RSS
Penzionisani general SAD: Rusko nuklearno oružje više efikasno kao propaganda
Rusija, čije trupe intenzirivaju ofanzivu na istoku Ukrajine, sve više primjenjuje strategiju vazdušnih napada na ukrajinska manja mjesta i gradove, čiji cilj je da se iscrpi zemlja, ekonomski i moralno.
Kao dio hibridnog rata, Kremlj je zaoštrio retoriku protiv SAD i Ukrajine, koju pojačavaju ruski mediji u inostranstvu.
Jedan od najdjelotvornijih propagandnih narativa Kremlja je prijetnja nuklearnim oružjem ako Zapad nastavi da pomaže Ukrajini.
Prošle nedelje, nakon što su Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka i Poljska saopštile da će poslati borbene tenkove u Ukrajinu, Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio je Treći svjetski rat i sukob nuklearnih sila iz kojeg nijedna nacija neće izaći živa.
Penzionisani vojni general Ben Hodžis, bivši komandant snaga SAD-a u Evropi, ocjenjuje da je vjerovatnoća da Rusija upotrebi nuklearno oružje vrlo mala.
Glas Amerike: Kakvu ulogu imaju dezinformacije i propaganda u ruskom ratu protiv Ukrajine?
Hodžis: Rusi su uvijek koristili dezinformacije. I shvatili su da smo mi na Zapadu veoma ranjivi na dezinformacije i čak teorije zavjere, jer je toliko ljudi ovde izgubilo povjerenje u vladu i naše institucije. Mi, Zapad, nismo uspjeli da ispunimo sopstvene ciljeve. Mislim, sjedili smo i ništa nismo radili jer nismo mogli da vjerujemo da bi bilo koja prosječna osoba vjerovala glupostima koje dolaze od kremaljskih kriminalaca. To je apsurdno i očigledno lažno. Nismo reagovali i nismo ih smatrali odgovornim. Takođe zato što smo bili spremni da nastavimo da koristimo jeftin ruski gas.
Glas Amerike: Jedna od tema o kojima se najviše razgovaralo u vezi sa pomoći koju SAD i njeni saveznici pružaju Ukrajini je ruska prijetnja nuklearnom eskalacijom. Mnogi u SAD i Evropi rekli su da se plaše da je takav scenario moguć. Zašto mislite da Rusija može da koristi narativ o "mogućem nuklearnom ratu", toliko djelotvorno?
Hodžis: Godinama su prijetili da će upotrijebiti nuklearno oružje. I svakako, od kada je njihova takozvana specijalna vojna operacija počela prije 11 mjeseci, prijetili su nuklearnim oružjem svaki put kada bi mi nešto dali Ukrajini. Ali svaki put kada konačno donesemo odluku da idemo naprijed i obezbjedimo sljedeći nivo pomoći, Rusija ne radi ništa zato što oni ne mogu ništa da urade.
Glas Amerike: Da li bi zato trebalo da ignorišemo te prijetnje?
Hodžis: Rekao bih da ih uzmemo za ozbiljno jer imaju hiljade nuklearnih bojevih glava, i očigledno ih nije briga koliko nevinih ljudi je ubijeno. Ali vjerovatnoća da koriste nuklearno oružje, mislim, je zapravo vrlo mala. Mislim da su povjerovali predsjedniku Bidenu, kada je rekao da će biti katastrofalnih posljedica za Rusiju ako upotrijebi nuklearno oružje. Mislim da mu vjeruju, i takođe znaju da im upotreba nuklearnog oružja neće dati nikakvu prednost na bojnom polju. To neće promijeniti stvari na terenu, neće ih učiniti boljim za Rusiju. Ali ako upotrijebe nuklearno oružje, onda će biti gotovo za rusku Crnomorsku flotu i za ruske snage u Ukrajini. I mislim da ruski generalštab to zna. Njihovo oružje je korisno samo kada njime prijete, jer mogu da vide koliko nas je prestravljeno da bi oni to zaista mogli da urade.
Glas Amerike: Ranije ste pomenuli da Rusija baca sve više ljudi u mašinu za mljevenje mesa. Ima li znakova nove mobilizacije? Kako će dolazak novomobilisanih uticati na ovaj rat?
Hodžis: Mislim da je to zamjena za stvarnu strategiju za pobjedu u ratu. Oni shvataju da ne mogu da pobijede Ukrajinu, i zato pokušavaju da kupe vrijeme slanjem topovskog mesa , u nadi da će Zapad konačno izgubiti volju da i dalje podržava Ukrajinu. Lansirali su rakete na gradove i uništavali energetske mreže. To je takođe bio dio pokušaja da se produži sukob. To nije djelovalo. Ne čujete više mnogo o projektilima koji pogađaju energetske mreže.
I sada, ideja da oni mogu samo da nastave da šalju vojnike tamo čini se kao jedina strategija koju imaju. Sada pokušavaju nekako da zabrinu Ukrajince i Zapad da će Rusi pokrenuti veliku ofanzivu iz Bjelorusije. Sa čime? Ne vjerujem da imaju logistiku ili oružane snage ili čak artiljeriju koja bi mogla da podrži takvu ofanzivu.
Glas Amerike: Rusija gubi mnogo ljudstva, ali Ukrajina takođe gubi ljude. Šta Zapad može i mora da uradi da bi povećao sposobnost Ukrajine da završi taj rat?
Hodžis: U pravu ste da je Ukrajina pretrpjela mnogo žrtava, ali ni blizu gubitaka Rusije. Ukrajina na sreću još nema problema sa ljudstvom. Još uvek imaju 2 miliona ljudi koji mogu da služe u vojsci i spremni su na to. Mislim da ljudstvo neće biti problem. Ali da bi Ukrajina pobijedila, Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, mora da odluči da želi da oni pobijede. I iz nekog razloga, naše vođstvo nije bilo spremno da kaže da želimo da Ukrajina pobijedi. Čujem, "Ne želimo da Ukrajina izgubi" ili "Želimo da Ukrajina bude uspješna, ali niko ne kaže:“ Želimo da Ukrajina pobijedi i uradićemo sve što je moguće i potrebno da se to ostvari.
Glas Amerike: Kako i kada vidite da se ovaj rat završava?
Hodžis: Vjerujem da ako Zapad pruži Ukrajini ono što joj treba, a to je dalekometno precizno oružje, i nastavi da podržava ruske sankcije, onda mislim da mogu da oslobode Krim do kraja avgusta. A, onda mogu da se okrenu ostatku Donbasa. Ali Krim je odlučujući. To je najvažnije.
Glas Amerike: Zašto?
Hodžis: Zato što bez Krima, Ukrajina nikada neće biti sigurna i nikada neće moći da obnovi svoju ekonomiju. Čak i ako oslobode 100 odsto Donbasa, ako Rusija sjedi na Krimu, oni još uvijek mogu da ometaju saobraćaj koji ulazi i izlazi iz Odese i izvode vazdušne napade na ukrajinske gradove. Za par godina, opet će započeti rat. Zato je bitno da Ukrajina oslobodi Krim.
Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga
Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.
Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.
Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.
Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.
Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.
“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.
Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.
U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.
Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.
Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”
Analiza: Novo ukrajinsko oružje natjerat će Rusiju na promjenu
Budući da se očekuje da će Sjedinjene Države poslati novo oružje većeg dometa u Ukrajinu, odgovorile su na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog za rakete koje mogu pogoditi duboko iza prvih linija sukoba s Rusijom koji traje već godinu dana.
Sada će se ruske snage morati prilagoditi ili će se suočiti s potencijalno katastrofalnim gubicima.
Novo oružje, Ground Launched Small Diameter Bomb (GLSDB), omogućit će ukrajinskoj vojsci da pogodi mete na dvostruko većoj udaljenosti koju mogu doseći rakete koje sada ispaljuje iz topničko-raketnog sistema visoke mobilnosti (HIMARS) isporučenog iz SAD.
Ako bude uključen kao što se očekuje u nadolazećem paketu pomoći u oružju o kojem je prvi izvijestio Reuters, GLSDB od 151 km stavit će sve ruske opskrbne linije na istoku zemlje na dohvat ruke, kao i dio Krima koji je okupirala Rusija.
To će prisiliti Rusiju da premjesti svoje zalihe još dalje od prve linije, čineći svoje vojnike ranjivijima i uvelike komplicirajući planove za bilo kakvu novu ofanzivu.
"Ovo bi moglo značajno usporiti [ruski napad]", rekao je Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar odbrane. Kao što je HIMARS značajno utjecao na tok događaja, ove rakete bi mogle imati još veći utjecaj.
GLSDB je GPS-navođena krstareća bomba koja može manevrirati kako bi pogodila teško dostupne ciljeve kao što su zapovjedni centri. Zajednički su je izradili SAAB AB i Boeing Co , ona kombinira GBU-39 bombu malog promjera (SDB) s raketnim motorom M26, a oba su uobičajena u američkim zalihama.
Još nije kompatibilan s HIMARS-om, ali će Sjedinjene Države Ukrajini osigurati nove lansere za te rakete, rekli su izvori. GLSDB bi mogao biti isporučen već u proljeće 2023., prema dokumentu koji je pregledao Reuters.
Kada su Sjedinjene Države prvi put poslale lansere HIMARS u junu, isporučile su rakete dometa od 77 km. To je bio veliki poticaj za ukrajinsku vojsku, omogućivši joj da uništi ruska odlagališta municije i skladišta oružja.
Kada Ukrajina bude imala nove krstareće bombe, kažu vojni stručnjaci, Rusija će morati još više odmaknuti svoje zalihe.
“Trenutno ne možemo doći do ruskih vojnih objekata udaljenih više od 80 kilometara”, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Musiyenko. "Ako ih možemo dosegnuti praktički sve do ruske granice, ili na okupiranom Krimu, onda će to naravno smanjiti napadački potencijal ruskih snaga."
Presudno je da će Ukrajina uskoro moći doći do svake točke okupirane kopnene rute do Krima preko Berdianska i Melitopolja. To će prisiliti Rusiju da preusmjeri svoje kamione s opskrbom na Krimski most, koji je teško oštećen u napadu u oktobru.
"Rusija koristi Krim kao veliku vojnu bazu iz koje šalje pojačanje za svoje trupe na južnom bojištu", rekao je Musiyenko. "Da imamo 150 km (streljivo), mogli bismo to dosegnuti i poremetiti logističku vezu s Krimom."
Osim logističkog učinka, dodavanje oružja većeg dometa ukrajinskom arsenalu moglo bi poljuljati samopouzdanje Rusije.
Tom Karako, stručnjak za oružje i sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da bi Ukrajina imala koristi od oružja još većeg dometa, GLSDB je "stvarno važan korak da se Ukrajincima da veći domet".
NEMA ATACMS-a - JOŠ
Za Bidenovu administraciju, odluka o slanju GLSDB-a u Ukrajinu predstavlja korak prema ispunjavanju ukrajinske potražnje za raketom vojnog taktičkog raketnog sistema (ATACMS) dometa od 297 km, koju je administracija dosad odbijala isporučiti, strahujući od daljnjeg eskalacija sukoba.
Krstareće bombe, iako nisu toliko moćne, mnogo su jeftinije, manje i lakše ih je postaviti od ATACMS-a, što ih čini prikladnima za većinu onoga čemu se Ukrajina nada postići: ometanje ruskih operacija i stvaranje taktičke prednosti.
Ipak, rekao je Karako, moguće je da bi Ukrajinci u budućnosti mogli dobiti oružje još većeg dometa.
"Neprestano smo vidjeli kako administracija govori da će ići do određene točke, ali ne i dalje", rekao je. "Onda, kako se situacija pogoršavala, otkrili su potrebu da, zapravo, idu dalje."
To je bio slučaj s HIMARS-om, raketnim odbrambenim sistemom Patriot i, upravo ovog mjeseca, tenkovima Abrams, koji su u početku bili zabranjeni za Ukrajinu prije nego što je administracija na kraju odobrila isporuke.
Ali za sada će fokus biti na tome koliko brzo nove krstareće bombe mogu stići u Ukrajinu, rekao je Zagorodnjuk.
"Ako to ubrzaju... to bi moglo uvelike promijeniti situaciju na bojnom polju."
SAD sankcije za ruske trgovce oružjem, kompanije povezane s ratom u Ukrajini
Sjedinjene Države su stavile na crnu listu više poslovnih zvaničnika povezanih s ruskim ratom protiv Ukrajine, ciljajući na trgovca oružjem, njegovog sina i grupu kompanija širom Azije, Evrope i Bliskog istoka jer pokušavaju pomoći Moskvi da nabavi više oružja za svoju gotovo godinu dana borbu .
Američko ministarstvo finansija objavilo je sankcije protiv ruskog trgovca oružjem Igora Zimenkova, njegovog sina Jonatana i kompanija povezanih sa "mrežom Zimenkov" u Singapuru, Kipru, Bugarskoj i Izraelu, između ostalih zemalja.
"Očajnički pokušaji Rusije da iskoristi posrednike za zaobilaženje američkih sankcija pokazuju da su sankcije učinile mnogo težim i skupljim za ruski vojno-industrijski kompleks da opskrbi Putinovu ratnu mašinu", rekao je zamjenik ministra finansija Wally Adeyemo.
Trezor je imenovao 22 osobe i organizacije za koje je rečeno da su povezane s mrežom za izbjegavanje sankcija koja podržava ruski vojno-industrijski kompleks. Tokom prošle godine, Ministarstvo finansija je saopštilo da je sankcionisalo više od 100 ljudi i subjekata koji su učestvovali u aktivnostima zaobilaženja međunarodnih sankcija i izvozne kontrole uvedene Rusiji.
Crna lista blokira sve američke račune koje posjeduju i zabranjuje im poslovanje u Sjedinjenim Državama i s Amerikancima.
"Ciljanje posrednika jedan je od mnogih koraka koje su Ministarstvo finansija i naša koalicija partnera poduzeli, i nastavljaju da preduzimaju, da pooštre provođenje sankcija protiv ruskog odbrambenog sektora, njegovih dobrotvora i njegovih pristalica", rekao je Adeyemo.
Više oružja znači više napetosti, kaže Rusija.
U međuvremenu, Rusija je u srijedu rekla da isporuke oružja dugog dometa Ukrajini neće odvratiti ruske snage, već će povećati tenzije i eskalirati sukob.
Komentari glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova došli su usred izvještaja da Sjedinjene Države pripremaju novu rundu pomoći koja će uključivati rakete većeg dometa kako bi pomogla ukrajinskim snagama u borbi protiv ruske invazije.
Reuters je izvijestio da je, prema riječima dvojice američkih zvaničnika upućenih u ovo pitanje, oružje pod nazivom bomba malog prečnika lansirana na zemlju s dometom od 150 kilometara dio paketa koji će biti objavljen ove sedmice.
Takođe se očekivalo da će biti uključeno i protivtenkovsko oružje Javelin, protiv-dronovi i protiv-artiljerijski sistemi, oklopna vozila, komunikaciona oprema i dovoljno medicinske opreme da podrže tri terenske bolnice.
Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvitovao je u srijedu da svaka faza rata zahtijeva određeno oružje. Rekao je da već postoji koalicija partnera koji pomažu Ukrajini u nabavci i obuci za korištenje tenkova, te da se "razgovara o raketama većeg dometa i snabdijevanju jurišnim avionima".
Ukrajinski ministar odbrane Oleskij Reznikov rekao je u srijedu, dan nakon sastanka s francuskim zvaničnicima, da je zahvalan Francuskoj što je obezbijedila haubice, rakete protivvazdušne odbrane i oklopna vozila, kao i gorivo, opremu i obuku za ukrajinske vojnike.
Ukrajina je prošle sedmice dobila poticaj kada su Sjedinjene Države i Njemačka obećale poslati tenkove u Ukrajinu, nakon što je Njemačka sedmicama oklijevala oko slanja svojih naprednih tenkova Leopard 2.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba procijenio je u utorak da je desetak zemalja sada obećalo više od 100 tenkova, što je opisao kao "prvi talas doprinosa".
Ukrajinski zvaničnici pozvali su svoje zapadne saveznike da pošalju borbene avione kako bi bolje odgovorili na ruski napad, ali do sada su ti pozivi naišli na oprez.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od agencija AP, Reutersa i AFP.
BiH: Pad zdravih stranih investicija
Politička i pravna nesigurnost su osnovne barijere za strane investicije u BiH ali pojedini investitori se odlučuju da ulažu u BiH. Prema mišljenju analitičara,njihov osnovni motiv je brza i dodatna zarada koja se, nerijetko, ostvaruje netransparentno uz podršku pojedinih lokalnih političara.
FBI pretražio još jednu Bidenovu kuću, nisu pronađena povjerljiva dokumenta
Bidenov advokat Bob Bauer naveo je u saopštenju da FBI agenti, tokom tri i po sata pretresa, nisu pronašli dokumenta sa povjerljivim oznakama, ali da su uzeti određeni materijali i bilješke.
"U skladu sa procesom u Vilmingtonu, DOJ (Sekretarijat za pravosuđe) je uzeo na dodatno razmatranje neke materijale i rukom ispisane bilješke koji su povezani sa periodom kada je bio potpredsjednik", dodao je Bauer.
Prošlog mjeseca je pretražena Bidenova kuća u Vilmingtonu, u Delaveru, a agenti su tokom 13-satne pretrage pronašli dodatna dokumenta sa povjerljivim oznakama i uzeli neke od njegovih rukom ispisanih bilješki.
Biden je dobrovoljno pristao da Sekretarijat za pravosuđe pretraži njegove kuće dok istražitelji pokušavaju da utvrde kako su povjerljiva dokumenta iz vremena kada je bio potpredsjednik i senator završila u njegovom domu i kancelariji. Bidenovi advokati su početkom novembra pronašli dokumenta sa oznakom povjerljivo u njegovoj bivšoj kancelariji u Pen Biden centru, think tanku u Vašingtonu.
Predsjednikovi advokati pronašli su dokumenta i u kući u Vilmingtonu, a pretragu su inicirali nakoj što su povjerljivi papiri pronađeni u Pen Biden centru. Bivšu Bidenovu kancelariju pretražili su i agenti FBI-a, prenijela je agencija AP pozivajući se na neimenovani izvor.
“U okviru standardnih procedura Sekretarijata za pravosuđe, a u interesu operativne bezbjednosti i integriteta, traženo je da se ovaj posao obavi bez obavještavanja javnosti unaprijed i mi smo pristali da sarađujemo. Današnja pretraga je dalji korak u sveobuhvatnom i pravovremenom procesu sekretarijata koji ćemo nastaviti da u potpunosti poštujemo i omogućavamo", naveo je u saopštenju Bidenov advokat Bob Bauer.
Portparolka FBI-a je za komentare pretrage AP uputila na Sekretarijat za pravosuđe. Još nije poznato da li su pronađena dodatna povjerljiva dokumenta.
Istragu o Bidenovim dokumentima vodi specijalni tužilac Robert Hur, bivši glavni federalni tužilac u Baltimoru. Hur je počeo sa radom ove nedelje. Biden je kuću u Rihobot Biču, priobalnom mjestu u Delaveru, kupio u junu 2017. godine nakon što je napustio položaj potpredsjednika.
Sekretarijat za pravosuđe imenovao je specijalnog tužioca i za istragu o povjerljivim dokumentima pronađenim tokom pretrage kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi.
Povjerljivi spisi nedavno su pronađeni i u kući bivšeg potpredsjednika SAD Majka Pensa u Indijani.
Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanak sa senatskim odborom za vanjske poslove
Prvi put nakon 2005. godine, svi članovi Predsjedništva BiH u istom trenutku nalaze se u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Povod je poziv na tradicionalni molitveni doručak koji organizira Kongres SAD, a to je i prilika da se o problemima u BiH govori sa visokim američkim zvaničnicima.
Sastanak sa članovima senatskog Odbora za vanjske poslove trajao je duže nego što je bilo predviđeno. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva smatra da je to pokazatelj interesa, a ne neslaganja.
"Ne bih rekla da je bilo dosta neslaganja", rekla je Cvijanović u izjavi za Glas Amerike, "činjenica da je sastanak trajao duže nego što je planirano pokazuje obostrani interes da razgovaramo i pojasnimo jedni drugima neke stvari".
Američka senatorka Jeanne Shaheen, demokrata iz New Hampshirea zadovoljna je činjenicom da su poslije puno godina sva tri člana Predsjedništva BiH u SAD. Smatra da takvu situaciju sada treba "dalje nadograđivati"
"Postoji dosta pitanja o kojima se treba razgovarati. Mi smo spremni i dalje pomagati BiH u njenoj kandidaturi za EU, potencijalnoj kandidaturi za NATO, te u izazovima koji Zapadni Balkan ima sa energijom, posebice ruskom energijom i ruskim uticajem."
KORUPCIJA
Upravo na dan ovog sastanka Transparency International objavio je Index percepcije korupcije za prošlu godinu, prema kojem je stanje u Bosni i Hercegovini bolje samo od stanja u zaraćenim Ukrajini i Rusiji, kada je u pitanju korupcija u Evropi.
Imenovanje krivca za takvu situaciju je jedna od rijetkih tačaka slaganja svih članova Predsjedništva BiH. Pravosuđe, kažu svo troje, treba reformu.
"Nisam pročitao izvještaj, ali vjerujem da je apsolutno tačan. To nije nešto što ne vidimo svakodnevno u životu u Bosni i Hercegovini, od najmanjih do najvećih stvari", rekao je član Predsjedništva Željko Komšić.
"To pitanje treba postaviti institucijama koje su zadužene za borbu protiv korupcije. Zašto ne rade svoj posao? Zašto se pravosuđe koristi za političko zataškavanje korupcije? Ili čak, za političke obračune, preferirajući jednu korupciju a zanemarujući drugu?... Ja nisam sudija niti tužilac, da jesam znao bih šta raditi. Ali pitanje je zašto sudije i tužioci to ne rade."
Sličnih stavova je i član Predsjedništva Denis Bećirović, koji smatra da je vladajuća elita stvorila sistem u kojem "caruju kriminal i korupcija".
"Kriminal i korupcija su često povezani sa nacionalizmom. Nacionalizam je često pokriće za kriminal i korupciju. To treba javno reći. Pozvati tužioce i sudije da se bave svojim poslom. Primaju plate ali ne rade, na žalost, efikasno."
Pitanje o izvještaju o korupciji Cvijanović je nazvala "frazeološkim". Kaže da "izvještaj nije pročitala i da ne brani nikoga ali da ima svoj stav o tome". Izjavila je da BiH "ima dobro zakonodavstvo i institucije", a odmah nakon toga da "pravosuđe treba temeljitu reformu da bi moglo da se "hvata u koštac sa određenim problemima".
EURO-ATLANSKE INTEGRACIJE
Dok među članovima Predsjedništva BiH postoji verbalno slaganje o potrebi priključenja Evropskoj Uniji, priključenje NATO savezu, očekivano, bilo je tačka neslaganja. Mišljenja su podijeljena po enitetskoj liniji.
"Ja sam izrazila tu svoj stav", rekla je Cvijanović. "Svi želimo da imamo dobru saradnju sa NATO savezom, tu nema dileme, ali kada je u pitanju članstvo iz poznatih razloga i stavova Republike Srpske nemamo svi isto opredjeljenje da se treba doći do članstva."
Bećirović oponira mišljenju Cvijanović tvrdeći da je NATO put Bosne i Hercegovine već davno dogovoren u strateškim dokumentima zemlje te da će BiH, "kao pravna država" nastaviti da slijedi te dokumente.
"Ko želi da ospori put BiH u NATO taj mora doći u Parlament BiH, predložiti izmjene Zakona o odbrani, pa ako to bude usvojeno onda možemo promijeniti politiku prema NATO-u. "
VIZE ZA RUSE
Jedna od tema sastanka bio je i zahtjev EU koja od BiH traži, da se kao zemlja kandidatkinja prilagodi evropskim imigracionim politikama prema građanima Ruske Federacije, koje predviđaju uvođenje viza.
Senatori ocjenjuju razumljivim mišljenje bh. sagovornika da "trebaju neko vrijeme da razgovaraju o tome kako se taj zahtjev EU može ispuniti."
"U pitanju je imigraciona politika, o čemu i mi ovdje u SAD često imamo suprostavljena mišljenja i razumljivo je da za takva pitanja treba vremena.", rekao je Thom Tillis, jedan od republikanskih senatora koji je prisustvovao sastanku.
Bećirović: Euro-atlanske integracije bi zaustavile korupciju
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović za Glas Amerike govori o odlasku mladih, pristupanju NATO savezu i korupciji. Bećirović, zajedno sa dvoje drugih kolega iz Predsjedništva boravi u posjeti SAD.
Cvijanović: Amerikanci nas nisu tjerali ni na šta
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović za Glas Amerike govori o sastanku sa američkim senatorima. Cvijanović se nalazi pod sankcijama britanske vlade, a njen šef i mentor Milorad Doik pod sankcijama američke vlade.
SAD: Paket pomoći Ukrajini sa oružjem većeg dometa
Sjedinjene Države spremaju vojnu pomoć u vrijednosti od više od dvije milijarde dolara za Ukrajinu za koju se očekuje da će po prvi put uključiti rakete većeg dometa, kao i drugu municiju i oružje, izjavila su za Reuters u utorak dva američka zvaničnika.
Očekuje se da će pomoć biti objavljena već ove sedmice, rekli su zvaničnici. Takođe se očekuje da će uključiti opremu za podršku sistemima protivvazdušne odbrane Patriot, precizno navođenu municiju i protivtenkovsko oružje Javelin, dodali su.
Jedan od zvaničnika je rekao da će dio paketa, za koji se očekuje da će iznositi 1,725 milijardi dolara, doći iz fonda poznatog kao Inicijativa za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI), koji omogućava administraciji predsjednika Joea Bidena da nabavi oružje iz industrije, a ne iz američkih zaliha oružja .
Sredstva USAI-ja bi išla za kupovinu novog oružja, bombe malog prečnika (GLSDB) koje proizvodi Boeing Co, koja ima domet od 150 km. Sjedinjene Države su odbile zahtjeve Ukrajine za projektil ATACMS dometa 297 km.
Veći domet GLSDB bombe mogao bi omogućiti Ukrajini da pogodi mete koje su bile van domašaja i pomoći joj da nastavi svoje kontranapade ometajući Rusiju dalje iza njenih linija.
Reuters je prvi put izvijestio o Boeingovom prijedlogu da GLSDB planira za Ukrajinu u novembru. U to vrijeme se očekivalo da bi GLSDB mogao biti u Ukrajini do proljeća.
GLSDB zajednički izrađuju SAAB AB i Boeing. Kombinira GBU-39 bombu malog prečnika (SDB) sa raketnim motorom M26, a oboje su uobičajeni u američkim zalihama.
GLSDB je vođen GPS-om, može pobijediti neka elektronske ometanja, upotrebljiv je u svim vremenskim uvjetima i može se koristiti protiv oklopnih vozila, prema SAAB-ovoj web stranici. GBU-39 – koji bi funkcionisao kao bojeva glava GLSDB – ima mala, sklopiva krila koja mu omogućavaju da klizi više od 100 km ako se ispusti iz aviona i pogodi mete prečnika od 1 metar.
Sredstva USAI-a bi se također koristila za plaćanje više komponenti protivzračne odbrane HAWK, sistema protiv dronova, radara protiv artiljerije i zračnog nadzora, opreme za komunikaciju, PUMA dronova i rezervnih dijelova za glavne sisteme poput Patriot i Bradley, rekao je jedan od zvaničnika .
Postoji i značajna količina medicinske opreme - dovoljna za opremanje tri terenske bolnice koju je donirao drugi saveznik, dodao je zvaničnik.
Bijela kuća je odbila da komentariše. Sadržaj i veličina paketa pomoći mogu se mijenjati dok ih ne potpiše predsjednik.
Rusija je u srijedu saopštila da isporuke oružja dugog dometa Ukrajini neće odvratiti ruske snage, već će povećati tenzije i eskalirati sukob.
Osim sredstava USAI-ja, više od 400 miliona dolara pomoći će doći iz fondova predsjedničke uprave za povlačenje sredstava, što omogućava predsjedniku da uzme trenutne američke dionice u hitnim slučajevima.
Očekivalo se da će ta pomoć uključivati vozila otporna na mine (MRAP), navođene višestruke raketne sisteme (GMLRS) i municiju.
SAD su poslale oko 27,2 milijarde dolara sigurnosne pomoći Ukrajini od ruske invazije u februaru 2022.
Human Rights Watch: Ukrajinske snage su možda koristile zabranjene mine
Istraživači ljudskih prava kažu da su dokumentirali "brojne slučajeve" u kojima su ukrajinske snage ispalile zabranjene protupješadijske mine na ruske vojne položaje u žestokoj bici za istočni grad Izium prošle godine.
Izvještaj, koji je u utorak objavio Human Rights Watch i koji uključuje višestruke, detaljne izvještaje istraživača, postavlja pitanja o kredibilitetu i namjerama Kijeva dok saveznici iz NATO-a ulažu u Ukrajinu pomoć i oružje vrijednu milijarde dolara dok se ruska invazija približava jednogodišnjoj granici .
„Možda će dobiti neka vrlo teška pitanja od ljudi koji su im dobavljali druge vrste oružja o njihovoj sposobnosti da ga koriste na način koji je u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom,“ Steve Goose, direktor odjela za oružje u Human Rights Watchu , rekao je Glasu Amerike prije objavljivanja izvještaja. Taj ured za zaštitu prava promoviše humanitarno razoružanje. Grupa za ljudska prava poziva na istragu u Ukrajini.
U periodu između aprila i septembra, rekli su stanovnici istraživačima, rakete lansirane sa teritorije pod kontrolom Ukrajine raspršile su hiljade PFM-1 "mina leptira" iz sovjetske ere iznad ruskih vojnih objekata u Iziumu, u koje su ruske snage ušle u aprilu. Ukrajinska kontraofanziva počela je u septembru, a njihovu brzu pobjedu nad strateški važnim željezničkim čvorištem neki vojni analitičari vidjeli su kao prekretnicu u sukobu.
Istraživači u gradu u ukrajinskoj regiji Donbas razgovarali su sa zdravstvenim radnicima i izbrojali 11 smrtnih slučajeva od mina i 50 ranjenih civila. Polovina tih slučajeva uključivala je amputaciju stopala ili potkoljenice - uobičajenu ozljedu uzrokovanu protupješadijskim minama. Najmanje petoro ranjenih bila su djeca.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je prethodno optužilo Ukrajinu da koristi sovjetske mine, koje su zabranjene 1997. prema Ugovoru o zabrani mina, također poznatim kao Ottawa ugovor, potpisanom u glavnom gradu Kanade. Ukrajina je takođe optužila Rusiju da koristi zabranjenu municiju. U brojnim prilikama, Human Rights Watch je optužio Rusiju da koristi druge vrste protupješadijskih mina u Ukrajini i da je počinila niz zvjerstava, uključujući otmicu i mučenje, tokom okupacije Iziuma.
Iz Međunarodne kampanje za zabranu nagaznih mina rekli su za Glas Amerike da su sljedeći koraci jasni, kao i implikacije.
"Države potpisnice sporazuma (zabrane mina) trebale bi pozvati ukrajinske vlasti da odmah sprovedu istragu kako bi utvrdile ko je namjerno koristio ili naredio upotrebu ovog oružja jer bi mogle biti krivično odgovorne", rekli su predstavnici globalne grupe za zastupanje Glasu Amerike u pisanoj formi. izjava u ime grupe. “Nagazne mine su neselektivno oružje koje ne može napraviti razliku između civila i vojske, njihova upotreba može predstavljati ratni zločin.”
Ukrajina je naslijedila više od 6 miliona ovih sredstava nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Ukrajina je 2021. prijavila Ujedinjenim nacijama da ima 3,3 miliona mina i dalje na zalihama, koje čekaju uništenje.
Jarkozeleno plastično oružje ima dva "krila" koja se protežu preko 11,9 centimetara - ili otprilike kao širina dječjih šaka. U prosjeku su teški 75 grama - isto kao jabuka, banana ili kruška srednje veličine. Po projektu, mine se ne mogu deaktivirati; moraju biti detonirani ili uništeni.
Ti privlačni atributi, rekao je Goose za Glas Amerike, prikrivaju njihovu opasnu prirodu.
„One [mine] ne mogu napraviti razliku između vojnika i civila“, rekao je on. “One nastavljaju ubijati i ranjavati ljude dugo nakon završetka ratova. Zahtijevaju ogroman trud da ih se riješimo, razminiramo i pomognemo žrtvama. To su odvratno oružje koje samo nanosi štetu, a te žrtve su gotovo uvijek civili, a ne vojno osoblje.”
Glas Amerike je pitao Bijelu kuću i ukrajinsko Predsjedništvo i Ministarstvo odbrane o tim tvrdnjama. Konkretno, Bijela kuća je upitana da li će ove tvrdnje utjecati na milijarde dolara vrijednog oružja koje teče u Ukrajinu i povjerenje između dvije nacije.
Nakon što ga je Human Rights Watch obavijestio u novembru, zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Oleksandr Polishchuk nije direktno odgovorio na pitanja o tome da li su njegove snage koristile zabranjene mine, ali je napisao grupi za ljudska prava: „Ukrajina je pouzdan član međunarodne zajednice i u potpunosti se obavezuje na sve međunarodne obaveze u sferi upotrebe mina. To uključuje nekorištenje protupješadijskih mina u ratu.”
SAD su ranije vodile razgovor o odgovornoj upotrebi oružja u Ukrajini. U ranim mjesecima sukoba, Washington je obavezao Kijev na zahtjev za neotkrivenim brojem Claymore municije, a to su plastične protupješadijske mine američkih dizajna. Kada je opremljeno tripwire sistemom za aktivaciju, oružje iz Vijetnamskog rata može se aktivirati žrtvama, što predstavlja kršenje Ottawa sporazuma.
„Način na koji su napravljeni je da ih [Claymore municija] mora ručno aktivirati od strane operatera, tako da ne podliježu Ottawskoj konvenciji“, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u junu za Glas Amerike, pozivajući se na Ugovor o zabrani mina. .
Visoki zvaničnik administracije je takođe rekao za Glas Amerike u aprilu da se o tom pitanju posebno razgovaralo.
"Pitali smo Ukrajince, a oni su nas uvjeravali da će ostati pod komandom kako bismo se složili da to učinimo i kako bismo osigurali da je to u skladu sa Ottawskim sporazumom, kojeg se Ukrajina pridržavala", rekao je zvaničnik koji je pitao da se ne imenuje, kao što je uobičajeno kada se novinarima obavještava o pozadini.
"To su Ukrajinci koji brane svoju zemlju i svoju teritoriju", dodao je zvaničnik.
Ova zabrinutost dolazi u pozadini onoga što se čini kao obnovljeni ukrajinsku pritisaak, jer se čini da je rat spreman da uđe u drugu godinu. Ranije ovog mjeseca, SAD su se obavezale na zahtjev Ukrajine za oklopna vozila, pristale su da pošalju 31 tenk M1 Abrams.
Kijev sada traži borbene avione američke proizvodnje F-16.
Glas Amerike je u ponedjeljak pitao predsjednika Joea Bidena da li će SAD poslati avione.
"Ne", rekao je.
Iuliia Iarmolenko je doprinijela ovom izvještaju.
Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.
SAD: Pozivi na reformu policije
Pozivi na policijsku reformu su sve glasniji nakon što su snimljeni policajci iz Memphisa, kako tuku čovjeka koji je poslije podlegao ozljedama. Međutim, i dalje ne postoji kosezus medju americkim zakonodavcima kako da se spriječi daljnje nasilje. Izvještava Veronica Balderas Iglesias,
"Oni otpuštaju, a mi zapošljavamo" - Njemačkoj koriste nevolje Silicijske doline
Suočene sa zategnutim tržištem rada i manjkom radnika sa ključnim softverskim znanjem, neke njemačke kompanije gledaju na hiljade otpuštenih uposlenika u Silicijskoj dolini kao na priliku da se dokopaju vrhunske radne snage.
Američka Zapadna obala je oduvijek bila glavno odredište ambicioznih softverskih inžinjera koji su tražili najbolje plaćene i najelitnije poslove u svojoj profesiji, ali masovna otpuštanja su stvorila ogroman rezervoar inžinjera u potrazi za poslom, a Njemačka je željna zagrabiti u taj rezervoar.
"Oni otpuštaju, a mi zapošljavamo," kaže Rainer Zugehoer, iz kompanije Cariad, softverske firme koja pripada Volkswagenu. "Mi imamo nekoliko stotina otvorenih pozicija u SAD, u Evropi i u Kini."
Zastrašeni inflacijom i perspektivom recesije, vlasnik Googlea, Alphabet, Microsoft i vlasnik Facebooka, Meta, najavili su otpuštanje gotovo 40 hiljada uposlenika u sve tri kompanije ukupno.
Premda je i Njemačka na rubu recesije, a njene kompanije sporije rastu posljednjih godina, njezini biznisi još uvijek posluju koristeći faks mašine, te je potencijal za tehnološke skokove ogroman.
Stanovništvo Njemačke je među najstarijima svijetu, te zemlji nasušno treba radna snaga: prema procjenama, oko 137 hiljada IT poslova je nepopunjeno.
Vlada pojednostavljuje imigracijske propise i nudi perspektivu lako dostupnog državljanstva da bi privukla odgovarajuće visokoobrazovane imigrante.
"Srdačno vas pozivam da se preselite u Bavarsku," napisala je Judith Gerlach, ministrica za digitalizaciju najbogatije njemačke regije, na LinkedInu u postavci namijenjenoj nedavno otpuštenim uposlenicima Silicijske doline.
Sa eurom gotovo paritetnim s dolarom, malo evropskih kompanija može konkurirati stotinama hiljada dolara koje nude najuspješnije kalifornijske kompanije, ali jeftinija zdravstvena zaštita i niži troškovi života u usporedbi sa San Franciscom, bi mogli biti od pomoći.
"A jesam li spomenula Oktoberfest?" dodala je Gerlachova, dodajući slavni festival piva popisu jakih mjera zaštite za uposlenike koje bi mogle postati veoma privlačne novo-otpuštenim kompjuterašima.
No, neki su skeptični oko uspjeha: ne samo da Njemačka u privlačenju tih uposlenika konkurira i zemljama odakle su oni otišli u SAD, nego se bori i sa vlastitom ovisnošću o birokraciji. Kompanije se već žale da proces izdavanja radnih dozvola za njihove nove uposlenike traje mjesecima.
"Birokracija u Njemačkoj je posvema zapanjujuća za većinu visokokvalificiranih radnika kada se sa njom suoče po prvi puta, posebno ako ne govore njemački," kaže Diana Stoleru iz berlinske firme Lendis.
Kabul: Lutkama u izlozima sakrivene glave
Pod talibanima, lutke u trgovinama ženskom odjećom širom Kabula su prizor koji nije lako zaboraviti: glave su im omotane u platno ili u crne vreće za smeće.
Omotane lutke su jedan od simbola talibanske puritanske vladavine Afganistanom. No, na izvjestan način, one su također mali znak otpora i kreativnosti kabulskih trgovaca odjećom.
Isprva, talibani su željeli da lutke budu obezglavljene.
Nedugo nakon što su preuzeli vlast, u augustu 2021, talibansko Ministarstvo grijeha i čednosti odredilo je - prema lokalnim medijima - da sve lutke trebaju biti uklonjene iz izloga trgovina ili im trebaju biti skinute glave. Naredba se temeljila na strogoj interpretaciji islamskog zakona koji zabranjuje kipove ili slike ljudskog oblika s obzirom da bi mogli biti štovani kao idoli, premda se dobro uklopila i sa kampanjom talibana da se žene ukloni iz javnosti.
Neki prodavači odjeće su se povinovali naredbi, drugi su se opirali.
Žalili su se da ne bi mogli izložiti odjeću na prikladan način ili da bi oštetili vrijedne lutke. Talibani su morali dopuniti naredbu i dozvoliti trgovcima da, umjesto obezglavljivanja, pokriju glave lutaka.
Trgovci su, sa svoje strane, potom morali uspostaviti ravnotežu između poslušnosti prema talibanima i privlačenja mušterija. Raznolikost načina na koje su to postigli može se vidjeti u Ulici Liceja Maryam, komercijalnoj ulici u kojoj kupuje pretežno srednja klasa, u sjevernom dijelu Kabula. Izlozi i unutrašnjost trgovina s obje strane ulice prepuni su lutaka odjevenih u večernje i dnevne haljine, koje pršte bojama i ukrasima - a i najraznovrsnijim pokrivalima glava.
U jednom dućanu, glave lutaka su omotane u dobro iskrojene vreće od istog materijala kao i haljine. Jedna ljubičasta haljina, ukrašena školjkama, ima odgovarajuću ljubičastu vreću na glavi. Druga, crvena haljina sa detaljnim zlatnim vezom, ima gotovo elegantnu masku od crvenog baršuna sa zlatnom krunom na glavi.
"Ne mogu pokriti lutkinu glavu plastikom ili nečim ružnim, jer bi to napravilo i moj izlog i trgovinu ružnima," kaže Bašir, vlasnik trgovine. Kao i drugi trgovci, govorio je za Associated Press pod uvjetom da ga se identificira samo imenom, ne i prezimenom, strahujući od osvete.
Trgovci moraju održati svoju robu privlačnom - ekonomija je propala otkako su talibani preuzeli vlast i presušilo međunarodno financiranje, što je gotovo čitavo stanovništvo bacilo u siromaštvo.
Bogato ukrašene haljine su uvijek bile popularne u Afganistanu za vjenčanja, koja su i inače, i prije talibana, bila segregirana po spolu, što je ženama pružalo šansu da odjenu svoju najfiniju odjeću u veoma konzervativnom društvu. Pod talibanima, vjenčanja su rijetke prilike za društvena okupljanja, no sa drastičnim padom prihoda, ona više nisu tako raskošna kao ranije.
Bašir kaže da je njegova prodaja upola manja nego što je bila. "Kupiti vjenčanu ili večernju ili tradicionalnu haljinu više nije za ljude prioritet," kaže. "Ljudi sada misle kako kupiti hranu i preživjeti."
Jedan drugi trgovac, Hakim, oko glava svojih lutaka omotao je aluminijsku foliju. Čini mu se da to dodaje izvjesnu eleganciju njegovoj robi.
"To je način da se stvori dobra prilika od prijetnje i zabrane: moje lutke su sada još privlačnije nego ranije," kaže Hakim.
No, nisu svi tako predani detaljima. U jednom dućanu, lutke u haljinama bez rukava imaju crne vreće za smeće preko glava. Vlasnik kaže da ne može priuštiti išta bolje.
Jedan trgovac, Aziz, kaže da agenti Ministarstva grijeha i čednosti redovno obilaze dućane da bi osigurali da su lutke ili obezglavljene ili pokrivenih glava. Odmahuje na obrazloženje talibana: "Svi znaju da lutke nisu idol i nitko ih neće obožavati. U svim muslimanskim zemljama se koriste lutke za izlaganje odjeće."
U izlozima se može vidjeti i mali broj broj muških lutaka, također omotanih glava, što sugerira da vlasti primijenjuju pravilo na isti način na oba spola lutaka.
Talibani su isprva govorili da neće uvesti ista stroga pravila na društvo kao za svoje prve vladavine kasnih devedesetih. No, s vremenom su uvodili sve više zabrana, posebno za žene. Zabranili su ženama i djejčicama školovanje nakon šestog razreda, zabranili im većinu poslova i uveli obavezno pokrivanje lica izvan vlastitog doma.
Jedna žena, koja zagleda u izloge dućana u Ulici Liceja Maryam, gledajući lutke omotanih glava kaže: "Kad ih gledam, čini mi se da su i te lutke zarobljene i da zrače strahom. Vidim sebe iza tih izloga, afganistansku ženu koja je lišena svih svojih prava."