva
Dobrotvorna organizacija Oxfam kaže da su se ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo povećali istovremeno po prvi put u 25 godina – i poziva na pravednije oporezivanje kao odgovor na rastuću nejednakost.
SAD uslovile prodaju F-16 aviona Turskoj zbog NATO članstva Švedske i Finske
Administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena obavijestila je Kongres o mogućoj prodaji aviona F-16 Turskoj, što bi moglo da pomogne u ubjeđivanju turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) da odobri prijem Švedske i Finske u NATO.
Odmah je reagovao istaknuti američki senator koji se protivi toj prodaji zbog Erdoanove politike.
Odobrenje prodaje aviona Turskoj u Kongresu je malo vjerovatno sve dok Ankara odbija da odobri članstvo Švedske i Finske u NATO-u. S druge strane, mnogi vjeruju da Erdoan neće odobriti proširenje NATO-a, osim ako ne bude uvjeren da će dobiti nove američke avione, pišu svjetski mediji.
Jedna od najvećih prodaja američkog oružja
Američka administracija se sprema da traži od Kongresa da odobri prodaju 40 borbenih aviona F-16 Turskoj, pošto je više od godinu dana razmatrala zahtjev Ankare za te avione, rekli su za CNN izvori iz Kongresa.
Ako bi bila odobrena, ta prodaja bi bila među najvećim prodajama oružja u posljednjih nekoliko godina, ukazuje CNN, dodajući da administracija takođe razmatra odvojenu prodaju 40 aviona F-35 Grčkoj.
Između Turske i Grčke postoje dugogodišnje tenzije, a Ankara je isključena iz programa F-35 2019. godine kao odgovor na njenu odluku da kupi ruski raketni sistem S-400.
Prodaja aviona F-16 Turskoj mogla bi, kako navodi CNN, da stavi Ankaru pod pritisak da odobri prijem Švedske i Finske u NATO, što turski predsjednik Erdoan blokira od prošle godine.
Finski zvaničnik rekao je za CNN da Finska "nije učestvovala u diskusijama" o američkim F-16, navodeći da je Helsinki sproveo sve što je dogovoreno s Ankarom za prijem u NATO, a da je prodaja aviona Turskoj "interna stvar SAD".
Nije poznato kada administracija planira da uputi formalan zahtjev Kongresu, što nalaže zakon o prodaji vojne opreme u inostranstvo. Administracija je prošle nedelje poslala neformalna obavještenja o mogućoj prodaji odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata.
Američke administracije obično daju Kongresu neformalno obavještenje o predloženoj prodaji oružja nedeljama prije nego što preduzmu formalni korak. Neformalni proces obavještavanja je uobičajena praksa koja omogućava liderima nadležnih odbora da izraze zabrinutost, daju svoj doprinos ili pokušaju da blokiraju plan prodaje oružja.
'Mrkva na štapu'
Zvaničnici administracije namejravaju da iskoriste moguću prodaju aviona F-16 da podstaknu Tursku da odobri prijem Finske i Švedske u NATO, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ukazujući na navode zvaničnika da odobrenje prodaje u Kongresu zavisi od pristanka Turske.
Prema dogovoru, Turska bi trebalo da kupi 40 novih lovaca F-16 u vrijednosti od 20 milijardi dolara, kao i komplete za remont postojećih 79 takvih aviona u turskoj floti. Turskoj bi takođe trebalo da bude prodato više od 900 projektila vazduh-vazduh i 800 bombi, rekao je jedan zvaničnik.
Zasebna prodaja oružja Grčkoj, koju je vlada u Atini tražila u junu 2022, uključuje najmanje 30 novih F-35, koji je, prema navodima Volstrit džurnala, najnapredniji američki mlazni lovac. Mada zvaničnici kažu da se tajming obavještenja o prodaji oružja Turskoj i Grčkoj slučajno poklapa, to bi moglo da prevlada proteste Atine zbog prodaje aviona Turskoj.
Potencijalna prodaja aviona mogla bi da ima dalekosežne implikacije za napore Vašingtona da ojača veze s dva NATO saveznika u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Predloženi sporazum s Turskom, ukazuje američki list, dolazi u vrijeme napetosti u američko-turskim odnosima i zvaničnici Bidenove administracije tvrde da bi prodaja F-16 mogla pomoći u obnavljanju veza sa zemljom koja ima drugu po veličini vojsku u NATO-u.
Vašington pokušava da ubijedi Erdoana da učini više na sprovođenju sankcija Rusiji i da odobri ulazak Finske i Švedske u NATO. Jedan zvaničnik je okarakterisao F-16 kao "mrkvu na štapu" da se Turska natera da pristane na prijem dvije nordijske zemlje u NATO.
To bi, kažu zvaničnici, moglo da ublaži protivljenje prodaji među nekim članovima Kongresa. Zvaničnici State Departmenta su mjesecima tvrdili da je proširenje imperativ za kolektivnu bezbjednost NATO-a. Međutim, zvaničnici očekuju da bi, iako bi grčki paket mogao da prođe kroz Kongres, prodaja Turskoj mogla biti odložena zbog oklijevanja nekih članova da daju Ankari dodatnu vatrenu moć.
Prigovor iz Senata
Nezvanično obavještenje administracije Kongresu o potencijalnoj prodaji aviona F-16 izazvalo je prigovor istaknutog senatora koji se dugo protivi sporazumu, navodi Rojters (Reuters).
"Kao što sam više puta jasno rekao, snažno se protivim Bidenovom prijedlogu za prodaju novih aviona F-16 Turskoj", naveo je u saopštenju demokratski senator Bob Menendez, koji je predsjednik Odbora Senata za spoljne poslove.
Mada je prodaja aviona Turskoj još u neformalnom procesu revizije, Rojters ocjenjuje da je malo vjerovatno da će Kongres odobriti prodaju sve dok Turska odbija da ratifikuje članstvo Švedske i Finske u NATO-u.
Dvije zemlje okončale su višedecenijsku neutralnosti prošlog maja i podnele zahtjev za pridruživanje NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali je Turska prigovorila optužujući dvije zemlje da skrivaju militante, uključujući pripadnike zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), i zahtijevala da Stokholm i Helsinki preduzmu korake.
Portparol turskog predsjednika i njegov glavni spoljnopolitički savjetnik Ibrahim Kalin rekao je u subotu, 14. januara, na konferenciji za novinare da su zahtjevi Vašingtona u vezi s avionima "beskrajni".
"Ako nastave da guraju Tursku u drugim pravcima F-16 i F-35 sankcijama, a onda Turska reaguje, i onda opet okrive Tursku, to nije fer", rekao je Kalin. "Izgleda da je njihova lista zahtjeva beskonačna. Uvijek postoji nešto."
Kongres je dobio obavještenje o mogućoj prodaji dok se turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu) sprema za posjetu Vašington u srijedu, 18. januara.
Prema američkom zakonu, poslije formalnog obavještenja o prodaji Kongres može da blokira prodaju rezolucijom o neodobravanju, ali je malo vjerovatno da će to učiniti ako se predsjednik Biden uprkos prigovorima poslanika, odluči za prodaju. Kongres je i ranije donosio takve rezolucije, ali nikada nije bilo dvotrećinske većine potrebne u oba doma da bi se prevazišao predsjednički veto.
Nije samo NATO sporan
Mnogi eksperti za Tursku vjeruju da Erdoan neće odobriti proširenje NATO-a, koje je Biden nazvao velikim strateškim porazom predsjednika Rusije Vladimira Putina, osim ako ne bude uveren da će dobiti nove avione, piše Njujork tajms (The New York Times), ukazujući i da Erdoana očekuju izbori ovog proljeća u jeku ekonomskih poteškoća u zemlji.
Proširenje NATO-a, međutim, teško da je jedina prepreka s kojom se turski zahtjev suočava u Kongresu, ističe list, navodeći da su Menendez i drugi oštro kritikovali Erdoanov autokratski stil vladanja, koji je posljednjih godina uključivao oštre napade na medije, opozicione stranke i druge izvore drugačijih mišljenja.
"Predsjednik Erdoan nastavlja da podriva međunarodno pravo, zanemaruje ljudska prava i demokratske norme i upušta se u alarmantno i destabilizujuće ponašanje u Turskoj i protiv susjednih NATO saveznika", rekao je Menendez.
"Sve dok Erdoan ne prestane sa svojim prijetnjama, ne poboljša stanje ljudskih prava kod kuće – uključujući oslobađanje novinara i (pripadnike) političke opozicije – i ne počne da se ponaša kako bi trebalo saveznik od povjerenja, neću odobriti ovu prodaju", dodao je senator čija pozicija šefa Odbora za spoljne poslove, kako navodi Njujork tajms, omogućava da blokira prodaju u tom odboru.
Dio kongresmena takođe osuđuje relativno prijateljske odnose Erdoana s Putinom. Turski lider je ignorisao opomene SAD da ne kupuje ruski napredni protivraketni sistem S-400 i nije se pridružio međunarodnim sankcijama protiv Moskve.
Istovremeno, američki zvaničnici kažu da je Turska vitalan saveznik na strateškoj lokaciji i Erdoan je igrao važnu ulogu u posredovanju u sporazumu između Ukrajine i Rusije za izvoz ukrajinskog žita.
Zvaničnici Bidenove administracije su takođe oštro upozorili Tursku da ne ispuni prijetnju o upadu na sjever Sirije u borbi protiv tamošnjih kurdskih grupa, rekavši da bi to moglo da ugrozi napore da se obuzda takozvana Islamska država.
I Republikanci i Demokrate smatraju da je potrebna istraga o rukovanju tajnim dokumentima
Dok se Sjedinjene Države sjećanju šampiona ljudskih prava, Martin Luther Kinga, predsjednik Joe Biden je suočen sa pomnim ispitivanjima oko rukovanja tajnim dokumentima. Kako javlja Veronica Balderas Iglesias, i Republikanci i Demokrate se slažu da je istraga - koja je već počela - potrebna.
Do vjerskih sloboda dijalogom i komunikacijom
Međunarodni dan vjerskih sloboda, 15. januar, Bosna i Hercegovina je dočekala suočena sa brojnim izazovima po ovom pitanju. Među njima su provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, nepostojanje zakona o restituciji imovine, ali i prava manjina.
Slučaj povjerljivih dokumenata: Sličnosti i razlike između Bidena i Trumpa
Nedavno otkriće povjerljivih dokumenata u bivšoj kancelariji predsjednika Joe Bidena u Washingtonu i njegovom domu u Delaveru podsjetilo je na slučaj bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i njegovog postupanja sa vladinim dosijeima.
Sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je u četvrtak da će imenovati specijalnog tužioca da istraži slučaj dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji i kući, samo nekoliko nedelja nakon što je imenovao tužioca da istraži Trampovo postupanje sa poverljivim dokumentima na njegovom imanju na Floridi.
U međuvremenu, kongresmen Džim Džordan, republikanski predsjednik Odbora za pravosuđe redstavničkog doma Kongresa, izjavio je u petak da će komisija istražiti postupke Sekretarijata za pravosuđe u oba slučaja, rekavši: „Imamo sličnu situaciju sa predsjednikom Bidenom."
Međutim, s obzirom na to da se veći dio obje istrage vodi u tajnosti, pravni eksperti su upozorili da ne treba praviti ishitrena poređenja.
"Mislim da je vrlo rano da se generalno prave poređenja, s obzirom da se javno zna više informacija o slučaju Mar-a-Lago i drugim stvarima nego o slučaju sadašnjeg predsjednika", rekao je Džordan Straus, bivši federalni tužilac koji je sada izvršni direktor u Krolu - kompaniji za korporativno istraživanje.
Koja dokumenta su pronađena?
Oba slučaja obuhvataju povjerljive dokumente, uključujući neke označene kao "strogo povjerljive".
Federalni istražitelji su, prema sudskim dokumentima, pronašli više od 300 dokumenata sa povjerljivim oznakama koji su napustili Bijelu kuću sa Trumpom.
Oko 100 tih dokumenata, od kojih su neki klasifikovani kao "strogo povjerljivi", zaplijenjeno je tokom pretrage Trumpovog imanja Mar-a-Lago u avgustu 2022.
U poređenju sa tim, Bidenovi lični advokati kažu da su pronašli "mali broj" povjerljivih dokumenata, za koje se tvrdi da ih je manje od desetak, u vašingtonskoj kancelariji Centra Pen Biden, 2. novembra 2022, i još jedan "manji" broj u Bidenovoj kući u Delaveru, 20. decembra.
Međutim, pravni eksperti kažu da je suština dokumenata važnija od njihovog broja.
"Meni je važno šta su ti dokumenti bili ", kaže Čarls Stimson, bivši savezni tužilac i zamjenik pomoćnika sekretara odbrane, koji je sada viši pravni saradnik u Fondaciji Heritage. "Mislim, mogli biste imati jedan dokument sa informacijama koje bi mogle biti nevjerovatno štetne ako se otkriju pogrešnim ljudima u odnosu na 40 dokumenata koji su bili povjerljivi, ali ne toliko važni."
Vlada nije otkrila sadržaj povjerljivih dokumenata koji su pod istragom, ali su medijski izvještaji nagovijestili da su tokom pretrage Mar-a-Laga pronađeni papiri sa osjetljivim informacijama o Kini i iranskom raketnom programu.
Mreža CNN je prošle nedelje objavila da je deset dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji obuhvatalo "obavještajne bilješke i informativne materijale" o Ukrajini, Iranu i Velikoj Britaniji.
Kakve krivične optužbe mogu da budu podnijete protiv Bidena i Trumpa?
Prema zakonu, predsjednički zapisi pripadaju vladi i moraju se predati Nacionalnom arhivu na kraju predsjedničkog mandata. Dodatno, Zakon o špijunaži iz 1917. zabranjuje neadekvatno otkrivanje, objavljivanje ili loše postupanje sa povjerljivim informacijama.
Nenamjerno nošenje povjerljivih dokumenata kući ili na drugu neovlaštenu lokaciju ne rezultira uvijek krivičnim kaznama. Iz perspektive tužioca, mnogo je važnije šta neko radi kada nađe dokumente koje nije ovlašten da čuva.
U Bidenovom slučaju, njegovi advokati kažu da su predali dokumente vladi bez odlaganja i da sarađuju sa Nacionalnim arhivom i Sekretarijatom za pravosuđe.
U Trumpovom slučaju, Federalni Istražni Biro (FBI) je izvršio nalog za pretres Mar-a-Laga zbog dokumenata u njegovom posjedu nakon što ih nije predao, kao odgovor na sudski nalog iz maja 2022.
Džordan Straus kaže da je istraga Sekretarijata za pravosuđe o Trumpovom postupanju sa povjerljivim dokumentima izgleda više fokusirana na „kakvo je bilo postupanje bivšeg predsjednika nakon primanja zahtjeva i sudskog naloga."
Sa istragom slučaja dokumenata kod Bidena, "prerano je da se tačno zna šta će biti fokus istrage", rekao je Straus.
"U zavisnosti od toga kako se rješava, može biti bilo šta, od jednostavnog kršenja bezbjednosti sve do mnogo ozbiljnijeg krivičnog djela, a sve to zavisi od činjenica", rekao je Straus.
Ko su specijalni tužioci?
Navodeći "izvanredne okolnosti", Garland je imenovao odvojene specijalne tužioce da istraže slučajeve Trumpa i Bidena.
Džek Smit, bivši šef odjeljenja za javni integritet Sekretarijata za pravosuđe, vodi istragu o Trumpovom postupanju sa dokumentima. Robert Hur, bivši državni tužilac i službenik Sekretarijata za pravosuđe pod Trumpom, vodi istragu o Bidenu.
Specijalni tužilac imenuje se kada bi vidljivi sukob interesa mogao da dovede u pitanje integritet istrage Sekretarijata za pravosuđe.
Iako će imenovanje polunezavisnog tužioca zaštititi istrage od bilo kakve percepcije da postoji politički uticaj, na kraju će sekretar za pravosuđe odlučiti da li će podnijeti bilo kakvu krivičnu prijavu protiv Trumpa ili Bidena, rekao je Stimson.
Garlandovu odluku komplikuje pravno mišljenje Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne mogu biti optuženi.
"To definitivno otežava stvari Sekretarijatu za pravosuđe, posebno onom koji je u javnosti posvećen obnovi povjerenja u vladavinu prava, zaključio je Straus.
Republikanci zahtijevaju evidenciju posjetitelja u slučaju Bidenovih povjerljivih dokumenata
Republikanci u Predstavničkom domu u nedjelju su zatražili od Bijele kuće da preda sve informacije vezane za njene pretrage koje su otkrile povjerljive dokumente u kući i bivšoj kancelariji predsjednika Joea Bidena nakon što je pronađeno više zapisa u njegovoj rezidenciji u Delawareu.
“Imamo puno pitanja,” rekao je predstavnik James Comer, predsjedavajući Odbora za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma.
Comer, R-Ky., rekao je da želi vidjeti sve dokumente i komunikacije u vezi s pretragama Bidenovog tima, kao i dnevnike posjetitelja predsjedničkog doma u Wilmingtonu, Delaware, od 20. januara 2021. do danas. On je rekao da je cilj da se utvrdi ko je mogao imati pristup povjerljivom materijalu i kako je dokumentacija tamo dospjela.
Bijela kuća je u subotu saopćila da je u četvrtak otkrila pet dodatnih stranica povjerljivih dokumenata u Bidenovom domu, istog dana kada je imenovan specijalni savjetnik da razmotri tu stvar.
U pismu od nedjelje upućenom šefu osoblja Bijele kuće Ronu Klainu, Comer je kritizirao pretrage od strane Bidenovih predstavnika kada je Ministarstvo pravde započinjalo istragu i rekao da Bidenovo "pogrešno rukovanje povjerljivim materijalima postavlja pitanje da li je ugrozio našu nacionalnu sigurnost". Comer je zahtijevao da Bijela kuća dostavi sve relevantne informacije, uključujući dnevnike posjetitelja do kraja mjeseca.
Pojavljujući se u emisiji "State of the Union" CNN-a, Comer je Bidenov dom nazvao "mjesto zločina", iako je priznao da nije jasno da li su zakoni prekršeni.
„Zabrinut sam što je bio pozvan specijalni advokat, ali nekoliko sati nakon toga još uvijek smo imali predsjednikove lične advokate, koji nemaju sigurnosnu dozvolu, koji su još uvijek preturali po rezidenciji predsjednika, tražeći stvari – mislim da bi to u suštini bilo mjesto zločina, da tako kažem”, rekao je Comer.
Dok američka tajna služba obezbjeđuje predsjednikovu privatnu rezidenciju, ona ne vodi evidenciju posjetitelja, rekao je u nedjelju glasnogovornik agencije Anthony Guglielmi.
“Ne vodimo samostalno vlastite dnevnike posjetitelja jer je to privatna rezidencija”, rekao je Guglielmi. Dodao je da agencija provjerava posjetioce u predsjedničkim imanjima, ali ne vodi evidenciju o tim provjerama.
Bijela kuća je potvrdila da Biden nije samostalno vodio evidenciju o tome ko je posjetio njegovu rezidenciju otkako je postao predsjednik.
"Kao i svaki predsjednik u decenijama moderne istorije, njegova lična rezidencija je lična", rekao je portparol Bijele kuće Ian Sams. “Ali po preuzimanju dužnosti, predsjednik Biden je obnovio normu i tradiciju vođenja dnevnika posjetitelja Bijele kuće, uključujući njihovo redovno objavljivanje, nakon što ih je prethodna administracija ukinula.”
Zaista, administracija predsjednika Donalda Trumpa najavila je početkom njegovog predsjedništva da neće objaviti evidenciju posjetitelja zbog "ozbiljnih rizika za nacionalnu sigurnost i zabrinutosti za privatnost stotina hiljada posjetitelja godišnje". Administracija demokrata Baracka Obame u početku se borila protiv pokušaja Kongresa i konzervativnih i liberalnih grupa da dobiju evidenciju o posjetiocima. Ali nakon što je tužena, dobrovoljno je počela da otkriva evidenciju u decembru 2009. godine, objavljujući zapise svaka tri do četiri meseca.
Savezni žalbeni sud presudio je 2013. da se dnevnici mogu zadržati pod privilegijom predsjedničke izvršne vlasti. Tu jednoglasnu odluku napisao je sudija Merik Garland, koji je sada Bidenov glavni tužilac.
Upitan o Comerovom zahtjevu za evidenciju i komunikaciju u vezi s potragom za dokumentima, Sams je odgovorio: „Jednostavno bih vas uputio na ono što je sam kongresmen Comer rekao za CNN jutros: 'Na kraju dana, moja najveća briga nisu povjerljivi dokumenti da budem iskren s vama.' To govori sve.”
U tom intervjuu za CNN, Comer je dodao da republikanci u Predstavničkom domu nemaju povjerenja u Ministarstvo pravosuđa da će pitanju Bidenovih povjerljivih dokumenata dati odgovarajući nivo kontrole. Odbor za pravosuđe Predstavničkog doma zatražio je u petak da Garland preda informacije vezane za otkrivanje dokumenata i Garlandovo imenovanje specijalnog savjetnika Richarda Hura da nadgleda istragu.
Zvaničnici Bijele kuće "mogu reći da su transparentni, ali to je sve", rekao je predsjednik komiteta, predstavnik Jim Jordan, R-Ohio, za "Sunday Morning Futures" kanala Fox News.
Advokat Bijele kuće Richard Sauber rekao je u saopćenju od subote da je pronađeno ukupno šest stranica povjerljivih dokumenata iz vremena kada je Biden bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji tokom pretrage Bidenove privatne biblioteke. Bijela kuća je ranije saopštila da je tamo pronađena samo jedna stranica.
Najnovije otkriće je bilo dodatak otkriću dokumenata pronađenih u decembru u Bidenovoj garaži i u novembru u njegovim bivšim uredima u Penn Biden centru u Washingtonu.
Sauber je rekao da su Bidenovi lični advokati, koji nisu imali sigurnosne dozvole, prekinuli potragu nakon što su pronašli prvu stranicu u srijedu navečer. Zauber je pronašao preostali materijal u četvrtak, dok je pomagao da ih Ministarstvo pravde pronađe. Zauber nije objasnio zašto je Bijela kuća čekala dva dana da dostavi ažurirane računovodstvene podatke. Bijela kuća je već suočena sa ispitivanjem jer je čekala više od dva mjeseca da potvrdi otkriće početne grupe dokumenata u Bidenovom uredu.
Zastupnik Jamie Raskin iz Marylanda, najviši demokrata u Komitetu za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma, rekao je da je Ministarstvo pravosuđa s pravom imenovalo posebne savjetnike da „dođu do dna“ pitanja povjerljivih dokumenata Bidena, kao i u odvojenoj istrazi o pogrešnom rukovanju povjerljivim dokumentima u privatnom klubu i rezidenciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi.
Ali Raskin je također naglasio ključne razlike između ova dva slučaja, uključujući i to da je Bidenov tim spremno predao dokumente Nacionalnom arhivu u poređenju sa Trumpovim opetovanim otporom takvim zahtjevima.
„Trebalo bi da zadržimo osećaj proporcije i mjere o onome o čemu govorimo“, rekao je Raskin za CNN.
Upitan u nedjelju da li će njegov nadzorni odbor istražiti i Trumpovo postupanje sa povjerljivim dokumentima, Comer je odbio.
"Bilo je toliko istraga o predsjedniku Trumpu da ne osjećam da trebamo trošiti puno vremena na istragu predsjednika Trumpa, jer su to demokrate radile u posljednjih šest godina", rekao je.
SAD: I nakon skandala, iza upisa na fakultete naziru se lična bogatstva
Slavne osobe su plakale na sudu. Treneri su ostali bez posla. Elitna sveučilišta doživjela su mrlju na svom ugledu. I gotovo četiri godine kasnije, glavni mozak sheme Varsity Blues osuđen je ovog mjeseca na više od tri godine zatvora.
Ali malo je vjerovanja da je skandal s podmićivanjem na fakultetima izazvao značajne promjene u krajoliku upisa. Neke su škole dotjerale pravila kako bi spriječile najflagrantnije vrste nedoličnog ponašanja, ali goleme uloge bogatstva, klase i rase - koje su javnosti priakzane u šokantnoj jasnoći - naziru se kao i uvijek.
Voditelji upisnih odjela kažu da je slučaj anomalija. Korumpirani atletski dužnosnici zloupotrijebili su rupe u sistemu, tvrde oni, ali nijedan referent za upis na koledž nije optužen. Ipak, kritičari kažu da je slučaj otkrio dublje, zabrinjavajuće neravnoteže.
"Privilegije su jednostavno utkane u sistem na mnogo načina", rekla je Julie Park, koja proučava upis na fakultete i rasnu jednakost na Sveučilištu Maryland. "Na kraju dana, postoji nerazmjerna zastupljenost od 1% na bilo kojem privatnom koledžu."
Sama shema bila je drska, s bogatim roditeljima koji su plaćali da njihova djeca budu primljena na odabrana sveučilišta kao lažni sportaši. Skrenula je pozornost na prednosti koje su te obitelji već imale, uključujući tutore i privatne konzultante. Također je istaknuo druge načine na koje novac može utjecati na odluke o upisu, s prednostima koje imaju rođaci donatora i bivših studenata.
Na sudu su neki od optuženih roditelja tvrdili da se njihovo navodno mito ne razlikuje od donacija koje fakulteti rutinski primaju od rodbine budućih studenata. Podaci koje je otkrilo Sveučilište Južne Kalifornije pokazali su popise s detaljnim rezultatima "VIP" kandidata, s napomenama kao što su "potencijalni donator" ili "1 milion obećanje".
Među roditeljima poslanim u zatvor zbog sudjelovanja u shemi bili su glumica iz serije "Puna kuća" Lori Loughlin, njezin suprug modni dizajner Mossimo Giannulli i zvijezda serije "Očajne kućanice" Felicity Huffman.
Kada su vlasti objavile prve optužbe 2019., to je ostavilo fakultetima diljem SAD da se muče sa revizijom vlastitih sistema upisa, posebno tamo gdje je došlo do preklapanja s atletskim programima. Škole su dodale slojeve nadzora oko zapošljavanja, s oštrim okom na sportove nižeg profila koji su ciljani u shemi, poput vaterpola i veslanja.
Na pitanje što se od tada promijenilo, sveučilišta u središtu sheme ukazuju na niz politika koje su usvojene u roku od nekoliko mjeseci od hapšenja.
Interni pregled na USC-u otkrio je da je prosječno 12 studenata godišnje regrutirano za sportove kojima se na kraju nisu bavili. Neki, ali ne svi, bili su povezani sa shemom podmićivanja. Sveučilište je za to okrivilo "jednog ili mali broj" sportskih dužnosnika koji su prekršili školsku politiku i to sakrili od prijemnog ureda.
Dužnosnici USC-a rekli su da su počeli pregledavati atletske novajlije na više razina administracije, uključujući ured za atletsku usklađenost, koji je također počeo provjeravati da se novajlije stvarno natječu.
Sveučilište Yale napravilo je slične promjene nakon što je trenerica ženskog nogometa primila 860.000 dolara mita kako bi studente primila kao dio sheme. Sportski direktor Yalea počeo je pregledavati sve predložene regrute, škola je objavila 2019., a regruti koji ne završe u timovima sada se suočavaju s "pomnom provjerom".
Ali u velikoj slici prijema na Yale, "vrlo malo se toga promijenilo", rekao je Logan Roberts, student završne godine u školi Ivy League koji je došao iz obitelji s niskim prihodima u sjevernom dijelu države New York. Škola je osudila skandal, rekao je, ali je zanemarila dublje probleme koji bogatim studentima daju prednost pri upisu.
Na kampusu, rekao je, studenata sa skromnim imovinskim stanjem još uvijek je daleko manje od onih koji su išli u privatne škole s pristupom skupim učiteljima. Roberts i drugi vršili su pritisak na sveučilište da odustane od politike koja favorizira bogatstvo, uključujući povlastice za djecu bivših studenata, ali do sada se Yale opirao promjenama.
“Kada se novac i moral sukobe, novac uglavnom pobjeđuje”, rekao je Roberts, 22.
Angel Pérez bio je šef prijemnog odjela na Trinity Collegeu u Connecticutu kada je izbio skandal. Njegova škola nije bila umiješana, ali za nekoliko minuta njegov telefon je zazujao od poruka kolega. Može li se to dogoditi ovdje, pitali su se? Trinity je pregledao svoju politiku i zaključio da je dobra.
U konačnici, malo je promijenio industriju, rekao je Pérez, koji sada vodi NACAC, nacionalnu udrugu službenika za upis na fakultete.
“Većina institucija utvrdila je da su imale stvarno dobar proces i da nije bilo neetičkog ponašanja”, rekao je. “Ovo je bio slučaj nekih loših aktera koji su se predstavljali kao savjetnici na koledžu.”
Ipak, rekao je, slučaj podmićivanja - zajedno s rasnim obračunom u zemlji i odvojenim pravnim bitkama oko afirmativne akcije - potaknuo je raspravu o pravednosti preferencija naslijeđa i prijemnih ispita.
“Mislim da je to upravo probudilo američku javnost”, rekao je.
Nakon izricanja presude idejnom tvorcu sheme Ricku Singeru 4. januara, vlasti su rekle da je njihov rad doveo do reforme. FBI je rekao da su se fakulteti obratili pitajući kako mogu uhvatiti nedjela.
Državna tužiteljica Massachusettsa Rachael Rollins rekla je da je to otkrilo "odvojeni proces prijema na koledž za bogate, moćne i ovlaštene", ali je također rekla da je dovelo do "značajnih promjena". Sugerirala je da je to možda pridonijelo tome da više fakulteta učini SAT i ACT izbornim, trend koji je započeo prije slučaja, ali je dobio na snazi tokom pandemije.
Drugi, međutim, tvrde da je shema bila samo simptom bolesti.
Američka opsjednutost elitnim školama, u kombinaciji s netransparentnim upisima, dovela je do očaja među obiteljima koje traže najbolje za svoju djecu, rekao je Mark Sklarow, izvršni direktor Udruge nezavisnih obrazovnih savjetnika, neprofitne organizacije koja predstavlja privatne savjetnike koji pomažu u procesu upisa.
Fakulteti pomažu potaknuti ludilo, rekao je, hvaleći se svojim sve manjim stopama prijema, a istovremeno daju prednosti onima s dobrim vezama.
“Fakulteti su stvorili sistem koji je dizajniran da odbija sve više i više djece”, rekao je. "Postajalo je sve manje jasno ko je ušao, a ko odbijen, i mislim da je to navelo ovu generaciju roditelja da kažu: 'Učinit ću sve što je potrebno da prime moje dijete'."
Zatvaranje rupa u podmićivanju, dodao je, malo čini da priznanja budu pravednija.
U konačnici, bogatstvo i privilegije igraju istu ulogu pri prijemu kao i prije slučaja, rekla je Park sa Sveučilišta Maryland. Za sada vidi malo stvarnih promjena, rekla je, sa samo malim brojem škola koje su se složile odbaciti nasljeđe, na primjer.
"Stvari se mogu promijeniti", rekla je. “Ali hoće li to biti samo premještanje stolica na Titanicu? Ne znam.”
Njemačka: Počela američka borbena obuka za ukrajinske snage
Nova, proširena borbena obuka ukrajinskih snaga američke vojske započela je u nedjelju u Njemačkoj, s ciljem da se bataljon od oko 500 vojnika vrati na bojište da se bore protiv Rusa u sljedećih pet do osam sedmica, rekao je general Mark Milley, predsjednik Združenog stožera.
Milley, koji planira posjetiti područje za obuku Grafenwoehr u ponedjeljak kako bi iz prve ruke pogledao program, rekao je da su vojnici koji se obučavaju napustili Ukrajinu prije nekoliko dana. U Njemačkoj je kompletan set oružja i opreme koju mogu koristiti.
Do sada je Pentagon odbijao točno reći kada će obuka početi.
Takozvana obuka kombiniranog naoružanja ima za cilj usavršavanje vještina ukrajinskih snaga kako bi bile bolje pripremljene za pokretanje ofanzive ili suzbijanje bilo kakvog porasta ruskih napada. Naučit će kako bolje kretati i koordinirati svoje jedinice veličine satnije i bataljona u borbi, koristeći kombinirano topništvo, oklopne i kopnene snage.
U razgovoru s dvojicom novinara koji su s njim putovali u Europu u nedjelju, Milley je rekao da će složena obuka – u kombinaciji s nizom novog oružja, topništva, tenkova i drugih vozila koja idu prema Ukrajini – biti ključna za pomoć snagama te zemlje da povrate teritorij koji je bio zarobljena od strane Rusije u gotovo 11-mjesečnom ratu.
"Ova podrška je doista važna za Ukrajinu kako bi se mogla odbraniti", rekao je Milley. "I nadamo se da ćemo ovo uspjeti izvesti ovdje u kratkom roku."
Cilj je, rekao je, da se sve pristiglo oružje i oprema isporuče Ukrajini kako bi ga novoobučene snage mogle koristiti "negdje prije nego što se pojave proljetne kiše. To bi bilo idealno."
Nova uputa dolazi u trenutku kada se ukrajinske snage suočavaju sa žestokim borbama u istočnoj pokrajini Donjeck, gdje ruska vojska tvrdi da ima kontrolu nad malim rudarskim gradom Soledar. Ukrajina tvrdi da se njene trupe i dalje bore, ali ako moskovske trupe preuzmu kontrolu nad Soledarom, to bi im omogućilo da se malo približe većem gradu Bakhmutu, gdje borbe bjesne mjesecima.
Rusija je također pokrenula raširenu baražnu raketnu vatru, uključujući Kijev, sjeveroistočni grad Kharkiv i jugoistočni grad Dnipro, gdje je broj mrtvih u jednoj stambenoj zgradi porastao na 30.
Milley je rekao da želi biti siguran da je obuka na pravom putu i da li je još nešto potrebno, te da se također uvjerio da će biti u skladu s isporukom opreme.
Program će uključivati nastavu u učionici i terenski rad koji će započeti s malim odredima i postupno rasti kako bi uključio veće jedinice. To bi kulminiralo složenijom borbenom vježbom koja bi okupila cijelu bojnu i stožernu postrojbu.
Do sada je fokus SAD-a bio na pružanju ukrajinskim snagama hitnijih potreba na bojnom polju, posebice o tome kako koristiti široku lepezu zapadnih oružanih sistema koji pristižu u zemlju.
SAD je već obučio više od 3100 ukrajinskih vojnika o tome kako koristiti i održavati određeno oružje i drugu opremu, uključujući haubice, oklopna vozila i topnički raketni siste, visoke mobilnosti, poznat kao HIMARS. Druge nacije također provode obuku o oružju koje daju.
Prilikom najave novog programa prošlog mjeseca, Brig. Gen. Pat Ryder, tajnik za medije Pentagona, rekao je da je ideja "da im se omogući ova napredna razina kolektivne obuke koja im omogućuje provođenje efikasnih operacija kombiniranog naoružanja i manevriranje na bojnom polju."
Milley je rekao da su SAD provodile ovu vrstu obuke prije ruske invazije prošlog februarae. Ali kad je rat počeo, Nacionalna garda SAD-a i snage za specijalne operacije koje su bile na obuci unutar Ukrajine napustile su zemlju. Ovaj novi napor, koji provodi 7. zapovjedništvo za obuku kopnene vojske SAD-a u Evropi i Africi, bit će nastavak onoga što su radili prije invazije. Ostali evropski saveznici također pružaju obuku.