RSS
Ključno pitanje u dva slučaja protiv Trumpa: da li je znao da je izgubio?
Dok se bivši predsjednik Donald Trump priprema za dva odvojena suđenja zbog svojih navodnih pokušaja da poništi predsjedničke izbore 2020, njegovi advokati pokušavaju smisliti odbranu koja bi mogla testirati granice zakona i Ustava.
Signalizirali su da će tvrditi da je Trump samo koristio svoja prava iz Prvog amandmana kada je širio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni i potom vršio pritisak na državne zvaničnike da promijene rezultate u njegovu korist.
Oni će tvrditi da je bivši predsjednik jednostavno slijedio savjet svojih advokata koji su ga savjetovali da ima pravo "podnijeti zahtjev" zvaničnicima da istraže prevaru.
A možda se čak pozivaju na ideju da bi kao predsjednik trebao biti zaštićen krivičnog progona, tvrdeći da su radnje koje je poduzeo nakon izbora bile povezane s njegovim predsjedničkim dužnostima.
Ali pravni stručnjaci kažu da je ključno pitanje na koje će porota morati odgovoriti kada slučaj dođe do suđenja: da li je Trump znao da je izgubio izbore?
"Porota se neće usredotočiti na to je li imao pravo prema Prvom amandmanu na zahtjev za ispravljanje pritužbi i [neće] se usredotočiti na to je li imao ikakvu izvršnu privilegiju sastati se sa svojim potpredsjednikom i potaknuti ga da ne računa glasova iz država koje su bile osporavane", rekao je John Malcolm, bivši savezni tužilac koji je viši pravni suradnik u Fondaciji Heritage. "Oni će se usredotočiti na predsjednika i njegovo uvjerenje."
Optužnice
Trump se suočava s dvije odvojene optužnice u vezi s izbornim planom 2020. koji je kulminirao u 6. januara 2021, napadom na Capitol Hill.
Savezna velika porota u Washingtonu podigla je 1. augusta optužnicu od četiri tačke, optužujući Trumpa za zavjeru radi prevare Sjedinjenih Država, zavjeru protiv prava građana, ometanje službenog postupka i zavjeru radi ometanja službenog postupka.
Zatim je prošle sedmice velika porota u Georgiji optužila Trumpa i još 18 drugih za reketiranje i niz drugih zločina u vezi s naporima da se poništi izborni ishod u toj državi.
Iako su državni i savezni slučajevi različiti po obimu, oba se odnose na izbornu prevaru i zahtijevaju da tužioci dokažu "mens rea" ili Trumpovu zločinačku namjeru, kažu pravni stručnjaci.
"U obje jurisdikcije, opći principi krivičnog prava u SAD-u vjerovatno su prilično relevantni", rekao je Morgan Cloud, profesor prava na Univerzitetu Emory u Atlanti. "Ne svi, ali većina zločina, uključujući krivična djela poput onih za koja se terete u ovim aktuelnim saveznim i državnim optužnicama... zahtijevaju dokaz... mens rea."
Trump je dugo tvrdio da je izbore 2020. izgubio na prevaru, uprkos tome što nema dokaza za tu tvrdnju, a njegovi advokati sada izazivaju tužioce da opovrgnu njegovu iskrenost.
"Volio bih da pokušaju dokazati van razumne sumnje da je Donald Trump vjerovao da su ove optužbe lažne", rekao je za Fox News John Lauro, koji zastupa Trumpa u slučaju koji vodi specijalni tužilac, nakon što je specijalni savjetnik Jack Smith objavio federalne optužbe protiv Trumpa.
Dokazi
Dokazivanje zločinačke namjere može biti izazovno, ali nije nemoguće, smatraju pravni stručnjaci.
Da bi dokazali zločinačku namjeru, tužioci mogu koristiti dvije vrste dokaza: direktne i posredne.
Direktni dokazi pokazuju stanje uma ili radnje optuženog, dok posredni dokazi mogu implicirati krivnju.
U Trumpovom slučaju, direktni dokazi mogu uključivati svjedočenje o njegovom privatnom priznanju da je izgubio izbore. Najmanje dva bivša pomoćnika Bijele kuće iznijela su tvrdnje u tom smislu. Jedna od njih, Cassidy Hutchinson, svjedočila je pred Kongresom prošle godine da joj je njen šef, bivši šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows, rekao da mi je "puno puta (Trump) rekao da je izgubio, ali želi da se bori protiv toga."
Tužioci također mogu prikupiti posredne dokaze kako bi dokazali da je Trump znao da je izgubio. Između ostalog, oni mogu navesti svjedočenje visokih dužnosnika Ministarstva pravde, pomoćnika Bijele kuće i Trumpovog vlastitog predizbornog osoblja koji su rekli Trumpu da nisu pronašli dokaze o široko rasprostranjenoj prevari.
Iako posredno, ovakvo svjedočenje može uvjeriti porotu da je Trump znao da je izgubio izbore.
"Mislim da ljudi imaju mit da morate imati pištolj koji se dimi, tipa na audiosnimci koji govori 'Ja sam to učinio', ali vi ne", rekla je Kimberly Wehle, bivša savezna tužiteljica sada profesorica prava na Sveučilištu u Baltimoreu."Možete dokazati zločine izvan razumne sumnje posrednim dokazima."
Ipak, Trump, poznat po odbijanju savjeta stručnjaka, mogao je tvrditi da su ga pokolebali drugi savjetnici koji su insistirali na tome da su izbori pokradeni.
"Mislim da nema sumnje da je u to vrijeme bilo ljudi oko bivšeg predsjednika Trumpa koji su mu govorili da nije u krivu i da su izbori doista pokradeni", rekao je Malcolm.
Bez dokazivanja Trumpove zločinačke namjere, rekao je Malcolm, "slučaj propada".
Biden posjetio Maui, obećao pomoć dokle god bude bila potrebna
Američki predsjednik Joe Biden posjetio je Maui, skoro dvije nedjelje poslije početka požara u kojima je poginulo najmanje 114 ljudi. On je stigao u kratku posjetu sa suprugom, u želji da pruži utjehu žrtvama i da razgovara sa lokalnim vlastima.
On je naveo da će da biti uz ljude Mauija "dokle god je potrebno", dok ne obnove ono što je požar progutao.
"Gledamo šta je sljedeće. Prije svega obnova, dugoročno. I to ćemo da radimo zajedno", rekao je Biden, vidno uznemiren nakon posjete Lahaini koja je najgore stradala u požarima.
Dodao je da će se pobrinuti da se glasovi ljudi čuju i da će poštovati lokalne tradicije.
"Narod Amerike je uz vas. Koliko god treba, mi smo uz vas", rekao je u obraćanju preživjelima, pored guvernera Josh Greena, senatora sa Havaja i predstavnika Mauija u Kongresu.
Green je zahvalio Bidenu na pomoći i što je brzo stigla i pomoć sa federalnog nivoa.
Biden je govorio pored historijskog drveta koje je oštećeno, ali je preživjelo požar.
"Vjerujem da je ovo moćan simbol šta možemo i šta ćemo da uradimo da bismo izašli iz ove krize", rekao je Biden
On je podsjetio na svoju ličnu tragediju, saobraćajnu nesreću u kojoj je ostao bez prve supruge i mlađe kćerke. Rekao je da zna taj osjećaj, koji imaju ljudi na Mauiju, "taj osjećaj u grudima kao da vas nešto uvlači u crnu rupu".
U Lahaini koja je najgore stradala, vozilo u kome se nalazio pod pratnjom, prošlo je kroz izgorjele dijelove grada. Mnogi stanovnici su ih pozdravili uz gest šakom sa dignutim palcem i malim prstom što znači "Aloha", odnosno "Sve je u redu" ili "Hvala" na havajskom. Neki su mu pak, pokazali srednji prst.
Bidena su neki republikanci kritikovali zbog odgovora na požare na Mauiju. On je rekao da će da produži finansijsku pomoć za Havaje, kao i pomoć svakome ko je traži. Nekoliko dana nije uopšte govorio o tragediji, dok je bio na odmoru u svojoj kući na plaži u Delawareu.
Kritike na Dodikovu viziju slobode izražavanja: Republika Srpska postaje "mračna rupa"
Mediji i novinari u BiH svakodnevno su izloženi napadima. Stvari su dodatno zakomplicirale usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona u bh. entitetu RS kojima se kriminalizira kleveta, a koje će, nakon što je Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, potpisao ukaz, uskoro stupiti na snagu.
Trump traži da suđenje za miješanje u izbore počne 2026. godine
Advokati bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zatražili su da se suđenje u slučaju poništavanja izbornih rezultata 2020, pred federalnim sudom u Washingtonu, održi u aprilu 2026. To bi značilo da suđenje počinje nakon izbora u novembru 2024. godine.
Specijalni tužilac Jack Smith zatražio je da suđenje počne 2. januara 2024. Tužilaštvo procjenjuje da bi bilo potrebno od 4 do 6 nedjelja da iznese svoj slučaj protiv bivšeg predsjednika.
"Javni interes leži u pravdi i pravičnom suđenju, a ne u žurbi za presudom“, napisali su Trumpovi advokati u svom zahtjevu.
Očekuje se da će sutkinja Tanya Chutkan odrediti datum ročišta 28. augusta u Washigntonu.
Suđenja bi mogla da popune Trumpov kalendar dok se sprema za izbornu trku i u prvoj polovini 2024. mogao bi da provede više dana u sudnicama nego u kampanji za predsjednika.
Protiv Trumpa se trenutno vode postupci po četiri optužnice, posljednji u Georgijim gdje je tužiteljica Fani Willis pozvala da suđenje počne 4. marta. Datum suđenja odrediće sudija Višeg suda okruga Fulton.
Trumpovi advokati će gotovo sigurno tražiti kasniji datum, vrlo vjerovatno poslije predsjedničkih izbora u novembru.
Ali, ako sudija prihvati zahtjev tužiteljice da suđenje počne 4. marta, to znači dan pijre Super utorka, kada se u 14 država glasa na unutarstranačkim izborima za predsjedničku nominaciju.
Očekuje se da će sva suđenja sa kojima se Trump suočava trajati nedjeljama, a bivši predsjednik bi morao sve vrijeme da sjedi u sudnici.
Trump je poručio da je siguran da će dobiti novi mandat uprkos četiri optužnice. Njegova podrška među republikancima ostala je stabilna, a on tvrdi da su optužnice osmišljene da mu osujete kampanju.
Ukupno se suočava sa 91 tačkom optužnice za krivična djela. On negirao krivicu u svim slučajevima.
Datum suđenja koji je predložila tužiteljica Willis mogao bi da se preklopi sa ročištem u drugom predmetu u New Yorku, koje je zakazano za kraj marta. Ali, tužilac na Manhattanu je već signalizirao da je spreman da pomjeri datum.
U slučaju u New Yorku, Trump je optužen za falsifikovanje poslovne dokumentacije, kako bi sakrio tajnu isplatu od 130.000 dolara porno glumici da ne bi javno govorila o njihovoj aferi. On je to negirao.
Krajem maja, Trumpu bi trebalo da se sudi na Floridi po optužnici od 40 tačaka koju je podigao specijalni tužilac Jack Smith.
Trump se tereti da je nezakonito držao veoma povjerljiva dokumenta na svom imanju Mar-a-Lago , nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.
Trump je takođe optužen za kovanje zavjere sa menadžerom u Mar-a-Lagu kako bi spriječio predaju materijala federalnim istražiteljima.
Optužnice poboljšavaju Trumpov položaj, ali ima ranjivosti
Nakon svake nove optužnice, Donald Trump hvali se da se njegov položaj samo poboljšava među njegovim pristalicama. Istraživanja javnog mnjenja potvrđuju da je u pravu. Druge ankete pokazuju da Trump ima ranjivosti, te bi morao pridobiti neke nezavisne i demokrate da bi pobijedio na izborima.
Anketa: Podrška Bidenovom ekonomskom programu stagnira uprkos obuzdavanju inflacije
Svega 36 odsto američkih građana podržava ekonomski program američke administracije koju predvodi predsjednik Joe Biden – što je manje od ukupno 42 procenata Amerikanaca koji generalno odobravaju njegov dosadašnji učinak, pokazala je anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnih poslova.
Biden i njegova administracija koriste termin "Bidenekonomija" - čime nastoje da obuhvate inicijative o smanjenju troškova Medicarea (vladinog programa zdravstvenog osiguranja), upotrebu električnih vozila, korištenje obnovljivih izvora energije, izgradnju fabrike za proizvodnju naprednih kompjuterskih čipova i baterija.
Posljednjih meseci promovišu učinke politike koju primjenjuju ali, kako izvještava agencija AP, djeluje da ti napori još nije doprli do cjelokupne američke javnosti.
Inače, stopa nezaposlenosti u Americi trenutno iznosi 3,5 posto, dok je godišnja inflacija 3,2%.
Ipak, sudeći prema rezultatima ankete, ni to nije dovoljno da Bidenu obezbijedi veću podršku uoči potencijalne izborne trke protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
On je, podsjetimo, optužen za više krivičnih djela, između ostalog, i pokušaje poništavanja rezultata izbora koje je izgubio prije četiri godine od Bidena - tada demokratskog kandidata.
Biden nastoji da privuče demokratske glasače – u momentu kada, iako smanjena, inflaciija i dalje opterećuje novčanike građana. Posljednje što je Biden učinio bilo je prezentovanje, u društvu potpredsjednice Kamale Harris, plana o investicijama u iznosu od 500 milijardi dolara u privatne kompanije.
Anketa pokazuju da 65 odsto demokratskih glasača podržava ekonomsku politiku američke administracije, dok je njih 76 procenata zadovoljno načinom na koji vodi zemlju.
Pojedini ispitanici ukazali su da se u svojim razmišljanjima nalaze između potrebe da se vrate normalnim životnim okolnostima nakon četvorogodišnjeg Trumpovog mandata i želje za efektnijom zdravstvene zaštite i poreske politike.
„Kada je Biden pobijedio imao sam osjećaj da bi mogao biti predsjednik koji će omogućiti da se smire napetosti u zemlji. Međutim, nisam zadovoljan jer sam očekivao da će biti više promjena. Nalazi se negdje na pola puta kada je riječ o efektnijoj akciji”, rekao jedan od anketiranih Steven Peters stanovnik države Tennessee.
Pristalica republikanaca Merritt Rahn upozorila je da su više cijene goriva i hrane uzrok finansijskih poteškoća građana.
„Biden će dodatno naštetiti državi time što promoviše alternativne izvore energije umjesto nafte i benzina. To ugrožava naše društvo i privredu. Biden nema pojma šta se dešava”, smatra Rahn.
Anketa pokazuje da 55 odsto demokrata smatra da Biden ne bi trebalo da se kandiduje na izborima 2024 – uprkos tome što bi, prema istoj anketi, većina od 82 procenata podržala aktuelnog američkog predsjednika - ukoliko bi bio kandidat.
Svega 24 odsto američkih građana smatra da bi Biden trebalo da bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima.
U konačnici, prema rezultatima ankete, 23 procenata Amerikanaca ima potpuno povjerenje u način na koji američki predsjednik upravlja administracijom, 31 odsto ima, kako je ukazano, izvjesno povjerenje, dok njih 45% smatra da taj posao jedna obavlja.
Uprkos činjenici da je ostvario nekoliko glavnih političkih ciljeva, svega 16 odsto građana vjeruje da bi sa tim mogao nastaviti tokom drugog mandata, njih 38 procenata gaji izvjesnu vjeru, a 44% smatra da će to činiti krajnjim naporima.
Schmidt za VOA: Provjeriti Stevandićevu ratnu ulogu, Dodik da ne misli da može „svima igrati na glavi”
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije želio komentirati podizanje optužnice protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka OHR-a. U intervjuu za Glas Amerike (VOA) je rekao da su odluke Tužilaštva BiH pitanje vladavine prava.
Schmidt je govorio i o eventualnim mjerama protiv predsjednika Narodne Skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, finansijskim sankcijama za ovaj entitet, te o inkriminaciji femicida kao posebnog krivičnog djela u BiH.
Glas Amerike: Podizanje optužnice protiv Milorada Dodika je komentirao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kazavši da koristite ovlasti kako biste zaštitili sebe te da biste se trebali baviti zaštitom hrvatskog naroda u BiH. Na šta se odnose njegove tvrdnje?
Schmidt: Svaki predsjednik zemlje članice Europske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje. To ne mogu reći za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična. Iz poštovanja prema predsjedniku države i instituciji, neću komentirati ovakve izjave.
Glas Amerike: Da li ćete uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionirati predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju Vaše odluke? Kako navode u krivičnoj prijavi, on je učestvovao i u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tokom rata u BiH.
Schmidt: Vidio sam dijelove videa u kojem se pojavljuje Stevandić tokom rata u BiH razumijem da Institut iz Kanade traži objašnjenje. Nemam mogućnost utvrditi validnost, autentičnost i kontekst tog video materijala. Treba provjeriti njegovu ulogu za vrijeme rata. On se ne treba zavaravati - pravednost vrijedi za sve, naročito za ljude koji obavljaju funckiju javnu. O tim pitanjima sam govorio 11. jula u Srebrenici. Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinioci krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz perioda rata, pa i na Stevandića.
Glas Amerike: Da li namjeravate posegnuti za bonskim ovlastima i uvesti dodatne sankcije prema Dodiku i drugim političarima, ukoliko nastave politiku secesije i rušenja države?
Schmidt: To je veoma važna tema. Dodik, nažalost, ne vidi pravu realnost. Izuzetno se brinem o serioznosti takvog rada u RS-u. Ako pogrešno razumijemo Daytonski ugovor, kao što to radi Dodik, onda je to svjesno nerazumijevanje. On mora ostati kod serioznosti i ozbiljnosti. Naravno da je BiH nosilac međunarodnih nadležnosti i to piše u Daytonu. To nisu RS, FBiH niti Disktrikt Brčko, već su svi dio BiH i to treba biti njegov orjentir. Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na državu. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe. To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Čemu to pozorište i igre? Neka promijeni zid u koji gleda i neka bude druge boje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarode zajednice u cilju obezbjeđenja mira u BiH i ja to ozbiljno shvatam. Dodiku i njegovim prijateljima želim reći da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. To će dovesti do velikih poteškoća. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice i neka ne misli da može svima igrati na glavi.
Glas Amerike: Iako ste nametnuli odluke i promijenili Krivični zakon FBiH kada je riječ o „političkoj korupciji”, još uvijek nema krivične odgovornosti? Šta je razlog tome?
Schmidt: Državno tužilaštvo ima zadatak da se brine o primjeni Krivičnog zakona i to ćemo posmatrati vrlo pažljivo.
Glas Amerike: Vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je ušla u drugi tehnički mandat. Da li se namjeravate uključiti u deblokadu formiranja nove vlasti po uzoru kako je to učinjeno na nivou FBiH.
Schmidt: Visoki predstavnik je tu da reguliše svako nepostojanje ili nemogućnost da se formira određena većina. To znači da je mnogo zadataka koje ljudi u tom kantonu trebaju obaviti. Ako osjetim da se samo primjenjuje taktika, a da se ne slijede ideje i razmišljanja pri kojima su kanton ili država na prvom mjestu, mogu dogoditi određene političke odluke. Ne mogu se dobiti bodovi za EU ako se pri svakoj poteškoći u zemlji, moli ili poziva visoki predstavnik da riješi to pitanje. Visoki predstavnik je u posljednje dvije godine dokazao da je spreman donositi teške odluke.
Glas Amerike: Europska komisija je prošloga mjeseca odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 miliona eura. Svi su iz Federacije, a nijedan iz RS-a. Je li finansijska izolacija jedan vid kazne i eventualno sklanjanje sa scene svih političara koji negiraju državotvornost?
Schmidt: Meni je u interesu jaka BiH i želim da mladi ljudi ostanu u zemlji. To su mladi koji nešto znaju, a da ne moraju imati prijatelje u bilo kojoj partiji. Zbog toga se mora unaprijeđivati i pomagati ekonomski razvoj. Finansijske sankcije koje su usmjerene protiv Dodikove vlade se ne trebaju odnositi na ljude, nego Dodika trebaju natjerati na konstruktivno ponašanje. To je strategija i Njemačka se veoma jasno pozicionirala se po tom pitanju - nema novca za projekte u RS-u. To se može promijeniti kada se vidi konstruktivna saradnja, a prije svega ako je obezbjeđeno korištenje tih sredstva u skladu s vladavinom prava. Novac koji daju građani EU ne trebaju završiti u crnim džepovima pojedinaca.
Glas Amerike: Povodom femicida u Gradačcu, izjavili ste da svi nivoi vlasti u BiH moraju učiniti više na prevenciji svih oblika nasilja. Ima li visoki predstavnik mogućnost da reaguje i femicid uvrsti u Krivični zakon FBiH kao poseban oblik nasilja?
Schmidt: Ovo pitanje mnogo teže utječe na ljude od bilo koje vrste političe govorancije. Ovdje nije samo pitanje zakonodavstva nego i promjena u društvu. Femicid je problem i opasnost u svim zemljama svijeta. Prvi korak da se osvjesti taj problem je da se o njemu govori. Dobro je da postoje nevladine organizacije koje to rade. Naravno da veliku ulogu igra i uvođenje europskih standarda. Ne trebamo dopustiti da se shvati da je to samo pitanje žena, to je pitanje svih nas koji ovdje živimo. Strašno je šta se sve događa i šta je sve rečeno u tom okruženju. To je i pitanje zakona zastupnici moraju donijeti u parlamentu. To nije delikt koji se zaboravi sljedećeg dana. Katastrofu koju smo doživjeli treba jače tematizirati u sociološkom i političkom smislu. Svi koji donose odluke moraju dobiti više mogućnosti kako bi mogli pružiti bolju zaštitu ženama.
Trump uživa snažnu podršku republikanaca, ali ne i drugih birača
Poslije svake optužnice, Donald Trump se hvalio kako njegov rejting među republikancima samo raste - i bio je u pravu.
Skoro dvije trećine republikanaca, 63 odsto, kažu da žele da se Trump ponovo kandiduje, pokazuje novo istraživanje agencije AP i Centra za istraživanje javnog mnijenja NORC. I to je porast u odnosu na 55 odsto u aprilu kada su krenule optužnice protiv bivšeg predsjednika. Sedam od deset republikanaca sada ima dobro mišljenje o Trumpu, što je skok od 60 odsto prošlog mjeseca.
Ali, pojavio se i znak upozorenja za bivšeg predsjednika - kada je riječ o predsjedničkim izborima, većina Amerikanaca je protiv njega.
Oko 74 odsto republikanaca bi glasalo za njega kada bi bio predsjednički kandidat u novembru 2024. Ali, 53 odsto Amerikanaca je reklo da definitivno ne bi glasalo za njega ako bude kandidat, a 11 odsto je poručilo da vjerovatno ne bi glasalo za njega.
Ovi nalazi potvrđuju ono što tvrde neki Trumpovi rivali - da ne može da dobije izbore ako računa na glasove izvan republikanske baze. Trump je 2016. godine dobio manji broj glasova, ali je pobijedio zahvaljujući dovoljnom broju glasova elektorskog koledža. Na prošlim izborima 2020. dobio je 7 miliona glasova manje od Bidena.
Neki republikanci tvrde da se Trumpov rejting u opštem glasačkom tijelu samo pogoršavao od prošlih izbora, što je kulminiralo 6. januara 2021. kada su njegove pristalice upale u Kongres.
"Postoji značajan broj onih koji su glasali za Trumpa dvaput, a neće to uraditi i sada poslije svega", kaže Sarah Longwell, republikanska strateškinja koja je protiv Trumpa.
Istraživanje je pokazalo da protivljenje birača reizboru 80-godišnjeg Bidena nije toliko ukorijenjeno.
Iako birači izražavaju sumnju posebno u vezi sa njegovim godinama, 43 odsto njih kaže da defintivno ne bi glasalo za njega, a 11 odsto kaže da vjerovatno ne bi - manje nego kod Trumpa.
Optužnice u Washingtonu i Georgiji ponovo su Trumpov fokus vratile na navodnu izbornu prevaru, što su njegovi saradnici željeli da izbjegnu i stave u fokus predizborne događaje.
Međutim, i federalni i državni izborni zvaničnici, kao i Trumpov sekretar za pravosuđe i sudije su saopštili da nema kredibilnih dokaza da su izbori bili pokradeni.
Ove Trumpove tvrdnje dobro prolaze među republikanskim biračima, ali ne i među neopredjeljenim biračima - koje mora da pridobije ako želi pobjedu 2024.
"Trump treba da se bavi pritužbama birača, a ne da iznosi svoje. I svaki put kada priča o izborima 2020. godine vraća se unazad, a biračima je potrebno da gleda naprijed", kaže Longwell.
Rich Stricklett, Trumpova pristalica iz Iowe, smatra da su nove optužnice "lov na vještice".
"Mislim da su politički motivisane kako bi odstranile kandidata koji je prijetnja aktuelnom predsjedniku. I žele da ljudi kao ja ne izađu da glasaju jer mu se sve to dešava", kaže on, ali dodaje da ipak brine da li će Trump dobiti dovoljno glasova da pobijedi 2024.
Mary Kinney, republikanka iz Iowe, također kritikuje optužnice.
"Gađaju ga čime god stignu jer ga se plaše", kaže ona.
Ona će, međutim, u predstojećim kokusima glasati za senatora Tima Scotta, Trumpovog protivkandidata jer smatra da je vrijeme za novu generaciju kandidata.
Neki su skeptični da će sudski procesi politički naštetiti Trampu.
Njegov bivši republikanski rival iz 2016. Scott Walker kaže da je Trump uspijevao da preokrene priču tako da su "svi protiv njega jer se usudio da dirne u srce establišmenta, da isušu močvaru". On misli da ima mnogo neopredjeljenih glasača koji su više puta iznevjereni i sada žele "nekog neustrašivog".
Bivši predsjedavajući Predstavničkog doma Newt Gingrich predviđa da će optužbe "razbijesniti" narod i pomoći Trumpu na generalnim izborima 2024.
"Mislim da će ovo razbijesniti svakog Amerikanca kome je stalo do vladavine prava. Biće jači i dobiće izbore".
Optužbe za reketiranje povećavaju rizik po Trumpa u slučaju miješanja u izbore
Nakon što je velika porota Georgiji optužila bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i još 18 drugih u vezi s naporima da se poništi njegov izborni poraz 2020, neki stručnjaci kažu da će priroda najnovijih optužbi Trumpovim suoptuženicima može dati dodatni poticaj da svjedoče protiv njega.
Mnogi Amerikanci ostali su budni u ponedjeljak kasno navečer kako bi vidjeli i čuli okružnu tužiteljicu okruga Fulton Fani Willis koja detaljno opisuje optužbe u optužnici od 97 stranica protiv bivšeg predsjednika Trumpa i 18 drugih.
„...velika porota okruga Fulton podigla je optužnicu koja tereti 19 osoba za kršenje zakona Georgije koje su proizašle iz kriminalne zavjere za poništavanje rezultata predsjedničkih izbora 2020. u ovoj državi.”
Willis je dala Trumpu i ostalim optuženima rok do podneva u petak, 25. augusta, da se predaju sudu. Jedan stručnjak je za Glas Amerike rekao da će zbog toga što je Willis podnijela optužnicu za reketiranje ili optužbe za "RICO", svih 19 optuženih biti povezano u jednu grupu.
„A to, na mnogo načina, nije sjajno ako ste na vrhu tog lanca ishrane u nekim aspektima, jer daje poticaj ljudima da pruže dokaze i sklapaju poslove na vašu štetu”, kaže Michael Kreis, asistent prava na Državnom univerzitetu Georgije.
Sa svoje strane, bivši predsjednik Donald Trump obrušio se optužnicu na društvenim mrežama, neigrajući krivicu i opisujući tužiteljicu Willis kao osobu "van kontrole i vrlo korumpiranu".
Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u ponedjeljak kako bi predstavio izvještaj o, kako je rekao, "prevari na predsjedničkim izborima" za koju kaže da se dogodila u Georgiji. Oko 60 sudskih presuda u više država utvrdilo je da Trumpove tvrdnje o izbornoj prijevari na predsjedničkim izborima 2020. nisu utemeljene.
Trump je i dalje glavni favorit u utrci za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore 2024, dok ga drugi kandidati nerado prozivaju zbog poricanja da je Biden pobijedio 2020.
Jedan stručnjak kaže za Glas Amerike da je ovo poricanje rezultata izbora 2020. doista bez presedana.
„I ovdje je problem, kao i u svim društvima, kada jednom srušite barijeru i postavite presedan, bez obzira na to koliko je presedan loš, mnogo je lakše učiniti to ponovo, i opet i opet. I to je pravo naslijeđe Donalda Trumpa američkoj demokratiji. On ga je oslabio i potkopao”, kaže Larry Sabato politilog sa Univerziteta Virginia.
Trump nastoji da odgodi suđenja do izbora u novembru 2024. godine. Willis traži suđenje u Georgiji u narednih šest mjeseci. Trump se takođe suočava sa suđenjima u New Yorku, Washingtonu i Floridi.
Trump optužen za kršenje zakona za borbu protiv organizovanog kriminala. Šta to znači?
U novoj optužnici, koju je podigla okružna tužiteljica okruga Fulton u Georgiji Fani Willis, bivši predsjednik Donald Trump i još 18 osoba optuženi su za reketiranje.
Willis je uključila sveobuhvatnu optužbu koju je često koristila od kako je početkom 2021. godine preuzela dužnost glavne tužiteljice najvećeg okruga u Georgiji.
Willis je dvije i po godine istraživala Trumpa i njegove saradnike zbog navodnog miješanja u izbore, vršenjem pritiska na zvaničnike da mu "pronađu" glasove potrebne da bi pobijedio u Georgiji, i imenovanjem lažnih elektora.
U okviru istrage, tužioci su razmatrali i moguće kršenje zakona Georgije o korumpiranim organizacijama pod uticajem reketiranja, kao i druga krivična djela.
Zakon, poznat pod skraćenicom RICO, izrađen je po ugledu na istoimenu federalnu zakonsku mjeru usvojenu 1970. godine za borbu protiv organizovanog kriminala.
Bivši Trumpov advokat Rudy Giuliani, također optužen u Georgiji, koristio je RICO kada je 1980-tih, kao tužilac južnog okruga New Yorka, krivično gonio nekoliko visoko rangiranih pripadnika njujorške mafije.
Proteklih decenija, RICO zakoni, i na federalnom i državnim nivoima, koriste se u širem kontekstu, za targetiranje bandi, korumpiranih političara i kriminalaca optuženih za finansijska krivična djela.
Willis je 2013. godine, kada je bila jedan od vodećih tužilaca u okružnom tužilaštvu okruga Fulton, iskoristila odredbe tog zakona da podigne optužnicu protiv desetina nastavnika i školskih upravnika u Atlanti za manipulisanje rezultata ispita. Za vrijeme njenog mandata, na položaju okružne tuiteljice, naglo je porastao broj slučajeva pokrenutih pod RICO zakonom.
Prema RICO zakonu, koji je u Georgiji usvojen 1980. godine, umiješanost u organizovan "šablon reketiranja" je krivično djelo. To se ne odnosi samo na organizacije, već i na pojedince koji učestvuju u nelegalnim šemama.
"Šablon reketiranja" definiše se kao kriminalno ponašanje koje je rezultat dva ili više slučaja kršenja zakona. Zakon koji je usvojen u Georgiji je sveobuvatniji od federalnog, i obuhvata više od 40 krivičnih djela.
U Trumpovom slučaju, to znači da tužioci u Georgiji moraju da dokažu da je bivši predsjednik prekršio dva ili više zakona te američke države, u okviru plana da poništi izborni rezultat.
U optužnici se Trump i još 18 osoba optužuju za niz krivičnih djela, uključujući davanje lažnih usmenih i pisanih izjava, lažno predstavljanje kao zvaničnici, podnošenje lanih dokumenata i uticaj na svjedoke. Tramp je ukupno optužen po 13 tačaka optužnice.
"Mogu da pokažu da je gospodin Trump davao lažne izjave, u telefonskim razgovorima sa zvaničnicima Georgije, da je gospodin Giuliani navodno davao lažne izjave pred skupštinom Georgije", ističe Morgan Cloud, profesor prava na Univerzitetu Emory u Georgiji.
Optužbe za reketiranje nisu nalik uobičajenim optužbama za zavjeru, za koje je potreban dokaz o eksplicitnom dogovoru dvije ili više osoba da počine krivično djelo.
Anthony Michael Kreis, asistent prava na Državnom univerzitetu Georgije, objašnjava da se optužbe za reketiranje oslanjanju na šire tumačenje krivičnog slučaja.
Pozivajući se na skandal sa rezultatima ispita u Georgiji, Kreis kaže da "nije bilo dogovora među svim ljudima koji su bili umiješani da rade nešto nelegalno, ali su se svi kretali ka širem kriminalnom cilju".
"I vidite kako ta teorija može da se primijeni na slučaj izbora 2020. godine", ističe on.
Svi koji su optuženi u okviru RICO zakona, suočeni su sa oštrim kaznama. Ukoliko bude proglašen krivim za reketiranje, optuženi bi mogao da bude osuđen na 5 do 20 godina zatvora, u poređenju sa pet godina za davanje lažnih izjava.
Prijetnja dužim zatvorskim kaznama u slučaju reketiranja može da podstakne druge optužene za manja krivična djela da sarađuju sa tužiocima u zamjenu za blaže kazne.
Međutim, nije lako krivično goniti slučaj reketiranja, s obzirom na to da je potrebno dokazati složenu mrežu kriminalnih aktivnosti koje su trajale određeno vrijeme i imale zajednički cilj, ističe Cloud.
Policija u Kansasu na udaru kritika poslije upada u novinsku redakciju
Više od 30 novinskih kuća i organizacija za slobodu medija osudilo je policijsku raciju na novinsku redakciju u Kansasu.
U zajedničkom pismu navodi se da se pokazalo da „nema opravdanja” za takvu vrstu policijske pretrage u američkim medijima.
Policija u okrugu Marion u petak je zaplijenila uređaje i drugu opremu tokom racije u kancelariji nedjeljnika Marion County Record i pretresla kuću izdavača lista.
U izvještaju koji je objavio list navodi se da je policija zaplijenila kompjutere, telefone, server i lične mobilne telefone zaposlenih, na osnovu naloga za pretres.
Pretresen je i dom izdavača Erica Meyera, a policija je uzela računare, telefon i kućni internet ruter.
Njegova 98-godišnja majka, koja je bila suvlasnica Recorda i živjela na istoj adresi, kolabirala je i umrla u subotu, prenijela je agencija AP.
Erik Meyer je rekao da za majčinu smrt krivi stres zbog racije u kući.
Zajedničko pismo Komiteta novinara za slobodu štampe i 34 druge novinske organizacije upućeno šefu policije okruga Marion u nedjelju dovodi u pitanje zakonitost racije.
U pismu se navodi da na osnovu kopije naloga za pretres, izvještaja i javnih izjava policije, „izgleda da nema opravdanja za tako sveobuhvatan i napadan pretres”.
„Pretresi i zaplijene u redakciji su među najnapadnijim radnjama koje policija može da preduzme u vezi sa slobodom štampe, i one koje potencijalno najviše suzbijaju slobodu govora”, navodi se u zajedničkom pismu.
Meyer je u vlastitim novinama naveo da vjeruje da je racija izazvana prošlonedjeljnom pričom o vlasniku restorana.
Gideon Cody, šef policije, branio je postupak policije u mailu poslatom AP-u nedelju, rekavši da savezni zakon obično zahtijeva sudski poziv - ne samo nalog za pretres redakcije, ali da postoji izuzetak „kada postoji razlog za vjerovanje da novinar učestvuje u osnovnom prekršaju”.
U mailu nije navedeno o kakvom navodnom prekršaju se radi.
Reporteri bez granica (RSF), nevladina organizacija koja se bori za slobodu medija, saopštila je da detalji u nalogu za pretres „ni izbliza ne opravdavaju ovaj jasan prekršaj protiv lokalnih novina”.
„Mediji ne mogu da rade njihov posao ako moraju da se plaše policijske racije svaki put kada dobiju informacije od izvora”, rekao je Clayton Weimers, direktor američkog biroa RSF.
Meyer je kazao da novine planiraju da tuže policijsku upravu, a možda i druge, nazivajući raciju protivustavnim kršenjem garancije slobode štampe iz Prvog amandmana.
Napadi ove vrste na američke redakcije su rijetki. Otkako je pre šest godina počeo da radi Program za praćenje slobode medija (Press Freedom Tracker), izdato je devet naloga za pretres novinarskih uređaja.
Program je zabilježio 194 slučaja sudskih poziva ili naloga za zaplenu novinarskih bilješki i uvida povjerljive izvore.
Podignuta četvrta optužnica protiv Donalda Trumpa
Velika porota u američkoj saveznoj državi Georgia podigla je optužnicu protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa zbog pokušaja da poništi svoj poraz od demokrate Joea Bidena na izborima 2020.
Velika porota u američkoj saveznoj državi Georgia podigla je optužnicu protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa zbog pokušaja da poništi svoj poraz od demokrate Joea Bidena na izborima 2020.
To je četvrta krivična prijava protiv 45. američkog predsjednika i druga koja ga tereti da je pokušao da promijeni rezultate glasanja 2020.
Optužbe, koje je podigla okružna tužiteljka okruga Fulton Fani Willis, novi su u nizu pravnih problema za Trumpa, koji je favorit u trci za republikansku predsjedničku nominaciju pred izbore 2024. godine.
Tužioci su podigli 11 tačaka optužnice protiv Trumpa i njegovih saradnika, uključujući falsifikovanje i reketiranje, koje se koriste protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.
Pored Trampa, optuženo je još 10 ljudi, uključujući Marka Meadowsa, bivšeg Trumpovog šefa kabineta, i advokate Rudyja Giulianija i Johna Eastmana.
Slučaj zbog kojeg su optuženi odnosi se na telefonski poziv 2. januara 2021. u kojem je Trump vršio pritisak na Brada Raffenspergera, najvišeg izbornog zvaničnika Georgije, da „pronađe” dovoljno glasova da preokrene rezultat izbora u toj državi, gde je Tramp izgubio sa malom razlikom. Rafensperger je odbio da to učini.
Spisak optužbi protiv Trumpa na kratko se pojavio na portalu suda okruga Fulton, ali su tužioci kasnije naveli da Trump nije optužen.
Agencija Reuters je prenijela da je na portalu objavljena lista nekoliko optužbi protiv bivšeg predsjednika, među kojima su ucjena državnih zvaničnika, zavjera za davanje lažnih izjava i zahtijevanje od javnog zvaničnika da prekrši svoju zakletvu.
Reuters, koji je kasnije objavio kopiju dokumenta, navodi da je spisak brzo skinut sa portala okruga. Portparol tužilaštva rekao je da su izvještaji o podizanju optužnice "netačni", ali nije iznio više detalja.
Bivša državna senatorica Jen Jordan, koja je dobila obavezujući poziv da svjedoči pred velikom porotom, izjavila je po izlasku iz sudnice okruga Fulton u ponedjeljak kasno ujutru, da je odgovarala na pitanja oko 40 minuta.
Mediji su objavili da su bivši članovi državne skupštine, Bee Nguyen i Gabriel Sterling, visoki zvaničnik u kabinetu državnog sekretara Georgije, također viđeni kako izlaze iz sudnice u ponedjeljak.
U okrugu Fulton, u Atlanti, sprovode se snažne mjere bezbjednosti, i podignute su ograde na ulicama oko sudnice u centru Altante, a okupio se i veliki broj medijskih ekipa.
Protekle dvije i po godine, okružna tužiteicka Fani Willis je istraživala postupke Trumpa i drugih pojedinaca u pokušajima da preokrenu njegov poraz u Georgiji, gdje ga je malom većinom glasova pobijedio demokrata Joe Biden.
Bivši predsjednik istragu u Georgiji naziva lovom na vještice.
Gabriel Sterling, visoki izborni zvaničnik koji je učestvovao u organizaciji ponovljenog brojanja glasova u toj državi 2020, proteklog vikenda je gostovao u programu TV mreže ABC This Week.
„Tri puta smo prebrojali glasove. Izgubio je u našoj državi, a i dalje tvrdi da nije. I to samo stvara tenziju i haos”, kazao je.
Sterlingu je postavljeno pitanje da li bi Trumpove snažne, javne kritike tužiteljice Willis mogle da dovedu do neke vrste nasilja.
„To neće biti neka veća udružena grupa zaverenika. Nasilje bi mogla da izazova jedna, vjerovatno mentalno nestabilna osoba koja će biti radikalizovana u cijelom procesu”, ocenio je izborni zvaničnik iz Goergije.
Ako se protiv bivšeg predsjednika zaista podigne optužnice u Georgiji, birači treba da pažljivo razmotre njegovu predsjedničku kandidaturu, izjavio je za televiziju ABC republikanski predsjednički kandidat Chris Christie.
„Mislim da će republikanski birači morati da sebi postave dva pitanja. Prvo - da li je on, čovjek pod optužnicom u četiri različita sudska postupka, imajući u vidu njegove ranije postupke - zaista neko ko može da pobijedi Joea Bidena ili bilo kog drugog demokratu u novembru 2024?”
I sam predsjednik Joe Biden je pod istragom zbog navodnog nepravilnog rukovanja povjerljivim dokumentima. Specijalni tužilac je imenovan prošle nedjelje da, uz još veću nezavisnost, istraži poslovanja predsjednikovog sina Huntera Bidena.
Kongresmen Jamie Raskin, demokrata, komentarisao je slučaj na televiziji ABC.
„Svima nam je jasno da je taj momak bio zavisnik od droge i da je uradio dosta nezakonitih i pogrešnih stvari. I rekli smo da treba prepustiti pravosudnom sistemu da radi svoj posao”.
Nakon što je Hunter Biden nedavno priznao krivicu za izbjegavanje plaćanja poreza i nelegalno posedovanje pištolja, šanse da mu se održi suđenje su sada mnogo veće, kažu tužioci.
Trump kritikovao federalnu sutkinju iz Washingtona.
Donald Trump je u ponedjeljak oštro kritikovao federalnu sutkinju koja je nadležna za slučaj u kome je optužen za zavjeru za poništavanje izbornih rezultata, nekoliko dana nakon što ga je upozorila da ne iznosi zapaljive izjave o tom slučaju.
Bivši predsjednik je na svojoj društvenoj mreži Istina sutkinju Tanju Čatkan nazvao "izuzetno stranački orijentisanom" i "VEOMA PRISTRASNOM I NEFER!", zbog njenih ranijih komentara u odvojenom slučaju izricanja kazne jednom od optuženih za nerede 6. januara 2021.
Čatkan je na pretresu u petak izdala takozvani "nalog za zaštitu" koji postavlja granice koji od dokaza koje su tužioci predali pravnom timu bivšeg predsjednika mogu da budu objavljeni u javnosti. Ona je upozorila Trumpove advokate da njegova odbrana treba da se vodi u sudnici, "a ne na internetu".
Advokati Huntera Bidena kažu da su tužioci odbili sporazum o priznanju krivice
Advokati Huntera Bidena rekli su u sudskom podnesku kasno u nedjelju da su tužioci odustali od sporazuma o priznanju krivice kojim bi se riješile optužbe za porez i oružje protiv predsjednika SAD-a, dok njegov otac traži reizbor.
Federalni tužioci Delawarea rekli su u petak da bi Hunter Biden mogao biti upućen na krivično suđenje nakon što su pregovori o priznanju krivice propali.
Američka okružna sutkinja Maryellen Noreika odbacila je predloženi sporazum o izjašnjavanju o krivici u julu, izražavajući zabrinutost zbog njegove zakonitosti i obima imuniteta ponuđenog Hunteru Bidenu.
Prema tom predloženom dogovoru, Hunter Biden bi se izjasnio krivim za neplaćanje poreza na prihod od 1,5 miliona dolara između 2017. i 2018. i sklopio bi poseban odgođeni sporazum o krivičnom gonjenju za ilegalno posjedovanje vatrenog oružja uz korištenje droge, što je krivično djelo.
Republikanci u Kongresu pokreću mogućnost opoziva američkog predsjednika Joea Bidena zbog poslovanja njegovog sina i optužuju Ministarstvo pravde da mu je dalo "povlaštenu nagodbu".
Američki državni tužilac Merrick Garland negirao je republikanske optužbe za favorizovanje.
On je u petak unaprijedio američkog tužioca Delawarea Davida Weissa, kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump, koji istražuje slučaj od 2019. godine, u status specijalnog tužioca, što mu daje dodatna ovlaštenja.
Ako dođe do suđenja, predsjednik će voditi kampanju za reizbor u novembru 2024, vjerovatno protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, jer se njegov sin suočava s krivičnim gonjenjem.
Trump, republikanac, iduće godine će se suočiti s tri vlastita krivična suđenja.
New York: Skloništa puna, migranti spavaju na pločnicima dok čekaju pomoć
Stotine migranata nalazi se ispred hotela Roosevelt u središtu Manhattana u New Yorku. Hotel djeluje kao centar za obradu migranata za gradska skloništa. Ali skloništa su sada puna, a migranti spavaju na pločnicima dok čekaju pomoć.
Vlasnici malih preduzeća kažu da će američka ekonomija imati utjecaja na izbore 2024.
Bidenova administracija nedavno je naglašavala snagu američke ekonomije, ali neki vlasnici malih preduzeća i dalje su skeptični. Veronika Balderas Iglesijas iz Glasa Amerike posjetila je njihove prodavnice i saznala više o njihovim ekonomskim borbama uoči izborne sezone.