Republikanci u Predstavničkom domu otvorili su pitanje o sporazumu Ministarstva pravde o priznanju krivice s Hunterom Bidenom, koji je prošle sedmice propao na sudu. Dogovor je uključivao da se predsjednikov sin izjasni krivim za neplaćanje poreza. U zamjenu, tužioci bi odbacili posebnu optužbu za ilegalno posjedovanje oružja, sve dok Biden ne prekrši dvogodišnju uslovnu kaznu za poreznu optužbu.

„Moramo na kraju otkriti da li je pravosudni sistem fer prema svim Amerikancima, a ne jedan sistem za porodicu Biden Inc., a drugi za Ameriku”, kaže Kevin McCarthy, predsjedavajući Zastupničkog doma američkog Kongresa.

McCarthy pokušao je izjednačiti pravne probleme Huntera Bidena sa onima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je optužen u četvrtak zbog navodne zavjere da se poništi njegov izborni poraz 2020.

U objavi na društvenim mrežama, McCarthy je rekao da Trumpova optužnica ima za cilj da skrene pažnju sa slučaja Huntera Bidena i napadne glavnog kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024.

Jessica Tillipman, profesorica etike na Univerzitetu George Washington, kaže da optužbe protiv Huntera Bidena, koje su prilično niske razine, i optužbe u Sjedinjenim Državama o pokušaju rušenja izbora nisu uporedive.

„Ali opet, ako na to gledate kroz političku leću, vidjet ćete to sasvim drugačije nego što to čini zakon”, kaže Tillipman.

Republikanski zakonodavci zaprijetili su istragom o opozivu predsjednika Bidena zbog nedokazanih navoda da je predsjednik bio umiješan u poslove njegovog sina sa inostranstvom.

Biden se nedavno samo našalio na tu ideju: „Možda će me odlučiti opozvati, jer se to sprema. Sviđa mi se to”, rekao je Biden.

Prethodno je sutkinja Moxila Upadhyaya pročitala Trumpu četiri tačke optužnice koje je on potom negirao.

Sutkinja je odlučila da će se Tramp braniti sa slobode, a on je prihvatio uslove poput toga da ne smije da komunicira sa bilo kojom osobom koja je svjedok u slučaju.

Tužioci nisu tražili da Trump bude pritvoren, a pretresu je prisustvovao i specijalni tužilac Jack Smith.

U sudnici je oko 50 osoba u publici, uz 15-ak osoba iz Trumpovog tima i tužilačkog tima.

Naredno ročište zakazano je za 28. august.

Po okončanju ročišta, Trump je odletio iz Washingtona, a prije toga se obratio medijima, rekaviši da je "danas bio veoma tužan dan za Ameriku" i ponovio svoje optužbe da je riječ o političkom progonu.

U kasnijoj fazi, proces će voditi sutkinja Tanya Chutkan koja je do sada izricala neke od najoštrijih kazni učesnicima nemira na Capitolu, koji se dovode u vezu sa neutemeljenim tvrdnjama bivšeg predsjednika o izbornim neregularnostima 2020. Također, u odvojenom slučaju, povezanom sa upadom u kompleks američkog Kongresa, donijela je presudu protiv Trumpa.

U novembru 2021. godine odbila je njegov zahtjev da se blokira proslijeđivanje dokumenta odboru Predstavničkog doma koji je istraživao napad na Kongres.

Radi se o bivšoj pomoćnici javnog pravobranioca, koju je na položaj sudije, imenovao bivši predsjednik Barack Obama.

Detalji optužnice

Optužnica od 45 stranica sastoji se od četiri tačke:

• Zavjera kako bi se obmanule Sjedinjene Države;
• Zavjera čija je svrha ometanje službenog postupka;
• Ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka;
• Zavjera protiv prava. Ova tačka odnosi se na nastojanje da se građani liše ustavnih ili federalnih prava da njihovi glasovi budu pošteno prebrojani.

Sve Trumpove optužnice

Optužnica, koju je podnio specijalni tužilac Jack Smith, tereti Trumpa i šest neimenovanih osoba za zavjeru čija je svrha bila poništavanje izbornih rezultata – uprkos porazu od demokratskog kandidata i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Prema navodima optužnice, to je učinjeno iako nije bilo vjerodostojnih dokaza o izbornim neregularnostima. Također, Trump je optužen da je nastojao da iskoristi nerede 6. januara 2021. kako bi onemogućio potvrdu Bidenove pobjede u Kongresu.

Inače se u 2023. već dva puta izjašnjavao povodom krivičnih optužbi.

Bilo je to u aprilu i junu – kada je odbacio optužbe za falsifikovanje podataka o poslovanju u slučaju tajnih novčanih isplata bivšoj pornografskoj glumci Stormy Daniels i neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon okončanja predsjedničkog mandata.

U aprilu je postao prvi bivši američki predsjednik optužen za krivično djelo.

"Optužnica kao politički progon"

U prvoj reakciji po saznanju o podnošenju posljednje optužnice u nizu – kampanja bivšeg predsjednika saopštila je da je uvijek poštovao zakon i okarakterisalo je kao vid političkog progona, po uzoru, kako je navedeno, na period nacističke Njemačke.

Zvaničnici tokom istrage su, međutim, svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.

Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobeda ukradena.

Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.

Optužnice i rejting

Djeluje da, za sada, podnijete optužnice protiv bivšeg američkog predsjednika nisu ugrozile njegov rejting u trci za republikansku nominaciju i mogućnost da bude kandidat za predsjednika na izborima novembra 2024.

Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funkciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živela najmanje 14 godina.

Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.

Inače, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.

Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.

Na mjesto specijalnog tužioca imenovao ga je sekretar za pravosuđe SAD Merrick Garland i istrage o Trumpu preuzeo je u novembru prošle godine.

U utorak je objavio drugu optužnicu na federalnom nivou protiv bivšeg predsjednika SAD, u kojoj se tereti da je pokušao da poništi rezultate izbora 2020. koje je dobio Joe Biden.

"I sve je to bilo zasnovano na lažima. Lažima čiji je cilj bio da opstruišu kamen temeljac američke vlade: brojanje glasova i sertifikovanje rezultata predsjedničkih izbora", kazao je Smith u kratkom obraćanju kada je objavio optužnicu.

POGLEDAJTE JOŠ:

Trump optužen za pokušaj poništavanja ishoda predsjedničkih izbora 2020.

On je inače već podigao jednu federalnu optužnicu protiv Trumpa u slučaju sakrivanja poverljivih dokumenata na Floridi, i ta optužnica je nedavno proširena na 40 tačaka sa prethodnih 37.

Ovi slučajevi se razlikuju od bilo kojih drugih koje je Smith pokrenuo - jer je optužen bivši predsjednik SAD koji želi da se vrati u Bijelu kuću 2024.

Trump se izjasnio da nije kriv i napao je Smitha na društvenim mrežama, uz opasku da je "poremećen".

"Zašto su čekali tako dugo? Zato što su htjeli da to stave tačno usred moje kampanje", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži.

Karijera tužioca Smitha

Smith nije registrovan ni u jednoj političkoj partiji.

Završio pravo na Harvardu i počeo je da radi 1994. kao tužilac na Manhattanu, pod vodstvom Roberat Morgenthaua, koji je bio najpoznatiji po krivičnom gonjenju mafijaških bosova.

"Nismo išli samo na osuđujuće presude. Bili smo pohvaljeni i kada smo nešto istražili i nekoga oslobodili sumnje", kaže advokat Todd Harrison koji je radio sa Smithom na Manhattanu.

Smith je 1999. godine počeo da radi u kancelariji američkog tužioca u Brooklynu.

Radio je na krivičnom gonjenju Charlesa Schwarza, jednog od njujorških policajaca koji je učestvovao u brutalnom napadu na crnca Abnera Louimu dok je bio u zatvoru.

Smith je izdejstvovao osuđujuću presudu za Ronella Wilsona, vođe narko-bande koji je ubio dva policajca u New Yorku.

Od 2008. godine nadgledao je procesuiranje ratnih zločina u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, a od 2010. do 2015. radio je u Sekretarijatu za pravosuđe.

Nedavno se Smith vratio slučajevima u Hagu, i izdejstvovao osuđujuću presudu za bivšeg komandanta OVK Saliha Mustafu, čelnika logora u kojem su zatvorenici mučeni tokom rata na Kosovu 1998-1999. godine.

Međutim, tri godine kasnije – demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bidena koštati reizbora 2024.

Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima – Mekonnen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju.

„U njihovim nastupima uviđam dosta verbalne privrženosti crnačkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim delovanjem”, kaže on.

Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bidenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Georgiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.

Zauzvrat, glasači su očekivali da će Biden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.

Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.

Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonnena razvijaju osjećaj otuđenosti.

„Ljevičarska orijentacija mi je odbojna – jer joj se demokrate sve više okreću”, ukazuje Mekonnen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.

Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gubje vjeru u demokrate i Bidena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.

Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bidena naspram budućeg republikanskog kandidata.

Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milwaukeea i Detroita, da bi Biden ostvario drugi predsednički mandat.

„Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja”, rekao je za Reuters LeLann Evans – kandidat za gradsko vijeće Nashvillea.

„Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti – ostavlja utisak da rješavaju stvari”, kaže on.

Crnci čine 14,2% američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30% u odnosu na 2000, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pew. U poređenju sa ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.

Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pennsylvaniji, Michiganu i Georgiji i povrati okruge na jugu zemlje.

Međutim, dešava se suprotno.

Njihova izlaznost u 2022. manja je za oko 10 odsto u poređenju sa 2018, pokazuju podaci koje je Washington Post objavio na osnovu ankete sprovedene prilikom popisa stanovništva.

Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 odsto.

Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 odsto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trumpa nego aktuelnog predsjednika Bidena.

Ukazali su takođe da su spemniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.

U globalu demokrate podržavaju crnački glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu

Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.

„Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate”, rekao je Terrance Woodbury, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.

Julian Silas, istraživač ulaganja pripadnika crnačke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama – analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.

On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.

„U suštini se ništa ne dešava”, podvlači on.

„Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo”, podvlači on.

Stopa nezaposlenosti crnaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.

„Ne preostaje niko osim Bidena – dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih belaca koji su zaduženi za sve u zemlji”, zaključuje Andre Russsel iz Chicaga.

Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje crnačkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.

Uz to, prvi put u američkoj historiji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica crnačke zajednice – Kamala Harris.

Ujedno je i najviše rangirana crnkinja koja obavlja političku funkciju u državi.

Ovoga puta tužioci ga terete za pokušaje poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2020. u trenutku dok nastoji da osvoji predsjedničku republikansku nominaciju za predstojeće glasanje 2024.

Optužnicom koja broji četiri tačke Trump se tereti za zavjeru kojom je želio da spriječi pobjedu aktuelnog predsjednika Joea Bidena i glasače liši prava na fer izbore.

Bivšem predsjedniku naloženo je da se u četvrtak pojavi pred federalnim sudom.

Optužnica je proizašla iz istrage koju je predvodio specijalni tužilac Jack Smith.

„Napad na našu prijestolnicu 6. januara 2021. bio je atak na sjedište američke demokratije. Kao što je opisano u optužnici, podstaknut je lažima optuženog - usmjerenim na ometanje temeljnih funkcija Vlade Sjedinjenih Država”, rekao je Smith u kratkom obraćanju novinarima.

U optužnici se navodi da je Trump sklopio zavjeru sa još šest neimenovanih pojedinaca kako bi poništio ishod predsjedničkih izbora 2020.

Tužioci su u optužnici precizirali da je bivši američki predsjednik bio svjestan da su njegove tvrdnje o izbornim neregularnostima bile lažne – ali ih je, uprkos tome ponavljao, kako bi stvorio intenzivnu atmosferu nepovjerenja i bijesa i narušio vjeru javnosti u sprovođenje izbornog procesa.

U svojoj reakciji – Trumpova kampanja je saopštila da je on uvijek poštovao zakon i okarakterisalo optužnicu kao politički progon, koji asocira na period nacističke Njemačke.

Zvaničnici su tokom istrage svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.

Donald Trump prvi je i, za sada jedini, bivši američki predsjednik koji se suočava sa krivičnim postupcima.

Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva turbulentna mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz od demokrate Bidena i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobjeda ukradena.

Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.

Više od 1000 ljudi je dobilo federalne optužnice u vezi sa neredima na Capitolu.

U periodu između izbora i pobune, Trump je tražo od lokalnih izbornih vlasti da obustave brojanje glasova u njihovim saveznim državama, pritiskao potpredsjednika Mikea Pencea da obustavi potvrđivanje elektorskih glasova i lažno tvrdio da su izbori pokradeni, pored toga što su brojni federalni i lokalni zvaničnici, duga lista sudova, najviši zvaničnici kampanje, pa čak i državni tužilac na čiji je izbor uticao navodili da nema dokaza za tvrdnje o izborima koje on iznosi.

Optužbe za poverljiva dokumenta

Inače, protiv bivšeg američkog predsjednika vodi se još jedna krivična istraga. Trump se juna 2023. izjasnio se da nije kriv pošto ga je federalna porota u Miamiju, optužila za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata pošto je napustio funkciju 2021. i za ometanja sprovođenja pravde.

Između ostalog, optužen je da je u rizik doveo neke od najosjetljivijih tajni američke nacionalne bezbjednosti.

Proširena optužnica protiv Trumpa za neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata

Prošlog četvrtka, tužioci su optužnici od ukupno 37 tačaka dodali još tri, čime je njihov broj povećan na 40.

Bivši američki predsjednik dodatno se tereti da je naredio zaposlenima da izbrišu sigurnosne video snimke u njegovom letnjikovcu Mar-a-Lago dok je bio pod istragom zbog sumnje na nezakonito zadržavanje poverljivih dokumenata.

Pre toga, marta 2023, Tužilaštvo na Manhattanu podiglo je optužnicu protiv Trumpa poslije istrage u vezi sa tajnim novčanim isplatama bivšoj pornografskoj glumici Stormy Daniels.

Time je ujedno i postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica - čije navode je pred sudom odbacio.

Optužnice i rejting

Sve to, međutim, za sada nije ugrozilo njegov rejting u trci za republikansku nominaciju u trci sa američkog predsjednika na izborima koji se održavaju novembra 2024.

Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živjela najmanje 14 godina.

Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.

Međutim, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.

Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.

Trump je tvrdio da je okružna tužiteljica okruga Fultona Fani Willis u Atlanti nadgledala istragu koja je bila "zbunjujuća, manjkava i, povremeno, protuustavna".

Sudija Višeg suda Robert McBurney presudio je da su Trumpove tvrdnje "ili nedovoljne ili spekulativne i nerealizirane".

S obzirom da velika porota razmatra slučaj, Willis je nagovijestila da bi uskoro mogla optužiti Trumpa i mnoštvo pomoćnika povezanih s njegovim naporima da poništi rezultate izbora u Georgiji 2020.

Ona je rekla televizijskoj stanici u Atlanti tokom vikenda: "Posao je završen. Radimo dvije i po godine. Spremni smo za polazak."

Kako bi zadržao vlast nakon što je izgubio na izborima 2020. od Bidena, Trump je svoje izborne izazove usmjerio na nekoliko država koje je za dlaku izgubio od Bidena, uključujući Georgiju.

U Georgiji je Trump početkom 2021. nazvao državne izborne zvaničnike i zatražio od njih da mu "pronađu" 11.780 glasova, jedan više glas nego što je osvojio Biden.

Trump je negirao sve optužbe u nekoliko krivičnih slučajeva i istraga. Uprkos sve većoj pravnoj opasnosti, ankete pokazuju da ga republikanski glasači velikom većinom favorizuju.

POGLEDAJTE JOŠ:

Trump bi mogao uskoro da bude optužen u slučaju namještanja izbora u Georgiji

Stevandić je predsjedavajući Narodne skupštine RS, Višković je premijer entiteta RS, Bukejlović je entitetski ministar pravde, a Cvijanović član Predsjedništva BiH.

„Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u obrazloženju odluke Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a.

U pisanoj izjavi, podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson je rekao: „Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima BiH i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Kako se navodi, predsjednik RS Milorad Dodik, koji je već pod američkim sankcijama, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.

U obrazloženju se kaže kako je Stevandić je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon.

U odluci stoji da je Višković također promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH.

Za Cvijanović se navodi kako se prije usvajanja zakona sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama.

„Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”, navodi se.

Ujedinjeno Kraljevstvo je sankcionisalo Cvijanović u aprilu prošle godine zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

U obrazloženju sankcija se kaže kako Bukejlović snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

„Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja 'jedinstva' RS”, navodi se.

Izjava glasnogvornika State Departmenta

Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller upisanoj izjavi navodi kako Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u „predstavlja drski pokušaj podrivanja državnih institucija”.

„Zakon ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i izglede za integrisanje zemlje u evroatlantske i evropske institucije, a na štetu građana BiH. (...) Nastavićemo pružati podršku građanima BiH u naporima za jačanje vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta”, kaže on u izjavi.

Ukoliko sankcionisani raspolažu imovinom u Sjedinjenim Državama, ona mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u, dok su zabranjene sve transakcije američkim državljanima sa sankcionisanim osobama kojima su također zabranjena putovanja u SAD.

Reakcija iz SNSD-a

Portparol SNSD-a, stranke kojoj pripadaju Cvijanović, Višković, Bukejlović, a koju predvodi Dodik, kaže za RTRS, kako „nikakve sankcije, nikakve prijetnje, nas u Republici Srpskoj, nas iz SNSD-a, svih ostalih koji su patriotski raspoloženi u Republici Srpskoj sigurno neće spriječiti u tome da radimo svoj posao”, a što, kako obrazlaže, podrazumijeva zaštitu ustavnu pozicije RS-a.

Stevandić: Stavljanje na američku crnu listu smatram odlikovanjem

Sankcionisani Stevandić je reagovao na društvenim mrežama, rekavši kako američke sankcije doživljava kao odlikovanje za dosljednost.

„Da se zna! Stavljanje na američku crnu listu zbog demokratskih prava da glasam za odluke NSRS koje smatram čuvanjem Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma smatram odlikovanjem za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim”, stoji u objavi.

Advokatica Alina Habba nije direktno negirala navode o opstrukciji u intervjuu za "Fox News Sunday".

Umjesto toga, Habba je rekla: „Ako je bilo pokušaja da ne preda dokumente ili je želio da se nešto izbriše, zar ne mislite da je to nešto što nije mogao da uradi? Hajdemo samo razumno. Ali on nikada ne bi postupio kao to.”

„On je najetičniji Amerikanac kojeg poznajem”, rekla je Habba.

Specijalni savjetnik Jack Smith iznio je nove optužbe protiv Trumpa prošle sedmice u izmijenjenoj optužnici koja optužuje Trumpa da je nezakonito zadržao 32 povjerljiva dokumenta nacionalne sigurnosti u Mar-a-Lagu, Trumpovoj rezidenciji na obali mora.

Trump se sada suočava s ukupno 40 optužbi u slučaju povjerljivih dokumenata.

Trump je zadržao dokumente nakon što je njegov mandat završio početkom 2021. godine, umjesto da ih pošalje u Nacionalni arhiv kako to zakon nalaže, i, kako se navodi u optužnici, urotio se da cjelokupnu dokumentaciju zadrži od saveznih istražitelja.

Nova optužnica tereti Trumpa da je planirao zavjeru s dvojicom pomoćnika, svojim sobarom, Waltom Nautom, i upraviteljem imovine Mar-a-Laga Carlosom De Oliveirom da izbrišu snimke s sigurnosnih kamera na kojima se vidi kako radnici premještaju kutije s dokumentima u i iz skladišta kako bi ih sakrili od vladinih istražitelja.

U optužnici se navodi da je De Oliveira imao privatni razgovor sa zaposlenikom Mar-a-Laga koji je bio zadužen za snimke nadzora i rekao zaposleniku da „'šef' želi da se server izbriše”.

No, u optužnici se navodi da je zaposlenik zadužen za snimanje odgovorio „da ne zna kako to uraditi i da ne vjeruje da ima pravo na to”.

U intervjuu za Fox News, Habba je rekla: „Nijedan snimak nije izbrisan. [Trump] ih je predao. Sarađivao je, kao i uvijek... Ako predsjednik Trump nije želio da se nešto preokrene, uvjeravam vas da je to nešto to se moglo uraditi.”

Nije potrebno iskustvo. Prijaviti se mogu svi koji imaju 18 i više godina.

Iako bi tvrdnja o "velikim platama" zatvorskih čuvara u prošlosti izgledala sumnjivo, niz državnih povišica plata podstaknutih rasprostranjenim upražnjenim radnim mjestima konačno je napravio razliku. Odjel za popravne kazne u Missouriju postavio je rekord za nove kandidate prošlog mjeseca.

„Nakon što smo dobili povišicu, dolaze nam koji nisu radili neko vrijeme”, rekao je major Albin Narvaez, šef pritvora u prihvatnom i dijagnostičkom centru Fulton, gdje su smješteni novi zatvorenici i procijenjivani.

Poslodavci u javnom sektoru širom SAD-a suočili su se sa sličnim problemima da popune radna mjesta, što je dovelo do jednog od najvećih porasta plaća u državnim upravama u 15 godina. Mnogi gradovi, okruzi i školski distrikti također povećavaju plate kako bi pokušali zadržati i privući radnike usred agresivne konkurencije poslodavaca iz privatnog sektora.

Rat platama dolazi dok vlade i porezni obveznici osjećaju posljedice praznih pozicija.

U Kansas Cityju, Missouri, nedostatak 911 operatera udvostručio je prosječno vrijeme čekanja za ljude koji zovu u hitnim slučajevima. U jednom okrugu Floride neki su školarci često kasnili jer je nedostatak vozača autobusa uzrokovao kašnjenje u redu vožnje. U Arkansasu su zlostavljana i zanemarena djeca dulje ostajala u udomiteljskim porodicama zbog nedostatka službenika. U raznim gradovima i državama, upražnjena radna mjesta u cestovnoj ekipi značila su da je za popravljanje pukotina i rupa trebalo više vremena nego što bi mnogi vozači željeli.

„Mnogi poslovi o kojima govorimo su teški poslovi”, rekla je Leslie Scott Parker, izvršna direktorica Nacionalnog udruženja rukovoditelja državnog osoblja.

Dugotrajna slobodna radna mjesta „konačno utječu na usluge javnosti ili vrijeme odgovora na potrebe”, dodala je.

Nedostatak radne snage pogoršao se u svim vrstama poslova zbog vala umirovljenja i otkaza koji je započeo tokom pandemije. Mnoge kompanije, od restorana do bolnica, spretno su odgovorile višim platama i poticajima za privlačenje zaposlenika. Ali vlade po prirodi sporije djeluju, zahtijevajući povišice plata da prođu kroz zakonodavni proces koji može trajati mjesecima da se dovrši - a zatim mogu potrajati još mjeseci da se pokrene.

U međuvremenu su se gomilala slobodna mjesta.

U Georgiji je 2022. fluktuacija državnih službenika dosegnula visokih 25 posto. Hiljade radnika napustile su Odjel za zatvore, čime je stopa nepopunjenih radnih mjesta u toj državi porasla na oko 50 posto. Država je počela sa povišicama. Ove su godine svi državni službenici i učitelji dobili povišicu od najmanje 2.000 dolara, pri čemu su zatvorski službenici dobili 4.000 dolara, a državni policajci 6.000 dolara.

Odjel za zatvorske ustanove u Georgiji koristio je oglasnu agenciju za poticanje zapošljavanja i održao prosječno 125 sajmova poslova mjesečno. Isplatilo. U prvoj sedmici jula odjel je primio 318 prijava za poslove - što je gotovo dvostruko više od sedmične norme, rekla je direktorica odjela za odnose s javnošću Joan Heath.

Gotovo jedno od četiri radna mjesta – više od 2.500 radnih mjesta – bilo je prazno u Odjelu za popravne kazne u Missouriju krajem prošle godine, što je dvostruko više od stope slobodnih radnih mjesta prije pandemije 2019. godine.

Missouri je državnim radnicima dao povećanje plata od 7,5 posto u 2022. Ovog proljeća, guverner Mike Parson potpisao je zakon o hitnoj potrošnji uz dodatnih 8,7 posto povećanja, plus dodatna dva dolara na sat za ljude koji rade u večernjim i noćnim smjenama u zatvorima, ustanovama za mentalno zdravlje i druge institucije. Stopa upražnjenih radnih mjesta za početnike u kazneno-popravnim ustanovama sada je u padu, a prosječan broj prijava za sva državna mjesta porastao je za 18 posto od početka prošle godine.

Zabrinutost za javnu sigurnost pojavila se i u Kansas Cityju, gdje je obožavatelj country muzike napadnut prije koncerta prošlog mjeseca čekao četiri minuta da se odgovori na poziv hitne pomoći i sat vremena da stigne hitna pomoć. Otprilike jedna četvrtina pozicija u pozivnom centru 911 je upražnjena - "ogromni faktor" u dužem vremenu čekanja da se odgovori na pozive, rekla je Tamara Bazzle, pomoćnica menadžera odjela za komunikacije Policijske uprave Kansas Cityja.

Na nacionalnom nivou, stopa fluktuacije u državnim i lokalnim vlastima dvostruko je veća od prosjeka u prethodne dvije decenije, prema saveznoj statistici rada.

Nekonkurentne plate bile su najčešći razlog odlaska koji se navodi u intervjuima za odlazak, prema istraživanju 249 menadžera ljudskih resursa u državnim i lokalnim vlastima koje je proveo MissionSquare Research Institute, neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, D.C. Najteže popuniti radna mjesta su policajci i službenici zavoda, ljekari, medicinske sestre, inženjeri i poslovi za koje su potrebne komercijalne vozačke dozvole.

Duž istočne obale Floride, tranzitni sistem okruga Brevard i školski okrug se takmiče za vozače autobusa.

Od 2022. godine, okrug je dva puta podizao plaće vozača autobusa na trenutnu stopu od 17,47 dolara na sat. Školski odbor je nedavno uzvratio povećanjem od 5 dolara na minimalnih 20 dolara po satu za narednu školsku godinu. Cilj je zaposliti dovoljno vozača kako bi se djeca redovno odvodila na nastavu na vrijeme, rekao je direktor komunikacija školskog sistema Russell Bruhn.

U Arkansasu, cilj je da se udomljena djeca smjeste u stalne domove za manje od godinu dana. Ali tokom prva tri mjeseca ove godine, država je ispunila taj cilj za samo 32% udomljene djece – znatno ispod nacionalnog standarda od preko 40%. Više od jedne petine od otprilike 1.400 radnih mjesta u Odsjeku za djecu i porodicu Arkanzasa je upražnjeno.

Mnogi novi zaposlenici odlaze za manje od dvije godine zbog velikog broja predmeta i „veoma teškog, emocionalnog posla”, rekao je poslanicima prošlog mjeseca Mischa Martin, zamjenik sekretara za mlade i porodice Odjela za ljudske usluge.

„Kada bismo imali obrazovanu, iskusnu radnu snagu”, rekla je, „oni bi mogli da rade na slučajevima na bolji način da brže vrate djecu kući”

Perlman, glomazni glumac "Hellboya" sa šljunčanim glasom, nagnuo se u kameru u video snimku uživo na Instagramu, nakon što je izbrisan, kako bi iskalio svoj bijes.

Tri godine nakon što je pandemija dovela Holivud do zastoja, filmska i TV industrija ponovo je stala. Ovaj put, međutim, industrija je uključena u ogorčenu bitku oko toga kako je streaming - nakon što je brzo napredovao tokom pandemije - preokrenuo ekonomiju zabave.

Nakon što je prebrodio pandemiju, Hollywood je sada u potpunosti u ratu u svom dvostrukom filmu "Apokalipsa sada". Kada su deseci hiljada iz Ceha filmskih glumaca-Američka federacija televizijskih i radijskih umjetnika izašli na proteste prošle sedmice, pridruživši se 11.000 scenarista iz Ceha američkih pisaca koji štrajkuju od maja, manji sukob je postao nuklearni upravo na vrijeme kada je objavljen "Openhajmer." Dok su se upečatljivi glumci i pisci mobilizirali u pred studijima i sjedištima streamera, Puckov Matthew Belloni je napisao: "Grad gori do temelja."

"Ne možete promijeniti poslovni model onoliko koliko se promijenio i ne očekivati da će se promijeniti i ugovor", rekao je Fran Drescher, predsjednik SAG-AFTRA, na vatrenoj konferenciji za novinare na kojoj je najavljen štrajk. “Nećemo nastaviti s postepenim promjenama ugovora koji više ne poštuje ono što se trenutno dešava s ovim poslovnim modelom koji nam je nametnut.

"Šta mi radimo?" dodala je. "Kretati se oko namještaja na Titaniku?"

Katastrofa se nadvila u Holivudu i kada je COVID-19 u martu 2020. zatvorio kina, ispraznio TV studije i zatvorio svu produkciju. Oporavak je još uvijek u toku.

Tokom vikenda, jedna od prvih velikih filmskih produkcija zatvorenih zbog pandemije — „Misija: Nemoguće – Dead Reckoning Part One“ — tek je stigla u bioskope. I kao što je pokazalo njegovo veliko, ali ne i blokbaster otvaranje, dio Holivuda prije pandemije još uvijek se nije vratio. Box office ostaje oko 20% do 25% niži od tempa prije pandemije.

"Razgovarali smo o remetilačkim silama u ovom poslu i svim izazovima s kojima se suočavamo, oporavku od COVID-a koji je u toku. Nije se u potpunosti vratio", rekao je izvršni direktor Disneyja Bob Iger u četvrtak. "Ovo je najgore vrijeme na svijetu da se doda taj poremećaj."

Iako su mnogi zahtjevi SAG-AFTRA-e i WGA-e dugotrajni, veliki dio sadašnjeg spora dobio je snagu u danima pandemije. Uslijedila je digitalna jurnjava u streaming, jer su studiji u mnogim slučajevima žurili da osmisle svoje Netflix konkurente. Rast pretplatnika postao je glavni prioritet.

Rahul Telang, profesor Univerziteta Carnegie Mellon i koautor knjige "Streaming, Sharing, Stealing: Big Data and the Future of Entertainment", kaže da je čitava era promjena sažeta u dvije godine.

"Ono što se trenutno dešava moralo se dogoditi. Sa streamingom, cijeli posao je poremećen", kaže Telang. „Pa naravno, oni se žale: 'Potreban nam je naš pošten udio.' Ali kako odlučiti šta je pravičan udio? Mora postojati transparentnost o tome odakle novac dolazi i kuda ide. Dok se ovo ne riješi, ovo pitanje će se i dalje javljati."

Posljednji put kada su filmski glumci i pisci udarili istovremeno, 1960. godine, cehovi su uspostavili naknade za reprize filmova i TV epizoda, između ostalih zaštitnih znakova. Ako se taj štrajk računa zorom televizije, ovaj čini isto za eru striminga.

Ali streaming, posebno kada kompanije pažljivo čuvaju broj publike, ne nudi laku metriku kao što su gledanost na blagajnama ili TV gledanost za utvrđivanje reziduala – dugo temeljni dio načina na koji pisci i glumci zarađuju za život. SAG-AFTRA traži mali postotak prihoda pretplatnika, s podacima koje je izmjerila treća strana, Parrot Analytics.

Alijansa filmskih i televizijskih producenata, koja pregovara u ime studija, nije pristala na to, ali kaže da su studiji glumcima ponudili "istorijska povećanja plata i preostala povećanja", zajedno sa penzijskim doprinosima i drugim vrstama zaštite.

U međuvremenu, glumci dijele slike svojih neznatnih preostalih plaćanja za streaming hitove. Kimiko Glenn iz Netflixovog filma "Orange Is the New Black" objavila je snimak preostalih uplata u ukupnom iznosu od 27,30 dolara.

"Nekada si mogao da radiš na emisiji, jednoj emisiji i dobar si za godinu zbog ostataka", rekao je glumac Načajka Vanterpul na linijama za protest. "A onda dolazi streaming i dobijate 20 centi preostalih čekova. To utiče na vas."

Sve više izgleda kao da su svi izgubili u takozvanim ratovima streaminga koji su postali hiperpogon pod COVID-19. Otkako je Wall Street prošle godine počeo da se smanjuje na pretplatničkim brojevima, većina medijskih kompanija pretrpjela je pad dionica. Poruka Wall Streeta okrenuta je ka: Pokažite nam profit.

Mnogi se sada spremaju za produženu pauzu koja bi, ako se prenese u septembar, uvelike uticala na jesenji TV raspored i filmske festivale (Venecija, Telluride, Toronto) koji pokreću takmičare za sezonu. Drescher je rekla da "nije mogla vjerovati" koliko su njen sindikat i AMPTP udaljeni.

Hladnije glave bi mogle prevladati. Perlman se, sa svoje strane, kasnije izvinio što se toliko zahuktao. Molio je rukovodioce studija da pronađu "stepen humanosti".

"Ne može se sve odnositi na vaš (psovki) Porsche i vaše (psovke) cijene dionica," rekao je Perlman. "Mora postojati dostojanstvo ako želimo da podignemo ogledalo i odražavamo ljudska iskustva, što je ono što radimo kao glumci i pisci."

Prošlog petka, Predstavnički dom SAD-a pod kontrolom republikanaca usvojio je svoju verziju Zakona o nacionalnoj odbrani vrijednoj 874,2 milijarde dolara (NDAA) glasanjem 219-210.

Konzervativni prioriteti u prijedlogu zakona koji podržava Klub za slobodu Predstavničkog doma znače da nema šanse za prolaz u američkom Senatu koji kontroliraju demokrate. Senatska verzija NDAA prošla je iz Senatskog komiteta za oružane snage sa 25-1 glasanjem ranije ovog mjeseca. Lider većine u Senatu Chuck Schumer rekao je da se raduje dvostranačkoj debati.

„Da bismo mogli da sačuvamo našu zemlju, da podržimo naše prijatelje u Ukrajini, nadmašimo Kinu i damo našim vojnicima povećanje plata koje s pravom zaslužuju“, rekao je Šumer ranije ovog mjeseca.

Očekuje se da će republikanci u Senatu zatražiti povećanje nivoa finansiranja iz zahtjeva za budžet Bidenove administracije.

"Naše kolege u Komitetu za oružane snage bit će pozvane da pažljivo razmotre zahtjeve koje su identifikovali naši komandanti, a koji su ostali nefinansirani u budžetu predsjednika [Joea] Bidena. Oni bi trebali razmisliti o koracima koji bi mogli poboljšati našu sposobnost da projektujemo moć u Aziji -Pacifiku, ili pomoć koja bi mogla podržati ranjive partnere u regionu", rekao je prošlog mjeseca lider republikanske manjine Mitch McConnell. “Zapamtite, prijetnje sankcijama i stroga diplomatska upozorenja nisu odvratili [ruskog predsjednika] Vladimira Putina u Ukrajini. Samo riječi neće odvratiti kinesku agresiju u Aziji.

"Bidenova administracija može nastaviti da govori tiho. Ali Kongres mora osigurati da Amerika nosi veliki štap", dodao je.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy pozdravio je finansiranje u verziji koju je usvojio Predstavnički dom u petak, rekavši da će "najsavremenija tehnologija koja je neophodna za budućnost ove zemlje i očuvanje slobode širom svijeta u usponu Kine i Rusije dobiti više ulaganja nego u prošlosti."

Ali svake godine Dom i Senat moraju pomiriti vlastite verzije NDAA kako bi usvojili konačni paket koji se može poslati Bijeloj kući na potpisivanje zakona.

Republikanski amandmani u verziji NDAA koju je usvojio Dom poništili bi novu politiku Pentagona koja predviđa slobodno vrijeme i finansijsku nadoknadu za pripadnike službe koji moraju putovati van države zbog abortusa, kao i finansiranje vojnih inicijativa za raznolikost i zdravstveno osiguranje za rodnu tranziciju operacija.

"Očigledno je da će mnogi od ovih amandmana vjerovatno biti uklonjeni i Senat će imati malo drugačiju verziju. Ali sveukupno, znate, povećanje potrošnje za odbranu i naše trupe će dobiti povećanje plata. Trenutno je vrlo kritično vrijeme. To je opasan svijet", rekao je novinarima predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michael McCaul.

Pet pokušaja republikanaca predvođenih Predstavničkim domom Doma da se prekine američka pomoć Ukrajini propali su prošle sedmice. Većina republikanaca glasala je sa demokratama da se odobri 300 miliona dolara za finansiranje Ukrajine. Ali konzervativci su ostvarili nekoliko pobjeda protiv Bidenove administracije.

"Novac poreznih obveznika se daje DOD-u [Odjelu odbrane] i ima za cilj da osigura našu nacionalnu odbranu i našu nacionalnu sigurnost. A ne da se promovira i podržava radikalna, nemoralna, pro-abortusna agenda Bidenove administracije," republikanski zakonodavac rekao je Ronny Jackson novinarima u petak.

Republikanci tvrde da državno zdravstveno osiguranje ne bi trebalo da pokriva abortuse za pripadnike vojske i da Pentagon ne bi trebalo da vodi inicijative za raznolikost koje uključuju pristup transrodnim osobama. Ali, demokrati su rekli da su pokušaji republikanaca da ubiju te amandmane još jedan primjer stranačkog ekstremizma.

"Užasno je neodgovorno da su ekstremni MAGA republikanci oteli dvostranački zakon koji je od suštinskog značaja za našu nacionalnu sigurnost i preuzeli ga i naoružavali kako bi svoju ekstremno desničarsku ideologiju zabili u grlo američkog naroda", demokratski lider Hakeem Jeffries je rekao u petak.

Demokrate u Senatu pozvale su na ukidanje blokade republikanskog senatora Tommyja Tubervillea o vojnim nominacijama u znak protesta zbog nove zdravstvene politike Pentagona koja pruža podršku pripadnicima vojske koji moraju putovati van države kako bi izvršili abortus.

U intervjuu za Glas Amerike pred odlazak u BiH, Garza je rekao da da se raduje što ne igra Ljetnu NBA ligu, pa će moći ranije otići u BiH, radi bolje aklimatizacije i upoznavanja sa saigračima.

Dvadestčetverogodišnji centar nedavno je potpisao novi jednogodišnji ugovor sa ekipom Minesota Timbervulvs za koju je u igrao i protekle sezone. Ugovor je dvosmjeran, što znači da će, kao i prošle, dio naredne godine provesti u NBA G ligi, u razvojnoj ekipi Minesote – Ajova Vulvsima.

Uprkos snažnoj konkurenciji, Garza kaže da ima mjesto i u Minesoti i u NBA, a za Glas Amerike je govorio i o iskustvu prelaska sa univerzitetske košarke – u kojoj je dominirao i pobrao sva najvažnija individualna priznanja – u najjaču košarkašku ligu na svijetu. Neizbježna tema bili su Denver Nagetsi i Nikola Jokić.

Embed share

Košarkaš Luka Garza: Impresivno je gledati dominaciju Nikole Jokića

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:05:23 0:00

Glas Amerike: Luka, kada smo razgovarali prije više od dvije godine, rekli ste da biste željeli igrati za BiH. Sada se čini da je to konačno riješeno. Možete li govoriti malo o tom procesu i šta to znači za vas, sada kada je sve gotovo?

Garza: Znači mi sve. To je nešto o čemu sam dugo sanjao i nešto za šta znam da ćemo i ja i moja porodica biti veoma ponosni što radim, a to je da predstavljam državu. Proces je bio dugačak, ali suština je bila da utvrdimo koji je najbolji trenutak da napravim taj potez i počnem svoje putovanje u predstavljanju BiH. Ova godina se činila kao savršen trenutak za to. I zaista sam uzbuđen za ovo ljeto, mislim da će to biti sjajno iskustvo za mene, ali i fenomenalna prilika da mogu da igram košarku na visokom nivou, sa vrhunskim igračima i da se takmičim za nešto specijalno.

Glas Amerike: Da li ste razgovarali sa nekim od saigrača ili sa trenerom (Adisom) Bećiragićem?

Garza: Da, bio sam u kontaktu sa mnogo ljudi. Očito, moj rođak Amar Alibegović je neko ko je već imao iskustvo da igra za nacionalni tim. Puno sam sa njim razgovarao, ali i sa Jusufom (Nurkićem) i sa drugim momcima, bio sam u kontaktu i sa trenerom. Mislim da u tom timu ima mnogo odličnih igrača. Bilo je veoma zabavno gledati ih prošle godine (na Evropskom prvenstvu u košarci) i ono što su uspjeli uraditi. Samo gledajući sve to učinilo je da osjetim da želim biti dio toga.

Glas Amerike: Spomenuli ste rođaka Amara. Vi ste obojica u kategoriji naturalizovanih igrača, što znači da ćete se na neki način međusobno takmičiti za mjesto u timu. Kako se osjećate zbog toga?

Garza: Da. Ali sve je u redu između nas, za nas je ostvarenje sna da skupa budemo na istoj strani, bilo da igramo jedan s drugim, ili da jedan podržava drugoga. Mislim da će da bude zabavno ići na trening kamp sa njim, iskusiti to i imati ga uz sebe.

Glas Amerike: Gledali ste već taj tim. Šta mislite, kakve su šanse BiH?

Garza: Mislim da ova grupa ima mnogo potencijala. Na to pitanje mi je teško dati odgovor jer nikada nisam igrao sa bilo kim od njih, osim sa mojim rođakom. Tako da će puno toga zavisiti od toga i kako ću se uklopiti u tu grupu. Ali znajući kakva je moja igra, prilično mi je lako da se uklopim uz druge. I mislim da ću brzo saznati kako se mogu uklopiti i kakva će biti moja uloga, zbog mogućnosti da odem na pripreme i budem uz tim prije nego počnemo igrati utakmice. Mislim da će nam to pomoći. Ako sve spojimo kako treba, jednostavno moramo igrati kao da se tek moramo dokazati, takmičiti se zajedno, onda će sve biti u redu.

Glas Amerike: Imali ste mnogo uspjeha u koledž košarci i onda ste prešli u NBA. Nakon dvije sezone u ligi, možete li malo govoriti o toj promjeni, kako se vidite sada u poređenju sa prije dvije godine?

Garza: Mislim da bih na ovo pitanje odgovorio malo drugačije nakon moje prve godine u NBA, ali nakon prošle sezone osjećam izuzetno samopouzdanje kada je riječ o mojim mogućnostima na ovom nivou. Sa Timbervulvsima sam prošle sezone imao priliku da osjetim da mogu da izađem na teren, igram i pomognem timu da pobijedi. Znate, ne postoji sumnja u mojoj glavi u to da sam rotacioni igrač u NBA, a nadam se i više od toga u budućnosti. Prije nekoliko dana sam potpisao ugovor i uzbuđen sam što ću provesti u Minesoti još jednu godinu jer osjećam kao da mi je tamo dom. To je mjesto na kojem treneri i menadžment vjeruju u mene. Volim tu organizaciju i sve oko tog tima. Mislim da je to savršeno mjesto za mene u ovoj fazi karijere.

Glas Amerike: Da li ste razgovarali sa ljudima iz Minesote o tome kakva su njihova, pa i vaša zajednička, očekivanja od naredne sezone?

Garza: Za mene je to da ostanem konzistentan sa onim što sam radio ove godine i da to nadogradim, da budem spreman kada mi se pruži prilika. A to je nešto što sam uspio uraditi ove godine, sa povredama koje su imali Karl Entoni Tauns i Rudi Gober, bilo je mnogo prilika, posebno sredinom godine. U takvim momentima uvijek sam bio spreman da se iskažem. Mislim da je to nešto što je omogućilo treneru da se na neki način sa lakoćom osloni na mene u nekim od tih situacija. Mislim da očekuju takav stav, da budem spreman, uvijek i bez obzira na sve. Takođe, izvan terena, da pomognem u izgradnji kulture i da postavim primjer mladim momcima u smislu mog stava, načina na koji radim i na koji pristupam igri. Ako mogu da budem pozitivan uticaj u timu, shvatiću koji je način za to i radiću to najbolje kako mogu.

Glas Amerike: Čini se da je vaš tim, sa jedne strane, veoma snažan na centarskoj poziciji, tu su Gober, Tauns, (Naz) Rid, dok s druge strane nije stvar samo u borbi za mjesto u timu, nego i u učenju od igrača koji su iskusniji. Da li stvari vidite na takav način?

Garza: Sto posto. To je ono što sam bio u prilici da radim ove godine. Osjećam da sam postao mnogo bolji time što sam bio okružen takvim momcima i što sam mogao da treniram sa njima. Mislim da je moja igra dosegla novi nivo i da mi se samopouzdanje podiglo na dodatni nivo. Znate, kada sam na treningu i takmičim se sa takvim imenima na visokom nivou, to znači da sam NBA igrač. Zahvalan sam na tim momcima jer su me naučili mnogo toga, a Rudi i Karl, koji su gotovo veterani u ligi, su posebno napravili dobar posao sa mladim momcima, pomažući nam, dajući nam savjete i učeći nas, dok prolazimo kroz tranziciju da smo mi ti koji su malo stariji u ligi. To je ono što je potrebno. Kada ste okruženi takvom vrstom igrača i ljudi, samo možete da napredujete.

Glas Amerike: Da se vratimo na prelazak sa koledža u NBA. Koji vam je najteži aspekt igranja u NBA, možda nešto što niste očekivali, ili nešto što je bilo lakše nego što ste očekivali?

Garza: Mislim da je broj jedan svakako samopouzdanje. To je nešto što me je iznenadilo. Kada ste na parketu, a tamo je i neko ko zarađuje 20 ili 30 miliona godišnje, to vam se može uvući u glavu, da samo njemu dodajete loptu ili nešto slično. Ali morate ostati svoji. Ja sam skorer, to je ono što radim i što sam radio čitavu karijeru. Tako da moram da shvatim da kada sam na terenu, da bez obzira na sve, pružam nešto i u odbrani. A kada ne igram kako znam i kada nisam svoj, to se onda pretvara u nešto što ne pomaže timu. I nije tu samo davanje koševa, tu je i prijetnja od davanja koševa koja mi pomaže da uključim i druge saigrače, da postavljam skrinove, katove, da hvatam ofanzivne skokove i radim druge stvari kroz koje mogu da utičem na igru. A u odbrani sve se svodi na čvrstu igru i na to da se bude pozicioni igrač odbrane. Na tome sam mnogo radio i to sam unaprijedio otkako sam u ligi. Čitav moj način razmišljanja svodi se na usavršavanje sebe i na shvatanje šta moram da radim bolje da bih dobio minute na terenu.

Glas Amerike: Takođe ste igrali i u G ligi, gdje ste imali odličnu statistiku. Možete li malo više govoriti o G ligi i usporediti je sa NBA?

Garza: Stil igre je vrlo sličan, sve je isto u smislu pravila, tempa, načina na koji se igra. I nivo talenta u G ligi je visok. Većina igrača koji igraju u G ligi su mlađi momci iz NBA, bilo da su to izbori prve ili druge runde drafta, ili momci koji su izabrani među prvima na draftu, nevjerovatan broj momaka koji su zaista dobri. Možete izabrati tri, četiri ili pet igrača iz svakog tima koji bi mogli odmah biti u bilo kojem NBA timu. Mi smo prošlu godinu počeli sa Emanuelom Mudiejom, koji je izabran visoko na draftu i Pi Džej Dozijerom, koji je bio starter u finalu Zapadne konferencije. To što imamo takav nivo takmičenja čini sve to interesantnim, a u isto vrijeme, kada odete tamo sa pravim načinom razmišljanja, da igrate čvrsto, radite na svojoj igri i napredujete, dobre stvari se događaju. Zaista sam sretan što tamo imam dobro trenersko osoblje sa trenerom (Džef) Njutonom i drugima. A Rajan Grant je uradio sjajan posao rukovodeći svime. Tako da je to bilo bez poteškoća. To mi je pomoglo u pripremi da budem spreman za Timbervulvse.

Glas Amerike: Da li ćete i naredne godine igrati G ligu, ili je još rano govoriti o tome?

Garza: Ja sam tip koji će raditi sve što se od njega traži. Tako da ako od mene zatraže da igram u G Ligi, otići ću tamo i dati sve od sebe i pomoći timu da pobijedi. Ja nisam od onih koji će se žaliti zbog svoje situacije, veoma sam sretan tu gdje sam. Tako da mi nije važno. To mi daje priliku da popravljam svoju igru. Svaki put kada igram košarku zabavljam se, bilo da je to negdje vani, u LA fitnesu, ili bilo gdje, ja ću izaći na teren i dobro se provesti.

Glas Amerike: Još jedno pitanje o NBA, može li kratak komentar na prošlu sezonu, na osvajanje titule Denvera i (Nikole) Jokića?

Garza: Potpuno je nevjerovatno gledati nekoga ko dominira igrom na način na koji je on to uradio. To je nešto što nismo do sada vidjeli na centarskoj poziciji, sa njegovom sposobnošću dodavanja, sa vještinom koju ima, a kao neko ko nema baš atletske karakteristike u smislu skakanja i slično. Impresivno je moći ga gledati, kao i način na koji igra. On nikada ne igra sa previše emocija, uvijek je uravnotežen, uvijek je u nekom svom tempu. I to ga čini nezaustavljivim. Jer ako promaši šest šuteva na koš zaredom, on će i dalje napraviti pravi potez u narednom napadu. Ako pogodi šest šuteva u nizu i neko je slobodan, on će i dalje dodati loptu tom igraču. Samo je jedna osoba na svijetu koja je takva i to je Nikola Jokić.

Glas Amerike: Tokom ljeta ste nastavili trenirati i pripremati se. Da li trenirate samo sa ocem ili i sa Minesotom, kako to funkcioniše?

Garza: Pomalo od svega. Proveo sam u Minesoti većinu ljeta i radio sa našim timom za razvoj, sada sam nazad kod kuće, radim sa svojim ocem. Radio sam sa njim tokom ljeta, išao sam na različita mjesta, u Los Anđeles, svugdje. Pokušavam iskusiti mnogo različitih trenera. To je ono što mi pomaže da napredujem, sticanje različitih perspektiva. Ali uvijek, uvijek radim sa tatom.

Glas Amerike: Organizovali ste i ljetne kampove, vaš otac je takođe dio toga, možete li objasniti o čemu je tu riječ?

Garza: Da, to je „Akademija Luka Garza“, moj kamp u Ajovi. Bilo je veoma zabavno, bilo je puno djece koja su došla i postala bolja. Moja tata to takođe voli i uživa. To mi daje priliku da se vratim u državu Ajova, povežem se sa tim ljudima. Zapravo je došlo i troje, četvoro ili petoro djece porijeklom iz BiH, koji su nosili bosanske majice. Zaista mi je bilo zabavno vidjeti tu djecu.

Glas Amerike: Takođe se bavite i projektima koji se tiču biznisa. Ranije smo malo o tome razgovarali, da ne razmišljate samo o košarci, nego i o široj slici vas kao osobe, možete li malo pričati o tome?

Garza: Kao što sam rekao, ja sam neko ko voli da radi na sebi i popravlja se i to nije samo u košarci. Pokušavam da maksimalno iskoristim prilike koje imam u NBA, veze koje imam i ljude koje srećem dok sam tu. Do sada sam se uključio u mnogo različitih stvari, bilo da je riječ o nekretninama ili o NFT-ima prije nekoliko godina. Takođe, vraćam se u školu i radim razne takve stvari koje mi pomažu da se unaprijedim u tim oblastima i da budem bolji biznismen, da maksimalno iskoristim priliku koju imam u NBA. A zašto da to ne uradim dok sam košarkaš? Zašto da ne počnem dok sam mlad? Pa kada budem stariji mogu da pogledam unazad i budem zahvalan što sam počeo toliko mlad i da budem uspješniji na nekoliko različitih načina.

Nije bilo proboja. I daleko je od jasnog da li će 10 sati sastanaka, koji pokrivaju pitanja u rasponu od kontrole izvoza američke tehnologije do novog kineskog zakona o "anti-špijunaži" i drugih kaznenih mjera protiv američkih firmi, učiniti nešto da promijeni putanju odnosa.

Ali Yellen je ispunila svoj cilj da otvori komunikaciju sa svojim novim kineskim kolegom, zamjenikom premijera He Lifengom, i objasni namjere SAD-a o širokom spektru politika.

"Postignuće sastanka bio je sam sastanak, a ne konkretna pitanja", rekao je Scott Kennedy, stručnjak za kinesku ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "Počinjemo od tačke u kojoj dvije strane jedva da su razgovarale jedna s drugom u tri i po godine, a nivo nepovjerenja i cinizma je toliko narastao."

No, rekao je da je značajno što su Yellen, He i drugi kineski dužnosnici mogli voditi građanske, suštinske rasprave o političkim razlikama nakon godina borbe oko pandemije COVID-19, carina, nacionalne sigurnosti, trgovinskih ograničenja i sve većih poteškoća za američke firme u Kini.

Kineski državni list Global Times opisao je ton Yellenine posjete kao "pragmatičan" i "racionalan", ali "pozitivna" očekivanja koja je ona stvorila su kao "svijeća na vjetru, slaba i neizvjesna".

"Ljudi su skloniji vjerovanju da je politika Washingtona prema Kini i dalje usmjerena na obuzdavanje i suzbijanje, te da nije došlo do promjene u sekjuritizaciji ekonomskih i trgovinskih pitanja od strane SAD-a", navodi nacionalistički tabloid.

Visoki zvaničnik američkog ministarstva finansija koji je pratio Yellen na njenom prvom putovanju u Kinu kao sekretar opisao je to kao "poštovanje, iskreno i konstruktivno", dodajući: "Toplo je primljena".

Njen sastanak u subotu s Heom, novim kineskim ekonomskim carem, bio je zakazan u trajanju dva sata, ali je trajao pet, nakon čega je uslijedila "srdačna" večera, rekao je zvaničnik.

Yellen se također sastala s kineskim premijerom Li Qiangom i zamjenikom guvernera Narodne banke Kine Pan Gongsheng tokom putovanja, kao i sa višim rukovodiocima američkih kompanija koje posluju u Kini i šest ekonomistica kako bi istakle potrebu za rodnom raznolikošću.

'ZNAČAJNI NESPORAZUMI'

Yellen je rekla novinarima da su ona i njene kineske kolege objavile "značajne nesuglasice" i navela zabrinutost SAD zbog kineske "nepoštene ekonomske prakse" i nedavnih kaznenih mjera protiv američkih firmi, uključujući ograničenja za kritične poluvodičke metale.

Među pitanjima koja je pokrenula kineska strana bilo je razmatranje od strane predsjednika Joea Bidena potencijalne izvršne naredbe o blokiranju milijardi dolara američkih ulaganja u Kinu u vezi s osjetljivim tehnologijama kao što su kvantno računanje i umjetna inteligencija.

Yellen je rekla da je svojim kineskim kolegama rekla da nije donesena nikakva odluka o nastavku i da će bilo kakva ograničenja ulaganja pod upravom Trezora biti "visoko ciljana i jasno usmjerena, usko, na nekoliko sektora u kojima imamo specifične probleme nacionalne sigurnosti".

Stručnjaci za trgovinu rekli su da je nakon sastanaka još uvijek teško vidjeti kako će Vašington i Peking krenuti ka kompromisu, ali da je bolje da dvije strane razgovaraju.

"Mislim da je Yellen postigla pravi ton, uravnoteživši napore američke vlade i preduzeća da smanje rizik i diversifikuju lance opskrbe sa realnošću da Sjedinjene Države i Kina još uvijek imaju važan ekonomski odnos", rekao je Jake Colvin, predsjednik National Foreign Trgovinsko vijeće, koje predstavlja najveće američke kompanije po pitanjima trgovine.

Hong Hao, glavni ekonomista kompanije Grow Investment Group u Hong Kongu, rekao je da bi mogući ishod mogao biti ublažavanje nekih carina na kinesku robu iz američke revizije koja je sada u toku.

"Yellen ima pravo glasa u sljedećoj fazi američkog četverogodišnjeg pregleda carina", rekao je Hong.

Ali Colvin je rekao da bi, s obzirom da prijete izbori 2024., Bidenu bilo "politički teško" jednostrano ublažiti tarife ili druga ograničenja bez recipročne akcije Kine.

U međuvremenu, Yellen je rekla da su razgovori postavili teren za češću komunikaciju između SAD-a i Kine na nivou osoblja o ekonomskim pitanjima, uključujući područja neslaganja.

Očekuje se da će njenu posjetu kasnije ovog mjeseca pratiti John Kerry, Bidenov izaslanik za klimu, kako bi razgovarao o područjima u kojima bi dva najveća svjetska emitera ugljika mogla sarađivati u borbi protiv klimatskih promjena. Američka ministrica trgovine Gina Raimondo također je izrazila želju da posjeti Kinu.

Putovanje Yellen povećava šanse za susret između Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga kasnije ove godine, rekao je Wang Yiwei, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu. Moguće mjesto za ovo bi bio samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u San Francisku u novembru.