RSS
Sekretarijat za pravosuđe: Trump nema imunitet od tužbi za nasilje 6. januara
Povrijeđeni pripadnici policije Kapitola i članovi Kongresa iz Demokratske stranke mogu da tuže bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbog pobune 6. januara 2021, saopštio je Sekretarijat za pravosuđe.
Sekretarijat za pravosuđe pozvao je apelacioni sud u Vašingtonu da odbaci tvrdnje bivšeg predsjednika da je automatski imun od tužbi u vezi sa napadom njegovih pristalica na Kapitol 6. januara.
Mišljenje su podnijeli advokati iz odseka Sekretarijata za pravosuđe koji zastupa vladine agencije, članove Kongresa i druge federalne službenike, i ono nije povezano sa odvojenom krivičnom istragom koju vodi specijalni tužilac Sekretarijata o tome da li Trump treba da bude krivično gonjen zbog pokušaja da poništi pobjedu demokrate Joe Bidena na predsjedničkim izborima 2020. godine.
Apelacioni sud okruga Kolumbija zatražio je od Sekretarijata za pravosuđe mišljenje dok razmatra da li da dozvoli građanske parnice protiv Trumpa u vezi sa neredima 6. januara.
Trump tvrdi da je djelovao u zvaničnom svojstvu predsjednika kada je grupi pristalica da nikada neće priznati da je izgubio izbore 2020, i da se "bore svom snagom" prije nego što Kongres potvrdi pobjedu Džoa Bajdena na izborima.
Apelacioni sud saslušao je argumente o tom slučaju u decembru.
Vrhovni sud je 1982. zaključio da predsjednici ne mogu da budu tuženi na građanskim parnicama zbog radnji koje su preduzeli dok su bili na položaju. Međutim, sudija okružnog suda Amit Mehta je prošlog februara zaključila da Trumpov vatreni govor 6. januara ne potpada pod njegove zvanične dužnosti, i dozvolila tužbe. Tramp je uložio žalbu na tu odluku.
Sekretarijat za pravosuđe je u podnesku u četvrtak naveo da ne zauzima stav o tome da li je Trumpov govor podstakao nerede i upad u Kongres. Međutim, iznio je mišljenje da "podsticanje privatnih lica na nasilje" ne spada u predsjednikove zvanične dužnosti.
Trumpovi advokati i podnosioci tužbe nisu odmah bili dostupni za komentar.
Demokrate u Kongresu i pripadnici policije Kapitola podnijeli su nekoliko građanskih tužbi zbog nereda, a neki su iznijeli tvrdnju da je Trump bio umiješan u zavjeru da blokira potvrdu Bidenove pobjede na izborima.
Sekretarijat za pravosuđe je svoje mišljenje izneo i ranije, u parnicama koja se odnosi na ponašanje drugih američkih zvaničnika 6. januara.
2021. godine, odbacio je zahtjev Moa Bruksa, koji je u to vrijeme bio republikanski kongresmen, da ga odbrani od tužbe koju je podnio demokratski kongresmen Erik Svolvel. Sekretarijat za pravosuđe je rekao da navodno podsticanje na napad na američki Kapitol "ne spada u dužnosti nekog člana Kongresa ili službenika federalne vlade."
U isto vreme, Sekretarijat za pravosuđe brani Trumpa u drugom slučaju - tužbi za klevetu koju je podnijela spisateljica E. Džin Kerol, koja je bivšeg predsjednika optužila da ju je silovao sredinom 1990-ih, zbog izjava koje je iznio dok je bio na funkciji, kada je omalovažavao Kerol i njene tvrdnje. Advokati Sekretarijata za pravosuđe smatraju da Trump ima imunitet u parnici za klevetu.
SAD: Vlasti pokušavaju da slome online prodaju fentanila
Američki ministar pravosuđa kaže da podržava odluke Kongresa koje bi prisilile kompanije društvenih medija da slome prodaju smrtonosnog fentanila na svojim platformama.
Ukrajina: Porast temperatura otežava kretanje trupa
U najnovijoj bezbjednosnoj procjeni situacije u Ukrajini, britansko ministarstvo odbrane apostrofira teškoće kretanja trupa zbog porasta temperature i omekšavanja tla.
"Dok ukrajinske snage nastavljaju odbranu Bakhmuta, Donjecka oblast, rastuće temperature sada stvaraju blatnjave uslove poznate na ukrajinskom kao 'bezdorizhzhia', ograničavajući kretanje po zemlji", stoji u procjeni.
"To pruža blagu prednost odbrambenim snagama. Dnevne temperature tla su porasle i sada su uglavnom iznad nule. Kao što se pokazalo od sredine februara 2023., smrzavanje preko noći i otapanje tokom dana ostaje vjerovatno do sljedeće sedmice. Prognoza toplijih uslova od prosjeka za ostatak zime i proljeća dodatno će smanjiti mogućnost kretanja.
Gotovo je sigurno da će do kraja marta kretanje biti u najgorem stanju nakon konačnog odmrzavanja. Ovo će dodati dodatne prepreke u kopnene operacije i otežati kretanje težih oklopnih vozila van puta, posebno preko zbrkanog terena u sektoru Bakhmut ", navodi britansko ministarstvo odbrane.
Ruski projektil pogodio je u četvrtak petospratnicu u gradu Zaporožju na jugu Ukrajine, pri čemu su tri osobe poginule, a najmanje četiri su ranjene, saopštila je ukrajinska policija.
Reuters je javio da je jedanaest ljudi spašeno iz dijela zgrade koji se srušio, navodi se u saopštenju državne službe za vanredne situacije.
"Otac" mobilnog telefona: Telefon će postati dio tijela čovjeka
Dok drži u rukama prvi mobilni telefon, koji izgleda kao cigla, a koji je lično izumio pre 50 godina - Martin Kuper razmišlja o budućnosti.
Ništa nije mogao da pretpostavi kada je prvi put nazvao sa debelog sivog prototipa mobilnog telefona u kojem se sada nalazi cijeli naš svijet i svi naši podaci - i preko čijeg sada tankog ekrana pretražujemo, kupujemo i "lajkujemo".
Optimista je kada je u pitanju mobilna tehnologija i kako može da promijeni naše živote, ali ga i brine koje rizike nose pametni telefoni za privatnost i mlade ljude.
"Moje najnegativnije razmišljanje je što mi više nemamo privatnost, jer se sve sada o nama snima i negdje pohranjuje i dostupno je onima koji imaju želju da do toga dođu", kaže "otac" mobilnih telefona, koji sada ima 94 godine i posjetio je Svjetski mobilni kongres u Barseloni, najveći sajam mobilne telefonije, gdje će dobiti nagradu za životno djelo.
Pored toga što ga brine narušavanje privatnosti, Kuper takođe vidi loše strane pametnih telefona i društvenih medija, kao što su ovisnost o internetu i olakšani pristup djeci štetnim sadržajima.
Kuper, koji za sebe kaže da je sanjar i optimista, nada se da će usavršavanje mobilne tehnologije dovesti do potencijalne revolucije u oblastima kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita.
"Preko mobilnog telefona i medicinske tehnologije i interneta, uspjećemo da pobijedimo bolesti", navodi on.
Od njegovog izuma do danas - desilo se svašta.
Kuper je prvi put pozvao sa svog bežičnog portabl telefona sa ulice na Menhetnu, 3. aprila 1973. To je bio prototip uređaja na kojem je njegov tim u Motoroli počeo da radi pet mjeseci prije tog poziva.
Kuper je tada koristio Dyna-TAC telefon da bi pozvao svog konkurenta u Bell Labs, čiji je vlasnik AT&T. To je bukvalno bio telefon-cigla, prvi na svijetu, teži od jednog kilograma, dug skoro 30 centimetara. Kuper je veći dio naredne decenije radio na tome da napravi komercijalnu verziju tog aparata.
Sam poziv pokrenuo je revoluciju u mobilnoj telefoniji, ali kad pogleda pola vijeka unazad, Kuper kaže:
"Nismo imali pojma da je to neki istorijski trenutak".
Jedino ga je zanimalo da li će da radi.
"I radio je", kaže Kuper.
Dok je krčio put bežičnoj telekomunukacionoj industriji, nadao se da je sve to samo početak za mobilne telefone.
Kuper kaže da nije lud za novim modelima mobilnih telefona, plastičnim i metalnim kutijama sa staklom. Misli da telefon treba da se razvija tako da bude prikačen za tijelo, kao neka vrsta senzora koja bi mjerila zdravstvene parametre sve vrijeme.
Čak bi ljudska energija mogla da zamijeni baterije.
"Ljudsko tijelo je punjač, zar ne? Jedete hranu, prizvodite energiju. Što da nemate ovaj prijemnik koji stavljate na uho, ubačen ispod vaše kože i da se puni vašom energijom?", pita Kuper.
On je svjestan tamne strane ovih prednosti, a to su rizik za privatnost i po djecu.
U Evropi, ali i drugde postoji regulativa i stroga pravila privatnosti, jer su zabrinuti zbog aplikacija i digitalnih reklama koje prate aktivnost korisnika, čime tehnološke i digitalne kompanije za marketing prave obimne profile korisnika.
"Biće to riješeno, ali ne tako lako", kaže Kuper. "Sad postoje ljudi koji mogu da vide gdje ste, odakle pozivate, koga zovete, šta tražite na internetu".
Kuper smatra da je jedna od oblasti koja se mora regulisati je kada djeca koriste mobilne telelefone. Jedna od ideja koju ima je da postoje različite verzije interneta za različite korisnike.
Petogodišnjaci bi trebalo da koriste internet da im pomaže u učenju, ali "ne želimo da imaju pristup pornografiji i stvarima koje ne mogu da razumiju", kaže Kuper.
Inspiraciju za prvi mobilni telefon Kuper nije našao u spravicama za komunikaciju koju su koristili junaci Zvjedanih staza (Star Trek), nego kod junaka stripa Dika Trejsija, koji je imao radio na ručnom satu. Kuper sam, najviše koristi telefon da proveri emeil i traži informacije čisto da pobijedi u nekim rasparavama za večerom.
"Ima ipak mnogo stvari koje nisam naučio. Nemam pojma šta je TikTok", kaže Kuper.
SAD: Istraga pokazala da Havana sindrom nisu izazvali strani suparnici
Američka istraga širom svijeta pokazala je da nije moguće da je strani protivnik odgovoran za Havana sindrom, bolest koja se pojavila kod američkih diplomata, špijuna i ostalog osoblja u cijelom svijetu, pokazuju rezultati istrage sa kojih je skinuta oznaka tajnosti u srijedu.
Simptomi misteriozne bolesti, koja je prvi put zabilježena u kubanskoj prijestonici Havani 2016, uključuju migrenu, mučninu, gubitke sjećanja i vrtoglavicu.
Za sada je prijavljeno oko 1500 slučajeva u agencijama i sekretarijatima američke vlade, nekoliko njih ove godine. Sedam od 18 američkih obavještajnih agencija sprovelo je dvogodišnju istragu u više od 90 zemalja i u Americi, gdje je FBI otvorio i krivičnu istragu.
Agencije su čak razmatrale mogućnost da su za sindrom odgovorni vanzemaljci, ali su to odbacile, rekao je američki obavještajni zvaničnik na brifingu.
"Većina obavještajnih agencija zaključila je da nije moguće da je strani suparnik odgovoran", navedeno je u izvještaju.
Nije pronađen nijedan čvrst dokaz da je neki američki suparnik imao oružje ili neku napravu, pa ni emitere elektromagnetskih energetskih pulseva, koji bi izazvao simptome.
Grupa eksperata koja radi i van vlade i u njoj, prošle godine je otkrila da su takvi pulsevi mogli da budu usmjereni na neke od onih koji su imali simptome.
Obavještajne agencije smatraju da su simptomi najvjerovatnije rezultat faktora koji nemaju veze sa stranim neprijateljem, već sa zdravstvenim stanjem, postojećim bolestima ali i okolinom, navodi se u izvještaju.
Takav zaključak zasniva se na otkriću da se simptomi mogu objasniti medicinskim, socijalnim i faktorima okoline.
Niko u stranim obavještajnim agencijama koje su kontaktirane tokom istrage nije prijavio slične slučajeve, navode zvaničnici.
Istraga se vodila i o potencijalnoj umiješanosti Rusije, obavljeno je mnogo saslušanja, pregledani su snimci, napravljeni posebni senzori, 3D modeli lokacija gdje su se desili simptomi, sa pojedincima i objektima u blizini, a praćene su i registarske tablice.
Dronovi lete duboko u Rusiju; Putin naredio pooštravanje sigurnosti granica
Bespilotne letjelice za koje je Kremlj rekao da ih je lansirala Ukrajina letjele su duboko unutar ruske teritorije, uključujući i onu koja se nalazila na 100 kilometara od Moskve, signalizirajući probijanje ruske odbrane dok je predsjednik Vladimir Putin naredio pojačanu zaštitu na granici.
Zvaničnici su rekli da bespilotne letjelice nisu prouzročile ozljede i da nisu nanijele značajnu štetu, ali su napadi u ponedjeljak navečer i utorak ujutro pokrenuli pitanja o ruskim odbrambenim sposobnostima više od godinu dana nakon invazije na susjednu zemlju.
Ukrajinski zvaničnici nisu odmah preuzeli odgovornost, ali su na sličan način izbjegli direktno priznanje odgovornosti za prošle napade i sabotaže, naglašavajući pravo Ukrajine da pogodi bilo koju metu u Rusiji.
Iako Putin nije pomenuo nikakve konkretne napade u govoru u ruskoj prijestolnici, njegovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što su dronovi gađali nekoliko područja na jugu i zapadu Rusije. Vlasti su zatvorile vazdušni prostor iznad Sankt Peterburga kao odgovor na, kako se navodi u nekim izvještajima, dron.
Takođe u utorak, nekoliko ruskih televizijskih stanica emitovalo je upozorenje o raketnom napadu za koje zvaničnici okrivljuju hakerski napad.
Napadi dronovima ciljani su na regije unutar Rusije duž granice s Ukrajinom i dublje, prema lokalnim ruskim vlastima.
Dron je pao u blizini sela Gubastovo, manje od 100 kilometara od Moskve, rekao je Andrej Vorobjov, guverner regiona koji okružuje rusku prijestonicu, u online saopštenju.
Dron nije prouzročio nikakvu štetu, rekao je Vorobjov, ali je vjerovatno ciljao "civilni infrastrukturni objekat".
Slike drona pokazale su da se radi o malom ukrajinskom modelu sa prijavljenim dometom do 800 kilometara, ali bez kapaciteta da ponese veliki teret eksploziva.
Ruske snage su u utorak rano ujutru oborile još jedan ukrajinski dron iznad regije Brjansk, rekao je lokalni guverner Aleksandar Bogomaz u Telegramu.
Tri bespilotne letjelice su u ponedjeljak navečer gađale i rusku oblast Belgorod, a jedna je proletjela kroz prozor stana u glavnom gradu, izvijestile su lokalne vlasti. Regionalni guverner Vjačeslav Gladkov rekao je da su dronovi nanijeli manju štetu na zgradama i automobilima.
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je Ukrajina koristila bespilotne letjelice za napad na objekte u Krasnodarskom kraju i susjednoj Adigeji. Rečeno je da su dronovi oboreni sredstvima za elektronsko ratovanje, dodajući da se jedan od njih srušio u polje, a drugi se skrenuo sa putanje leta i promašio objekat koji je trebao napasti.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti izvijestila je o požaru u naftnom postrojenju, a neki drugi ruski izvještaji navode da su dva drona eksplodirala u blizini.
Dok su ukrajinski udari dronovima na ruske pogranične regije Brjansk i Belgorod postali redovna pojava, drugi udari odražavaju ambicioznije napore.
Neki ruski komentatori opisali su napade dronovima kao pokušaj Ukrajine da pokaže svoju sposobnost da izvrši napad duboko iza linija, podstakne tenzije u Rusiji i okupi ukrajinsku javnost. Neki ruski ratni blogeri opisali su napade kao moguću probu za veći, ambiciozniji napad.
Andrej Medvedev, komentator ruske državne televizije koji je potpredsjednik moskovskog gradskog zakonodavstva i vodi popularni blog o ratu, upozorio je da bi udari dronovima mogli biti preteča širih napada unutar Rusije koji bi mogli pratiti pokušaj Ukrajine da pokrene kontraofanzivom.
"Udari eksplodirajućih dronova na ciljeve iza naših linija bit će dio te ofanzive", rekao je Medvedev, dodajući da bi Ukrajina mogla pokušati proširiti domet svojih dronova.
Ruski jastrebovi su pozvali na snažnu odmazdu. Igor Korotčenko, penzionisani pukovnik ruske vojske koji je postao vojni komentator, pozvao je na kazneni udar na ured ukrajinskog predsjednika u Kijevu.
Drugi penzionisani vojni oficir, Viktor Alksnis, primijetio je da su napadi dronovima označili širenje sukoba i kritikovao Putina što nije pružio snažan odgovor.
Također u utorak, vlasti su izvijestile da je zračni prostor oko Sankt Peterburga, drugog po veličini grada u Rusiji, privremeno zatvoren, čime su zaustavljeni svi polasci i dolasci na glavni aerodrom Pulkovo. Zvaničnici nisu naveli razlog za ovaj potez, ali neki ruski izvještaji tvrde da ga je pokrenuo neidentifikovani dron.
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da provodi vježbe protivvazdušne odbrane u zapadnoj Rusiji.
Prošle godine su ruske vlasti u više navrata prijavile obaranje ukrajinskih dronova iznad anektiranog Krima. U decembru je ruska vojska saopštila da je Ukrajina koristila bespilotne letelice da pogodi dvije baze za bombardere dugog dometa duboko unutar ruske teritorije.
Govoreći u glavnoj ruskoj sigurnosnoj agenciji, FSB-u, Putin je pozvao tu službu da pooštri sigurnost na granici s Ukrajinom.
U drugom događaju koji je u utorak podstakao tenzije širom Rusije, alarm za vazdušni napad prekinuo je programe nekoliko TV kanala i radio stanica u nekoliko regiona. Ministarstvo za vanredne situacije Rusije navelo je u online saopćenju da je ova objava bila prevara "proizlazila hakovanjem servera radio stanica i TV kanala u nekim regionima zemlje".
U međuvremenu, čini se da satelitske fotografije koje je analizirao Associated Press pokazuju ruski ratni avion u Bjelorusiji za koji su bjeloruski gerilci tvrdili da su gađali kao uglavnom netaknut.
Slike visoke rezolucije od utorka koje su dale Planet Labs PBC i Maxar Technologies prikazuju ruski avion za rano upozoravanje i kontrolu A-50 nakon, kako su bjeloruski opozicioni aktivisti opisali napad na zračnu bazu Machulishchy u nedjelju ispred bjeloruske prijestolnice Minska.
Međutim, na karakterističnoj, kružnoj rotodomi aviona iznad trupa mogla se vidjeti promjena boje koja bi mogla biti oštećenje. Ta promjena boje nije viđena na ranijim slikama aviona u vazdušnoj bazi. Maxar slika je takođe pokazala nešto što je izgledalo kao vozila u blizini aviona.
Bjeloruski aktivisti koji podržavaju Ukrajinu naveli su da je avion ozbiljno oštećen. Ruski i bjeloruski zvaničnici nisu komentarisali ove tvrdnje.
Najžešće borbe nastavljene su u istočnim područjima Ukrajine, gdje Rusija želi kontrolu nad sve četiri pokrajine koje je nezakonito anektirala u septembru.
Ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruske snage rasporedile dodatne trupe i opremu, uključujući najnovije borbene tenkove T-90, u tim područjima.
U video obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je američkim industrijalcima na podršci Ukrajini i izrazio nadu u njihovu podršku u obnovi zemlje nakon rata. Zelenskyy je napomenuo da se zemlja suočava s "kolosalnim zadatkom" da obnovi stotine hiljada oštećenih lokacija, uključujući "cijele gradove, industrije, proizvodnje".
Ambasadorka SAD za Glas Amerike: Ratni zločini su metoda ruskog ratovanja u Ukrajini
U godinu dana otkako je Rusija napala Ukrajinu, ukrajinske vlasti kažu da su dokumentovale više od 66.000 ratnih zločina koje su počinile ruske snage. Još u martu prošle godine SAD su utvrdile da je Rusija u Ukrajini počinila ratne zločine.
Tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 18. februara ove godine, potpredsjednica Kamala Harris je rekla da su SAD zaključile da je Rusija počinila i zločine protiv čovječnosti. Rusija demantuje da su joj meta civili.
U intervjuu za ukrajinsku redakciju Glasa Amerike, Bet van Šak, ambasadorka State Departmenta za globalnu krivičnu pravdu, govorila je o toj najnovijoj odrednici SAD, dodajući da je važno postaviti temelje za rusku odgovornost.
Intervju je uređen radi sažetosti i jasnoće.
Glas Amerike: Potpredsjednica Kamala Haris objavila je 18. februara da su SAD utvrdile da je Rusija u Ukrajini počinila zločine protiv čovječnosti. Kako to mijenja američku politiku prema Rusiji i prema procesuiranju tih zločina?
Van Šak: Ova odrednica je važna jer signalizuje da smo pogledali sve dokaze - javno dostupne izvore, povjerljive stvari, izvještaje o ljudskim pravima - i utvrdili da Rusija zapravo pokreće široko rasprostranjen i sistemski napad na ukrajinske civile. Ovo će djelimično biti usmjereno na ukazivanje pažnje na nečuvene postupke Rusije, ali i na pomoć u postavljanju temelja za odgovornost u budućnosti. Izuzetno je važno nazvati stvari onakvim kakve jesu. I mislim da je potpredsjednica Haris to uradila na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. SAD su formalno utvrdile da je Rusija kriva za ubistva egzekucijama, mučenja, silovanja i prisilne deportacije. Državni sekretar (Entoni) Blinken naveo je da je 'Putin od prvog dana pokušavao izbrisati ukrajinski identitet.' Zar to ne odgovara definiciji genocida u Konvenciji UN-a? Dakle, to su četiri zločina protiv čovječnosti na koje se ova odrednica sada fokusirala. Taj zaključak ne isključuje otkrića o dodatnim zločinima protiv čovječnosti ili eventualno o genocidu.
Glas Amerike: Ukrajinski i međunarodni pravni eksperti optužuju Rusiju da je napravila sistem genocida koji vodi direktno do Putina. Nakon punih godinu dana rata, da li biste rekli da su ti ratni zločini suštinski bili jedna od glavnih metoda rata Rusije u Ukrajini?
Van Šak: Da. Ovo je rat agresije koji je počinila Rusija, ali rat agresijom počinjen preko ratnih zločina, bukvalno svugdje gdje su ruske snage bile raspoređene. To je počelo u vidu napada za koje se činilo da su namjerni, neselektivni ili nerazmjerni protiv elemenata civilne infrastrukture. A onda, kad su istražitelji, novinari i aktivisti mogli otići na teren i posjetiti područja sa kojih su se ruske trupe povukle, tada su vidjeli nasilje drugačijih razmjera. Riječ je o međuljudskom nasilju, mučenju, seksualnom nasilju. Opservatorij za konflikte na Univerzitetu Jejl nedavno je objavio novi izvještaj. Oni su uspjeli potvrditi da je 6.000 djece oduzeto od njihovih porodica, od njihovih hranitelja, iz Ukrajine, te su prisilno preseljena u Rusiju. Nisu u kontaktu sa svojim familijama i to im nije ni dozvoljeno. Ovo je potencijalno i treća indicija genocida.
Glas Amerike: Da li će SAD da koriste svoj uticaj kod Crvenog krsta ili Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija da bi kreirale mehanizam koji bi pratio te slučajeve i da bi se osigurao pristup djeci koja su odvedena u Rusiju?
Van Šak: Izuzetno je važno imati puni spisak djece odvedene u Rusiju, posebno ako su odvojena od roditelja ili hranitelja. Toj bi se djeci takođe trebalo omogućiti da budu u kontaktu sa članovima svojih porodica i osigurati da se ta komunikacija dešava i da se dešava uspješno. To je posao aktivista. Takođe, kao što ste spomenuli, Međunarodni komitet Crvenog krsta mora imati pristup svim područjima na kojima su djeca zatočena ili ih na njima drže, kako bi bili u mogućnosti osigurati da se sa njima ispravno postupa i da imaju kontakt sa članovima porodica.
Glas Amerike: Nakon susreta sa glavnim ukrajinskim tužiocem Andrijom Kostinom u Vašingtonu, naveli ste da SAD sa partnerima razmatraju različite mogućnosti u smislu osnivanja posebnog tribunala koji bi istraživao i procesuirao Rusiju zbog zločina agresije. Koja je pozicija SAD po tom pitanju?
Van Šak: U Evropi je formirana grupa država koje su zainteresovane za sprovođenje različitih ideja o tribunalu za agresiju. SAD su učestvovale na posljednjem sastanku te grupe u Češkoj. Još uvijek razmatramo različite mogućnosti i mislim da međunarodna zajednica i dalje istražuje koji je modalitet najbolji. Jedna od opcija o kojima se razmišlja je neka vrsta hibridnog tribunala koji bi na kraju bio ukrajinski sud, ali sa puno međunarodne pomoći, uključujući potencijalno i sudije, tužioce, odbrambena vijeća, osoblje koje bi moglo biti dodato tom tribunalu kako bi doprinijeli u smislu međunarodne ekspertize i legitimiteta.
Glas Amerike: Neki od međunarodnih eksperata, poput vašeg prethodnika, Dejvida Šefera, kažu da samo potpuno međunarodni tribunal može da prevaziđe problem imuniteta za šefa države. Kakav je stav američke vlade o tom prijedlogu?
Van Šak: Tačno je da predsjednik Putin i možda neki od njegovih najbližih ministara u suštini uživaju imunitet šefa države pred sudovima drugih nacija. Dakle, ako bi Ukrajina pokušala procesuirati predsjednika Putina dok je šef države, on bi imao održivu odbranu imunitetom. Generalno, kod međunarodnih tribunala postoji sudska praksa koja kaže da oni ne moraju nužno priznati imunitet šefa države. U svakom slučaju, šanse su da ako on ikada i bude uhvaćen, to bi značilo da Putin više nije šef države. On tada ne bi bio u poziciji iznositi takvu odbranu bilo gdje gdje bi mogao biti krivično gonjen. Ono što sada vidimo je da međunarodna zajednica nikada nije bila ujedinjenija oko imperativa pravde. Imali smo to tokom Drugog svjetskog rata... I vidimo isti taj nivo pažnje i fokusa. Ovo je međugeneracijski izazov, ali mislim da je svijet artikulisao svoju predanost da ne možemo dopustiti da ti zločini prođu nekažnjeno.
Američki ambasador za Dan nezavisnosti BiH: SAD pojačavaju podršku Bosni i Hercegovini
U videu povodom Dana zezavisnosti BiH ambasador Murphy rekao je da su institucije BiH pod napadom ali da Sjedinjene Američke Države neće odstupiti već pojačati svoju podršku BiH.
Digitalni front ukrajinske borbe protiv Rusije
Od raspršivanja neistina do prikupljanja dokaza o ratnim zločinima, provjere činjenica i medijske borbe protiv ruske propagandne mašine.
Rad iz skloništa za bombe postao je norma za Ukrajince poput Romana Osadčuka.
“Na početku je bilo mnogo zračnih napada. Danas ih ima možda dva sedmično”, rekao je Osadchuk. „Mislim, bio sam danas u skloništu“, rekao je neoprezno kada je razgovarao sa Glasom Amerike iz Kijeva.
U većini slučajeva Osadchuk još uvijek ima “solidnu internet vezu”, a ponekad ima Wi-Fi u skloništu kako bi i dalje mogao raditi, “samo pod zemljom”.
Taj rad je dio digitalnog fronta rata u Ukrajini. Sa sjedištem u glavnom gradu Ukrajine, Osadchuk prati ruske dezinformacije za Laboratoriju za digitalna forenzička istraživanja Atlantic Councila.
Njegov rad je dio šireg međunarodnog napora istraživača otvorenog koda, analitičara i novinara da prouče ruske dezinformacije, razotkriju lažne tvrdnje i krađu dokumenata.
Rusija je godinama koristila propagandu o Ukrajini. A sa punom invazijom u februaru 2022., predsjednik Vladimir Putin je lažno tvrdio da je rat neophodan da bi se „denacificirala“ Ukrajina i spriječio genocid.
Neki od tih lažnih narativa i taktika su se promijenili u proteklih 12 mjeseci, ali je sveprisutnost ruske propagande ostala konstantna, kažu analitičari.
"Ovo je najdigitalniji sukob koji se ikada dogodio", a kada je riječ o digitalnom frontu, Rusija je na začelju, rekla je Nina Jankowicz, potpredsjednica američke nezavisne neprofitne organizacije u Londonu, Centra za informacijsku otpornost.
"Mislim da su očekivali, baš kao i na kinetičkoj strani rata, da će biti zaista bez premca u digitalnoj strani rata, a to apsolutno nije bio slučaj", rekao je Jankowicz za Glas Amerike.
Istraživači otvorenog koda rade na tome da "ohlade laži koje dolaze iz Rusije", rekao je Jankowicz. “I to je ono što smo uradili.”
Centar za informacijsku otpornost pokrenuo je projekat Oči na Rusiji početkom 2022. godine, dok su se ruske trupe skupljale duž granice s Ukrajinom.
Kada su trupe prešle u Ukrajinu, projekat je radio na verifikaciji i geolociranju incidenata i napada na civilnu infrastrukturu.
Kao detektivi, istraživači koriste sve, od satelitskih snimaka i sjenki do uličnih znakova i registarskih tablica kako bi pomogli u provjeravanju događaja, rekla je.
Te vještine su pomogle timu da razotkrije laži i razotkrije "sve od 'Ukrajina je puna neonacista' do 'Ukrajina napada svoje građane'", rekao je Jankowicz.
Propaganda se uglavnom dijeli na društvenim mrežama, platformama za razmjenu poruka poput Telegrama, stranicama s vijestima i TV-u.
Prvobitno je fokus propagande bio opravdavanje invazije, prema Ruslanu Dejničenku, sa ukrajinskog sajta za provjeru činjenica StopFake.org i novinara koji je prethodno učestvovao u ukrajinskoj službi Glasa Amerike.
Stvorili su priče o denacizaciji i oslobađanju, nuklearnim programima i tajnim laboratorijama u kojima su Ukrajinci i Amerikanci navodno razvijali "borbene komarce" i drugo biološko oružje, rekao je Deynychenko. Ali oko šest mjeseci nakon invazije, Deynychenko je primijetio da se retorika na ruskim mrežama promijenila.
"Oni otvoreno priznaju da se bore protiv Ukrajine i Ukrajinaca, a ne da oslobađaju Ukrajince od neonacističkog režima", rekao je Dejničenko za Glas Amerike iz Kijeva. “Oni u suštini [pokušavaju] opravdati napore Rusije da ubija Ukrajince, da bombarduje ukrajinske gradove.”
Ruska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na e mail Glasa Amerike u kojem se traži komentar.
Intenzitet rada je izazov, kažu istraživači.
„Postalo je teže otkriti koji je slučaj relevantniji“, rekla je Nika Aleksejeva, koja istražuje ruske dezinformacije o Ukrajini u Laboratoriji za digitalna forenzička istraživanja Atlantic Councila.
Ono što je prije rata bilo vrijedno pažnje danas nije toliko važno, rekla je. “Osnovna linija se pomjerila.”
Njen kolega Osadčuk se složio. „To je nekako otrovno kada jedete puno toga“, rekao je Osadchuk o obimu dezinformacija koje je analizirao tokom prošle godine.
Za Tomu Istominu, zamjenika glavnog urednika internetskih novina na engleskom jeziku, The Kyiv Independent, precizno izvještavanje o ratu je jedan od najboljih načina za borbu protiv dezinformacija.
„Informacije su vjerovatno jednako veliko oruđe u ovom ratu kao i tradicionalno oružje koje se koristi na terenu“, rekla je Istomina za Glas Amerike iz Vinice, grada jugozapadno od Kijeva.
„Rusija je neko vrijeme zaista koristila informacije protiv Ukrajine“, dodala je, ali „Ukrajina je tokom ovog rata uradila veoma dobar posao razotkrivajući ruske laži“.
Kyiv Independent naglašava da ne izvještava o svakoj laži koju Rusija kaže, rekao je Istomina, dijelom zato što ih ima toliko. Ali drugi razlog je taj što previše izvještavanja o ruskoj propagandi može riskirati da se ona legitimira.
Putin vjerovatno smatra da je ruska publika – unutar zemlje i dijaspore – najvažnija meta za dezinformacije, ali Ukrajinci su mu također na vidiku, kaže Osadchuk. Globalni jug također postaje sve važnija meta, rekao je.
Uvijek je izazovno izmjeriti koliko su dezinformacije efikasne u uticanju na javno mnijenje, rekla je Aleksejeva, ali propaganda vjerovatno pomaže ruskoj domaćoj publici da se „izdrži sa tako neprijatnom realnošću, da je u suštini nekako pobjegne“.
Što se Zapada tiče, rekla je, “bilo je mnogo teže dobiti ovu bitku od samog početka”.
Borba protiv propagande ima dodatnu važnost za ukrajinske istraživače.
Razotkrivanje dezinformacija i dokumentovanje kršenja je način da oni doprinesu ratnim naporima.
„Svaki Ukrajinac je 24. februara [2022.] osjetio da postoji potreba da se na neki način odupre, gdje imaš neke vještine“, rekao je Osadchuk.
Za StopFake-ovog Deynychenka, on svoj rad vidi kao način prikupljanja dokaza koji bi se mogli koristiti za krivično gonjenje ljudi "koji su koristili medije kao moćno oružje" u ratu. „Smatramo da ti ljudi treba da snose odgovornost“, rekao je on.
A za The Kyiv Independent, Istomina je rekla da je mentalitet „kada radimo, mi nismo žrtve – mi smo borci“.
Zelenski: Uz pomoć Zapada možemo završiti rat ove godine
Sjedinjene Države odbijaju poslati borbene avione F-16 Ukrajini - u najmanju ruku, za sada. Ali, kako javlja Veronica Balderas Iglesias, neki zakonodavci u Kongresu planiraju vršiti pritisak na Bijelu kuću da promijeni svoj stav.
Rat Rusije protiv Ukrajine ugrožava stabilnost na Zapadnom Balkanu
Američki zvaničnici pozivaju na povećanu diplomatsku pažnju na Zapadnom Balkanu, regionu koji se smatra ranjivim na kampanje ruskog uticaja u sjeni rata u Ukrajini.
„Ruski rat je razjasnio koliko je hitan naš rad da pomognemo svim zemljama zapadnog Balkana da u potpunosti unaprijede demokratske reforme i ostvare svoje težnje za integracijom u evropske i euroatlantske institucije“, rekao je portparol State Departmenta odgovarajući na pisana pitanja VOA.
Portparol je napisao da su diplomatski prioriteti za region međusobno priznavanje zemalja, smanjenje trgovinskih barijera, sloboda medija i borba protiv korupcije.
"Ključno je da nastavimo da stojimo zajedno suočeni s ovom agresijom bez presedana", napisao je portparol. "Endemska korupcija oslabi region, ubrzava odliv mozgova i koristi zlonamernoj Rusiji."
Među pitanjima koja najviše zabrinjavaju u regionu je postepeno razotkrivanje delikatnog niza kompromisa postavljenih u Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi.
Podrška Srbije Rusiji
Tim sporazumom je Bosna i Hercegovina podijeljena na Republiku Srpsku u kojoj dominiraju Srbi i regiju poznatu kao Federacija, u kojoj dominiraju Bošnjaci i Hrvati.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nekada samoproglašeni socijaldemokrata, posljednjih godina sve više usvaja nacionalistički ton i postao je najbliži saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina u regionu.
Dodik se sastao sa Putinom u Moskvi prošlog septembra nakon što je podržao rusku invaziju na Ukrajinu. U januaru je Putinu odlikovao medalju časti za njegovu "patriotsku brigu i ljubav" prema polovini Bosne koju kontrolišu Srbi.
SAD su prošle godine najavile sankcije Dodiku — iako je on već bio pod američkim sankcijama od 2017. U svom saopćenju, američko ministarstvo finansija optužilo je Dodika za korupciju i secesionističke napore koji ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Američka predstavnica Ann Wagner, republikanka i potpredsjednica Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, izjavila je za Glas Amerike: "Vidjeli smo opasno povećanje etničkih tenzija na Zapadnom Balkanu, uključujući i prijetnje otcjepljenjem" od političara poput Dodika.
Ona je navela da „Rusija želi da vidi haos u regionu, a Moskva i njeni zastupnici podržavaju ove pretnje“.
Wagner, čiji je distrikt Missouri primio hiljade bosanskih izbjeglica 1990-ih, rekao je za Glas Amerike da Bidenova administracija mora koristiti svoje ovlasti za sankcije da odvrati one političare "koji ugrožavaju suverenitet i multietnički identitet Bosne".
Mathieu Droin, gostujući saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da je rusko ponašanje pogoršalo tenzije ne samo u Bosni, već i na drugom žarištu Balkana - na granici Srbije i Kosova.
Srbija i Kosovo uživaju u nelagodnom miru od završetka rata na Kosovu 1999. Kosovo koje podržava NATO ostvarilo je de facto nezavisnost 2008. godine koju Srbija nikada nije priznala.
Napori za pomirenje prekinuti su u decembru kada su etnički Srbi koji žive na sjeveru Kosova blokirali granične prelaze skoro tri nedelje u znak protesta zbog hapšenja bivšeg srpskog policajca i novog propisa koji zahtijeva da srpska vozila koja ulaze na Kosovo postavljaju privremene kosovske registarske tablice.
"Došlo je do obnovljenih tenzija i između Srbije i Kosova, koje nisu direktno povezane sa Rusijom, ali možete videti i ruske kampanje dezinformacija koje su ušle u srpsku javnost, koje takođe podstiču tenzije", rekao je Droin za Glas Amerike.
Dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić manje eksplicitno podržava Putina i njegove ratne ciljeve od Dodika, Srbija je u velikoj mjeri zavisna od ruskih snabdijevanja energentima, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažnu podršku javnosti Putinu. Početkom rata, hiljade Srba marširalo je centralnim Beogradom noseći ruske zastave i slike Putina, iako je bilo i proukrajinskih okupljanja.
EU i SAD traže dodatne sankcije Rusiji
Vučić, koji kaže da i dalje teži članstvu Srbije u Evropskoj uniji, pokušao je da napravi delikatan čin balansiranja, glasajući za rezoluciju UN koja osuđuje rusku agresiju u Ukrajini, ali odbija da se pridruži većini drugih evropskih nacija u uvođenju sankcija.
Taj neuspjeh u uvođenju sankcija mogao bi ga ostaviti izvan koraka s međunarodnom zajednicom, rekao je Scott Cullinane, viši savjetnik za odnose sa vladom organizacije "Razom for Ukraine" u Washingtonu.
“S jedne strane imamo demokratiju. S druge strane imamo genocid i autoritarnost. A Srbija mora da odluči koji od ta dva modela smatra privlačnijim”, rekao je Kulinan, koji je osam godina radio u Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma.
„Ruska vlada je bila veoma dobra širom Evrope u korištenju etnonacionalizma i malih i istorijskih pritužbi u vezi sa religijom ili jezikom ili nacionalnošću kao pitanja klina“, dodaje on.
“Ne stvaraju ih uvijek, ali ih proširuju i iskorištavaju.”
Američka predstavnica Dina Titus, demokrata iz Nevade, također je član Odbora za vanjske poslove. Sa ostalim članovima Kongresa potpisala je pismo u martu 2022. kojim se poziva na State Department i državnog sekretara Antonyja Blinkena da prodube angažman na Zapadnom Balkanu.
„Postalo je očigledno da Rusija pomjera granice na svakom koraku. Svakako, sa Srbijom, sa Moldavijom, sa Ukrajinom. Dakle, htjeli smo da budemo sigurni da smo tamo postavili čvrstu granicu kako Rusija ne bi mogla da proširi svoj uticaj na područja izvan onih gde je već bila u ratu sa Ukrajinom”, rekao je Titus za Glas Amerike.
Titus je dodao da su Sjedinjene Države pojačale svoje angažovanje — ne samo kroz vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, već, na primjer, u poboljšanju odnosa sa Srbijom: „Vidjeli smo kako Srbija ustaje i kaže da ne podržava rat u Ukrajini. ”
Kada je Glas Amerike pitao Titusa o neuspjehu Srbije da uvede sankcije Rusiji, ona je odgovorila: „Nije sve savršeno, ali se kreće u pravom smjeru, pa se nadamo da ćemo moći da nastavimo da ih ohrabrujemo da zauzmu aktivniji stav.
Ipak, mnogi stručnjaci brinu da zahtjevi stvoreni ratom u Ukrajini ostavljaju Zapadu ograničene kapacitete i spremnost da se bavi drugim problemima.
„Dugoročno, ono što me brine je da Zapadni Balkan, Srbija, Bosna dodatno zaostaju. Kako se više pažnje posvećuje zemljama poput Ukrajine i Moldavije, zapadna pažnja, zapadni resursi će teći u te zemlje kako bi im pomogli da se obnove i dalje integrišu sa zapadnim strukturama”, rekao je Cullinane.
Rekao je da balkanske nacije moraju preuzeti važne obaveze „kako bi dalje integrisale njihove ekonomije, ne sa Rusijom i ne sa Kinom, već sa Evropom i SAD“.
Cullinane je dodao da zemlje zapadnog Balkana "moraju shvatiti da su se stvari promijenile i da se nećemo vratiti u svijet kakav smo imali prije 24. februara".
“Sve više vodimo računa o tome koje su vlade od pomoći u tom procesu, koje vlade pomažu u zalaganju za ljudska prava, zalaganju za teritorijalni integritet, u borbi protiv genocida. A one vlade koje to ne rade i koje ne budu od pomoći u suprotstavljanju, to će oblikovati okruženje za politiku i diplomatiju u godinama koje dolaze”, rekao je Cullinane.
Ova priča je prvobitno nastala za srpski servis Glasa Amerike.
Ukrajina nastavlja tražiti F-16, nakon što su SAD rekle da ”nije pravo vrijeme”
Ukrajina je u ponedjeljak nastavila sa nastojanjem da saveznici snabdiju ukrajinske snage borbenim avionima uprkos najnovijoj američkoj procjeni da u ovom trenutku ne bi bilo prikladno pružati svoje lovce F-16.
"Svaka rasprava o snabdijevanju Ukrajine novom, ključnom vrstom oružja počinjala je s 'ne' i završavala sa 'da'", napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba na Tviteru. “U prošloj godini otključali smo političke odluke o šest od sedam vrsta oružja koje mijenja igru. Jedini preostali su borbeni avioni.”
Kuleba je aludirao na ranije nevoljkost da Ukrajini pošalju tenkove i drugu vojnu pomoć koju su njeni partneri na kraju odlučili pružiti.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak u intervjuu za ABC News da po pitanju isporuke F-16 Ukrajini "za sada to isključuje".
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da američki vojni komandanti vjeruju da su Ukrajini sada potrebni “tenkovi, i oklopni transporteri, borbena vozila pješadije, artiljerija i sistemi protuzračne odbrane na liniji fronta .”
"Ova faza se odnosi na kopnenu borbu i mogućnost da Ukrajinci imaju alate u rukama da vrate teritoriju koju Rusi okupiraju", rekao je Sullivan.
Također je rekao da saveznici Ukrajini obezbjeđuju rezervne dijelove za lovce MiG-29 i SU-27 iz sovjetske ere koje ukrajinski piloti koriste svaki dan.
Proširenje NATO-a
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je u ponedjeljak da će se razgovori sa Švedskom i Finskom o njihovim kandidaturama za pridruživanje NATO-u nastaviti sljedećeg mjeseca.
Çavuşoğlu je na konferenciji za novinare rekao da je sastanak zakazan za 9. mart.
Turska je u januaru prekinula pregovore kao odgovor na demonstrante krajnje desnice koji su spalili Kuran ispred turske ambasade u Stockholmu.
Švedska i Finska su se prijavile za ulazak u NATO kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu prošle godine. Sve postojeće članice NATO-a moraju odobriti njihove ponude.
Turska je izrazila prigovore na Švedsku, optužujući vladu da je previše popustljiva prema grupama koje Turska smatra terorističkim organizacijama.
Çavuşoğlu je u ponedjeljak rekao da Švedska nije ispunila svoju stranu junskog sporazuma u kojem su se Švedska i Finska obavezale da će ukinuti ograničenja na prodaju oružja Turskoj i da će intenzivirati rad na zahtjevima Turske za izručenje osumnjičenih militanata.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je tokom posjete Turskoj ranije ovog mjeseca da je "došlo vrijeme" da se ratifikuju i Švedska i Finska kao nove članice NATO-a. Samo Turska i Mađarska još nisu dale svoja odobrenja.
Stoltenberg je ukazao na "legitimne bezbednosne zabrinutosti Turske", dok je takođe rekao da su Švedska i Finska "napravile velike korake" ka ispunjavanju svojih obaveza prema sporazumu postignutom u Madridu prošle godine.
Šef NATO-a bi trebao posjetiti Finsku u utorak.
AP, AFP i Reuters dali su neke informacije za ovaj izvještaj.
Ruski osmatrački vojni avion oštećen u sabotaži u Bjelorusiji
Bjeloruski antivladini aktivisti preuzeli su odgovornost za, kako su rekli, napad dronom na ruski osmatrački avion A-50 na aerodromu u blizini bjeloruskog glavnog grada Minska u nedjelju.
"To su bile bespilotne letjelice. Učesnici operacije su Bjelorusi", rekao je Aliaksandr Azarov, vođa bjeloruske antivladine organizacije BYPOL, na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram te organizacije i na poljskom informativnom kanalu Belsat.
Reuters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaj o napadu. Nije bilo zvanične potvrde iz Rusije ili Bjelorusije, a nije bilo ni trenutnog odgovora njihovih ministarstava odbrane na zahtjeve za komentar.
Belsat je poljski emiter fokusiran na bjeloruske vijesti koje je Minsk označio kao ekstremističke. BYPOL, koji uključuje bivše službenike za provođenje zakona koji podržavaju opozicione političare, označen je kao teroristička organizacija.
Franak Viacorka, savjetnik bjeloruske opozicione liderke Sviatlane Tsikhanouskaya, rekao je u objavi na Twitteru da je to bio najuspješniji čin sabotaže od početka 2022. godine.
Prednji i centralni dijelovi aviona, kao i radarska antena, oštećeni su kao rezultat dvije eksplozije u napadu na vazdušnu bazu Machulishchy kod Minska, izvijestio je BYPOL.
Ruski avion Beriev A-50, NATO-ovog naziva Mainstay, namijenjen je za rano upozoravanje iz zraka, sa sposobnostima komandovanja i kontrole u vazduhu, i sposobnošću praćenja do 60 ciljeva istovremeno.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana, bilo je nekoliko činova sabotaže u Bjelorusiji i u ruskim regijama koje se graniče s Ukrajinom, posebno na željezničkom sistemu.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije direktno učestvovao u ruskom ratu protiv Ukrajine, ali je dozvolio pristup njenim snagama da koriste teritoriju kao polaznu tačku na početku invazije prije godinu dana.
Rusija i Bjelorusija su uspostavile zajedničku vojnu jedinicu u Bjelorusiji i održale brojne vježbe. Određeni broj ruskih ratnih aviona i aviona za rano upozoravanje i kontrolu raspoređeno je u Bjelorusiju.
"Ponosna sam na sve Bjeloruse koji nastavljaju da se opiru ruskoj hibridnoj okupaciji Bjelorusije i bore se za slobodu Ukrajine", napisala je Tsikhanouskaya na Twitteru.
Odlučujući dan za sporazum Kosovo-Srbija: SAD i EU očekuju prihvatanje
Lideri Kosova i Srbije će u ponedeljak boraviti u Briselu kako bi rekli "da" sporazumu koji podržava Zapad o normalizaciji odnosa između dvije zemlje.
Kosovski premijer Aljbin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučič već su načelno prihvatili evropski prijedlog koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, a koji ne predviđa međusobno priznanje, ali uključuje obavezu strana da ne ometaju jedna drugu u integracionim procesima.
Usljed strahovanja da bi Rusija mogla pokušati da iskoristi tenzije između strana za podsticanje destabilizacije na Balkanu kako bi skrenula pažnju sa svoje agresije na Ukrajinu, Sjedinjene Države i Evropska unija pojačale su pozive na sporazum i očekuju napredak na sastanku u ponedjeljak.
Savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je tokom vikenda telefonom sa čelnicima obje zemlje, ponovivši podršku Sjedinjenih Država prijedlogu i očekivanja da strane imaju konstruktivan pristup i posvećenost implementaciji svih dogovora postignutih u dosadašnjim razgovorima, uključujući i onaj za Zajednicu opština sa srpskom većinom na Kosovu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i italijanski premijer Giorgia Meloni napisali su uoči sastanka zajednička pisma premijeru Kurtiju i predsjedniku Vučiću, u kojima se, između ostalog, navodi , da je hitno potrebno krenuti dalje u cilju zaključenja sporazuma i obezbjeđivanja njegove provedbe.
Zvaničnici Evropske unije rekli su da se o prijedlogu neće pregovarati i da će u ponedjeljak strane razgovarati o implementaciji plana, koji podržavaju sve zemlje članice bloka, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo.
Visoki evropski zvaničnik je tokom sedmice rekao da prihvatanje prijedloga znači i prihvatanje zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, što je najkontroverznije pitanje u sporazumima do sada. On je rekao da prijedlog predstavlja i "de fakto priznanje" Kosova od strane Srbije. Zapadne diplomate su obavijestile obje strane da odbijanje prijedloga znači suočavanje sa sankcijama.
U ponedjeljak se ne očekuje potpisivanje, a ako se strane dogovore oko implementacionog aneksa prijedloga, onda bi ceremonija potpisivanja mogla biti održana kasnije u martu u prisustvu zemalja članica Evropske unije i Sjedinjenih Država.
Oba lidera odlaze u Brisel usred kritika kod kuće. Dio opozicije u Srbiji tvrdi da prijedlog znači priznanje Kosova, optužujući za neuspjeh u procesu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u međuvremenu istakao da su nepriznavanje Kosova i neslaganje sa njegovim članstvom u Ujedinjenim nacijama nesporna pitanja za Beograd.
Na Kosovu je dio opozicije rekao da ima mnogo neizvjesnosti u vezi sa sastankom u ponedeljak i da prijedlog ne obezbjeđuje konačne dogovore već stvaranje novog "status-kvo".
Premijer Kurti je tokom sedmice rekao da su "saveznici Kosova izradili prijedlog kao paket koji će unaprijediti članstvo Kosova u međunarodnom sistemu i koji uključuje i de facto priznanje (od strane Srbije), a sve to na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija".
Kosovo je već ušlo u 16. godinu nezavisnosti, što je najavljeno uz podršku Sjedinjenih Država i glavnih evropskih zemalja, ali joj se protive Srbija i njen saveznik Rusija, koja ne gleda blagonaklono na euroatlantske integracije Balkana uključujući i sporazum Kosova i Srbije, koji je uslov za napredak strana u integracionim procesima.
SAD: 'Krim ostaje dio Ukrajine', preuzimanje područja pod kontrolom Rusije najveća briga
Sjedinjene Države objavile su u nedjelju da poluotok Krim ostaje dijelom Ukrajine, ali su rekle da je neposrednija briga da snage Kijeva preuzmu zemlje koje je Moskva zauzela u svom jednogodišnjem ratu.
“Sjedinjene Države ne priznaju i nikada neće priznati rusku navodnu aneksiju poluotoka. Krim je Ukrajina”, stoji u priopćenju State Departmenta.
U isto vrijeme, Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Joea Bidena, rekao je za NBC-jev "Meet the Press" da je na Ukrajini da odluči što predstavlja pobjedu ili prihvatljiv diplomatski ishod, iako nema mirovnih pregovora.
„To je na Ukrajini da definiše“, rekao je Salivan. „Za nas je kritično... da nema ništa o Ukrajini bez Ukrajine. I tako, nije na Sjedinjenim Državama da definiraju pobjedu Ukrajine. Na Sjedinjenim Državama je da podrže Ukrajinu na bojnom polju, tako da mogu postići pobjedu koju definiraju.”
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je prošle godine: "Krim je ukrajinski. I nikada nećemo odustati od njega. Ovaj ruski rat protiv Ukrajine i cijele slobodne Evrope počeo je sa Krimom i mora se završiti sa Krimom, njegovim oslobođenjem." Ali Sullivan je napomenuo da je Zelenskyy u protekloj sedmici "rekao da ćemo na kraju morati doći do diplomatske faze ovog sukoba".
"Kritična stvar trenutno je da oni moraju vratiti teritoriju na jugu i istoku na koju su trenutno fokusirani, a mi im moramo dati alate da to mogu učiniti", zaključio je Sullivan.
„Pitanje Krima i pitanje šta će se desiti u budućnosti je nešto do čega ćemo doći“, rekao je on. “Ono što smo trenutno je da moramo biti fokusirani na trenutni rok, jer je ključno da se krećemo brzo i odlučno idemo da im pomognemo da povrate teritoriju preko te linije dodira koju ruske trupe trenutno zauzimaju. ”
U drugoj američkoj procjeni rata koji ulazi u drugu godinu, direktor CIA-e Vilijam Berns rekao je za CBS "Face the Nation" da je ruski predsednik Vladimir Putin "previše uvjeren" u sposobnost svoje vojske da primora Ukrajinu na pokornost.
Burns je rekao da je Sergej Nariškin, šef ruskih obavještajnih službi, pokazao "osjećaj drskosti i oholosti" kada su se sreli u novembru, što je odražavalo Putinova uvjerenja "da može učiniti da vrijeme radi za njega, da vjeruje da može samljeti Ukrajince, da on može iscrpiti naše evropske saveznike, da će na kraju doći do političkog umora."
Burns je rekao da smatra da je Putin "prilično odlučan" da nastavi rat, uprkos žrtvama, taktičkim nedostacima i ekonomskoj i reputacionoj šteti Rusiji.
"Mislim da je Putin, trenutno, potpuno previše uvjeren u svoju sposobnost... da iscrpi Ukrajinu", rekao je Burns i dodao: "u jednom trenutku će se morati suočiti i sa povećanjem troškova, u kovčezima koji se vraćaju kući u neke od najsiromašnijih delova Rusije“, odakle su mnogi regruti „koji se bacaju kao topovsko meso“.
Burns je takođe rekao da Putin potcjenjuje riješenost SAD da podrže Ukrajinu, rekavši da je stav ruskog lidera da Amerikanci imaju "poremećaj deficita pažnje i da ćemo na kraju preći na neko drugo pitanje".
U međuvremenu, SAD nastavljaju odbijati zahtjev Zelenskog da pošalje Ukrajini borbene avione F-16, a Salivan je rekao da SAD „vrlo kritički gleda na ono što je Ukrajini potrebno u ovom trenutku“ i zaključio da su tenkovi koje evropske zemlje uskoro šalju Kijevu važniji. SAD su također obećale da će poslati svoje tenkove Abrams u Ukrajinu, ali oni možda neće biti raspoređeni i godinu dana.
