"Po svemu sudeći je riječ o malom broju dokumenata sa oznakama povjerljivo koji su slučajno spakovani i poslati na ličnu adresu bivšeg potpredsjednika na kraju mandata prošle administracija", naveo je Penceov advokat Greg Jacob u pismu koje je prošle nedjelje upućeno Nacionalnom arhivu, koji je zadužen za čuvanje dokumenata iz Bijele kuće.

Jacob je dodao da je Pence "angažovao pravnog zastupnika da pregleda pronađene zapise nakon što je objavljeno da su povjerljiva dokumenta pronađena u kući predsjednika Joea Bidena u Wilmingtonu, u Delawareu".

Sekretarijat za pravosuđe već je imenovao specijalne tužioce da sprovedu istragu o povjerljivim dokumentima pronađenim na imanju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi i u Bidenovoj kući i bivšoj kancelariji u Washingtonu.

Iz Sekretarijata je saopšteno da je oko 300 dokumenata sa oznakom povjerljivo, a nekim slučajevima i strogo povjerljivo, uzeto iz Mar-a-Laga i zvaničnici pokušavaju da utvrde da li bi Trump ili bilo ko drugi trebalo da budu optuženi za nelegalno posjedovanje tih papira ili za pokušaj opstrukcije višemjesečne krivične istrage.

Jacob je naveo da "Pence nije znao da se u njegovoj kući nalaze osjetljiva ili povjerljiva dokumenta" i da "razumije veliki značaj zaštite osjetljivih i povjerljivih informacija i spreman je da u potpunosti sarađuje sa Nacionalnim arhivom i bilo kojom odgovarajućom istragom".

Također je dodao da je Pence odmah zaštitio dokumenta pronađena u sefu. Prema naknadnom pismu advokata iz 22. januara, agenti FBI su preuzeli dokumenta iz Penceove kuće.

Portparol Sekretarijata za pravosuđe odbio je da komentariše slučaj, a Penceov advokat nije odgovorio na zahtjev AP-a za komentar. Pence je u intervjuu za AP u avgustu rekao da nije sa sobom uzeo povjerljiva dokumenta kada je napustio položaj.

Na direktno pitanje da li je zadržao povjerljive informacije po odlasku s položaja potpredsjednika, Pence je odgovorio: "Ne, koliko ja znam".

Ove promjene imaju utjecaja na zdravlje ljudi, a često su okidač za sukobe i migracije. Ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C umjesto na 2°C moglo bi smanjiti broj ljudi koji bi bio izložen ekstremnim toplinskim valovima.

2022. peta najtoplija godina globalno

Prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene Evropske Unije, 2022. je bila 5. najtoplija godina globalno, a druga najtoplija u Evropi. Posljednjih osam godina bilo je osam najtoplijih godina ikada zabilježenih, prosječna godišnja temperatura bila je za 0,3°C viša od referentnog razdoblja 1991.-2020.

Fenomen La Niña, povremeno hlađenje površinskih temperatura Pacifiku svakih 3 do 5 godina, zadržao se tokom većeg dijela protekle godine, već treću godinu zaredom. La Niña utječe na globalnu klimu i remeti normalne vremenske prilike, što može dovesti do jakih oluja na nekim mjestima i suše na drugim mjestima.

Evropa je imala najtoplije ljeto ikada zabilježeno, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama dovela je do raširenih sušnih uslova. Francuska, Španija, Njemačka i Slovenija doživjele su najveće ljetne emisije šumskih požara u najmanje posljednjih 20 godina.

Naučni konsenzus: ekstremne vremenske prilike će biti češće i destruktivnije

Prema riječima meteorologa Nedima Sladića, Zemlja se u proteklih stotinu godina zagrijala za 1 °C.

„Problem s Zemljom poprima šire razmjere kada shvatimo da se tih 1 °C u prosjeku odnosi na cijeli svijet, što nam pokazuje da se pojedini dijelovi svijeta znatno brže zagrijavaju nego drugi, a u tome prednjači Stari kontinent, pogotovo mediteransko područje, ali i Indijski okean“ kaže Sladić.

„Tu i nastaje fundamentalni problem, uzimajući u obzir da malo više od dvije trećine svijeta čine vodene površine, odnosno okeani. Sa svakim porastom temperature za 1°C, atmosfera ima 6 do 7 % više vodene pare, a samim tim i oborive vode“, istakao je.

U uobičajenom vremenskom ciklusu, vruće vrijeme stvara vlagu i vodenu paru u zraku, koja se pretvara u kapljice i stvara kišu.

„Iz jednog od predavanja koje je držao ugledni Dr. Ed Hawkins, poznat po svojim 'klimatskim prugama' koje su postale simbol klimatskih promjena, zaključeno je da po svim provedenim naučnim studijama postoji jasan konsenzus kako će ovakvi procesi biti sve češći i destruktivniji, ali će se javljati i periodi kada će u jeku pune sezone uragana i tajfuna oni i izostajati“, dodao je Sladić.

Poplave, sniježne oluje i toplinski valovi

Poplave su 2022. pogodile i Španiju, istočnu Australiju, a naročito snažne i razarajuće poplave dogodile su se u Pakistanu. One su izazvane olujnim monsunskim sezonskim kišama i pogodile su 33 miliona ljudi.

Područje Zapadnog Balkana i Bosna i Hercegovina su također izloženi riziku od poplava, poput onih iz 2014. godine, koje su nanijele štetu od oko 2 milijarde eura. U januaru 2023. poplave su ponovo paralizirale dijelove BiH.

Osim oluja i poplava, događa se i to da toplinski valovi postaju sve intenzivniji i duži, a suše se također mogu pogoršati. Između toplinskih valova padne manje kiše, pa vlažnost tla i zalihe vode brže presušuju.

Ciklus ekstremnih i dugotrajnih vrućina izvlači i više vlage iz tla i vegetacije. Ovi suhi uslovi dovode do požara koji se mogu širiti nevjerovatnom brzinom.

Ekstremne suše i padavine nisu jedini ishodi poremećenih vremenskih ciklusa. Snježne oluje koje su zadesile Sjevernu Ameriku, s izuzetkom Zapadne obale, također su primjer ovakvih ekstremnih događaja.

„Došlo je do snažnog pokretanja zračne mase iz Arktika, kao posljedice snažnog pacifičkog anticiklona na zapadu SAD-a te ciklone na istoku Atlantika blizu Hudsonovog zaljeva. Kako se pacifička anticiklona pomjerala sjevernije, dolazilo je do prisilnog spuštanja hladnog zraka na jug s njene prednje strane. 'Bomb cyclone', kojim je označena ova pojava nije naziv koji je izmišljen tek tako, već zato što pritisak je naglo padao“, objasnio je Nedim Sladić.

Oluja nazvana Elliot odnijela je živote više od 30 ljudi i pogodila oko 250 miliona ljudi širom SAD-a i Kanade. Stručnjaci upozoravaju kako bi takvi događaji mogli postati mnogo češći u bliskoj budućnosti.

Ova dešavanja su potaknuta stalno rastućim koncentracijama stakleničkih plinova i akumuliranom toplinom. Ekstremni toplinski valovi, suša, razorne poplave i oluje utjecali su na milione i koštali milijarde ove godine.

Vrijeme širom svijeta uvijek će biti vrlo promjenjivo, međutim klimatske promjene čine te varijacije još ekstremnijima.

Dok svjetska zajednica u utorak obilježava Međunarodni dan obrazovanja, Afganistan je jedina zemlja u kojoj je djevojčicama zabranjeno pohađanje škole. Nazivajući ograničavanje učenja i podučavanja napadom na ljudsko dostojanstvo, UNESCO je ovogodišnje obilježavanje posvetio afganistanskim djevojkama i ženama.

Ubrzo nakon što su ponovno došli na vlast u augustu 2021, talibani su zatvorili većinu srednjih škola u zemlji za djevojčice, onemogućivši milionima djevojčica da steknu obrazovanje nakon šestog razreda. Gotovo 500 dana kasnije, zabrana je i dalje na snazi, unatoč međunarodnim pozivima da se poništi.

Dok većina javnih i privatnih škola za djevojčice u Afganistanu ostaje prazna, tajne škole se šire.

Zraka svjetlosti

Tajna škola u Kabulu dio je mreže od osam škola u pet gradova. Školu podržava SRAK, afganistanska organizacija koja, prema svojoj web stranici, radi u područjima koja su jako pogođena zabranom školovanja. SRAK na paštu jeziku znači "prva zraka jutarnjeg svjetla".

Parasto, koja je iz sigurnosnih razloga tražila da koristi samo svoje ime, jedna je od osnivačica.

Rekla je za Glas Amerike da je ubrzo nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom primila pozive od učitelja koji su tražili pomoć u uspostavljanju tajnih škola. Imala je iskustva u sektoru obrazovanja u vladi predsjednika Ashrafa Ghanija i krenula je u akciju.

Osnivanje škola nije teško, rekla je, jer nam "žene i sama djeca dolaze i traže pomoć".

Radeći sa svojim kontaktima, Parasto je pomogla pretvoriti podrume, dnevne sobe i spavaće sobe u škole za učitelje i učenike koji su spremni riskirati sve za obrazovanje.

Rahila, bivša učiteljica matematike koja je također tražila da se koristi samo njezino ime iz sigurnosnih razloga, volontira u školi.

Rekla je da je pala u duboku depresiju kada su talibani zatvorili škole za djevojčice, ali tada su njene komšije počele tražiti pomoć s matematikom.

"Shvatila sam da smo učenici i ja potrebni jedni drugima", rekla je. "Davali smo nadu jedni drugima."

Ubrzo joj je ponestajalo mjesta u kući zbog sve većeg broja učenika.

Tada je upoznala Parastoa, koji joj je pomogao unajmiti veliku sobu u kući u Kabulu gdje Rahila i još dvoje pedagoga tri sata dnevno podučavaju matematiku, engleski, prirodne nauke i druge predmete za gotovo 100 djevojčica.

Osamnaestogodišnja Kamila jedna je od Rahilinih učenica. Voli hemiju i engleski i sanja o tome da postane advokatica. Da nema zabrane, uskoro bi završila srednju školu. Ali sada ponovno čita gradivo iz prethodnih razreda kako bi izbjegla prekid u učenju.

"Učim kako bi moja budućnost bila svijetla. I [neću] biti nepismena kao moja majka", rekla je.

Gotovo 250 žena koje su bile pogođene talibanskom zabranom obrazovanja 1990-ih također uče čitati i pisati u ovim tajnim školama.

Obrazovanje je besplatno u tajnim školama jer većina porodica ne može priuštiti školarinu. Članovi i simpatizeri SRAK-a plaćaju stanarinu i potrepštine, kao što su sveska i olovke.

Talibanski stav

Afganistanski de facto talibanski vladari tvrde da obrazovni materijal i okruženje nisu u skladu s kulturnim vrijednostima zemlje i islamskim zakonima. Režim je dosljedno ignorirao međunarodne pozive da se nastavi s obrazovanjem djevojčica.

U decembru 2022. Talibani su proširili svoju zabranu rodno uslovnog obrazovanja na žene na fakultetima.

Odbacujući međunarodni pritisak, Neda Mohammad Nadim, talibanski ministar visokog obrazovanja, rekao je na lokalnom skupu da će se vjerski zakoni provoditi "čak i ako nas sankcioniraju, upotrijebe atomsku bombu na nas ili čak i ako se vrate u novi rat".

U 17 mjeseci otkako je preuzeo kontrolu, režim nije uspio steći globalno priznanje, uglavnom zbog obrazovnih ograničenja za djevojčice i žene.

Prkos i očaj

Uprkos mogućnosti hapšenja i smrti, Rahila je rekla da učitelji i učenici ne odustaju od tajnih škola jer je “najveći strah za nas bila smrt naše duše i emocija”.

Vlasnici kuća u kojima rade škole znaju se otarasiti znatiželjnih talibanskih stražara koji ih često ispituju o aktivnostima na njihovom imanju.

Kako bi izbjegle pažnju, djevojkama se kaže da dolaze i odlaze u parovima i da ne donose knjige.

"Knjige ostavljamo kod kuće, a knjižice u učionici. Ako imamo zadaću, napišemo je na komad papira i stavimo u džep s olovkom", rekla je Kamila.

Kako se mreža tajnih škola širi, nejasno je kako će djevojke poput Kamile steći diplomu srednje škole, odnosno koliko dugo će moći da se obrazuju.

Nekada u Afganistanu, djevojke su sanjale o tome da postanu liječnice, naučnice ili inženjerke, ali sada je samo stjecanje srednjoškolske diplome borba, rekla je Parasto iz SRAK-a. "Pogledajte snove koje smo ubili u našim srcima, u našim umovima."

Mateusz Morawiecki je rekao novinarima da će Poljska tražiti dozvolu Njemačke, ali da je traženje odobrenja Njemačke od sekundarnog značaja.

"Stalno vršimo pritisak na vladu u Berlinu da stavi na raspolaganje svoje Leoparde", rekao je Morawiecki.

Njemačka ministrica vanjskih poslova rekla je u nedjelju da se Berlin neće protiviti ako Poljska odluči poslati tenkove njemačke proizvodnje u Ukrajinu da joj pomognu u borbi protiv ruskih osvajača.

Annalena Baerbock je rekla za francuski TV kanalu LCI da, iako Poljska nije zatražila dozvolu za izvoz svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, ako zahtjev bude upućen, "ne bismo stajali na putu".

Ukrajina je dugo traži tenkove za borbu protiv ruskih snaga koje koriste modernije tenkove od onih koje Ukrajinci imaju na raspolaganju.

Njemačka je do sada bila suzdržana da pošalje svoje Leopard 2 u Ukrajinu ili da odobri njihov transfer od strane zemalja koje su kupile tenkove od Njemačke.

Ranije u nedjelju, njemački kancelar Olaf Scholz, pod pritiskom da dozvoli isporuku tenkova njemačke proizvodnje u Ukrajinu, rekao je u nedjelju da će sve odluke o isporuci oružja biti donesene u koordinaciji sa saveznicima, uključujući Sjedinjene Države.

Prošle sedmice Njemačka i zapadni saveznici nisu donijeli odluku o tome da li će Njemačka pristati da pošalje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, ili će dozvoliti drugim zemljama koje ih imaju da to učine, uprkos molbama Ukrajine da moderni tenkovi pojačaju svoje odbrambene napore.

Scholz, upitan u nedjelju na konferenciji za novinare u Parizu o obezbjeđivanju tenkova Ukrajini, rekao je da su se sve isporuke oružja Ukrajini do sada odvijale u bliskoj koordinaciji sa zapadnim partnerima. "To ćemo raditi u budućnosti", rekao je on.

Govoreći na istoj konferenciji za novinare, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da ne isključuje mogućnost slanja tenkova Leclerc u Ukrajinu.

Makron je rekao da slanje tenkova ne smije eskalirati situaciju, mora uzeti u obzir vrijeme za obuku Ukrajinaca da budu efikasni i ne smije ugroziti sigurnost Francuske.

"Što se tiče Leclercsa, tražio sam od ministra vojske da poradi na tome, ali ništa nije isključeno", rekao je Macron, dodajući da će taj potez morati biti koordiniran sa saveznicima kao što je Njemačka u narednim danima i sedmicama.

Njemački izvori rekli su Reutersu da će Njemačka dozvoliti slanje tenkova njemačke proizvodnje u Ukrajinu kako bi pomogli njenoj odbrani od Rusije ako Sjedinjene Države pristanu da pošalju svoje tenkove. Međutim, američki zvaničnici su rekli da administracija predsjednika Joea Bidena nije spremna poslati svoje tenkove, uključujući M1 Abrams.

Scholz je bio u Parizu sa najvišim čelnicima svoje vlade na sastanku sa svojim francuskim kolegama.

Osumnjičeni napadač je pobjegao sa mjesta događaja, a policija ga još uvijek pokušava pronaći, saopštio je odjel u nedjelju rano ujutro.

Za sada nema informacija o motivu napada, dodaju iz resora.

Još 10 ljudi prebačeno je u lokalne bolnice na liječenje zbog povreda, a najmanje jedna je u kritičnom stanju.

Pucnjava se dogodila poslije 22 sata. (06:00 GMT u nedjelju) oko lokacije proslave kineske lunarne Nove godine održane u Monterey Parku, izvještavaju američki mediji. Monterey Park je grad oko 11 km od centra Los Anđelesa.

Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se povrijeđene osobe na nosilima koje osoblje Hitne pomoći odvozi u kola hitne pomoći. Oko mjesta pucnjave policija je čuvala zatvorene ulice, pokazuje video.

"Naša srca su uz one koji su večeras izgubili svoje voljene u našem susjednom gradu, Monterey Parku, gdje se upravo dogodila masovna pucnjava", rekao je kontrolor grada Los Angelesa Kenneth Mejia u tvitu.

Desetine hiljada ljudi prisustvovalo je festivalu ranije tokom dana.

Los Angeles Times je citirao vlasnika obližnjeg restorana koji je rekao da su mu ljudi koji su potražili sklonište na njegovom imanju rekli da se u tom području nalazi čovjek sa mitraljezom.

GOREE ISLAND, Senegal — 

Yellen, u Senegalu, u sklopu desetodnevnog putovanja usmjerenog na obnovu ekonomskih odnosa između SAD i Afrike, stajala je u zgradi na ostrvu Gorée poznatoj kao Kuća robova i virila kroz "Vrata bez povratka", s kojih su porobljeni ljudi su otpremljeni preko Atlantika.

Vodili su je u obilazak kroz razne hodnike i uske prostore u kući, odmahujući glavom s gađenjem zbog onoga što joj je rečeno o ekonomiji vrednovanja robova.

„Gorée i transatlantska trgovina robljem nisu samo dio afričke istorije. Oni su također dio američke istorije”, rekla je Yellen kasnije u kratkim napomenama tokom svoje posjete.

"Znamo da tragedija nije prestala sa generacijom ljudi odvedenim odavde", dodala je. "Čak i nakon što je ropstvo ukinuto, crnim Amerikancima - od kojih mnogi mogu pratiti svoje porijeklo kroz ovakve luke širom Afrike - uskraćena su prava i slobode koje su im obećane našim Ustavom.”

Kasnije, u intervjuu za Associated Press, Yellen je rekla da, iako je promicanje različitosti i rasne jednakosti ključni cilj, “administracija nije prihvatila reparacije kao dio odgovora”.

Ekonomska korist koju su velike nacije trgovine robljem, uključujući Sjedinjene Države, požnjele stotinama godina na leđima neplaćenog rada mogla bi iznositi desetine biliona dolara, prema istraživanju o trgovini.

A u SAD-u, afrički robovi i njihova djeca doprinijeli su izgradnji najvažnijih institucija u zemlji, uključujući Bijelu kuću i Kapitol, prema Povijesnom udruženju Bijele kuće.

Yellen je u svojim javnim izjavama priznala stalne posljedice te brutalne prošlosti.

"I u Africi i u Sjedinjenim Državama, iako smo napravili ogromne korake, još uvijek živimo sa brutalnim posljedicama transatlantske trgovine robljem", rekla je.

U knjizi gostiju u kući, napisala je da je ona poslužila kao "važan podsjetnik da su historije Afrike i Amerike blisko povezane. Iako me boli njena prošlost, također me veseli živa zajednica koju sam ovdje vidjela. Iz ovoga shvatam važnost udvostručavanja naše posvećenosti borbi za naše zajedničke principe i vrednosti slobode i ljudskih prava gde god da su ugrožena – u Africi, Sjedinjenim Državama i širom sveta.”

Yellen je put na ostrvo putovao mnogi uglednici, uključujući bivše predsjednike Baracka Obamu i Billa Clintona i Nelsona Mandelu iz Južne Afrike. Danas je ostrvo Gorée proglašeno UNESCO-vom svjetskom baštinom.

Jelenino zaustavljanje tamo tokom putovanja koje je trebalo da revitalizuje američko-afričke ekonomske odnose je ono što je izazvalo ogromne troškove trgovine robljem. Došlo je do ponovnog oživljavanja interesa za određivanje stvarne cijene ropstva za generacije na koje je to uticalo.

Komitet za finansijske usluge Predstavničkog doma posljednjih godina proučavao je kako su američke banke i osiguravajuće kompanije profitirale od prakse ropstva prije nego što je ono stavljeno van zakona 1865. U Sjedinjenim Državama su također održana saslušanja o proučavanju i razvoju prijedloga za reparacije.

U intervjuu za AP, Yellen je rekla da administracija "radi na mnogo načina u zajednicama obojenih boja i zajednicama s niskim primanjima kako bi pokušala da dovede više kapitala u kreditiranje unaprijed i druge stvari", rekla je ona. “To je kritično važan cilj.”

"Najoštrije osuđujemo podli napad na našu svetu knjigu... Dozvoliti ovaj antiislamski čin, koji cilja muslimane i vrijeđa naše svete vrijednosti, pod maskom slobode izražavanja potpuno je neprihvatljivo", tursko ministarstvo vanjskih poslova rekao je.

Saopćenje je izdato nakon što je antiimigrantski političar krajnje desnice spalio primjerak Kurana u blizini turske ambasade. Tursko ministarstvo pozvalo je Švedsku da preduzme neophodne mjere protiv počinitelja i pozvalo sve zemlje da preduzmu konkretne korake protiv islamofobije.

Odvojeni protest održan je u gradu u znak podrške Kurdima i protiv nastojanja Švedske da se pridruži NATO-u. Grupa proturskih demonstranata također je održala skup ispred ambasade. Sva tri događaja imala su policijske dozvole.

Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom rekao je da su islamofobične provokacije užasavajuće.

"Švedska ima dalekosežnu slobodu izražavanja, ali to ne znači da švedska vlada ili ja podržavamo izražena mišljenja", napisao je Billstrom na Tviteru.

Spaljivanje Kurana izveo je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske stranke Hard Line. Paludan, koji također ima švedsko državljanstvo, u prošlosti je održao niz demonstracija na kojima je spalio Kuran.

U dozvoli koju je dobio od policije piše da je njegov protest održan protiv islama i, kako se naziva, pokušaja turskog predsjednika Tayyipa Erdoana da utiče na slobodu izražavanja u Švedskoj.

Nekoliko arapskih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, Jordan i Kuvajt, osudilo je spaljivanje Kurana. "Saudijska Arabija poziva na širenje vrijednosti dijaloga, tolerancije i suživota i odbacuje mržnju i ekstremizam", navodi se u saopćenju saudijskog ministarstva vanjskih poslova.

Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali svih 30 država članica mora odobriti njihove kandidature. Turska je rekla da posebno Švedska mora prvo zauzeti jasniji stav protiv onoga što vidi kao terorista, uglavnom kurdskih militanata i grupe koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine.

Na demonstracijama u znak protesta protiv kandidature Švedske za NATO i da bi pokazali podršku Kurdima, govornici su stajali ispred velikog crvenog transparenta s natpisom "Svi smo mi PKK", misleći na Radničku partiju Kurdistana koja je zabranjena u Turskoj, Švedskoj i Sjedinjenim Državama između ostalih zemalja, i obratio se nekoliko stotina prokurdskih i ljevičarskih pristalica.

"Nastavićemo da se protivimo švedskoj aplikaciji za NATO", rekao je za Reuters Thomas Pettersson, portparol Alijanse protiv NATO-a i jedan od organizatora demonstracija.

Policija je saopštila da je na svim demonstracijama situacija bila mirna.

U Istanbulu su ljudi u grupi od oko 200 demonstranata zapalili švedsku zastavu ispred švedskog konzulata kao odgovor na spaljivanje Kurana.

OTKAZANA POSJETA ŠVEDSKOG MINISTRA

Ranije u subotu, Turska je saopštila da je zbog nedostatka mjera za ograničavanje protesta otkazala planiranu posjetu švedskog ministra odbrane Ankari.

Jonson je odvojeno rekao da su se on i Akar sastali u petak tokom okupljanja zapadnih saveznika u Njemačkoj i da su odlučili odgoditi planirani sastanak.

Turski ministar odbrane Hulusi Akar rekao je da je s Erdoanom razgovarao o nedostatku mjera za ograničavanje protesta u Švedskoj protiv Turske i prenio reakciju Ankare Jonsonu na marginama sastanka Ukrajinske kontakt grupe za odbranu.

"Neprihvatljivo je ne povući potez ili reagovati na ove (proteste). Trebalo je učiniti potrebne stvari, trebalo je poduzeti mjere", rekao je Akar, navodi se u saopćenju turskog Ministarstva odbrane.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova već je pozvalo švedskog ambasadora u petak zbog planiranih protesta.

Finska i Švedska potpisale su trosmjerni sporazum sa Turskom 2022. godine s ciljem prevazilaženja prigovora Ankare na njihovo članstvo u NATO-u. Švedska kaže da je ispunila svoj dio memoranduma, ali Turska zahtijeva više, uključujući izručenje 130 ljudi za koje smatra da su teroristi.

Predsjednik je dobrovoljno pustio FBI u svoj dom, ali nedostatak naloga za pretres nije umanjio izvanrednu prirodu pretresa. To je pojačalo neugodnosti za Bidena koje su počele otkrivanjem 12. januara da su predsjednikovi advokati pronašli "mali broj" povjerljivih zapisa u bivšoj kancelariji u Penn Biden centru u Washingtonu neposredno prije međuizbora. Od tada su advokati pronašli šest povjerljivih dokumenata u Bidenovoj kućnoj biblioteci u Wilmingtonu iz vremena kada je bio potpredsjednik.

Iako je Biden tvrdio da “nema tamo”, otkrića su postala politička odgovornost dok se on pripremao da pokrene kandidaturu za reizbor, i potkopavaju njegove napore da američkoj javnosti prikaže sliku dostojnosti nakon burnog predsjedništva njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Tokom pretresa u petak, koji je trajao skoro 13 sati, FBI je uzeo šest predmeta koji su sadržavali dokumente sa povjerljivim oznakama, rekao je Bob Bauer, predsjednikov lični advokat. Stavke su se odnosile na Bidenovo vrijeme u Senatu i potpredsjedništvo, dok su bilješke datirale iz njegovog vremena kao potpredsjednika, rekao je. Nivo tajnosti i da li su dokumenti koje je uklonio FBI ostali povjerljivi, nije odmah bilo jasno dok Ministarstvo pravde pregledava evidenciju.

Pomoćnik američkog tužioca Joseph Fitzpatrick potvrdio je u subotu da je FBI izvršio "planiranu, sporazumnu pretragu" rezidencije predsjednika u Wilmingtonu.

Predsjednik i prva dama Jill Biden nisu bili u kući kada je pretresen. Vikend su provodili u svojoj kući u Rehoboth Beachu u Delaveru.

Obraćajući se novinarima tokom putovanja u Kaliforniju u četvrtak, Biden je rekao da "potpuno sarađuje i da se raduje brzom rješavanju ovog problema".

“Otkrili smo da je nekoliko dokumenata pohranjeno na pogrešnom mjestu”, rekao je Biden. “Odmah smo ih predali Arhivu i Ministarstvu pravde.”

Ostalo je da se vidi da li će biti izvršeni dodatni pretresi federalnih zvaničnika na drugim lokacijama. Bidenovi lični advokati prethodno su izvršili pretres rezidencije Rehoboth Beach i rekli da nisu pronašli nikakve službene dokumente ili povjerljive zapise.

Istraga o Bidenu je također zakomplikovala istragu Ministarstva pravde o Trumpovom zadržavanju povjerljivih dokumenata i službenih zapisa nakon što je napustio funkciju. Ministarstvo pravosuđa kaže da je Tramp uzeo stotine zapisa označenih kao povjerljivi po izlasku iz Bijele kuće početkom 2021. godine i odupirao se višemjesečnim zahtjevima da ih vrati vladi, te da se morao dobiti nalog za pretres kako bi ih se vratilo.

Bauer je rekao da je FBI tražio da Bijela kuća ne komentariše pretres prije nego što bude sprovedena, te da su bili prisutni Bidenovi lični i advokati Bijele kuće. FBI je, dodao je, “imao potpuni pristup predsjednikovoj kući, uključujući lično pisane bilješke, dosijee, papire, registratore, memorabilije, liste obaveza, rasporede i podsjetnike koji sežu decenijama unazad”.

Ministarstvo pravde, dodao je, „uzelo je u posjed materijale koje je smatralo u okviru svoje istrage, uključujući šest predmeta koji se sastoje od dokumenata sa oznakama klasifikacije i pratećih materijala, od kojih su neki iz službe predsjednika u Senatu, a neki od njih su iz njegovog potpredsjedničkog mandata.”

Državni tužilac Merrick Garland imenovao je bivšeg američkog tužioca Marylanda Roberta Hura za posebnog savjetnika koji će istražiti sve potencijalne prekršaje oko Bidenovih dokumenata. Hur će nadzirati istragu od američkog tužioca iz Ilinoisa, kojeg je imenovao Trump, John Lausch.

“Od samog početka, predsjednik je bio posvećen tome da se s tim pozabavi odgovorno jer ovo shvaća ozbiljno”, rekao je u subotu advokat Bijele kuće Richard Sauber. „Predsednički advokati i Kancelarija Savjeta Bijele kuće nastaviće da sarađuju sa DOJ-om i Specijalnim savetnikom kako bi pomogli da se ovaj proces sprovede brzo i efikasno.”

Otkrića Bidenovih dokumenta i istraga o Trumpu, koja je u rukama specijalnog savjetnika Jacka Smitha, značajno se razlikuju. Biden je nastojao da sarađuje sa istragom DOJ-a na svakom koraku - a potraga u petak bila je dobrovoljna - iako ostaju pitanja o njegovoj transparentnosti sa javnošću.

Da bi krivično djelo bilo počinjeno, osoba bi morala „svjesno ukloniti“ dokumente bez ovlaštenja i namjeravati ih držati na „neovlaštenoj lokaciji“. Biden je rekao da je "iznenađen" što su povjerljivi dokumenti otkriveni u Penn Biden centru.

Općenito, povjerljivi dokumenti moraju se ukloniti nakon maksimalno 25 godina. Ali neki zapisi su takve vrijednosti da ostaju klasifikovani mnogo duže, iako se moraju odobriti posebni izuzeci. Biden je bio u Senatu od 1973. do 2009. godine.

“To će nam dati mnogo veću fleksibilnost. Naravno sankcije koje smo već nametnuli Rusiji su istinski duboke, i jake. Te sankcije su već imale efekta na privatne vojne ugovarače poput Wagnera; medjutim ovo što smo danas objavili se odnosi direktno na Wagner grupu.

Sljedeće nedjelje ćemo objaviti detaljnije šta bi to sve moglo značiti , ali je činjenica da ovo zakonsko određenje blokira i spriječava transfer novca Wagner grupi. Ovo dodatno može voditi dodatnim restriktivnim mjerama od strane drugih zemalja.

Ovo je takodjer dodatni način da se zamrzavaju bilo kakve financijske donacije i slično. Važno je napomenuti da će ove mjere, pogotovo transfer novca, stupiti na snagu odmah. Mi pozivamo druge zemlje da se pridruže, da nam pomognu da se ova grupa spriječi u nastavku činjenja zločina u svijetu - dakle, ne radi se samo o Ukrajini, već o svakom mjestu na svijetu gdje Wagner izvodi svoje akcije."

Na pitanje zašto se američka vlada odlučila na odredbu "Transnacionalna kriminalna organizacija", a ne "teroristička organizacija", Kirby kaže:

“Smatrali smo da je ovo odgovarajuća mjera u ovom trenutku. Ovo će, ponavljam imati trenutačni efekat, a potom će biti moguće eventualno određenje "strana teroristička organizacija". Nastavit ćemo s dodatnim pritiskom da ih se onemogući."

Ovom mjerom je već skrenuta pažnja na trgovinu oružjem koju Wagner ima sa Sjevernom Korejom. To je podijeljeno sa Vijećem sigurnosti. John Kirby objašnjava:

“Smatrali smo da je od hitne važnosti da se odmah obustavi protok oružja od Sjeverne Koreje u Rusiju. Vladi u Pjong Jangu je poručeno da trenutačno prestane s tim, jer se direktno krše postojeće rezolucije UN-a.

Nije suvišno spomenuti da Sjeverna Koreja već neko vrijeme bezočno laže o isporukama oružja Rusiji. Oni tvrde da nemaju apsolutno ništa s tim. Zato nam je bilo važno da u okviru objave ove mjere predočimo i dokaze da Pjongjang podržava Rusiju isporukama oružja i municije."

Po tvrdnjama nekih studijskih organizacija, procenat poginulih iz Wagner grupe na ratištima u Ukrajini je izuzetno visok, po nekima gotovo 80 posto. Kirby kaže da Washington to može djelimično potvrditi , i dodaje:

“Mi možemo potvrditi da wagnerovci predstavljaju veliki dio ruskih borbenih jedinica, barem kada je Donbas u pitanju. Većina tih boraca, njih negdje oko 50 hiljada ukupno, su zatvorenici. Oni idu po zatvorima i doslovno izvlače robijaše , i stavljaju ih na prve linije fronta. Vjerujemo da je zbog toga stepen poginulih iz Wagnera tako visok. Od ukupnih poginulih grupe Wagner, mi vjerujemo da su 90 posto robijaši. Oni se bacaju u bitke bez ikakvog prethodnog treninga, bez organizacijskih sposobnosti, bukvalno ih bacaju u mašinu za mljevenje mesa.Zato je taj broj tako visok. “

Na pitanje da li Sjedinjene Države smatraju da bi Putinu moglo biti suđeno posebno za prisiljavanje zatvorenika da se bore , Kirby kaže:

“Mi smatramo da Rusija mora biti odgovorna i podnijeti račun za sve zločine koji su počinjeni. Mi pomažemo međunarodnoj zajednici da se što preciznije dokumentira sve što se dogadja unutar Ukrajine…Morat će se pružiti svaka moguća podrška istrazi navoda o zločinima. Ostavljamo stručnjacima međunarodnog prava da se utvrdi bez sumnje da pripadnici grupe Wagner, ali i drugi ruski vojnici vrše zločine. To međutim svi već možemo vidjeti, ali to bez obzira na očiglednost situacije, mora biti kako treba dokumentirano, kako bi i kaznene mjere mogle biti odgovarajuće."

Postoji li , kako se navodi, napetost izmedju vođe , tj. osnivača grupe Wagner, i Kremlja?

“Vjerujemo da te tenzije postoje jer Prigozhin želi sebi pripisati za sve što se dogadja u Donbasu… Osim toga poznato je da je kritičar ruskih vojnih generala, kao i načina na koji oni žele voditi rat u Ukrajini. On takodjer želi biti bliže Putinu, želi biti mnogo relevatnijim u ovom ratu, ali istodobno se želi i obogatiti. Tu se odvijaju i odredjene ekonomske igre. … Putin bi trebao za sebe iskoristiti ovu situaciju, tj. okončati rat sada, jer on može već danas zaustaviti Wagner grupu“.

Nedavno je u dijelu srbijanskih medija ponovno otvoreno pitanje mogućeg prisustva plaćenika grupe Wagner.

Specijalni savjetnik u Sate Departmentu Derek Chollet je nedavno tijekom posjeta Balkanu, izrazio brigu Sjedinjenih Država da grupa Wagner nastoji regrutirati članove u Srbiji.

16. januara je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zahtijevao zaustavljanje regrutiranja srbijanskih gradjana u Wagner , koji bi trebali da se bore u Ukrajini. Vučić je ovo izjavio u intervjuu za jednu srbijansku TV stanicu, javio je Reuters.

“Zašto vi iz Wagnera pozivate nekog iz Srbije da vam se pridruži, iako znate da je to protiv naših zakona ?”, naveli su mediji Vučićeve riječi.

"Koliko smo već ljudi izgubili u raznim ratovima?.. hajde da spasimo našu zemlji u naš narod…Ja sam ponosan da smo mi slobodna, liberalna zemlja " dodao je Vučić..

Srbija zabranjuje prisutnost svojih državljana na stranim ratištima, zakonom koji je upravo u tu svrhu amendiran 2014 godine. Tada su dodate još dvije aktivnosti kao protuzakonite: sudjelovanje u ratu u stranoj zemlji, kao i organiziranje takvih akcija.

PR grupe Wagner na Balkanu se pokazao nefikasnim

Izjavama Vučića su prethodili potezi koje je povukao Kremlj. Kratko prije toga, ruski državni, propagandni kanal RT je lansirao specijalni online program samo za Srbiju, na srpskom jeziku.

Urednica stanice RT Balkan Elena Milinčić je svojedobno najavila novi projekat koji će, kako je kazala, "pokrivati najrelevantnije regionalne I svjetske dogadjaje iz drugačijeg ugla gledanja," izvijestio je website Mediasat.info.

Kasnije je objavljena informacija o moguće, prisutstvu ruskih plaćenika na sjeveru Kosova, koju su podijelili mnog mediji u regionu. Informacija je govorila da su maskirane osobe koje su vidjene blizu barikada oko Mitrovice, imali oznake ruske plaćenićke grupe. Slične tvrdnje je iznio premijer Kosova Albin Kurti.

No, usprkos ovim svim navodima, nije bilo neovisne ili zvanične potvrde prisutsva ruskih plaćenika na sjeveru Kosova.

"Notorna je laž da su članovi paramilitarne grupacije Wagner sudjelovali u protestima na barikadama na Kosovu", kazao je srbijanski predsjednik na jednom TV kanalu u Srbiji.

Po riječima Ruslana Trada, stručnjaka i analitičara pri grupi Atlantic Council u Washingtonu, “Srbija nema nikakve koristi od stvarne eskalacije, niti na Kosovu, niti u BIH …Beograd može imati koristi samo od “impresije, dojma da postoji neka vrsta eskalacije….Takva Vučićeva igra doprinosi razvoja odnosa sa Zapadom, ali ne i sa Rusijom. Rusiji treba stvarni konflikt na Balkanu, jer bi se takav konflikt uklapao u rusku politiku pogotovo uz rat u Ukrajini.” – kaže Trada.

U međuvremenu je stanica RT Balkan otvoreno objavila na svojoj web stranici da grupa Wagner regrutira borce za rat protiv Ukrajine, dodajući da da grupa nudi "više nego privlačne uvjete za one koji se pridruže. "

“Wagner PMC je oduvijek bila više od borbene jedinice. Oni su oružje propagande i kampanja koje siju paniku, zbog svoje ozloglašenosti. S obzirom da su wagnerovci prisutni u Siriji i u Africi, ime organizacije je poznato u cijelom svijetu, Zbog toga korištenje imena “PMC Wagner” u propagandne svrhe ima očigledne razloge djeluje kao horror priča. Nedavni snimci egzekucije jednog bivšeg plaćenika , i potom slanje krvavog čekića u urede Evropske Unije, ukazuje na to da Organizacija uživa i pažnju i vlastitu reputaciju, čime plaši i utječe na druge,” kazao je za Glas Amerike Roman Osadchuk iz Washingtonskog Atlantskog Vijeća.

Konačno, kao odgovor na upit redakcije Glasa Amerike na srpskom jeziku, kanal “Prigozhin’s Cap” je predočio izjavu u ime Yevgenyja Prigozhina, osnivača Wagner PMC, u kojem stoji grupa nikada nije posjetila Srbiju, i da u njoj trenutno nema Srba, i to već duže vrijeme,” kako je ranije izvijestio ruski medij Kommersant.

Nova "propaganda" sa istim "glumcima"

Po riječima Philip Seiba, profesora na Univerzitetu Južne Karoline ,usljed “prirodne zamorenosti svijeta informacijama o vojnim akcijama Kremlja,” pažnja usmjerena na najagresivniju retoriku koja odatle stiže, počinje blijediti. Moskva je u zadnjim mjesecima 2022 godine posegla za tradicionalnom sovjetskom naracijom, o , kako kažu, “sukobe Rusije sa kolektivnim zapadnom. Cilj je širiti paradigmu o užasu jednog općeg rata putem globalnih propagandnih medija.

Analitičar Roman Osadchuk se slaže.

“Ako je u početku rata protiv Ukrajine Rusija navodila jedan “kaleidoskop” čudnih i gotovo fantazmagoričnih razloga ra sukob – sada Kremlj smatra da je vrijeme uvesti narativ o vojnom sukobu ogromnih razmjera.

U svemu tome je, medjutim, Balkan specifičan. Povjesno gledano, vladajuće elite su oduvijek birale da čekaju, jer znaju da je Balkan na raskršću interesa i interesnih zona Zapada i Istoka. Tako je recimo Srbija, koja sebe naziva sestrom Rusije, oduvijek održavala suradnju i sa Kinom, i sa Zapadom.

Ruslan Trad, iz Atlantskog Vijeća dovodi u pitanje efikasnost proagande Kremlja, i na Balkanu i širom jugoistočne Evrope.

“Pitanje je da li ruska propaganda ičemu koristi ? Na primjer, sudeći po “pro-ruskim” izjavama u zemljama poput Bugarske, procenat podrške Rusiji među stanovnicima bi trebao biti ogroman, medjutim, po ipitivanjima javnog mnijenja, više od 50 posto te populacije ima negativan stav prema ruskoj politici” kaže Trad.

Konkretna opasnost

Trad također vjeruje da bi za Srbijanskog predsjednika jedan od najvećih potencijalnih problema trebao biti povratak u zemlju eventualnih plaćenika koji su se pridružili grupi Wagner.

“Ti paravojni pripadnici su već dio ideološkog narativa koji Rusija već dugo širi po Srbiji i drugim balkanskim zemljama. Recimo, kada idu u Donbas, ne samo zbog para, već i iz ideoloških razloga. Po povratku se takvi ljudi pridružuju lokalnim organizacijama veterana gdje šire paravojnu, šovinističku kulturu. Ljudi iz tog segmenta društva rijetko napuštaju te redove i stoga su u mnogim zemljama, uključujući Srbiju, pod prismotrom,” naglašava Ruslan Trad.

Prijetnja je velika i usljed konstantnog prisutstva “wagnerovaca” u Srbiji. Analitičar Roman Osadchuk podsjeća da su oni "duboko integrirani u sistem ruskog ministarstva obrane i koriste aktivno moć, opremu i druga sredstva ruskih oružanih snaga."

Ruslan Trad je sa svoje strane uvjeren da će "Kremlj pokušati da utječe na ekstremističke redove unutar vladajućih elita u Srbiji i susjednim zemljama, kako bi pokušali poremititi ravnotežu ka političkoj eskalaciji."

Prema pisanju američkog Politico-a, Wagner je u Beogradu pozicionirao svoje ljude, te nedavno najavio službeni početak operacija u Srbiji, planiran za decembar 2022. Od tada do danas je pokrenuo operacije s ciljem borbe protiv anti-putinovskih elemenata koji djeluju iz redova ruske dijaspore “ Stoga neki u Evropi grupu Wagner nazivaju praktički "privatnom Putinovom vojskom ".

Pro-evropski orijentirana opozicija u Srbiji insistira na tome da su aktivnosti Wagnera usmjerene protiv ustavnog poretka i zakona u Srbiji, kako je izvijestio ruski Kommersant . Kao dodatak tome, institucija Belgrade Security Forum je pozvala vlasti Srbije da zabrane aktivnosti Wagner grupe na teritoriju Srbije, da oduzmu dozvole emitiranja svim medijima koji ih promoviraju, a da pravdi privedu one koji pomažu grupi u Srbiji. U suprotnom, kažu predstavnici Foruma moguće je javno ustvrditi da srbijanska vlada odbija integraciju u Evropu, i slaže se sa “sramnom ulogom posljednjeg ruskog satelita u Evropi ”.

U nedavnom intervjuu za redakciju Glasa Amerike na srpskom jeziku, analitičar pri Centru za analizu politike prema Evropi, CEPA, Leon Hartwell, je komentirao brigu koju je izrazio visoki zvaničnik State Departmenta Derek Chollet.

"S obzirom na rusku agresiju protiv Ukrajine, i ulogu koju grupa Wagner ima u tome, mnogo se više pažnje obraća na maligni ruski utjecaj i u drugim dijelovima svijeta. Washington je zabrinut prisutstvom Wagnera u Srbiji već duže vrijeme. U svjetlu noviog vala mobilizacije u Rusiji, istinski je nužno pokušati riješiti ove druge prijetnje. To je jedan od načina da se Vučiću signalizira da konačno mora odabrati na čijoj je strani.," vjeruje Hartwell, koji takodjer djeluje kao stručnjak na Londonskoj Školi za ekonomiju.

Materijal je pripremljen uz pomoć srpskog servisa Glasa Amerike.

Duga opsada tokom međuetničkog rata u Bosni od 1992. do 1995. godine odsjekla je Goraždu pristup električnoj energiji, hrani, lijekovima i vanjskom svijetu. Tamošnji ljudi pronašli su kreativne načine da održavaju upaljena svjetla i grijanje, hakove za preživljavanje koje sada dijele s civilima koji su uronjeni u mrak i hladnoću zbog nemilosrdnih napada ruskih raketa i dronova na električnu mrežu Ukrajine.

Edin Čulov, premijer goraždanske regije, rekao je da su ga krajem prošle godine kontaktirali prijatelji i poznanici koji rade za misiju Evropske unije u BiH u Sarajevu tražeći informacije za humanitarni napor da se Ukrajincima obezbijedi alternativni izvor električne energije.

Posebno su željeli bilo kakve “crteže, fotografije, video snimke ili bilo šta drugo” o “minijaturnim elektranama” koje su se koristile u Goraždu devedesetih godina. Postrojenja su se sastojala od domaćih točkova sa lopaticama postavljenim na drvene platforme s električnim generatorima. Mještani su ih postavili oko mosta na Drini, gdje su ih burad i užad držali na površini.

Svaka „elektrana“ je imala glavni kabl za napajanje koji je vodio od svog generatora do mosta, odakle su manji kablovi prenosili struju do zgrada. U zavisnosti od količine vode, naprave su proizvele dovoljno struje za bolnicu u Goraždu i za stanovnike koji žive dovoljno blizu rijeke da drže upaljenu jednu sijalicu, slušaju radio i povremeno gledaju televiziju.

Mala grupa mašinskih inženjera i električara koji su usavršavali svoje vještine u gradskoj prijeratnoj proizvodnoj industriji, koja je proizvodila sve, od oružja do tekstila, napravila je prvi prototip. Njihov pametan, ali jednostavan dizajn omogućio je DIYers da kreiraju mini postrojenja od motora, alternatora, kondenzatora i otpadnog materijala iz bombardiranih fabrika, vozila i domova u Goraždu.

Na rijeci su brzo procvjetale lopatice. Preživjeli u opsadi pripisuju da su naprave pomogle gradu da se održi i da postane jedina enklava u istočnoj Bosni koju srpske snage nikada nisu zauzele. Po završetku rata oprema je uklonjena i demontirana.

Kao odgovor na zahtjev EU svih ovih godina kasnije, Čulov je rekao da je grad prikupio sve što je mogao pronaći i da je otišao na radio da traži preživjele dokumente i sjećanja. Informacija je dostavljena misiji EU u BiH, koja ih je podijelila s Ukrajinom, rekao je on.

„Pretpostavljam da će koristiti materijal koji smo mi dali da razviju nekoliko testnih modela, a zatim, ako se pokaže izvodljivim, krenuti u masovnu proizvodnju (minijaturnih) elektrana“ za distribuciju širom zemlje, objasnio je Ćulov.

Među onima koji su odgovorili na Ćulovov apel za informacijama bila su i dva preživjela člana prvobitnog razvojnog tima.

Aziz Lepenica, koji je predavao inženjerstvo u gradskoj srednjoj tehničkoj školi sve dok prije nekoliko godina nije doživio moždani udar, ponudio se da se vrati da pokaže učenicima kako da pripreme ispravne crteže i tehničke proračune za Ukrajinu.

Tokom rata u Bosni, „Nismo pravili crteže. Nismo imali vremena za to”, rekao je Lepenica. “Sve proračune i planove izgradnje napravili smo u našim glavama.”

Tokom svojih profesorskih godina, Lepenica je pomagao svojim učenicima da naprave repliku domaćih elektrana. Postavljena je na obali rijeke, pored centralnog goraždanskog mosta, 2016. godine kako bi poslužila kao spomenik danima kada se, kako je Lepenica rekla, “život bio nepodnošljiv, ali naš moral bio visok”.

„Puno bi nam značilo ako se pokaže da možemo da pomognemo narodu (Ukrajine) koji je bez struje kao i mi“, rekao je Lepenica.

Murat Heto, još jedan od pronalazača, također je pomogao u pripremi dokumentacije za Ukrajinu.

„Uz sve što smo prošli, neko bi morao biti napravljen od drveta da ne bismo suosjećali s (Ukrajincima)“, rekao je penzionisani električar, prisjećajući se kako su svjetla napajana minijaturnim elektranama koje je razvio njegov tim „učinila razliku” u ratnom Goraždu.

U gradu je ubijeno ili teško ranjeno oko 7.000 civila. Stanovnici su često izlazili samo noću kako bi izbjegli nemilosrdne snajperske i artiljerijske napade. Priliv izbjeglica iz okolnih područja skoro je udvostručio stanovništvo na 70.000.

Dok je odbijanje srpskih snaga da propuste konvoje pomoći UN-a u Goražde otežalo zalihe hrane i lijekova, elektrane su bile “simbol naše odlučnosti da pružimo otpor, da ne pokleknemo”, rekao je Heto.

“Volio bih da se to nije dogodilo ni nama ni Ukrajini, ali kada su ljudi satjerani u ćošak i suočeni sa prijetnjom istrebljenja, sve postaje moguće”, rekao je on.

Prije godinu dana, godišnji protest Marša za život protiv legalnog pobačaja održan je u Washingtonu usred raspoloženja neskrivenog trijumfa. Sa novom konzervativnom većinom u Vrhovnom sudu, hiljade demonstranata su se borile protiv hladnog vremena kako bi proslavile naizgled neizbježan pad presude Roea protiv Wadea.

Sada, kada ustavno pravo na abortus više nije vladavina zemlje, Marš za život se vraća u petak sa novim fokusom. Umjesto da koncentrišu svoju pažnju na Vrhovni sud, demonstranti planiraju da ciljaju zgradu direktno preko puta: Kapitol SAD.

“Ova godina će biti tmurni podsjetnik na milione života izgubljenih zbog abortusa u proteklih 50 godina, ali i slavlje koliko smo daleko dogurali i gdje kao pokret trebamo usmjeriti svoje napore dok ulazimo u ovu novu eru u naša potraga da zaštitimo život”, rekla je Jeanne Mancini, predsjednica March for Life Education and Defence Fund u izjavi.

Neki lideri pokreta se također nadaju da će zasaditi sjeme u Kongresu za potencijalno savezno ograničenje abortusa. Marjorie Dannenfelser, predsjednica SBA Pro-Life America, rekla je da predviđa eventualnu graničnu liniju "saveznog minimalnog standarda", kao što je 13 sedmica trudnoće nakon koje pobačaj ne bi bio dozvoljen ni u jednoj državi. Dannenfelserin scenario bi i dalje ostavljao pojedinim državama slobodu da nametnu vlastite, strože mjere, uključujući potpunu zabranu.

Ta posljednja ambicija je nerealna jer čak i ako prođe novi Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca, najvjerovatnije bi propala u Senatu koji drže demokrate.

"Znamo da se to neće dogoditi na ovoj sjednici, ali ovo je početak", rekla je Dannenfelser. “Odgovornost (Kongresa) je slušati volju naroda.”

U zahtjevima za izdavanje dozvola Službi nacionalnih parkova, organizatori protesta procijenili su ove godine 50.000 učesnika, otprilike iste veličine kao i prethodni marševi.

U nedostatku federalne zaštite Roea protiv Wadea, prava na pobačaj su postala šarenilo od države do države.

Od juna, skoro potpune zabrane pobačaja uvedene su u Alabami, Arkanzasu, Ajdahu, Kentakiju, Luizijani, Misisipiju, Misuriju, Oklahomi, Južnoj Dakoti, Tenesiju, Teksasu i Zapadnoj Virdžiniji. Protiv nekoliko od tih zabrana se vode pravni sporovi.

Abortusi također nisu dostupni u Wisconsinu, zbog pravnih nesigurnosti s kojima se suočavaju klinike za abortus, i u Sjevernoj Dakoti, gdje se usamljena klinika preselila u Minnesotu.

Zabrane koje su donijeli zakonodavci u Ohaju, Indijani i Wyomingu blokirani su od strane državnih sudova dok su pravni sporovi na čekanju. A u Južnoj Karolini, državni Vrhovni sud je 5. januara ukinuo zabranu pobačaja nakon šest sedmica, zaključivši da ograničenje krši ustavno pravo države na privatnost.

Ali druge države su svjedočile neočekivanom odbijanju po tom pitanju. Birači u Kanzasu i Kentakiju odbacili su ustavne amandmane koji bi proglasili da nema prava na abortus; Glasači Mičigena odobrili su amandman kojim se pravo na abortus upisuje u državni ustav.

Administracija predsjednika Joea Bidena ima ograničene mogućnosti nakon odluke Vrhovnog suda. Potpredsjednica Kamala Harris trebala bi održati govor na Floridi u nedjelju, na 50. godišnjicu prvobitne presude Roe protiv Wadea, kako bi naglasila da prava na abortus ostaju u središtu pažnje administracije.

"Potpredsjednica će vrlo jasno reći: Borba za osiguranje osnovnog prava žena na reproduktivnu zdravstvenu zaštitu daleko je od kraja", navodi se u izjavi Kirsten Allen, glasnogovornice Harris. “Ona će izložiti posljedice ekstremističkih napada na reproduktivnu slobodu u državama širom naše zemlje i naglasiti potrebu da Kongres kodificira Roea.”

Prema anketi Associated Press-NORC Centra za istraživanje javnih pitanja koja je sprovedena u julu, 53% odraslih Amerikanaca reklo je da ne odobrava ukidanje Roea od strane Vrhovnog suda, dok je 30% odobrilo.

Dannenfelser osporava te brojke i kaže da, iako su potpune zabrane abortusa pitanje koje izaziva podjele među glasačima, ograničena ograničenja poput zabrane nakon prvog tromjesečja trudnoće su "divlje popularna" i u crvenim i u plavim državama.

Aktivisti protiv pobačaja također drže pažnju na predstojećim predsjedničkim izborima 2024. i u suštini provjeravaju buduće kandidate o njihovim stavovima o tom pitanju. Dannenfelser je rekla da se nedavno sastala s guvernerom Floride Ronom DeSantisom, potencijalnim vodećim republikanskim kandidatom, i da je otišla "nevjerovatno impresionirana", ali je rekla da je još uvijek prerano da njena organizacija ikoga podrži.

Predvidjela je da će među republikanskim predsjedničkim kandidatima postojati neke "linije greške" oko prava i zaštite na abortus, ali je upozorila da će svaki kandidat koji se smatra mekim po tom pitanju "diskvalifikovati sebe kao predsjedničkog kandidata u našim očima, i ako to učinite, ima vrlo male šanse da dobijete nominaciju.”