Bio je to četvrti leteći objekt koji je američki projektil oborio iznad Sjeverne Amerike u nešto više od sedam dana.

General američkih zračnih snaga Glen VanHerck, koji je zadužen za čuvanje zračnog prostora SAD-a, rekao je novinarima da vojska nije uspjela identificirati koja su tri posljednja objekta, ili odakle dolaze.

Po nalogu predsjednika Joea Bidena, američki lovac F-16 oborio je objekt u 14:42. po lokalnom vremenu iznad jezera Huron na granici SAD-a i Kanade, rekao je u službenom priopćenju glasnogovornik Pentagona, brigadni general Patrick Ryder.

Iako nije predstavljao vojnu prijetnju, objekt je potencijalno mogao ometati domaći zračni promet jer je putovao na visini od 20.000 stopa (6.100 m), a možda je imao i mogućnosti nadzora, rekao je Ryder.

Činilo se da je objekat osmougaone strukture, sa strunama koje vise, ali bez vidljivog tereta, rekao je američki zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

Vjeruje se da je objekt isti kao onaj nedavno otkriven iznad Montane u blizini osjetljivih vojnih lokacija, što je dovelo do zatvaranja američkog zračnog prostora, saopćio je Pentagon. Vojska će pokušati da povrati objekat srušen iznad jezera Huron kako bi saznala više o tome, rekao je VanHerck novinarima.

Rekao je da je vjerovatno pao u kanadske vode.

Incident je pokrenuo pitanja o gomili neobičnih objekata koji su se posljednjih sedmica pojavili iznad sjevernoameričkog neba i podigao tenzije s Kinom.

"Potrebne su nam činjenice o tome odakle potiču, koja je njihova svrha i zašto se njihova učestalost povećava", rekla je američka predstavnica Debbie Dingell, jedna od nekoliko poslanika u Mičigenu koji su aplaudirali vojsci zbog obaranja objekta.

Američki zvaničnici identificirali su prvi objekt kao kineski balon za nadzor i oborili ga kod obale Južne Karoline 4. februara. U petak je drugi objekt oboren iznad morskog leda u blizini Deadhorsea na Aljasci. I treći objekat uništen je u subotu iznad kanadskog Jukona, a istražitelji i dalje tragaju za olupinom.

"Sigurnost građana je naš glavni prioritet i zato sam donio odluku da se taj neidentifikovani objekat obore", rekao je premijer Justin Trudeau novinarima u nedjelju.

Sjeverna Amerika je bila na oprezu od zračnih upada nakon pojave bijelog, kineskog zračnog broda iznad američkog neba ranije ovog mjeseca.

Taj balon visok 60 metara - za koji su Amerikanci optužili Peking da špijunira Sjedinjene Države - izazvao je međunarodni incident, zbog čega je državni sekretar Antony Blinken otkazao planirani put u Kinu samo nekoliko sati prije nego što je trebalo da ode.

Zvaničnici Pentagona rekli su da od tada pažljivije proučavaju radar.

Čini se da su zbog straha od nadzora američki zvaničnici u stanju pripravnosti.

Dva puta u 24 sata, američki zvaničnici su zatvorili vazdušni prostor - samo da bi ga ponovo brzo otvorili.

U nedjelju je Federalna uprava za avijaciju nakratko zatvorila prostor iznad jezera Michigan. U subotu je američka vojska podigla borbene avione u Montani kako bi istražila tamošnju radarsku anomaliju.

Kina poriče da je prvi balon korišten za nadzor i kaže da je to bio civilni istraživački brod. Ona je osudila Sjedinjene Države jer su ga prošle subote oborile kraj obale Južne Karoline.

Lider većine u američkom Senatu Chuck Schumer rekao je američkoj televiziji ABC da američki zvaničnici misle da su dva od najnovijih predmeta bila manji baloni od originalnog.

Bijela kuća je samo saopćila da nedavno oboreni objekti "nisu ni približno ličili" na kineski balon, ponavljajući Šumerov opis njih kao "mnogo manje".

"Nećemo ih definitivno okarakterizirati dok ne budemo uspjeli da nađemo ostatke, na čemu radimo", rekao je glasnogovornik.

Kanadski kolege koji pokušavaju da sastave ono što je oboreno iznad Jukona imaju svoje izazove. Teritorija je slabo naseljena regija na krajnjem sjeverozapadu Kanade, koja se graniči sa Aljaskom. Zimi može biti surovo hladno, ali temperature su neobično blage za ovo doba godine, što bi moglo olakšati potragu.

Republikanski zakonodavac Mike Turner, koji radi u Komitetu za oružane snage Predstavničkog doma američkog Kongresa, sugerirao je da bi Bijela kuća možda previše kompenzirala za ono što je opisao kao prethodno slabo praćenje američkog zračnog prostora.

Republikanci su kritikovali Bidenovu administraciju zbog njenog rukovanja upadom osumnjičenog kineskog špijunskog balona, rekavši da je trebalo da bude oboren mnogo ranije.

Za Gruzijski servis Glas Amerike je govorio o istragama i procesuiranju ratnih zločina – ne samo onih koje su počinili Rusi, već i Ukrajinci – te objašnjavao mogućnosti za osnivanje međunarodnih sudova koji bi zločine kažnjavali.

Glas Amerike: Šta se trenutno dešava sa istragama ratnih zločina u Ukrajini? Ko vodi istrage, ko prikuplja dokaze i kako u cjelini funkcioniše taj proces?

Williamson: "Svaki pogled na to mora početi iz perspektive o tome koliko je veliki obim svega toga. U ovom trenutku, kancelarija glavnog tužitelja je identifikovala približno 66.000 zločina koje potencijalno istražuje. To su zločini koji su prijavljeni. Svakako da postoje i određena dupliciranja, ima nekih pogrešnih izvještaja, pa će se brojke smanjiti, ali to je i dalje ogroman broj slučajeva kojima se treba pozabaviti. Primarna odgovornost za istragu i konačno procesuiranje ovih zločina leži na kancelariji glavnog tužitelja u Ukrajini i njihovim agencijama za sprovođenje zakona: državnoj bezbjednosti, državnoj istražnoj kancelariji i nacionalnoj policiji. Oni su ti koji su odgovorni za istraživanje ovih slučajeva, prikupljanje dokaza i materijala koji će dovesti do optužnica. Ono što mi u međunarodnoj zajednici činimo je da ih podržavamo u tom naporu. Pružamo savjete i pomoć, pokušavajući obezbijediti stručnost ljudi koji su to radili u drugim situacijama, bilo na međunarodnim sudovima ili u domaćim jurisdikcijama."

Glas Amerike: Dobro je što ste spomenuli međunarodnu zajednicu i međunarodni aspekt, pošto ste vi jedan od vodećih eksperata, te ste imali važnu ulogu u nekim od ranijih istraga ratnih zločina. Svijetu je trebalo mnogo vremena da dođe do koncepta Međunarodnog krivičnog tribunala – koja je uloga tog tribunala u Ukrajini u ovom trenutku?

Williamson: "Međunarodni krivični tribunal je aktivno uključen u istrage ratnih zločina u Ukrajini i ima nadležnost za to. Ukrajina ih je pozvala i zapravo su bili uključeni u istrage proizašle iz invazije i okupacije teritorija u Donjecku i Lugansku 2014. godine, te na Krimu. Dakle, oni su već tamo radili kada je Rusija pokrenula ovu invaziju u februaru 2022. Od tada su proširili svoju istragu, imaju timove na terenu i mi vrlo blisko sarađujemo s njima. Takođe, ukrajinska vlada ima veoma dobar odnos sa Tribunalom i mislim da postoji prilično jasna ideja o podjeli odgovornosti između Tribunala i nacionalnih vlasti. Mislim da je ovdje važno napomenuti da, iako je Tribunal angažovan, postoje ograničenja u tome koliko on može uraditi. Trenutno imaju globalnu nadležnost. Oni se bave sa 16 drugih situacija širom svijeta. I tradicionalno, nikada nisu procesuirali više od pet ili šest ljudi iz bilo koje situacije. Dakle, čak i ako bi udvostručili taj broj u Ukrajini, još uvijek govorimo o malom broju, možda o 10, 12, ili 15 ljudi. Dakle, svi ostali će se morati rješavati u nacionalnom sistemu. Dakle, 99 odsto ili više ovih slučajeva koji uključuju stotine, potencijalno hiljade počinilaca, će biti odgovornost ukrajinskih vlasti."

Glas Amerike: Imamo primjer iz Sirije, gdje je procesuiranje potencijalnih ruskih ratnih zločina praktično propalo u UN-u jer su Kina i Rusija stavile veto za uspostavljanje bilo kakvog mehanizma koji bi istraživao zločine. U kojoj mjeri je Tribunal danas ograničen?

Williamson: "U Ukrajini imamo jedinstvenu situaciju. Uključen sam u te poslove gotovo 30 godina i čest scenario je, kako ste i naveli, primjerice u Siriji i Mijanmaru, bio da nema ni domaće ni međunarodne odgovornosti za zločine. Domaće nema jer su u takvim konfliktima vlade umiješane u zločine, pa se protive takvim naporima, a međunarodna nastojanja su blokirana zbog veta Kine ili Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a. Ono što je jedinstveno u Ukrajini je da imate vrlo snažne domaće kapacitete za istraživanje i procesuiranje zločina. Ovo je demokratski izabrana vlada koju smo svi mi na Zapadu podržavali, imaju sposobnosti, imaju zakonski mandat i nadležnost za istraživanje i procesuiranje zločina. Ali imate i međunarodnu mogućnost preko Tribunala. Ukrajina je potpisala sporazum, izražavajući namjeru da postane članica Tribunala, ali ga parlament nikada nije ratifikovao. Međutim, ono što su učinili umjesto ratifikacije je da su pozvali Tribunal da izvrši nadležnost, u kontekstu ruske invazije 2014. godine. Tribunal prema svom statutu ima zakonsko ovlašenje da istražuje zločine koji se dogode na teritoriji Ukrajine, a zatim su ovlašteni da nastave sa bilo kojim krivičnim progonom koji proizađe iz tih istraga."

Glas Amerike: Ukrajinci takođe traže poseban tribunal za zločine u Ukrajini. Šta mislite o tome i da li su za to potrebni međunarodni konsenzus i uključenost UN-a? Kako taj proces funkcioniše?

Williamson: "Vratiću se na tribunale za Jugoslaviju i Ruandu, koji su bili prvi takvi napori u međunarodnoj pravdi u 50 godina nakon suđenja na kraju Drugog svjetskog rata u Nimbergu i Tokiju. Tribunale za Jugoslaviju i Ruandu je osnovao Savjet bezbjednosti UN-a, 1993. i 1994. godine. I od tada, svaki sličan tribunal je na neki način osnovan kroz procese u UN-u, poput specijalnih sudova za Sijera Leone i Liban. Jedini izuzetak je specijalni sud na Kosovu, koji je osnovan preko Evropske unije. Tako da smo vremenom svjedočili inovativnijim načinima za kreiranje međunarodnih mehanizama za odgovornost. To ne mora da se dogodi kroz UN, ali u takvim slučajevima, put za osnivanje tribunala postaje komplikovaniji. Mislim da je dobra ideja osnivanja posebnog međunarodnog tribunala za Ukrajinu i da postoje uvjerljivi pravni i politički argumenti za to. Ali izazov će biti u praktičnim procesima da se do toga dođe. Teško je uraditi nešto u UN-u, kada imate dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti, Kinu i Rusiju, koje se protive. Tako da čak i ako Generalna skupština usvoji rezoluciju o uspostavljanju suda, biće veliki izazov to implementirati preko UN-a.

"Moguće je da regionalne organizacije, poput EU i Savjeta Evrope imaju neku ulogu u tome. To može biti učinjeno kroz koaliciju zainteresovanih država. Ali u tom slučaju se postavlja pitanje da li imate dovoljno zemalja koje to podržavaju, da bi to imalo legitimitet. Međunarodna podrška tome mora biti značajna. U ovom trenutku, postoji ogromna međunarodna podrška za Ukrajinu i za odgovornost za zločine u tom konfliktu, ali pitanje je da li bi se to nastavilo i u smislu podrške, finansijske i političke, za uspostavljanje takvog suda.

"Ono što Ukrajina traži je međunarodni tribunal koji bi se konkretno mogao pozabaviti pitanjem zločina agresije, koja je originalno nastala po principima suđenja u Nirnbergu. To je bilo najjače obrazloženje za stvaranje specijalnog suda, jer riječ o zločinu kojim se ne može baviti Međunarodni krivični tribunal, niti se njime može baviti u okviru ukrajinskih zakona, osim u vrlo ograničenim okolnostima."

Glas Amerike: Koja bi bila kritična masa za uspostavu posebnog tribunala? Pola Generalne skupštine, ili nešto drugo?

Williamson: "Mislim da sve zavisi od toga kako bi se to uradilo. Da ide preko UN-a, to bi sigurno zahtijevalo barem većinu država članica UN-a. Ako to planirate učiniti kroz regionalnu organizaciju kao što je EU ili Savjet Evrope, riječ je o manjoj grupi država, uz možda još neke, koje bi to mogle podržati. Na primjer, specijalni sud za Kosovo koji je osnovan da se bavi ratnim zločinima na Kosovu 1999. osnovan je kroz EU, ali uz pet dodatnih država: SAD, Kanadu, Švajcarsku, Tursku i Norvešku, koje tradicionalno podržavaju mirovne misije EU. Dakle, možete početi s regionalnim organizacijama kao što je EU, a zatim možda graditi iz toga. Ali mislim da se želite pobrinuti da imate dovoljno vlada, dovoljno zemalja, koje to podržavaju ovo, kao i određenu raznolikost zemalja, kako bi sve to imalo legitimitet, da ne izgleda kao da je riječ o jednostranom procesu. I svakako, ako preduzimate bilo kakve međunarodne napore, mislim da je vrijedno napomenuti da se moraju posmatrati zločini s obje strane. Ako je bilo zločina koje su počinili Ukrajinci, oni bi za njih trebali odgovarati, kao što bi i Rusi trebali odgovarati.​"

Glas Amerike: Sigurno ste vidjeli izvještaj Hjuman Rajts Voča koji govori o ruskim zločinima i korištenju zabranjene municije, ali i o Ukrajini – ako Rusija čini zločine, to ne daje pravo Ukrajini da radi istu stvar. Kakva je vaša reakcija na to?

Williamson: "Da, apsolutno. Zakoni ratovanja su obavezujući za sve strane. Čak i ako Ukrajina brani svoju teritoriju od agresije, što ona i radi, oni se i dalje moraju pridržavati međunarodnih zakona rata. Ukrajnske vlasti sa kojima sam razgovarao su to uvijek naglašavale. Mislim da razumiju da se moraju pobrinuti da se Ukrajina pridržava tih zakona. U najmanju ruku, Ukrajina u ovom trenutku ima visoko moralnu premoć i ne mislim da zvaničnici žele da ona to izgubi. Znaju da se moraju pobrinuti da ako se zločini dogode na ukrajinskoj strani, oni koji ih počine moraju odgovarati za to. U Ukrajini sam bio otprilike sedam dana nakon što je rat počeo, na poziv njihove bivše glavne tužiteljke, dok su se pokušavali organizovati da neposredno reaguju na ruske zločine – i oni su sami na prvom sastanku pokrenuli pitanje odgovornosti ukrajinskih vojnika koji su počinili zločine, te priznali da je to njihova nadležnost. Mislim da su oni tome posvećeni. Ali to je politički teško. Teško je kada branite svoju zemlju, a imate zatvoren relativno mali broj ruskih počinilaca, da sudite Ukrajincima pod tim okolnostima. Ali opet, nisam zabrinut o njihovoj volji da istražuju i proceusiraju."

Glas Amerike: Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon "Pravde za žrtve ratnih zločina", koji proširuje obim onih koji mogu biti predmet procesuiranja zbog ratnih sločina. Kako taj zakon pomaže SAD u istraživanju zločina u Ukrajini, a šta to znači za Ukrajinu?

Williamson: "Taj zakon proširuje nadležnost za krivični progon pojedinaca koji su počinili ratne zločine, a nalaze se u SAD. Prethodno je nadležnost bila ograničena na slučajeve u kojima su američki državljani ili stalni stanovnici bili počinioci ili žrtve zločina. To znači da sada i oni koji nisu američki državljani ili nisu počinili zločine protiv Amerikanaca, mogu biti pozvani na odgovornost pred američkim sudovima ako borave na teritoriji SAD. Na primjer, ako je neko emigrirao u SAD iz Rusije, a bio je član ruskih snaga bezbjednosti i umiješan u ratne zločine, te se nastanio u SAD, pa za dvije ili tri godine bude otkriveno da je učestvovao u činjenju ratnih zločina, ta bi osoba mogla biti procesuirana u Americi. Dakle, riječ je o proširenju nadležnosti SAD za krivični progon takvih pojedinaca. Ali to je još uvijek prilično ograničenog opsega i zavisi od toga da li se osoba nalazi na američkom tlu. Mislim da će uticaj biti donekle ograničen, ali to je bila vrlo pozitivna stvar koju je Kongres učinio. Riješio je rupu u zakonu SAD i proširio nadležnost, a to će imati uticaj daleko izvan Ukrajine. Imamo puno ljudi koji dolaze u ovu zemlju iz zona sukoba širom svijeta. Neki od njih imaju krvave ruke i to će omogućiti da odgovaraju pred zakonom.​"

Glas Amerike: Koliko mislite da je realistično da će visoki zvaničnici Rusije, uključujući i predsjednika te zemlje, odgovarati za ratne zločine počinjene u Ukrajini?

Williamson: "Mislim da je kratkoročno vrlo malo vjerojatno da ćemo vidjeti Vladimira Putina, ministre ruske vlade, najviše generale ruske vojske, na optuženičkoj klupi i na sudu. Svi ti ljudi su u Rusiji, izvan dometa ukrajinskih zvaničnika i međunarodne zajednice. Dakle, osim ako se u Rusiji ne promijeni vlada koja bi bila više orjentisana na vladavinu prava, vrlo je malo vjerojatno da će bilo koja od ovih osoba ikada biti izručena radi suđenja. To ipak ne znači da je ovo uzaludan napor. Ako su pojedinci optuženi, te optužnice ostaju na snazi. Slučajevi kršenja međunarodnog humanitarnog prava ne zastarijevaju. Dakle, za 10 ili za 20 godina, ako neko od ovih ljudi bude putovao u vilu na jugu Francuske, i bude prolazio kroz aerodrom, mogao bi biti uhapšen. Takođe, Ukrajina ima zakonsku odredbu za suđenje u odsustvu, pa bi mnogi od tih ljudi mogli biti procesuirani. Dokazi bi se mogli prezentovati svijetu da ih vidi. A optužnice i potjernice ostaju na snazi dugo vremena. Pa čak i ako ne budu izvedeni pred sud, to će sigurno ograničiti njihov način života, neće im dozvoliti da se uključe na svjetsku pozornicu na način na koji su to možda ranije činili i uvijek bi morali brinuti o tome da li će biti uhapšeni. To bi ojačalo argumente za održavanje sankcija protiv njih i protiv vlade."

Glas Amerike: Zbog čega je važno voditi ove istrage i pozivati na odgovornost počinilaca?

Williamson: "Kada sam 1994. godine počeo raditi na sudu za Jugoslaviju, mislim da se vrlo malo ljudi nadalo da će Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju mnogo postići. Mislim da su ljudi uglavnom mislili da će, u najboljem slučaju, biti uhapšeno i procesuirano nekoliko logorskih čuvara nižeg nivoa, a zatim će sud nestati, bez da je uhvaćen neko od viših zvaničnika. Međutim, sud je na kraju uspio optužiti i procesuirati Slobodana Miloševića, prvog aktuelnog šefa države kojeg je međunarodni sud ikada optužio, zatim Radovana Karadžića, Ratka Mladića, vođe bosanskih Srba i druge. Od tada smo vidjeli ljude poput Saddama Husseina, Charlea Taylora, Omara al-Bashira, koji su izvedeni pred sud. Ono što se smatralo gotovo nemogućim nije postalo sasvim rutina, ali sada postoji očekivanje da će se pokrenuti neka vrsta procesa odgovornosti ako ljudi počine zločine velikih razmjera. Tako da mislim da će ova evolucija razmišljanja među ljudima širom svijeta u konačnici imati uticaj na postupke pojedinaca koji čine zločine. Još nismo do toga došli. Ovo je evolucijski proces. Kada pogledate koliko je napretka učinjeno u 28 godina otkako je Tribunal za bivšu Jugoslaviju počeo djelovati, postoji ogroman napredak. Stoga je važno da se ti ljudi drže odgovornim. Važno je da uspostavimo vladavinu prava kao standard prema kojem svijet i nacije upravljaju svojim aktivnostima i međusobnom interakcijom. Ruska agresija i invazija na Ukrajinu bila je najočiglednije nepoštovanje vladavine prava koje smo vidjeli u novijoj istoriji. Zato je važno da ljudi koji su bili uključeni u te odluke, koji su nadgledali činjenje zločina, a nisu uspjeli vladati svojim snagama, nisu kaznili one koji su počinili zločine, odgovaraju za to. I mislim da smo na dobrom putu da to učinimo. Ali, kako često kažemo našim ukrajinskim kolegama, ovo nije sprint, ovo je maraton. To je proces koji će trajati godinama. A ono što sada radimo je postavljanje temelja za to."

Kineski balon koji je letio iznad Sjedinjene Države bio je opremljen za prikupljanje obavještajnih signala i bio je dio velikog, vojno povezanog špijunskog programa koji je targetirao više od 40 zemalja, saopštila je u četvrtak administracija predsjednika Joea Bidena, opisujući opseg i mogućnosti velike letjelice koja je privukla pažnju zemlje prije nego što je oborena.

Slični baloni su nadlijetali pet kontinenata, saopštile su SAD.

Baloni se, pod direktivom kineske Narodne oslobodilačke vojske (PLA), koriste za špijuniranje i imaju visoko tehnološku opremu za prikupljanje osetljivih informacija o metama širom svijeta, saopštio je zvaničnik State Departmenta.

Washington je, kako je naveo neimenovani zvaničnik, uvjeren da je proizvođač kineskog špijunskog balona, kojeg je američka vojska oborila prošlog vikenda, direktno povezan sa kineskom vojskom. Iz Bijele kuće je u četvrtak saopšteno da će preduzeti akciju protiv kineskih entiteta povezanih sa špijunskim balonom.

SAD su saopštile da su - suprotno tvrdnjama Pekinga da je riječ o meteorološkom balonu - snimci američkih aviona pokazali da je balon "imao kapacitete za prikupljanje obavještajnih signala" sa više antena i drugom opremom za preuzimanje osjetljivih informacija, koju su napajali solarni paneli.

Iz Federalnog istražnog biroa (FBI) u četvrtak je saopšteno da su za sada iz okeana prikupljeni ograničeni fizički dokazi iz oborenog balona i da još nema dovoljno informacija da procijeni njegove kapacitete.

FBI, kako je novinarima saopštio neimenovani zvaničnik, još nema pristup većem dijelu opreme balona gdje se vjerovatno nalazi elektronika, te da je veliki dio dokaza i dalje ispod vode.

Sjedinjene Države saopštile su u srijedu da su u posljednjih nekoliko godina primjećeni kineski baloni za nadzor na najmanje pet kontinenata i da je Washington u kontaktu sa svojim saveznicima da bi razmjenjivao informacije o operacijama.

"Već smo razmijenili informacije sa desetinama zemalja širom svijeta, kako iz Washingtona tako i preko naših ambasada. I to činimo zato što Sjedinjene Države nisu bile jedina meta tog programa, koji je narušio suverenitet zemalja na pet kontinenata", izjavio je državni sekretar Antony Blinken tokom konferencije za novinare sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Washingtonu.

"Kina je odgovorna za to. I nije važno, na jednom nivou, koji pojedinci su možda ili možda nisu bili odgovorni", rekao je Blinken kada je upitan da li misli da je kineski predsjednik Xi Jinping upoznat sa operacijama špijunskih balona.

Generalni sekretar NATO-a naveo je da je let kineskog balona iznad Sjedinjenih Država potvrdio obrazac ponašanja Narodne Republike Kine.

Kina značajno razvija svoje vojne snage, "uključujući nuklearno oružje, bez bilo kakve transparentnosti", rekao je Stoltenberg. "To je pokušaj da se preuzme kontrola nad Južnim Kineskim morem i prijeti Tajvanu, pokušaj da se preuzme kontrola nad ključnom infrastrukturom, uključujući zemlje NATO-a, zatim je represija nad sopstvenim građanima i gaženje ljudskih prava i produbljivanje strateškog partnerstva sa Moskvom."

Zamjenica državnog sekretara SAD Wendy Sherman ocijenila je u četvrtak da je let kineskog špijunskog balona iznad Sjedinjenih Država još jedan znak napora Pekinga da promijeni međunarodni poredak.

Govoreći pred Odborom za spoljne odnose Senata, Sherman je istakla da će Sjedinjene Države nastaviti da sprječavaju Kinu da eksploatiše američku tehnologija da bi modernizovala svoju vojsku.

"Prošle nedjelje, američki narod je vidio najnoviji primjer te realnosti, nakon što je američka vlada otkrila, pažljivo pratila i srušila balon koji je ušao u naš teritorijalni vazdušni prostor, što je jasna povreda naše suverenosti i međunarodnog zakona", istakla je Sherman.

Portparol sekretarijata za odbranu, brigadni general vazduhoplovstva Pet Ryder, u srijedu je rekao da je ukupno pet balona za nadzor iz NRK preletjelo preko Sjedinjenih Država.

On nije detaljno opisao putanje tih balona niti precizirao da li su američke lokacije vojne. Međutim, naglasio je da su kineski baloni "nadlijetali najmanje pet kontinenata, u regionima kao što su Latinska i Južna Amerika, jugoistočna i istočna Azija i Evropa."

"To pokreće pitanje zašto Narodna Republika Kina smatra da je u redu kršiti suvereni vazdušni prostor zemalja na neprikladan i neprihvatljiv način“, rekao je Ryder novinarima u srijedu.

"Dok neki od tih balona ranije nisu bili identifikovani, kasnija analiza obavještajnih podataka, omogućila nam je da otkrijemo da su to bili kineski baloni."

"Uvjeravam vas da to nije bilo u civilne svrhe", dodao je on. "100 odsto smo sigurni u to."

Kina je saopštila da je u pitanju bio meteorološki balon koji je nenamjerno skrenuo s kursa. To je u četvrtak ponovila i portparolka Ministarstva spoljnih poslova koja je ocijenila da su najnovije optužbe "možda dio američkog informacionog rata protiv Kine".

Američki vojni avion je srušio balon u subotu dok je putovao preko Atlantskog okeana pored obale Južne Karoline. Peking je to nazvao pretjeranom reakcijom.

Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je jednoglasno (419-0) usvojio rezoluciju kojom se Kina optužuje za "bezobzirno kršenje suvereniteta SAD" i pokušaj "da obmane međunarodnu zajednicu lažnim tvrdnjama o svojim operacijama prikupljanja obavještajnih podataka".

Rezoluciju su podržale i demokrate i republikanci, što odražava sve veće nezadovoljstvo članova Kongresa, kako smatraju, agresijom Kine.

Državna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je u četvrtak da je oko 110.000 ljudi uključeno u spasilačke napore i da je 5.500 vozila kao što su traktori, dizalice, buldožeri i bageri otpremljeno da pomognu zemlji koja se potresla od potresa.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je područje u blizini epicentra potresa u blizini grada Gaziantepa i tursko-sirijske granice.

Suočio se sa rastućom frustracijom preživjelih koji traže svoje najmilije ili pomoć od vlade, priznajući probleme s hitnim odgovorom na potres jačine 7,8 stepeni Richterove skale.

"Nije moguće biti spreman za takvu katastrofu," rekao je Erdogan. "Niko neće ostati nezbrinut."

On je ukazao na zimu i pistu na aerodromu Hatay koju je uništio zemljotres kao stvari koje su poremetile reakciju.

U Hatayu, Erdal Kahilogullari, čija su žena i dvoje djece bili pod ruševinama srušene zgrade, podijelio je svoju frustraciju s turskom službom Glasa Amerike. Više od 3.300 ljudi umrlo je u provinciji Hatay.

"U redu, svako je ljudsko biće. Ali zar 80 provincija nije dovoljno? Kako 80 provincija ne može pomoći 10 provincija? Kasniti 10 sati je u redu, ali kasniti dva dana da pomognete? Nemamo čak ni vode", rekao je on.

Spasioci su pronalazili žive ljude, ali nisu mogli doći do njih bez potrebne opreme i stručnosti, iako su čuli vapaje za pomoć.

"Čujem glasove koji govore: 'Tata, spasi me'", rekao je Kahilogullari."Očajna sam. Ne mogu ništa. Ja samo čekam ovdje. Prošetaj tamo, vrati se ovamo."

Erdogan je proglasio sedmodnevnu nacionalnu žalost i tromjesečno vanredno stanje u 10 pokrajina koje su direktno pogođene zemljotresom.

Timovi za potragu i hitna pomoć iz cijelog svijeta slili su se u Tursku i Siriju.

Neki glasovi koji su vapili za pomoć utihnuli su.

"Čuli smo njihove glasove, zvali su u pomoć", rekao je Ali Silo, čija se dva rođaka nisu mogla spasiti u turskom gradu Nurdagi.

Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, rekao je potpredsjednik Fuat Oktay, a oko 380.000 ih je našlo utočište u vladinim skloništima ili hotelima. Skupljali su se u tržnim centrima, na stadionima, u džamijama i društvenim centrima, dok su drugi proveli noć napolju umotani u ćebad, okupljajući se oko vatre.

Na sirijskoj strani, zahvaćeni dio je podijeljen između teritorije koju drži vlada i posljednje enklave zemlje koju drži opozicija, a okružena je vladinim snagama koje podržava Rusija. Turska je u međuvremenu dom za milione izbjeglica iz sukoba.

Rezidentni koordinator UN-a za Siriju rekao je u srijedu da je 10,9 miliona ljudi u cijeloj zemlji pogođeno zemljotresom. Prije potresa, u zemlji je već bilo 15,3 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć, zbog građanskog rata koji je traje više od decencije.

"Dakle, to je kriza iznad krize", rekao je El-Mostafa Benlamlih novinarima u Ujedinjenim nacijama u New Yorku tokom video brifinga iz Damaska.

On je rekao da samo u Alepu procjenjuju da je trećina kuća oštećena ili uništena, zbog čega je raseljeno oko 100.000 ljudi.

Humanitarci se nose sa nedostatkom goriva za svoje operacije, kao i s niskim temperaturama i oštećenim putevima i infrastrukturom.

Svjetski program za hranu je unaprijed odredio zalihe hrane u ovoj oblasti, za koje je Benlamlih rekao da su dovoljne da prehrane 100.000 ljudi za jednu sedmicu. Svjetska zdravstvena organizacija ima dva aviona sa medicinskim zalihama koji dolaze iz Dubaija do Damaska. Ali hitno treba stići još zaliha.

Svjetski program za hranu je zatražio 46 miliona dolara za pružanje pomoći u hrani za pola miliona ljudi u Turskoj i Siriji u naredna tri do četiri mjeseca.

Osim toga, u potresu je oštećen i zatvoren glavni put koji Ujedinjene nacije koriste za dobijanje pomoći od Gaziantepa u Turskoj do mjesta pretovara u sjeverozapadnu Siriju.

"Tako da nismo mogli poslati nikakve artikle pomoći; tražili smo alternativne rute", rekao je Muhannad Hadi, regionalni humanitarni koordinator UN-a za Siriju. Rekao je da su u srijedu imali vijesti da se cesta otvara, a da bi neke zalihe mogli početi isporučivati već u četvrtak.

U izvještaju su korištene informacije agencija AP, AFP i Reuters.

„Još smo u preliminarnim fazama, ali to bi bila oblast koju bismo možda povukli iz nekoliko zemalja na jednu lokaciju”, rekao je komandant V korpusa general-potpukovnik John Kolasheski, koji je odgovoran za operacije američke vojske duž istočnog krila NATO-a, za Glas Amerike u ekskluzivnom intervjuu.

Vijest je stigla kada je State Department u utorak odobrio potencijalnu prodaju 18 lansera HIMARS Poljskoj, zajedno sa stotinama vođenih višestrukih raketnih sistema i desetinama vojnih taktičkih raketnih sistema. Poljska vlada je zatražila prodaju, čija je vrijednost procijenjena na 10 milijardi dolara.

Predloženi HIMARS program bio bi dostupan zemljama NATO-a kojima je odobrena inostrana vojna prodaja artiljerijskih sistema dugog dometa, koje uključuju nacije poput Estonije, Poljske i Rumunije na istočnoj strani NATO-a.

„Oni [NATO] vide brutalnost onoga što se dogodilo u Ukrajini, postoji osjećaj hitnosti, postoji smisao i svih 30 nacija je ujedinjeno da se okupe u ovoj efikasnoj odbrani NATO terena”, rekao je Kolasheski.

Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je za Glas Amerike ranije ove sedmice da je „jedna od najvećih naučenih lekcija” iz rata u Ukrajini ta da je „duga paljba iznimno važna”. HIMARS je zaslužan za promjenu zamaha rata.

Estonija je kupila šest HIMARS jedinica za koje se očekuje da će biti isporučene u vremenskom okviru 2024.-25. Američki HIMARS vod pruža dodatne odbrambene sposobnosti na Baltiku, a Pevkur je rekao da vod također dopušta estonskim snagama da započnu obuku na raketnim sistemima "danas" kako bi ih bili spremni koristiti "od prvog dana".

Poljska Abrams akademija

Kolasheski je rekao da bi predloženi centar HIMARS bio sličan Akademiji za obuku tenkova Abrams, koja je otvorena u blizini Poznanja, u Poljskoj, prošle godine kako bi se poljske snage upoznale sa glavnim borbenim tenkovima Abrams proizvedenim u SAD. Poljska je bila prvi evropski saveznik koji je kupila Abrams. Kupili su 250 tenkova M1A2 Abrams prošle godine i 116 tenkova M1A1 Abrams u januaru.

Dio Abramsovog programa uključuje jednu vrstu pripravničkog staža, gdje su poljske snage pridružene vojnim tenkovskim jedinicama kako bi naučili kako servisirati i ispaljivati tenkove, kaže Kolasheski.

Otkako je Abramsova akademija otvorena prošlog ljeta, diplomirala je klasa poljskih operatera tenkova i klasa održavatelja.

Poljska je brzo postala vojno središte za američke snage u istočnoj Evropi i bila je otvoreni zagovornik slanja zapadnih tenkova u Ukrajinu

„Egzistencijalna prijetnja”

Poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak rekao je u subotu da je Poljska započela obuku ukrajinskih vojnih snaga na tenkovima njemačke proizvodnje Leopard 2.

Upitan da li će Akademija za obuku tenkova Abrams u Poljskoj biti korištena za obuku Ukrajinaca, Kolasheski je rekao za Glas Amerike da još uvijek „nema odluke o tome”.

Nakon što je predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca najavio da će SAD ukrajinskim snagama osigurati tenkove Abrams, Pentagon je od tada rekao da će prvo morati nabaviti tenkove jer nema viška dostupnih američkih zaliha. Ovaj potez će odgoditi isporuku tenkova.

Međutim, očekuje se da tenkovi Leopard 2 i tenkovi Challenger 2 britanske proizvodnje stignu na ukrajinsko ratište čim se Ukrajinci završe sa obukom..

„Tenkovi se mnogo čekaju... i zaista se nadam da nismo zakasnili za to”, rekao je estonski Pevkur za Glas Amerike.

Upitan da li je realno očekivati da ukrajinske snage upravljaju tenkovima Leopard 2 ili Challenger u roku od nekoliko mjeseci, Kolasheski je odgovorio: „Mislim da jeste.”

„Oni su veoma, veoma motivisani. Veoma su željni. Mislim, ovo je za njih egzistencijalna prijetnja”, rekao je.

Glas Amerike je zatražio od Pentagona pristup američkim snagama koje obučavaju Ukrajince u Njemačkoj i Akademiji za obuku tenkova Abrams u Poljskoj, ali je zahtjev odbijen.

James je pogodio koš za dva poena krajem treće četvrtine u utakmici protiv gostujućeg Oklahoma City Thundera i nadmašio 38.387 poena u karijeri koje drži legenda Lakersa i član Kuće slavnih Kareem Abdul-Jabbar. Abdul-Jabbar, koji je bio prisutan u Crypto.com Areni i gledao istorijski trenutak, držao je rekord od 5. aprila 1984. godine.

James je ušao u utakmicu u utorak i trebalo mu je samo 36 poena da obori rekord. Utakmicu je završio sa 38 poena, što mu je dalo 38.390 poena za dosadašnju karijeru. Ali, Thunder je pobijedio sa 133-130.

Rekord doprinosi Jamesovoj već slavnoj 20-godišnjoj NBA karijeri, koju je započeo kao 18-godišnji novajlija u Cleveland Cavaliersima. Od tada je osvojio četiri NBA šampionata, četiri nagrade za najkorisnijeg igrača sezone i četiri nagrade za MVP finala NBA.

Poslije Jamesa i Abdul-Jabbara na listi NBA strelaca svih vremena su Karl Malone, pokojni Kobe Bryant i Michael Jordan, koji se univerzalno smatra najboljim NBA igračem svih vremena.

Na pitanje u intervjuu poslije utakmice sa penzionisanim sjajnim Shaquilleom O'Nealom koji je osvojio tri NBA titule sa Lakersima, da li je sada najveći igrač u historiji NBA, James je rekao da se uvijek oseća kao "da je najbolji koji je ikada igrao neku utakmicu", ali je rekao da je sretan što ga pominju sa drugim sjajnim igračima lige.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

"Linija podjele više nije između desnice i ljevice", rekla je Sanders. "Izbor je između normalnog ili ludog."

Ona je rekla da demokrate žele da vladaju Amerikancima uz veću vladinu kontrolu i pozvala na posvećenost "bezvremenskoj američkoj ideji da vlada ne postoji da bi vladala ljudima, već da bi služila narodu".

Sanders, koji je ranije bila sekretarica za štampu Bijele kuće tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, rekla je da je "radikalna ljevica potpuno otela" sadašnju administraciju.

Ona je dalje optužila Bidena da ne čini dovoljno da obezbijedi granicu zemlje i rekla da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno i neprihvatljivo".

Biden je u svom govoru rekao da će sa Kinom raditi na način koji unapređuje američke i svjetske interese i "da ćemo", ako Kina ugrozi suverenitet SAD, "djelovati da zaštitimo svoju zemlju".

POGLEDAJTE JOŠ:

Biden o stanju nacije: Otvorili smo rekordan broj radnih mjesta, ujedinili NATO

Inflacija se značajno usporila zadnjih šest mjeseci, istaknuo je predsjednik, a posljednjih par mjeseci posebno inflacija cijena hrane i goriva, a i plaće realno rastu od novembra 2022.

Nakon "decenija rasta uvoza roba, a izvoza radnih mjesta", kako je naglasio Joe Biden, Sjedinjene Države se konačno vraćaju proizvodnji roba, sa dramatičnim povećanjem proizvodnje mikroprocesora, električnih vozila i drugih dobara.

Predsjednik se također pohvalio najvećim smanjenjem državnog deficita u, kako je rekao, američkoj historiji - za 1,7 biliona dolara u dvije godine njegovog mandata. Fiskalne godine 2020, američki deficit je iznosio 3,1 biliona dolara, a prošle godine 1,4 biliona dolara.

Ekonomija je bila tema kojoj je predsjednik u svom govoru posvetio najviše vremena - prema analitičarima televizije NBC, 8,4 posto vremena. Druga po minutama je bila infrastruktura, zatim policijska praksa, a potom porezi.

Infrastruktura

Kao jedno od značajnijih dostignuća, Biden je u govoru istakao usvajanje dvostranačkog zakona o infrastrukturi vreijdnog hiljadu milijardi dolara. Podsjetio je da je od usvajanja, na osnovu tog zakona, finansirano hiljade projekata širom zemlje.

"Da bismo održali najjaču ekonomiju na svijetu, potrebna nam je i najbolja svjetska infrastruktura. Nekada smo bili prvoplasirani u svetu po infrastrukturi – a onda smo pali na 13 mjesto. Sada se vraćamo", rekao je on.

Iznio je i tvrdnje da će na osnovu projekata otvorenih na osnovu Zakona o infrastrukturi biti zaposlene hiljade ljudi sa, kako je rekao, svih strana.

"Riječ je o obnovi autoputeva, mostova, željeznice, tunela, aerodroma, obezbjeđivanju liste vode i i brzog interneta širom Amerike", naveo je američki predsjednik u govoru.

"Moj ekonomski plan je ulaganje u mjesta i ljude koji su zaboravljeni", zaključio Biden, podsjetivši, kako je rekao i na građane koje je označio napuštenim ili nevidljivim.

Premda korona virus, uzročnik epidemije Covida-19, nije nestao, "prekinuli smo njegov smrtonosni pohod", rekao je predsjednik Biden. Smrtni ishodi od Covida su opali za gotovo 90 posto, te će i izvanredno stanje vezano uz epidemiju biti ukinuto u maju ove godine.

Reforma policije

Biden je ukazao i na potrebu reforme policije, koja je poslednjih dana bila značajna tema, nakon smrti Tyrea Nicholsa, Afroamerikanca iz Memphisa, koji je preminuo nakon brutalnog policijskog prebijanja.

Porodica ubijenog mladića prisusvuje Bidenovom govoru u Kongresu. Američki predsjednik ponovo je pozvao Kongres da usvoji prijedlog Zakona koji se u javnosti pojavio nakon smrti još jednog Afroamerikanca Georgea Floyda.

Prijedlog još nije usvojen u Kongresu. Trebalo bi da na osnovu tog zakona bude sproveden niz reformi čija je svrha da policijske uprave i službenici budu odgovorniji za svoje postupke.

Istovremeno, američki predsjednik založio se za zabranu automatskog oružja.

"Zabraniti automatsko oružje jednom za svagda. Radili smo to i prije. Tokom desetogodišnjeg perioda kada je na snazi bila zabrana slučajeva oružanog nasilja i masovnih pucnjava bilo je manje. Pošto su republikanci dozvolili da ta zabrana istekne – broj slučajeva se udvostručio. Hajde da ponovo zabranimo automatsko oružje", istakao je predsjednik SAD-a.

Ukrajina

Dio govora o ratu u Ukrajini, Biden je započeo podsjećanjem da je prije godinu dana najveće pitanje bilo hoće li Amerika i njeni saveznici stajati zajedno protiv ruske invazije na njenog susjeda.

"Godinu dana kasnije, znamo odgovor: Hoćemo i jesmo stajali zajedno. ... Ujedinili smo NATO savez. Izgradili smo globalnu koaliciju", rekao je Biden.

I, da bi razuvjerio one koji kažu da je strategija ruskog predsjednika Vladimira Putina da čeka da Zapad iscrpi svoje strpljenje i dobru volju, predsjednik Biden je ukrajinskoj ambasadorici u Washingtonu, koja je bila gost na govoru, čvrsto obećao da će Sjedinjene Države "stajati uz Ukrajinu koliko god dugo trebalo."

Joe Biden nije govorio o detaljima dodatne pomoći Ukrajini, ali nema sumnje da je dosadašnja pomoć - 29,3 milijarde dolara u gotovini i opremi iz zaliha Pentagona - bila presudna za vojni uspjeh Kijeva protiv ruske vojske.

On je također izbjegnuo spomenuti ikakve politički osjetljive elemente podrške svoje administracije za Ukrajinu, te kakvu bi dodatnu pomoć - poput borbenih zrakoplova ili dalekometnih projektila - Sjedinjene Države bile voljne dati.

Umjesto toga, fokusirao se na ujedinjenost Zapada, legitimni uspjeh njegove administracije koja je upravo nedavno rješavala potencijalna neslaganja oko tenkova i teškog naoružanja.

Kina

Kini je Biden poslao nedvosmislenu poruku: "Nemojte se zavaravati - prošli tjedan smo jasno pokazali da, ako Kina zaprijeti našem suverenitetu, reagirat ćemo da zaštitimo svoju zemlju."

No, balon, koji je danima privlačio pažnju Amerikanaca na nebo, i na koncu bio oboren kada se odmaknuo od kopna nad Atlantik, nije bio spomenut niti jednom riječju.

Republikanski odgovor na predsjednikov govor o stanju nacije iznijela je Sarah Huckabee Sanders, nova guvernerka Arkansasa.

Pravo na abortus

Biden nije propustio u govoru da se odredi prema pravu na abortus - obećao je da će uložiti veto na svaki pokušaj zabrane abortus na nacionalnom nivou.

On je pozvao Kongres da ponovo uspostavi pravo koje je Vrhovni sud ukinuo juna 2022. kada je poništio sudski presudu Roe protiv Wadea koja je garantovala prekid trudnoće kao ustavno pravo svake žene u Americi.

Od tada je nekoliko američkih država zabranilo ili strogo ograničilo mogućnosti žena da prekinu trudnoću.

Republikanski odgovor

Republikanski odgovor na predsjednikov govor o stanju nacije iznijela je Sarah Huckabee Sanders, nova guvernerka Arkansasa.

"Predsjednik Biden i demokrate su vas iznevjerile. Vrijeme je za promenu”, rekla je Sanders.

Kritikovala je, između ostalog, politiku američke administracije koju vodi na domaćoj i međunarodnoj sceni.

"Van naših granica, od Afganistana i Ukrajine, do Severne Koreje i Irana, slabosti predsjednika Bidena dovode našu naciju i svijet u opasnost. Njegovo odbijanje da se suprotstavi Kini, našem najvećem protivniku, opasno je i neprihvatljivo. Predsjednik Biden nije voljan da brani naše granice, nebo i narod. Nije sposoban da bude vrhovni komandant", ukazala je Sanders.

Ona, jednako kao ni Biden, nije izričito spomenula kineski špijunski balon, ali je govorila o njemu, rekavši da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno," te da on "odbija braniti naše nebo."

Neki Republikanci su željeli da balon bude oboren čim je bio zamijećen, no Bidenova administracija se odlučila na čekanje dok ne bude iznad vode, a ne iznad kopna, da ne bi bilo žrtava na tlu.

Sanders, koja je u Trumpovoj administraciji obavljala funkciju predstavnice za medije Bijele kuće ukazala je da je američka sloboda napadnuta - uz tvrdnje da je zemlja u opasnosti.

Dodala je da se uspostavlja, kako se izrazila, nova generacija republikanaca – koji neće biti čuvar statusa kvo – već kreator promjena za američki narod.