Emily Seidel, izvršna direktorica AFP-a, poslala je u nedjelju pismo članovima i aktivistima, u kojem je iznijela strategiju organizacije za 2024.

„Da bismo napisali novo poglavlje za našu zemlju, moramo da okrenemo list prošlosti. Dakle, najbolja stvar za zemlju bi bila da 2025. godine ima predsjednika koji predstavlja novo poglavlje. Američki narod je pokazao da je spreman da ide dalje, pa će im AFP pomoći u tome”, navela je Seidel.

Šta je organizacija Amerikanci za prosperitet?

Amerikanci za prosperitet osnovani su 2004. uz podršku braće Charlesa i Davida Kocha, industrijalaca milijardera aktivnih i u konzervativnoj i liberalnoj politici.

Preko svog političkog komiteta za sakupljanje sredstava u kampanji, i uz saradnju sa nacionalnom mrežom bogatih aktivista, grupa je od svog početka kanalisala stotine miliona dolara u političke kampanje u SAD.

Stručnjaci su za Glas Amerike rekli da će aktivno vođenje kampanje AFP-a protiv Trumpa predstavljati izazov za bivšeg predsjednika, koji je najavio svoju kandidaturu u novembru.

„Amerikanci za prosperitet su bili jedna od uticajnijih, ako ne i najuticajnija grupa za prikupljanje novca na konzervativnoj strani u posljednjih deceniju i po”, rekla je za Glas Amerike Sarah Bryner, direktorica istraživanja i strategije u Centru za odgovornu politiku.

„Veoma su visoko rangirani u smislu ukupne količine potrošenog novca — a to je samo novac za koji znamo, postoji novac koji se troši, a mi ne znamo“, rekla je Bryner, čija organizacija prati trošenje novca u kampanji. „Imaju ogromnu mrežu i finansiraju ih neki od najvažnijih konzervativnih donatora u zemlji. To što ova grupa, ova moćna kompanija kaže 'ne, hvala' Donaldu Trumpu predstavlja veliki nedostatak za njegovu kampanju.”

Nema jasne alternative

Kyle Kondik, iz Centra za politiku Univerziteta Virginije, rekao je za Glas Amerike da će odluka AFP-a imati posljedice, ali da njen konačni uticaj još nije jasan.

„Mislim da je ovo značajno — Kochov aparat je veoma dobro finansiran i njihova podrška, ali i protivljenje, bi mogla da napravi razliku u trci republikanskih kandidata” rekao je Kondik. „I pored toga, mislim da je pošteno reći da konzervativne organizacije i političke elite nikada nisu podržavale Trumpa kao što su to činili mnogi republikanski glasači, i mogu da zamislim da Trump koristi protivljenje ovakvih grupa kao argument za svoju kandidaturu. kako se kampanja zahuktava”.

„Na kraju, AFP i drugi će morati da se udruže oko stvarne alternative Trumpu. Guverner Floride Ron DeSantis izgleda kao najlogičnija osoba koja će dobiti tu podršku, ali tek smo na početku kampanje, a DeSantis još nije kandidat. Ali ako konzervativne elite ne žele da Trump bude kandidat – a prilično je jasno da mnoge od njih ne žele – moraće da rade kako bi pokušale da ga zaustave. Ova najava je pokazatelj da će bar neke od tih grupa pokušati to da urade”, zaključuje Kondik.

Drugi konzervativci koji se protive Trumpu

Klub za rast, grupa aktivista fokusirana na niže poreze i druga pitanja ekonomske politike, koja je bila uticajna u republikanskoj politici više od dvije decenije, nagovestila je će takođe podržati novog republinakskog kandidata 2024.

Milijarderi finansijeri Stephen A. Schwarzman i Kenneth C. Griffin, obojica republikanski donatori, također su iskazali želju da se udalje od Trumpa.

U prošlosti je, međutim, Trump uspijevao da prevaziđe prezir partijskih elita, koristeći svoju bazu tvrdokornih pristalica za izgranju pobjedničke kampanje - kao što je to učinio 2016.

Robert Maguire, direktor organizacije Građani za odgovornost i etiku, rekao je za Glas Amerike da su se tokom republikanskih predizbora 2016. glavni donatori generalno svrstavali na stranu Trumpovih protivkandidata, ali su promijenili stranu kada je njegova pobjeda postala neizbježna.

„Ako bude u stanju da to ponovo uradi, očekujem da će biti druga pjesma", rekao je on.

Do sada je Trump jedini od brojnih potencijalnih republikanskih predsjedničkih kandidata koji je zvanično ušao u trku.

Neki od mogućih Trumpovih rivala su bivši zvaničnici u njegovoj administraciji.

Očekuje se da će Nikki Haley, bivša guvernerka Južne Karoline koja je bila ambasadorica SAD u UN tokom Trumpovog predsjedavanja, uskoro objaviti svoju kandidaturu. John Bolton, koji je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, već je rekao da razmišlja da se kandiduje.

Vjeruje se da Trumpov bivši potpredsjednik Mike Pence također razmišlja o kandidaturi. Kao i Mike Pompeo, koji je prvo bio direktor CIA-e, a kasnije i državni sekretar tokom Trumpovog mandata.

DeSantis, guverner Floride, smatra se Trumpovim glavnim protivnikom. Popularni guverner u drugom mandatu tek treba da zvanično izrazi interesovanje za predsjedničku trku.

Neki drugi za koje se vjeruje da razmišljaju o kandidovanju su senator iz Texasa Ted Cruz, koji je izgubio nominaciju od Trumpa 2016, i guverner Virginije Youngkin.

Utorak navečer ima priliku da se pojavi pred zajedničkom sjednicom Kongresa i pokuša uvjeriti ljude u suprotno. Od ponedjeljka poslijepodne, predsjednik je još uvijek pisao i revidirao svoj govor s bliskim savjetnicima, rekla je sekretatica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Biden će "imati priliku da razgovara direktno s američkim narodom, ne samo s Kongresom, da razgovara o tome šta je uradio u posljednje dvije godine i kako vidi budućnost ove zemlje", rekla je ona.

Politolog Andrew Seligsohn, koji vodi nestranačku istraživačku organizaciju Public Agenda, rekao je da Biden treba pokriti takozvana pitanja "hljeba i putera" koja su važna većini Amerikanaca, poput ekonomije. Ali on će također vjerovatno pokriti niz pitanja, uključujući vanjsku politiku, javno zdravstvo, reformu policije, kontrolu oružja i imigraciju.

Čak i uz promjene u posljednjem trenutku, Bijela kuća je rekla da će Biden definitivno posvetiti vrijeme onome što Amerikanci dosljedno kažu da je njihova glavna briga: njihov novčanik. U toj nedavnoj anketi, 41% Amerikanaca izjavilo je da im je financijski gore nego kad je on postao predsjednik; 42% reklo je da su financijski u istom stanju kao kad je preuzeo dužnost.

"Dvije godine kasnije, jasno je - jasnije nego ikad da moj ekonomski plan zapravo funkcionira", rekao je Biden u januaru, navodeći rast broja radnih mjesta, pad cijena i povećanje ulaganja i proizvodnje.

Uoči govora, njegov glavni ekonomski savjetnik bio je odmjereniji u svom optimizmu.

"Mislim da je ključna poruka da moramo ostvariti veći napredak, ali ljudi bi trebali osjećati optimizam zbog onoga što smo vidjeli i zbog napretka koji smo napravili, da znamo kako nastaviti napredovati", rekao je Brian Deese, direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta.

Očekuje se i da će Biden iznijeti svoj argument za podizanje gornje granice duga, što je maksimalni iznos koji Ministarstvo finansija može pozajmiti da plati svoje račune. SAD su u januaru dostigle svoju granicu duga od 31,4 biliona dolara - Kongres sada ima rok do sredine godine da odluči da podigne granicu prije nego što SAD ne izmire obaveze.

"Bio sam vrlo jasan", rekao je McCarthy prošle sedmice, nakon što je proveo sat vremena razgovarajući o tom pitanju nasamo s Bajdenom u Bijeloj kući. "Sljedeće godine nećemo potrošiti više nego što smo potrošili ove godine."

Novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy, koji će sjediti iza predsjednika dok traje govor, rekao je da će Republikanska stranka nastaviti da se protivi onome što smatraju prekomjernom potrošnjom.

U utorak navečer, Biden će moći iznijeti svoje argumente, rekao je David Wessel, koji vodi Hutchinsov centar za fiskalnu i monetarnu politiku pri Brookings institutu.

“Predsjednik će nesumnjivo reći da vjeruje da puna vjera i kredit Sjedinjenih Država treba da budu neupitni, i pozvat će na čisto povećanje gornje granice duga”, rekao je Wessel. "I vjerovatno će reći da kada to učinimo, želim razgovarati o tome koji su nam prioriteti u potrošnji."

Također se očekuje da će Biden govoriti o nizu pitanja vanjske politike, usredotočujući se na zemlju koju vidi kao najvećeg konkurenta Sjedinjenim Državama.

"U potpunosti bih očekivao da ćete čuti predsjednika kako govori o važnosti našeg vodstva na svjetskoj pozornici", rekao je John Kirby, koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije. "Utjecaj koji je Amerika imala, osobito kada je u pitanju pomoć Ukrajini u odbrani od ruske invazije i strateškog natjecanja s Kinom."

Politika oružja, imigracija, zdravstvena zaštita, reforma policije i još mnogo toga će također vjerovatno biti u obraćanju.

William Galston, analitičar upravljanja na Institutu Brookings, rekao je da Bidenov govor više od politike. Biden se mora ponašati kao da želi još jednu priliku u Bijeloj kući, rekao je Galston.

Biden je više puta rekao da se planira kandidirati 2024. godine, ali nije službeno najavio svoju kandidaturu.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

Preko puta trga, bilbord reklamira rusku propagandnu televizijsku kuću Russia Today, koja je pokrenula internet portal vijesti u zemlji, ali je zabranjena drugdje u Evropi. Herojski portreti Putina golih grudi krase suvenirske majice i šoljice za kafu, ili su oslikani na gradskim zidinama.

Ove oprečne slike odražavaju složen i delikatan odnos ovih dana između Rusije i Srbije.

Slavenska zemlja je najbliži saveznik Moskve u Evropi, sa historijskim, vjerskim i kulturnim vezama koje su potkrijepljene kampanjama političkog uticaja Kremlja. Rusija podržava zahtjeve Srbije za svoju bivšu pokrajinu Kosovo, koja je uz zapadnu podršku proglasila nezavisnost 2008. A Srbija je odbila da uvede sankcije Moskvi zbog invazije.

Istovremeno, Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je preplavilo zemlju u protekloj godini, a mnogi su tražili novi život u bratskoj zemlji oslobođenoj od ugnjetavanja Kremlja.

„Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to mnogo znači”, rekla je Anastasija Demidova, koja je na Balkan stigla iz Moskve prije tri mjeseca.

„Razgovarao sam sa dosta Srba ovde i sa drugim strancima. Kada me pitaju 'šta radiš ovdje', ja kažem: 'Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očigledno'”, rekla je ona za AP.

Drugi kažu da su pobjegli kako bi izbjegli regrutaciju ili zato što su zapadne sankcije osakatile njihov posao ili im oduzele radna mjesta.

Kao rezultat toga, ruski se može čuti svuda u Beogradu, gradu od oko 2 miliona stanovnika. Iznikli su restorani i barovi u ruskom vlasništvu. Privatna ruska preduzeća su porasla, posebno u IT sektoru. Priliv je povećao cijenu nekretnina.

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Balon na nebu iznad Sjedinjenih Država prije nego što ga je vojni avion projektilom oborio iznad Atlantskog okeana u subotu dodatno je zaoštrio odnose SAD-a i Kine.

Američki najviši diplomata iznenada je prekinuo putovanje u Peking, a Kinesko ministarstvo odbrane je u saopćenju, nakon što je balon pao u more uz obalu Karoline, navelo da "zadržava pravo da preduzme neophodne mjere za rješavanje sličnih situacija".

"Jasno je da je ovo bio pokušaj Kine da prikupi informacije, da porazi našu komandu i kontrolu nad našim osjetljivim lokacijama protiv raketne odbrane i nuklearnog oružja", rekao je predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma Mike Turner u nedjeljnim informativnim emisijama. “A to je svakako hitnost koju ova administracija ne prepoznaje.”

Američki odbrambeni i vojni zvaničnici rekli su da je balon 28. januara ušao u zonu protuzračne odbrane SAD sjeverno od Aleutskih ostrva i prešao, uglavnom, preko kopna preko Aljaske, a zatim ušao u kanadski vazdušni prostor u ponedjeljak. Ušao je ponovo na američku teritoriju preko Idaha u utorak, na dan kada je Bijela kuća rekla da je predsjednik Joe Biden prvi put obaviješten o tome.

"Nevjerovatno je tvrditi da nije bilo nigdje" sigurno oboriti balon između Aljaske i Karoline, rekao je čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell.

Vođa većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata, rekao je da će Senat ovog mjeseca dobiti brifing o balonu, uključujući detalje o mogućnostima nadzora, te da administracija razmatra mjere protiv Kineza zbog "njihovih drskih aktivnosti". Rekao je da su republikanske kritike političke i preuranjene, te da su SAD "poslale jasnu poruku Kini da to nije prihvatljivo".

Biden je izdao naredbu za obaranje balona, ali je želio da se to dogodi ranije, u srijedu. Savjetovano mu je da bi najbolje vrijeme za operaciju bilo kada je balon bio iznad vode, rekli su američki zvaničnici. Vojni zvaničnici su utvrdili da bi obaranje balona preko kopna sa visine od 60.000 stopa predstavljalo neopravdani rizik za ljude na zemlji.

"Poruka koju su (Kinezi) pokušavali poslati je ono u što oni interno vjeruju, a to je da su Sjedinjene Države nekada velika supersila koja je ispražnjena, koja je u padu", rekao je republikanski senator Marco Rubio, potpredsjednik obavještajnog odbora Senata. "A poruka koju pokušavaju poslati svijetu je: 'Vidi, ovi momci ne mogu ništa učiniti ni u vezi s balonom koji leti iznad zračnog prostora SAD-a. Kako uopće možete računati na njih ako bi se nešto dogodilo u indo-pacifičkoj regiji?'"

Balon je uočen u srijedu iznad Montane, gdje se nalazi baza zrakoplovnih snaga Malmstrom.

"Nisu otišli da pogledaju Grand Canyon", rekao je Turner. "Otišli su i pogledali naše lokacije nuklearnog oružja i lokacije za odbranu od raketa širom zemlje. "

Ali senator Cory Booker, demokrata, rekao je da vjeruje vojsci, dodajući: "Trebalo bi zapamtiti da se sada zna da se ovo dogodilo pod Trumpovom administracijom više puta. Tako da je malo licemjerno stvarati još jedan standard za Bidena kada je Trump, čini se, dozvolio da ovo prođe preko Sjedinjenih Država.”

Kina je odbacila bilo kakve tvrdnje o špijuniranju i rekla da se radi o balonu za civilnu upotrebu namijenjenom meteorološkim istraživanjima. Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je putovanje balona bilo van kontrole kineske vlade.

"Ovo nije bila nesreća. Ovo je bilo namjerno. To je bila obavještajna služba, znate? ", rekao je penzionisani admirak Mike Mullen, bivši predsjedavajući Združenog generalštaba.

Upitan da li su elementi kineske vojske možda htjeli da poremete planiranu posjetu državnog sekretara Antonija Blinkena, Mulen je odgovorio: "Jasno, mislim da je to slučaj."

Rekao je da "ovo zaista šteti odnosu između nas i Kine".

Republikancu Mikeu Gallagheru, koji predvodi novi odbor Predstavničkog doma za Kinu, poruka koju je prenio Peking je "pogledajte što vam možemo učiniti i izvući se. Vaše korporacije, vaši karijerni političari, oni će se vratiti puzajući."

Zvaničnici odbrane koji su izvještavali novinare rekli su da su SAD uspjele prikupiti obavještajne podatke o balonu. Rekli su da je vojska zaključila da tehnologija na balonu Kinezima nije mogla dati značajne obavještajne informacije osim onoga što je već mogla dobiti od satelita, iako su SAD poduzele korake da ublaže informacije koje bi mogle prikupiti dok je balon letio.

Turner i Booker su bili u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, Rubio je bio u emisijama "This Week" na ABC-u i CNN-u "State of the Union", Mullen je bio na ABC-u, a Gallagher se pojavio u emisiji "Sunday Morning Futures" kanala Fox News.

Turske vlasti saopštile su da je u deset pokrajina poginulo više od 1.650 ljudi, a da je 11.119 povrijeđeno.

Sirijski zdravstveni zvaničnici saopštili su da je najmanje 530 ljudi poginulo, a više od 1.320 povrijeđeno u regionima koje kontroliše vlada. Broj žrtava na teritoriji koju kontrolišu pobunjenici porastao je na 430.

Vjeruje se da se stotine ljudi nalaze ispod ruševina i očekuje se da će broj žrtava da raste dok spasilačke ekipe pretražuju ruševine u gradovima širom pogođenog područja.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da se srušilo najmanje 2.800 zgrada.

"Budući da se nastavlja uklanjanje ruševina u mnogim zgradama u zoni potresa, ne znamo koliko će porasti broj mrtvih i ozlijeđenih", rekao je Erdogan.

N1 izvještava da je generalni konzul BiH u Istanbulu potvrdio da se jedan državljanin nalazi pod ruševinama u gradu Malatya.

Embed share

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Link

• 240p | 6,2MB
• 360p | 10,1MB
• 480p | 19,6MB
• 720p | 36,1MB
• 810p | 41,6MB

Njegova vlada proglasila je uzbunu 4. razine, što znači da traži međunarodnu pomoć.

Potres je uništio historijski dvorac Gaziantep i mnoge druge istorijske građevine u tom području.

Turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu rekao je da je bilo više od 20 naknadnih potresa. Rekao je da je potres pogodio najmanje 10 provincija u Turskoj i da on i ostali članovi vlade idu u ta područja.

Epicentar potresa nalazio se u blizini Gaziantepa, ključnog industrijskog i proizvodnog središta u blizini tursko-sirijske granice.

Prema Američkom geološkom institutu, ljudi su prijavili da su potrese osjetili i u Libanonu, Egiptu i na Cipru.

Turska agencija za upravljanje katastrofama izvijestila je da se novi snažan potres magnitude 7,6 dogodio blizu epicentra prethodnog smrtonosnog potresa u ponedjeljak, koji je također izazvao desetine naknadnih potresa.

To je dovelo do potresa u blizini grada Ekinozu u Turskoj, također blizu jugoistočnog grada Gaziantepa koji ima populaciju od 2 miliona ljudi i gdje su se temperature u ponedjeljak kretale malo iznad nule.

Međunarodna pomoć

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da je predsjednik Joe Biden naložio američkoj agenciji za međunarodni razvoj i drugim saveznim partnerima „da procijene opcije odgovora SAD-a za pomoć onima koji su najugroženiji”.

„Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o današnjem razornom potresu u Turskoj i Siriji. Spremni smo pružiti svu potrebnu pomoć”, rekao je Sullivan u saopćenju.

Evropska unija je saopštila da šalje spasilačke timove u region, a ekipe iz Holandije i Rumunije su "već na putu".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski premijer Rishi Sunak rekli su da su njihove vlade spremne pomoći onima koji su pogođeni zemljotresom.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je saopćio da će pokrenuti hitnu proceduru slanja tima 50 ljudi mješovitog sastava civilne zaštite kako bi pomogla Turskoj.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će timovi za potragu i spašavanje, kao i medicinska pomoć, ići u Tursku kao odgovor na zahtjev turske vlade.

Rusija je također saopćila da ima spasilačke timove koji se spremaju otići u Tursku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponudio je i podršku svoje vlade.

„Porodicama nastradalih upućujemo saučešće i povrijeđenima želimo brz oporavak. U ovom trenutku, mi stojimo uz prijateljski turski narod i spremni smo pružiti neophodnu pomoć”, naveo je Zelenski na Twitteru.

Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.

Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.

U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.

Neke informacije su stigle od Reutersa, AP-a i AFP-a.

A GOP sada ima većinu u Zastupničkom domu koja namjerava blokirati predsjednika.

Teža stvarnost je da su Sjedinjene Države na čvrstoj uzici, pokušavajući uravnotežiti napore za smanjenje inflacije s potrebom da ostanu uspravni i izbjegnu upadanje u recesiju. To je naizgled u kontradikciji povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi i pada stope nezaposlenosti na gotovo 54-godišnji minimum.

Na temelju prošlih govora, Biden vjeruje da politika usvojena pod njegovim nadzorom može napuniti SAD novim tvornicama i zaštititi od klimatskih promjena. Poboljšali bi se ceste, mostovi, kanalizacijski sistemi, luke i internetske usluge. Srednja klasa bila bi finansijski sigurnija. Kao i mjesto Amerike u hijerarhiji globalne ekonomije.

U petak je predsjednik rekao da je dokaz u izvještaju o zapošljavanju za januar. Pokazalo je da je dodano 517.000 radnih mjesta jer je stopa nezaposlenosti pala na 3,4%, što je "kristalno jasno" stavilo do znanja da je njegov "zbor kritičara" bio u krivu.

"Evo gdje stojimo: Najsnažniji rast radnih mjesta u povijesti", rekao je Biden. “Jednostavno rečeno, tvrdio bih da Bidenov ekonomski plan funkcionira.”

Republikanci se povlače. Okrivili su Bidenovu potrošnju od više od biliona dolara za visoku inflaciju i rast cijena goriva i hrane. Zastupnici GOP-a žele ukinuti njegovo povećanje poreza i dodatni novac za Poreznu upravu. Protive se njegovom oprostu studentskog duga i krive ga za migrante koji žele ući u zemlju na granici SAD-a i Meksika.

Nijedna strana ne dočarava puninu stvarnog stanja gospodarstva.

Jedna skupina stručnjaka može pročitati podatke i tvrditi da je recesija na pomolu. Druga skupina može se usredotočiti na zaseban skup cifri i vidjeti razlog za veselje. To je dezorijentirajući trenutak.

Biden može slaviti nisku stopu nezaposlenosti čak i dok republikanci žale zbog inflacije koja je još uvijek opasno vruća.

"Ovo su najbolja i najgora vremena za američku ekonomiju, da posudimo izraz", rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa. “Ekonomija je puna proturječja dok se bori da nadvlada goleme globalne šokove pandemije i ruske invazije na Ukrajinu.”

Zandi je rekao da očekuje da će američko gospodarstvo ove godine "preskočiti" recesiju, iako mnogi ekonomisti vjeruju da će doći do pada.

Gus Faucher, glavni ekonomist PNC Financial Services, procjenjuje izglede za recesiju ove godine na 60%. No rekao je da bi svaki pad bio "blag" jer će "nedostatak radnika ograničiti otpuštanja, bilance potrošača su u odličnom stanju, bankarski sistem je solidan".

Većina ljudi u SAD-u pretpostavlja da je nacija već u recesiji, čak i ako se oni osobno osjećaju dobro.

Samo 24% odraslih smatra nacionalnu ekonomiju dobrom, a 76% kaže da su uvjeti loši, prema anketi Centra za istraživanje javnih poslova The Associated Press-NORC. U isto vrijeme, 57% kaže da je njihova osobna financijska situacija dobra. To je nepromijenjeno od decembra, ali je malo smanjeno od početka prošle godine kada se 62% osjećalo pozitivno o svojim financijama.

Ključna sila koja trenutno oblikuje gospodarstvo je Fed, čija je misija održati cijene stabilnima i inflaciju na oko 2%. Prošle su godine potrošačke cijene skočile 6,5 posto.

Kako bi smanjio inflaciju, Fed je pokušao usporiti zapošljavanje i rast podizanjem svoje referentne stope tijekom prošle godine. Kad je Biden 2022. održao govor o stanju Unije, Fedova referentna stopa bila je praktično nula. Sada je preko 4,5%, što je najbrži porast u četiri desetljeća, a predsjednik Feda Jerome Powell rekao je u srijedu da će stopa vjerovatno porasti.

"Bez stabilnosti cijena, gospodarstvo ne funkcionira ni za koga", rekao je Powell novinarima nakon posljednjeg sastanka Fedovog odbora.

Povećanje stope Fed-a označava veliki preokret u načinu na koji gospodarstvo funkcionira.

Još od finansijske krize 2008., američka središnja banka držala je svoju referentnu stopu blizu povijesno najniže razine kako bi vratila rast. To je olakšalo tehnološkim start-upovima jer je jeftin novac značio da su ulagači od njih očekivali da se usredotoče na rast umjesto na profit. Potrošači su se navikli na povijesno niske stope za hipoteke i auto kredite.

Prošlogodišnji skokovi kursa proizveli su iznenadni udar. Berza je pala. Istaknute tehnološke firme poput Googlea i Microsofta nedavno su najavile otpuštanja. Čak i kad su firme za proizvodnju računarskih čipova počele graditi nove pogone i pripisivati zasluge Bidenovoj politici, svjetska ekonomija prešla je iz nestašice poluprovodnika u prezasićenost. Hipotekarne stope u početku su se udvostručile na preko 7%, prije nego što su prošle sedmice malo pale na 6%. Veliko povećanje značilo je da su mjesečna plaćanja postala nepriuštiva potencijalnim kupcima stanova, prisiljavajući mnoge da ostanu u najmu.

Glenn Kelman, izvršni direktor brokerske kuće za nekretnine Redfin, rekao je da je tržište nekretnina jače nego što su mnogi očekivali. No godine niskih stopa pogoršale su generacijsku nejednakost. Baby boomeri postali su bogati kako je njihova kuća rasla u vrijednosti, ali onda su stope skočile u vrijeme kada je više milenijalaca htjelo kupovati i našli su se na niskoj cijeni.

"Prije jedne generacije, ljudi koji žive u procvatu posjedovali su 21% bogatstva SAD-a", rekao je Kelman. “Za milenijalce taj broj iznosi 7%. Oni su još uvijek vani i gledaju unutra.”

Carl Tannenbaum, glavni ekonomist za Northern Trust, rekao je da je iznenađen što su povećanja stopa pogodila stanovanje, ali ne i zapošljavanje. Tradicionalni modeli pretpostavljaju da će napori da se smanji inflacija automatski uključiti gubitak radnih mjesta. Ali kada razgovara s firmama, većina njih nerado otpušta svoje radnike jer su firme imale problema s pronalaženjem kvalificiranih zaposlenika tokom pandemije.

"Budući da je ponuda radne snage bila tako izgladnjela u posljednje dvije godine, firme se drže onoga što imaju", rekao je Tannenbaum. “Prevladavajuća mudrost je da ako budemo imali recesiju, ona će biti plitka. Firme će htjeti biti spremne za rad.”

Koliko god Biden rekao da je njegova misija dati Amerikancima osjećaj povjerenja, njegov bi izazov mogao biti u gospodarstvu u kojem je malo stvari sigurno.

Kad je 2020. izbila pandemija, državna pomoć bila je toliko ogromna da se slom finansijskog tržišta pretvorio u rast. Biden je pokušao uvjeriti zemlju 2021. da su rastuće cijene privremena neugodnost, samo da bi otkrio da je inflacija definirala koliko ljudi doživljava njegove prve dvije godine kao predsjednika. Očekivalo se da će povećanje kamatne stope u konačnici dovesti do otpuštanja i veće nezaposlenosti, ali zapošljavanje je ostalo snažno što je znak da gospodarstvo nije vezano za tradicionalna očekivanja.

Ako se Biden suoči s izazovom u gospodarstvu, moglo bi se dogoditi da nitko zapravo ne zna što bi se sljedeće moglo dogoditi.

"Nalazimo se u okruženju u kojem postoji mnogo neizvjesnosti", rekao je Gregory Daco, glavni ekonomist u EY-Parthenon. "Oprečni signali koje neprestano dobivamo o gospodarstvu otežavaju dobivanje tačnog pulsa."

Predsjednik Joe Biden odobrio je vojni plan za obaranje navodnog kineskog špijunskog balona, rekli su američki dužnosnici, dok je vlada naredila prekid letova oko obale Južne Karoline zbog, kako je nazvala, neobjavljenih "napora nacionalne sigurnosti".

Pentagon nije odmah komentirao. Washington je balon nazvao "jasnim kršenjem" suvereniteta SAD-a.

Ranije u subotu, Biden je rekao da će se Sjedinjene Države "pobrinuti" za sumnjivi kineski špijunski balon, ali nije davao pojedinosti. Upitan hoće li balon biti oboren, Biden je dao palac gore novinarima.

Fotograf Reutersa rekao je da je navodni kineski špijunski balon oboren iznad jugoistočne obale SAD. Mlazni trag je udario je u balon, ali nije došlo do eksplozije, rekao je fotograf.

Zatim je počeo padati, rekao je fotograf.

Vojni čelnici ranije ove sedmice preporučili su da se ne obara balon dok je bio iznad Montane zbog opasnosti od pada krhotina, rekli su dužnosnici.

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) u subotu je pauzirala odlaske i dolaske u tri zračne luke, uključujući međunarodnu zračnu luku Myrtle Beach na obali Južne Karoline zbog "napora nacionalne sigurnosti".

FAA je izdala privremenu zabranu letova kako bi oslobodila zračni prostor oko obale Južne Karoline. Obavijest je blokirala letove na više od 100 četvornih milja (260 četvornih kilometara) -- uglavnom iznad Atlantskog okeana, prema dokumentu koji je objavila FAA. U obavijesti se upozorava da bi vojska mogla upotrijebiti smrtonosnu silu ako zrakoplovi prekrše ograničenja i ne poslušaju naredbe za odlazak.

Reutersov fotograf u području Myrtle Beacha mogao je vidjeti iznad glave navodno špijunski balon, s dva američka vojna mlažnjaka kako lete uz njega.

Kina je izrazila žaljenje što je "cepelin" koji se koristi u civilne meteorološke i druge znanstvene svrhe zalutao u američki zračni prostor.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da je let "cepelina" iznad Sjedinjenih Država bio nesreća više sile i optužilo američke političare i medije da iskorištavaju situaciju kako bi diskreditirali Peking.

Sumnjivi kineski špijunski balon potaknuo je američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da odgodi posjet Kini ovoe sedmice koji je trebao započeti u petak.

Odgoda Blinkenova putovanja, koji su u novembru dogovorili Biden i kineski predsjednik Xi Jinping, udarac je onima koji su to vidjeli kao zakašnjelu priliku za stabilizaciju sve kolebljivijih odnosa između dviju zemalja.

Kina želi stabilne odnose sa SAD kako bi se mogla usredotočiti na svoje gospodarstvo, pogođeno sada napuštenom politikom nulte epidemije COVID-a i zapostavljeno od stranih ulagača zabrinutih onim što vide kao povratak državne intervencije na tržište.

Pentagon je u petak rekao da je još jedan kineski balon primijećen iznad Latinske Amerike, ne navodeći gdje točno.

Kina insistira da je to samo pogrešni civilni zračni brod koji se koristio uglavnom za meteorološka istraživanja, a koji je skrenuo s kursa zbog vjetrova. Sa samo ograničenim mogućnostima "samoupravljanja".

Međutim, SAD kaže da je to bez sumnje kineski špijunski balon. A njegova je prisutnost potaknula državnog tajnika Antonyja Blinkena da otkaže vikend-putovanje u Kinu čiji je cilj bio smanjiti napetosti koje su već bile visoke među zemljama.

Pentagon kaže da je balon, koji nosi senzore i opremu za nadzor, upravljiv i da je pokazao da može promijeniti kurs. Zadržao se nad osjetljivim područjima Montane gdje su smještene nuklearne bojeve glave, što je natjeralo vojsku da poduzme mjere kako bi spriječila prikupljanje obavještajnih podataka.

Glasnogovornik Pentagona rekao je da bi mogao ostati u zraku iznad SAD-a "nekoliko dana", povećavajući neizvjesnost oko toga kamo će ići ili hoće li ga SAD pokušati sigurno srušiti.

Pogled na ono što se zna o balonu - a što ne.

TO JE PTICA, TO JE AVION, TO JE ... ŠPIJUNSKI BALON

Pentagon i drugi američki dužnosnici kažu da se radi o kineskom špijunskom balonu - otprilike veličine tri školska autobusa - koji se kreće istočno iznad Amerike na visini od oko 60.000 stopa (18.600 metara). SAD kaže da se koristi za nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka, ali dužnosnici su iznijeli nekoliko detalja.

Američki dužnosnici kažu da je Bidenova administracija bila svjesna toga čak i prije nego što je početkom ove sedmice ušao u američki zračni prostor na Aljasci. Brojni dužnosnici govorili su pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o osjetljivoj temi.

Bijela kuća je rekla da je predsjednik Joe Biden prvi put obaviješten o balonu u utorak. A State Department je rekao da su Blinken i zamjenica državnog tajnika Wendy Sherman razgovarali s kineskim visokim dužnosnikom sa sjedištem u Washingtonu u srijedu navečer o tom pitanju.

U prvoj javnoj američkoj izjavi Brig. Gen. Pat Ryder, tajnik za štampu Pentagona, rekao je u četvrtak navečer da balon nije predstavljao vojnu ili fizičku prijetnju - što je potvrda da nije nosio oružje. I rekao je da je "kada je balon otkriven, američka vlada odmah djelovala kako bi se zaštitila od prikupljanja osjetljivih informacija."

Čak i ako nije naoružan, balon predstavlja rizik za SAD, kaže umirovljeni general vojske John Ferrari, gostujući suradnik na American Enterprise Institute. Sam let, rekao je, može se koristiti za testiranje sposobnosti Amerike da otkrije nadolazeće prijetnje i da pronađe rupe u sistemu odbrane.

Također bi moglo omogućiti Kinezima da osjete elektromagnetske emisije koje sateliti na većim nadmorskim visinama ne mogu otkriti, poput radiofrekvencija male snage koje bi im mogle pomoći da razumiju kako različiti američki sistemi naoružanja komuniciraju.

Također je rekao da su Kinezi možda poslali balon “kako bi nam pokazali da oni to mogu, a možda bi sljedeći put mogao imati oružje. Dakle, sada moramo trošiti novac i vrijeme na to” razvijanje odbrane.

PUSTITI DA LETI? SRUŠITI GA?

Prema riječima viših dužnosnika administracije, predsjednik Joe Biden isprva je htio srušiti balon. I neki članovi Kongresa ponovili su to mišljenje.

No najviši čelnici Pentagona snažno su savjetovali Bidena protiv tog poteza zbog rizika za sigurnost ljudi na terenu, a Biden se složio.

Jedan je dužnosnik rekao da je paket senzora koji balon nosi težak čak 500 kg. A balon je dovoljno velik i dovoljno visoko u zraku da bi se potencijalno polje krhotina moglo protezati kilometrima, bez kontrole gdje će na kraju sletjeti.

Za sada, dužnosnici su rekli da će SAD to nadzirati, koristeći "razne metode", uključujući avione. Pentagon je također rekao da balon nije vojna prijetnja i da Kini ne daje nikakve mogućnosti nadzora koje već nema sa špijunskim satelitima.

Ali SAD ostavlja svoje mogućnosti otvorenima i nastavit će pratiti let.

Zastupnik Jim Himes, vodeći demokrat u Odboru za obavještajne poslove Zastupničkog doma, sugerirao je da bi moglo biti korisno pokušati uhvatiti balon kako bi ga proučavali. "Puno bih radije posjedovao kineski balon za nadzor nego čistio jedan iznad polja krhotina od 100 kvadratnih milja", rekao je Himes.

KAKO JE DOŠAO OVDJE?

Namjerno ili slučajno? Postoji i neslaganje.

Što se tiče uzoraka vjetra, vjerovatna je tvrdnja Kine da su globalne zračne struje - vjetrovi poznati kao zapadnjaci - odnijeli balon s njenog teritorija na zapad Sjedinjenih Država, rekao je Dan Jaffe, profesor atmosferske kemije na Sveučilištu Washington. Jaffe je dva desetljeća proučavao ulogu koju ti isti uzorci vjetra igraju u prenošenju onečišćenja zraka iz kineskih gradova, dima od požara iz Sibira i prašine iz pješčanih oluja u pustinji Gobi u SAD.

"Potpuno je u skladu sa svime što znamo o vjetrovima", rekao je Jaffe. "Tranzitno vrijeme od Kine do Sjedinjenih Država bilo bi oko sedam dana." "Što više ide, ide brže", rekao je Jaffe. Rekao je da meteorološki i istraživački baloni obično imaju niz mogućnosti upravljanja ovisno o njihovoj sofisticiranosti, od potpunog izostanka upravljanja do ograničene sposobnosti upravljanja.

SAD uglavnom šuti o ovom pitanju, ali inzistira na tome da je balon manevarski, što sugerira da je Kina na neki način namjerno pomaknula balon prema ili u zračni prostor SAD-a.

ŠPIJUNSKI BALONI IMAJU POVIJEST

Špijunski baloni nisu novost - oni primitivni datiraju stoljećima, ali su ušli u veću upotrebu u Drugom svjetskom ratu. Dužnosnici administracije rekli su u petak da je bilo drugih sličnih incidenata s kineskim špijunskim balonima, a jedan je rekao da se to dogodilo dvaput za vrijeme Trumpove administracije, ali nikada nije objavljeno.

U Pentagonu, Ryder je potvrdio da je bilo drugih incidenata u kojima su se baloni približili ili prešli granicu SAD-a, ali on i drugi se slažu da je ono što ovo čini drugačijim dužina vremena koje su proveli iznad teritorija SAD-a i koliko su daleko u zemlju prodrli.

Craig Singleton, viši suradnik u Zakladi za odbranu demokracija, rekao je da su kineski nadzorni baloni uočeni u brojnim prilikama tokom proteklih pet godina u različitim dijelovima Pacifika, uključujući u blizini osjetljivih američkih vojnih postrojenja na Havajima. Gumenjaci za velike visine, rekao je, služe kao jeftine platforme za prikupljanje obavještajnih podataka, a neki se navodno mogu koristiti za otkrivanje hipersoničnih projektila.

Tokom Drugog svjetskog rata Japan je lansirao hiljade balona na vodik koji su nosili bombe, a stotine su završile u SAD-u i Kanadi. Većina je bila neučinkovita, ali jedna je bila smrtonosna. U svibnju 1945. šestero civila umrlo je kada su pronašli jedan od balona na tlu u Oregonu, koji je eksplodirao.

Nakon rata, vlastiti napor Amerike u balonu zapalio je priče o izvanzemaljcima i predanje vezano za Roswell, Novi Meksiko.

Prema vojnim istraživačkim dokumentima i studijama, SAD je počeo koristiti divovske vozove balona i senzora koji su bili nanizani i koji su se protezali više od 200 metara kao dio ranih pokušaja otkrivanja sovjetskih lansiranja projektila u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Nazvali su ga Project Mogul.

Jedan od vozovaa s balonom srušio se na aerodrom Roswell Army 1947., a osoblje zračnih snaga koje nije znalo za program pronašlo je ostatke. Neobična eksperimentalna oprema otežavala je identifikaciju, ostavljajući pilote s pitanjima bez odgovora koja su s vremenom — uz pomoć NLO entuzijasta — zaživjela vlastitim životom. Jednostavan odgovor, prema vojnim izvještajima, bio je iznad planina Sacramento na lansirnoj lokaciji Projekta Mogul u Alamogordu.

Godine 2015. bespilotni vojni balon za nadzor otrgnuo se sa svog sidra na poligonu Aberdeen Proving Ground u Marylandu i satima lebdio iznad Pennsylvanije s dva borbena zrakoplova na repu, izazivajući nestanke struje dok je vukao konop preko električnih vodova. Dok su stanovnici buljili, cepelin od 80 metara pao je u komade u seoskom području Muncyja u Pennsylvaniji. Još uvijek je imao helij u nosu kad je pao, a državna policija upotrijebila je sačmarice - oko 100 hitaca - da ga ispuše.

Embed share

Bećirović: BiH treba snažnije liderstvo SAD

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?

BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.

VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?

BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?

BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.

Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.

BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.

Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.

Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.

VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?

BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.

VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?

BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.

VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?

BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.

VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?

BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.

Izviđačke bespilotne letjelice lete nekoliko puta dnevno s ukrajinskih položaja duboko unutar guste šume koja maršira preko granice u Bjelorusiju, bliskog ruskog saveznika, pretražujući nebo i zemlju u potrazi za znakovima problema s druge strane.

Ovaj put Ukrajinci ne riskiraju. Od ljeta jačaju odbranu, grade i šire rovove i postavljaju mine u šumi uoči proljetne ofanzive koju vojni dužnosnici očekuju. Mještani sela u regiji koja su prošle godine bila privremeno okupirana užasnuti su mogućnošću da sve počne iznova.

“Osluškujemo svaki mali zvuk i buku. Ovako se ne živi”, rekla je Valentina Matveva, 64, iz sela Ripke. “Kada si u stalnom strahu, to nije život.”

Zabrinutost zbog ponovnog vojnog pritiska potaknuta je u januaru nakon što su Rusija i Bjelorusija održale zajedničke vježbe zračnih snaga, mjesec dana nakon rijetkog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Minsku.

Vojni stručnjaci i zapadne obavještajne službe umanjuju mogućnost ponovne sjeverne ofanzive. Britansko ministarstvo odbrane objavilo je 11. januara na Twitteru da ruski avioni i postojeće ruske trupe u Bjelorusiji, iako brojne, “vjerovatno neće predstavljati vjerodostojnu ofanzivnu silu”.

Bjeloruski dužnosnici pripisuju raspoređivanje trupa duž granice "strateškom odvraćanju" prema lokalnim izvještajima. Autoritarni predsjednik zemlje Aleksandar Lukašenko insistirao je da neće slati trupe u Ukrajinu.

Ali ukrajinski zapovjednici su oprezni, prisjećajući se kako je Rusija koristila Bjelorusiju kao lansirnu rampu početkom 2022.

"Kontinuirano nadziremo neprijatelja sa zemlje i promatramo kretanje trupa, kreću li se, koliko vojnika i kamo se kreću", rekao je načelnik vojne obavještajne jedinice područja tokom turneje za medije nekoliko kilometara od granica. Policajac se predstavio samo svojim imenom, Oleksandr, navodeći sigurnosne razloge.

Za razliku od istoka s njegovim razornim topničkim dvobojima, ovdje na sjeveru većinom je rat kvadkoptera.

Oleksandr je rekao da Bjelorusi i Rusi "konstantno prate naše smjene straže, pokušavajući pronaći položaje naše vojske".

S vremena na vrijeme, Aleksandrova jedinica otkriva neprijateljske izviđačke bespilotne letjelice i obara ih pomoću pušaka protiv dronova. Ili neprijateljska bespilotna letjelica detektira ukrajinsku i prati je, a u tom trenutku Ukrajinci je pokušavaju uhvatiti i dodati svojoj zalihi.

"Nedavno smo ovim putem dobili četiri njihova drona, a oni su uzeli dva naša", rekao je Oleksandr.

Kaže da izviđačke misije još nisu otkrile znakove zabrinjavajućih aktivnosti. "Imaju dio pojačanja, patrola je pojačana, ali ne primjećujemo značajnije gomilanje trupa našem odjelu", rekao je.

Ukrajinski general-pukovnik Oleksii Pavlyuk, koji je odgovoran za pokrajinu Kijev, citiran je u lokalnim izvještajima da je rekao da se njegova zemlja priprema za mogući novi napad preko Bjelorusije. “Stvorili smo skupinu na granici s Bjelorusijom koja je spremna dostojanstveno dočekati neprijatelja”, citiran je.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da nitko ne može znati kako će se Moskva kretati u nadolazećim mjesecima i da je duž granice nužno stanje pripravnosti.

"(Utvrde) su napravljene da spriječe ponovnu infiltraciju", rekao je Oleksandr, "Bilo da se to dogodi ili ne, uvijek moramo biti spremni."

Ukrajinski vojnici naoružani mitraljezima stoje u pet metara dubokim rovovima iskopanim u šumsko tlo i ojačanim daskama.

Lokalni seljanin žustro prolazi biciklom. Sjećanja su ovdje još uvijek svježa iz privremene okupacije kada su ruske trupe pokušale opkoliti glavni grad Černigov. Povukli su se 3. aprila jer je Moskva preusmjerila svoj fokus na istočne pokrajine Ukrajine.

Ali unatoč rusko-bjeloruskim vježbama, postoji i nada.

“Prvi put kad su izvršili invaziju, nismo imali oružje i vojsku (na granici)”, rekla je Hanna Pokheelko, 66, iz sela Kolučivka. "Ali ovaj put imamo."

Napad ili ne, Olena iz sela Novi Yarylovychi boji se da situacija na granici znači da možda nikada neće vidjeti svoju majku, brata i dvije sestre koji žive samo 3 kilometra dalje u selu unutar Bjelorusije.

"Ne mogu vjerovati da su tako blizu i ne mogu ih vidjeti", rekla je 63-godišnjakinja, rođena Bjeloruskinja, ali udana u ukrajinsku obitelj i koja iz zabrinutosti nije dala svoje puno ime za njezinu obitelj.

Časopis Biochemical Genetics objavio je istraživanje bh. tima naučnika o genetičkoj raznolikosti bosanskohercegovačkog oštrodlakog goniča, baraka. Ovo je jedina pasmina oštrodlakih goniča sa Balkana koja je međunarodno standardizovana. Pasminu je Međunanarodna kinološka Federacija (FCI) priznala 1965. godine, ali nije bilo istraživanja njene genetike.

„To je vrlo zahtjevno, pa i skupo istraživanje. Generalno je kod nas kinologija zanemarena oblast pogotovo kada su u pitanju lovački psi. Sama činjenica da je to izborni predmet sve nam govori“, kazala je doc. dr Jelena Nikitović, naučni saradnik na Institutu za genetičke resurse pri Univerzitetu Banjaluka, prva autorica objavljenog rada.

Genetička specifičnost i raznolikost bosanskohercegovačkog baraka

Prema sadašnjim procjenama, u okviru domaćih pasa postoji preko 400 priznatih pasmina. Ciljana selekcija koju je izvršio čovjek, presudno je utjecala na raznolikost domaćih pasmina koja postoji danas, ali je također došlo i do gubitka genetičke raznovrsnosti unutar pojedinih pasmina.

Međutim, kod bosanskohercegovačkog baraka je primijećeno da postoji genetička raznovrsnost među varijantama istog gena.

„Sasvim je jasno da posmatrane jedinke baraka pokazuju da postoji dovoljan genetički kapacitet za očuvanje rase bosanskog oštrodlakog goniča baraka. Zadovoljavajući stepen genetičke heterogenosti, ne previše izražena genetička srodnost i genetička specifičnost u odnosu na druge rase daju za pravo da se kreira jasna strategija očuvanja ove vrijedne bosanskohercegovačke autohtone pasmine“, istakla je Nikitović, dodavši kako to daje dobru genetičku osnovu za očuvanje ove pasmine.

Ispitivanje filogenetskih odnosa bosanskog oštrodlakog ptičara obavljeno je sa još 15 odabranih pasmina, među kojima je bila još jedna autohtona pasmina iz Bosne i Hercegovine, tornjak. Neke druge pasmine s kojima je barak upoređen u ovom istraživanju su njemački ovčar, aljaški malamut, rotvajler i zapadnoškotski bijeli terijer.

„Rezultati rada ukazuju na specifičnost pasmine bosanskih oštrodlakih baraka u odnosu na druge pasmine“, kazala je Nikitović.

Najmanja genetička distanca uočena je između pasmine bosanskog oštrodlakog goniča baraka i bosansko-hercegovačko-hrvatskog pastirskog psa tornjaka, a najveća kod pasmine zapadnoškotskog bijelog terijera. Istražena rasa ima prilično ujednačenu genetičku distancu sa ostalim posmatranim rasama.

„Ne treba da začudi mala genetička diferencijacija između tornjaka i baraka. Obje rase vjerovatno dijele zajedničke pretke s Balkana i iz Bosne i Hercegovine, odakle su se kasnije diferencirali u dvije grupe za različite svrhe“, objasnila je Nikitović.

Smatra se da je do razdvajanja ove dvije autohtone rase u Bosni i Hercegovini došlo otprilike tokom 19. i 20. vijeka.

Istraživanje presudno za opstanak autohtone bosanskohercegovačke pasmine goniča

Prema riječima Nikitović, ovakva istraživanja predstavljaju poticaj za detaljnije proučavanje genetičkih odnosa u odnosu na druge pasmine goniča sa Balkana, sa kojima barak do sada nije upoređivan.

„Bosanski gonič barak je rasa koja se vijekovima koristi za lov u Bosni i Hercegovini, stoga napore na očuvanju i korištenju ove rase treba usmjeriti u tom pravcu. Treba popularizirati pse ove rase kao uporne lovce na divljač među lovcima“, kazala je Nikitović, istakavši kako u selekciji jedinki za uzgoj treba uvesti obavezne uzgojne preglede, kao i obaveznu provjeru radne sposobnosti jedinki za uzgoj.

„Ovakav odabir jedinki za uzgoj mogao bi uticati na korekciju vanjskih nedostataka u populaciji pasa ove rase, kao i na poboljšanje radnih sposobnosti pasa“, primijetila je Nikitović.

Trendovi opadanja populacije ovih pasa nameću hitnu potrebu uspostavljanja banke gena i programa za očuvanje kako bi se ova autohtona rasa pasa goniča zaštitila i očuvala za buduće generacije.

„Zaštita i očuvanje baraka, kao autohtone rase goniča, svodi se na individualne entuzijaste koji imaju odgajivačnice, bave se lovom i strastveni su ljubitelji ovog psa te su potrebni sistematičniji napori u očuvanje ove autohtone bosanskohercegovačke pasmine“, kazala je Nikitović.

Ona je dodala kako je čuvanje genetičkih resursa, pogotovo životinjskih, tek u povoju u našoj zemlji i samim tim ovo istraživanje ima i dodatni značaj. „Barak kao pasmina je autohtona za BiH, ali nije dovoljno samo da to bude regulisana slovom na papiru nego i konkretnim djelima kao što je istraživanje u mom doktoratu iz kojega je proizašao i rad“.

„Istraživanje je presudno, jer je bio krajnji momenat da se radi na pomenutoj rasi. Obilazeći teren i istražujući nastanak rase mogu reći da je ova pasmina statusni simbol BiH, ali u dešavanjima zadnjih par decenija je došla skoro do granice izumiranja. Opstala je zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i lovcima, jer su njene karakteristike, kada je u pitanju lov i lovna kinologija, savršene za naše uslove“.

Za kraj, Nikitović je dodala kako je potrebno više ulaganja u nauku u našoj zemlji te da za istraživanja kao što je ovo, pored znanja, truda, volje i rada treba i institucionalna i finansijska podrška.