„Veoma cijenimo pomoć koju su SAD pružile u borbi protiv ruskog terora, pravog terora”, rekao je Zelenski Bidenu u Ovalnom kabinetu, dok su sjedili ispod portreta bivših predsednika Georgea Washingtona i Abrahama Linckolna.

„Danas sam u Washingtonu da ojačam našu sposobnost da odbranimo ukrajinsku djecu, naše porodice, domove, slobodu i demokratiju u svijetu”, dodao je predsjednik Ukrajine zahvalivši se Bidenu na novom paketu pomoći od 325 miliona dolara.

Biden je pozdravio „ogromnu hrabrost” ukrajinskog naroda dok se bori protiv ruske invazije, dodajući da je „američki narod odlučan da se pobrine da učinimo sve što možemo da osiguramo da svijet stoji uz vas”.

„Mi podržavamo pravedan i trajan mir, koji poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Uradićemo sve što je moguće da osiguramo da svijet bude na vašoj strani”, rekao je Biden.

Pomoć obuhvata dodatnu municiju za HIMARS - artiljerijske raketne sisteme visoke pokretnosti, sisteme protivvazdušne odbrane Avenger i sisteme Javelin.

Američki predsjednik istakao je i da je Rusija jedina prepreka miru u Ukrajini i da koristi zimu kao oružje protiv Ukrajinaca. Najavio je i da će prvi američki tenkovi Abrams biti isporučeni Ukrajini naredne nedjelje.

Posjetu američkoj prijestolnici, u koju je doputovao poslije učešća na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku gdje je tražio međunarodnu podršku za Ukrajinu, Zelenski je počeo susretima sa liderima u Predstavničkom domu američkog Kongresa i odborima za nacionalnu bezbjednost, prije nego što se iza zatvorenih vrata obratio punom sastavu Senata.

Ukrajinski lider je na Capitol došao sa porukom da Ukrajinci imaju čvrst ratni plan i da "pobjeđuju", naveo je jedan od članova Kongresa poslije susreta.

Republikanski lideri su od Zelenskog tražili da ih informiše o planovima za pobjedu u kontraofanzivi protiv ruskih snaga, u kojoj još nije bilo velikog proboja ruskih odbrambenih linija.

Zelenski "je priznao da je veoma teško savladati utvrđenu odbranu", rekao je poslije razgovora nezavisni senator Angus King i dodao da Ukrajinci "vjeruju da će postizati spor ali postojan napredak, ali da neće biti brz".

Republikanski kongresmen Mike Turner, predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove, rekao je da je Zelenski na sastanku sa članovima Predstavničkog odbora "iznio detalje ofanzive koji su pozitivni i njegove dugoročne ciljeve, što su prisutni podržali".

Predsjedavajući Spoljnopolitičkog odbora Predstavničkog doma, republikanac Michael McCaul, rekao je novinarima da "većina" podržava davanje pomoći Ukrajini, ali i naglasio da je članove Kongresa potrebno uvjeriti da postoji jasna strategija za pobjedu.

"Dugi rat neće donijeti pobjedu. To Putin želi. Želi da slomi volju Amerikanaca i Evropljana", poručio je on.

Zelenski se takođe sastao sa vojnim liderima u Pentagonu, gdje ga je sekretar za odbranu Lloyd Austin dočekao uz ceremoniju uobičajenu za posjete državnika.

Iako Biden i većina lidera u Kongresu i dalje podržavaju pomoć Ukrajini, a demokrate kontrolišu Senat, Zelenski se suočio sa većim otporom nego kada je prije devet mjeseci posjetio Washington.

Posjetu američkoj prijestolnici, u koju je doputovao poslije učešća na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku gdje je tražio međunarodnu podršku za Ukrajinu, Zelenski je počeo susretima sa liderima u Predstavničkom domu američkog Kongresa i odborima za nacionalnu bezbjednost, prije nego što se iza zatvorenih vrata obrati punom sastavu Senata.

Iako Biden i većina lidera u Kongresu i dalje podržavaju pomoć Ukrajini, a demokrate kontrolišu Senat, Zelenski će se suočiti sa većim otporom nego kada je prije devet mjeseci posjetio Washington.

Dok se nastavlja ukrajinska kontraofanziva, a u Kongresu vodi žestoka bitka oko budžetske potrošnje uoči mogućeg zatvaranja vlade, sve veći broj republikanaca dovodi u pitanje pomoć koju Washington šalje Kijevu za vojne, ekonomske i humanitarne potrebe.

Amerika je poslala oko 113 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Rusija je u četvrtak izvela najveće raketne napade širom Ukrajine, posljednjih više nedjelja, tokom kojih je gađala energetska postrojenja. Zvaničnici navode da je to, po svemu sudeći, početak nove vojne kampanje protiv ukrajinske energetske infrastrukture.

Zelenski je u srijedu o finansijskoj pomoći govorio sa nekim od najpoznatijih milijardera, koji su novac zaradili u nizu oblasti, od finansija do tehnologije i sporta.

Zvaničnici Bidenove administracije su u srijedu veče iza zatvorenih vrata informisali članove Kongresa o potrebi da se odobre dodatne 24 milijarde dolara za Ukrajinu, navodeći da će posljedice po Ameriku biti mnogo veće ako se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dozvoli da preuzme kontrolu nad Ukrajinom i dopre do granice sa NATO-m.

Međutim, neki republikanci nisu u to bili uvjereni.

"Ako postoji neki put do pobjede u Ukrajini, ja danas nisam čuo koji je. Takođe sam čuo da neće biti kraja zahtjevima za finansijsku pomoć", rekao je novinarima republikanski senator Josh Hawley, koji kritikuje pomoć Ukrajini.

Biden će tokom posjete Zelenskog najaviti novu vojnu pomoć Ukrajini od 325 miliona dolara, za koju se očekuje da obuhvati drugu tranšu kasetne municije koja se ispaljuje iz Howitzera.

"Ako dozovolimo podjelu Ukrajine, da li je bezbjedna nezavisnost bilo koje zemlje?", upitao je Biden svjetske lidere u utorak u Ujedinjenim nacijama.

Kongres je lako odobravao pomoć Ukrajini kada su oba doma Kongresa kontrolisale demokrate. Zelenski je pozdravljen kao heroj kada je u decembru prošle godine govorio na zajedničkoj sjednici Kongresa.

Podrška u Senatu za Ukrajinu, i demokrata i republikanaca, i dalje je snažna.

"Naša zemlja ima ključni interes da Ukrajina pobijedi, i Evropa bude bezbjedna", rekao je u srijedu lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell, koji je također kritikovao Bidena da je sporo reagovao kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Solidna većina Amerikanaca podržava slanje oružja Ukrajini da bi se branila od Rusije, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.

Međutim, neki od republikanaca koji od januara imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu dovode u pitanje mudrost odluke da se nastavi finansijska pomoć Ukrajini. Oko trećine republikanaca u donjem domu Kongresa u julu je glasala za neuspjeli prijedlog da se ukine pomoć Kijevu.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, nije organizovao širi sastanak sa Zelenskim u četvrtak, već će se sa ukrajinskim liderom sastati samo on i nekoliko drugih lidera. McCarthy, koji odlučuje o kojem će se zakonskom prijedlogu glasati u Predstavničkom domu, rekao je da Zelenski mora da ga ubijedi da podrži nastavak pomoći.

"Da li je Zelenski član Kongresa? Da li je naš predsjednik? Ne moram na ništa da se obavezujem. Imam pitanja za njega. Gdje je odgovornost za novac koji smo već potrošili? Šta je plan za pobjedu? Američka javnost to želi da zna", rekao je on novinarima u utorak.

Sastankom po prvi put otkako se Netanjahu vratio na vlast u decembru, oba lidera su nagovijestila želju da ublaže napetosti u njihovim odnosima, ali je Biden također jasno stavio do znanja da je odlučan da razgovara o njihovim razlikama.

To je uključivalo Bidenovo protivljenje kontroverznom planu za reformu pravosuđa Netanjahuove krajnje desničarske vlade, kao i njegovu zabrinutost zbog tvrdokornog odnosa Izraela prema Palestincima.

„Nadam se da ćemo danas moći da riješimo neke stvari”, rekao je Biden na početku razgovora, rame uz rame sa Netanjahuom u plesnoj sali hotela u New Yorku.

U saopštenju Bijele kuće poslije sastanka navodi se da je Biden „ponovio zabrinutost zbog bilo kakvih fundamentalnih promjena u izraelskom demokratskom sistemu, bez najšireg mogućeg konsenzusa”.

Biden je također pozvao na „neposredne mjere za poboljšanje bezbjednosne i ekonomske situacije, očuvanje održivosti rješenja o dvije države i promovisanje pravednog i trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca”, navodi se u saopštenju.

Umjesto sastanka u Bijeloj kući, prestižnijem mjestu koje je Netanjahu preferirao, dvojica lidera su na kraju dogovorila da sastanak bude dok su prisustvuju Generalnoj skupštini UN. Biden je pozvao Netanjahua da posjeti Washington prije kraja godine.

Biden je ponovio posvećenost sprječavanju Irana da nabavi nuklearno oružje. Također je još jednom istakao podršku rješenju izraelsko-palestinskog sukoba sa dvije države.

Ali najznačajnije pitanje na dnevnom redu bilo je nastojanje Sjedinjenih Država za uspostavljanje diplomatskih odnosa između dugogodišnjih neprijatelja, Izraela i Saudijske Arabije. To je centralni dio širih i složenih pregovora koji uključuju američke bezbjednosne garancije i civilnu nuklearnu pomoć koju traži Rijad, kao i izraelske ustupke Palestincima.

„Mislim da pod vašim vodstvom, gospodine predsjedniče, možemo da uspostavimo historijski mir između Izraela i Saudijske Arabije”, rekao je Netanjahu.

On je kazao da bi „takav mir ubrzao put ka kraju arapsko-izraelskog sukoba, ka pomirenju između islamskog svijeta i jevrejske države i unaprijedio istinski mir između Izraela i Palestinaca”.

Netanjahu je rekao da bi mogli da rade zajedno na stvaranju historije.

„Zajedno”, ponovio je Biden, signalizirajući posvećenost naporima za normalizaciju, za koje je rekao da bi prije mnogo godina bili nezamislivi.

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je novinarima poslije sastanka da određeni ustupci Palestincima morali da budu dio svake vrste dogovora, ali nije govorio o konkretnim stvarima.

Zvaničnik je rekao da je dogovor o normalizaciji još daleko i da će svi uključeni lideri morati da urade „neke veoma teške stvari” kako bi postigli dogovor. „Pred nama je dug put do rješenja”, kazao je on.

Biden i Netanjahu su proveli neko vrijeme na sastanku jedan na jedan bez savjetnika, dodao je zvaničnik.

Ispred hotela na protestu protiv Netanijahua, Ofir Gutelzon iz UnKseptable, pokreta protiv reforme pravosuđa, zahvalio je Bidenu na podršci izraelskoj demokratiji.

„Mi smo ovdje da vam zahvalimo, predsjedniče Biden, što ste stali uz narod u Izraelu koji želi da sačuva demokratiju”, rekao je Gutelzon.

Odbijanje Bijele kuće

Netanjahuova posjeta Americi se očekivala ranije ove godine s obzirom na njegovu dugu historiju odnosa sa predsjednicima SAD i blisko savezništvo Washingtona sa Izraelom, ali Biden se opirao.

Netanjahu nije uspio da dobije sastanak u prvim mjesecima Bidenove administracije 2021, a potom je izgubio vlast. Vratio se na funkciju u decembru prošle godine kao šef koalicije vjerskih i ultranacionalističkih partija.

Umjesto toga, Biden je ugostio izraelskog predsjednika Isaka Hercoga, čija funkcija je uglavnom protokolarne prirode, u Bijeloj kući u julu da obilježi 75. godišnjicu osnivanja Izraela.

Razgovori sa Netanjahuom viđeni su kao prilika da ga Biden informiše i pokuša da utvrdi koliko daleko bi Izrael bio spreman da ide u onome što je najavljeno kao potencijalna velika pogodba koja bi mogla da preoblikuje geopolitiku na Bliskom istoku.

Netanjahuova vlada je pokazala malo volje da napravi velike ustupke Palestincima, što bi moglo otežati saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu da se dogovori o normalizaciji.

Iako američki zvaničnici insistiraju na tome da je bilo kakav iskorak u pregovorima daleko, oni u nezvaničnim razgovorima naglašavaju potencijalne koristi, uključujući uklanjanje mogućeg žarišta u arapsko-izraelskom sukobu, jačanje regionalnog bedema protiv Irana i suprotstavljanje prodorima Kine u Zaliv. Biden bi također postigao spoljnopolitičku pobjedu dok traži reizbor u novembru 2024.

David Makovski, dugogodišnji analitičar Bliskog istoka u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, naveo je u postu na društvenoj mreži X da se sastanak održava „265 dana nakon što je Netanjahu preuzeo dužnost”, što je najduža takva praznina od 1964.

„Ogroman potencijal saudijskog sporazuma ostavio je Bidenu i Netanjahuu malo izbora osim da se sastanu uprkos razlikama”, rekao je on.

„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.

Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.

Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.

„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.

On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.

„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.

„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.

U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.

„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.

Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.

„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.

Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.

„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.

Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.

„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.