Šta su naredni potezi?

Mogla bi da prođe godina ili duže prije početka suđenja. Trumpovo izjašnjavanje o krivici, pred sudijom federalnog suda u Miamiju, pokrenulo je vjerovatno višemjesečnu pravnu bitku, koja će se voditi dok Trump pokušava da osvoji još jedan predsjednički mandat.

Trumpu je dozvoljeno da napusti sudnicu bez uslova ili ograničenja na putovanja, a nije morao da plati ni kauciju. Sudija je međutim presudio da mu nije dozvoljeno da komunicira sa potencijalnim svjedocima u slučaju.

Trumpov saradnik Walt Nauta, koji je također optužen, izveden je pred sud sa Trumpom, ali se neće izjašanjavati o krivici do 27. juna zato što nije imao lokalno angažovanog advokata.

Nauta je takođe oslobođen bez kaucije, i naloženo mu je da ne razgovara sa drugim svjedocima.

Očekuje se da federalni tužioci sada počnu da predaju dokaze Trumpovim advokatima. Dokazi bi mogli da obuhvate višegodišnju prepisku između Trumpovih advokata, Nacionalnog arhiva i tužioca oko dokumenata.

U jednom trenutku, očekuje se da Trumpov pravni tim podnese zahtjev da se slučaj odbaci po nizu osnova, uključujući i možda tvrdnju da je sa dokumenata skinuo oznaku povjerljivo prije nego što ih je uzeo iz Bijele kuće.

Također će vjerovatno tvrditi da bi slučaj trebalo odbaciti zbog, kako smatraju, pogrešnih postupaka tužioca. Zahtjevi za odbacivanje krivičnih slučajeva su uobičajeni ali rijetko uspješni zato što optuženi moraju da ubijede sudiju da je u slučaju počinjeno previše grešaka da bi se sa njim izlazilo pred porotu.

Kako će slučaj uticati na Trumpovu kampanju?

Optužbe obuhvataju kršenje Zakona o špijunaži, zavjeru za opstruisanje pravde i davanje lažnih izjava istražiteljima.

Ni jedna od tih optužbi ne sprječava Trumpa da nastavi kampanju ili preuzme položaj ako je osuđen. Trumpovi pravni problemi nisu uticali na njegovu popularnost među republikanskim biračima.

Prema anketi Reutera i Ipsosa, koja je objavljena u ponedjeljak, Trump i dalje ima ubjedljivu prednost nad rivalima za republikansku predsjedničku nominaciju, a čak 81 odsto republikanskih glasača smatra da su optužbe protiv njega politički motivisane.

Bivšeg predsjednika je podržala većina njegovih rivala za nominaciju, koji su optužili organe za sprovođenje zakona da su politički pristrasni. Sam Trump svoje pravne probleme i istrage protiv njega koristi da prikuplja novac za svoju kampanju.

Kada će početi suđenje?

Potencijalno suđenje bi moglo da počne tek za više mjeseci, iako je specijalni tužilac Jack Smith - koji je vodio istragu - rekao da će Trump imati brzi proces.

Trump, koji je odbacio optužbe i slučaj nazvao politički motivisanim lovom na vještice, ima pravo na suđenje u roku od 100 dana, ali se to rijetko događa u složenim slučajevima. Strane će se vjerovatno saglasiti da produže rokove dok razmatraju dokaze i vode pravne sporove pred sudijom.

Da li će Trump svjedočiti?

To će zavisiti od njega. Optuženi nisu obavezni da svjedoče i to rijetko rade zato što bi bili podvrgnuti ispitivanju tužioca što se smatra riskantnim.

Tramp nije svjedočio na nedavnom civilnom suđenju zbog optužbi za seksulano zlostavljanje i klevetu koje je protiv njega podnijela autorica I. Jean Carroll. Porota je u maju proglasila Trumpa krivim u tom slučaju.

Šta će se dogoditi sa slučajem ako Trump pobijedi na izborima?

Malo je vjerovatno da će Trump biti i dalje krivično gonjen ako pobijedi na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Sekretarijat za pravosuđe je dio izvršne grane, a predsjednici su vodeći zvaničnici za sprovođenje federalnih zakona u zemlji i imenuju federalne tužioce.

Sekretarijat za pravosuđe ima višedecenijsku politiku da aktuelni predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni. Sekretarijat može da odustane od te politike "u vanrednim okolnostima", uz odobrenje sekretara za pravosuđe.

Sekretar za pravosuđe koji služi pod predsjednikom Joeom Bidenom, u ovom slučaju Merrick Garland, mogao bi da ignoriše politiku Sekretarijata i da nastavi sa slučajem, ali Trump, kao predsjednik, ima pravo da ga otpusti i imenuje vršioca dužnosti prije nego što imenuje permanentnog nasljednika kojeg mora da potvrdi Senat.

U okviru programa privremenog zaštićenog statusa, Bidenova administracija će dozvoliti migrantima iz ove četiri zemlje da nastave svoj zakoniti boravak i zaposlenje u Sjedinjenim Državama.

Sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas rekao je u izjavi da kroz produženje statusa privremeno zaštićenog "možemo ponuditi kontinuiranu sigurnost i zaštitu trenutnim korisnicima koji su državljani El Salvadora, Hondurasa, Nepala i Nikaragve koji su već prisutni u Sjedinjenim Državama i ne mogu se vratiti zbog utjecaja ekoloških katastrofa."

Program TPS ne vodi do stalnog boravka u SAD-u, ali pruža pravni status u SAD-u i zaštitu od deportacije do 18 mjeseci. Također daje radne dozvole ljudima da legalno rade u zemlji. I može se produžiti.

Kongres je osnovao TPS 1990. godine kada je rekao da migranti čije se matične zemlje smatraju nesigurnim mogu živjeti i raditi u SAD-u neko vrijeme ako ispunjavaju zahtjeve koje je postavila američka vlada.

Trenutno 16 zemalja ima oznake TPS: Afganistan, Kamerun, El Salvador, Etiopija, Haiti, Honduras, Mjanmar, Nepal, Nikaragva, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Ukrajina, Venecuela i Jemen.

Trumpova administracija nastojala je ukinuti većinu TPS programa, tvrdeći da su ih prethodne administracije zloupotrijebile. Međutim, ovi pokušaji su zaustavljeni na saveznom sudu.

Prema saopćenju Ministarstva domovovinske sigurnosti (DHS), očekuje se da će obavještenja koja će uskoro biti objavljena u Federalnom registru sadržavati više informacija o kriterijima i svemu onome što je potrebno trenutnim korisnicima da se ponovo registruju za TPS i obnove svoje radne dozvole.

Kada obavještenja budu objavljena, postojeći korisnici TPS-a iz četiri zemlje "moći će se ponovo registrovati kako bi nastavili svoj TPS tokom 18-mjesečnog produžetka", rekao je DHS.

Zagovornici imigracije nazvali su ovaj potez "teško izborenom pobjedom za nosioce TPS-a", ali su pozvali Kongres da obezbijedi trajnu pomoć za nosioce TPS-a koji godinama žive i rade u SAD-u bez dugoročnog rješenja.

Uprkos pritiscima demokratskih zakonodavaca i zagovornika migranata, administracija je odlučila da ne nastavi sa proširenjem ili redizajniranjem TPS programa za ove zemlje, što znači da program neće biti otvoren za nove kandidate, čime se isključuju noviji dolasci iz uslova za TPS.

Oko 239.000 Salvadoraca koji žive u Sjedinjenim Državama od 2001. godine, i oko 76.000 Honduranaca i 4.000 Nikaragvaca koji su u SAD-u od 1998. te oko 14.500 Nepalaca koji su u zemlji od 2015. godine, imat će pravo na produženje.

Ovo je prvi put da Rusija, još od vremena Sovjetskog saveza, raspoređuje nuklearno oružje van svojih granica.

Taj korak pažljivo prate SAD i njihovi saveznici, kao i Kina, koja je više puta upozoravala na upotrebu nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

"Imamo rakete i bombe koje smo dobili od Rusije", rekao je Lukašenko u intervjuu za ruski državni TV kanal Rusija 1. "Bombe su tri puta snažnije od bačenih na Hirošimu i Nagasaki".

Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da će nuklearno oružje biti fizički raspoređeno na teritoriji Bjelorusije "za nekoliko dana" i da ima kapacitete da preuzme i rakete većeg dometa, ako bude potrebno.

Ruski predsjednik je u martu saopštio da je pristao da razmjesti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, ukazujući na to da su SAD raspoređivale takvo oružje u nizu evropskih zemalja tokom mnogo decenija.

SAD su kritikovale Putinovu odluku, ali su rekle da nemaju namjeru da mijenjaju sopstveni stav o strateškom nuklearnom oružju i da nisu vidjele nikakve naznake da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje.

Bjelorusija svoju odluku da preuzme rusko nuklearno oružje pravda odvraćanjem od potencijalnih agresora. Ta zemlja graniči sa tri članice NATO-a: Litvanijom, Letonijom i Poljskom.