Dok Bijela kuća kaže da je službeni dnevni red sastanka da se razgovara o predstojećem julskom samitu alijanse u Vilniusu u Litvaniji, pitanje ko će biti sljedeći na čelu NATO-a tokom ovog teškog perioda u njegovoj 74-godišnjoj historiji bez sumnje će biti centralno, dok se alijansa suočava sa tekućim ratom Rusije u Ukrajini.

Stoltenberg, bivši norveški premijer, najdugovečniji je šef NATO-a u generaciji i tri puta mu je produžavan mandat otkako je preuzeo posao 2014. U februaru je njegov glasnogovornik rekao da će napustiti funkciju kada mu sadašnji mandat istekne u oktobru.

Stoltenberg je uveliko zaslužan za upravljanje teškim transatlantskim odnosima između bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i evropskih saveznika u vezi sa troškovima za odbranu, povlačenjem NATO snaga iz Afganistana u augustu 2021. i nadgledanjem odgovora alijanse na invaziju Moskve na Ukrajinu. Njegove sklonosti prema njegovom nasljedniku imaju težinu i očekuje se da će se Biden konsultovati s njim.

"Mnogi ljudi će tražiti od njega da kaže: 'Šta mislite ko je najbolji da prati vaše vodstvo?" rekao je Andrew Hyde, viši saradnik u Stimson centru, za Glas Amerike.

Ko god naslijedi Stoltenberga suočit će se sa zastrašujućim izazovom čuvanja sigurnosti jedne milijarde ljudi.

Na osnovu konsenzusa

Američki general je tradicionalno vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu, ali je mjesto šefa NATO-a uvijek preuzimao Evropljanin, iako ništa u njegovoj povelji to ne zahtijeva.

Nema formalnog procesa i kandidati ne objavljuju da se kandiduju za tu funkciju. Selekcija se vrši konsenzusom, uglavnom tihim i neformalnim diplomatskim kanalima.

Kao najveći donator, SAD igra ključnu ulogu - razlog zašto su dva kandidata nedavno posjetila Ovalni ured.

Danska premijerka Mette Frederiksen sastala se s Bidenom u Bijeloj kući prošlog ponedjeljka. Na nju se gleda kao na predvodnika; međutim, njena kandidatura bi značila postavljanje trećeg uzastopnog generalnog sekretara iz nordijske zemlje.

Još jedna potencijalna prepreka je to što Danska dugo nije ispunjavala minimalni zahtjev od dva posto u potrošnji za odbranu za države članice. U decembru je njena vlada pokrenula plan za postizanje cilja NATO-a do 2030. godine, a nedavno je povećala vojnu pomoć Ukrajini.

Britanski premijer Rishi Sunak posjetio je Washington nekoliko dana nakon premijerke Danske, sa širokim dnevnim redom koji uključuje lobiranje za njegovog ministra odbrane Bena Wallacea. Britanija, koja pruža više vojne pomoći Ukrajini od bilo koje druge zemlje nakon Sjedinjenih Država, ima uticaj. I kao jedan od prvih ministara odbrane koji je pružio smrtonosnu pomoć Ukrajini, Wallace je dobro poznat u alijansi.

Međutim, od 13 šefova u historiji NATO-a, trojica su bili Britanci.

Biden je bio neobavezan kada su ga pitali da li je vrijeme za još jedan.

"Možda. To ostaje da se vidi", rekao je on tokom zajedničke konferencije za novinare sa Sunakom u četvrtak.

Svi koji su bili na toj funkciji od 1952. godine bili su muškarci.

Nekoliko žena vjerovatno u opticaju

Postoji osjećaj da je vrijeme da alijansa odabere ženskog lidera, rekao je Hyde. Uz bijesni ruski rat, "postoji i osjećaj da bi to trebao biti neko iz istočne Evrope", dodao je.

Estonska premijerka Kaja Kallas i njena litvanska koleginica Ingrida Simonyte ispunjavaju oba uslova. Međutim, neki posmatrači tvrde da bi lider iz jedne od baltičkih zemalja, koje su obično jastrebovi prema Rusiji, mogao biti shvaćen kao provokacija Moskve.

Predsjednica Slovačke Zuzana Caputova i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Njemačke navedene su kao potencijalni kandidati. Kao i potpredsjednica kanadske vlade Chrystia Freeland, iako bi se njeno ukrajinsko nasljeđe moglo pokazati kao komplikacija.

Holandski premijer Mark Rutte spominje se kao još jedan kandidat. I uvijek postoji mogućnost da saveznici utječu na Stoltenberga da još jednom produži svoj mandat.

Očekuje se da će pitanje ko je sljedeći generalni sekretar NATO-a biti riješeno do jula, kada se lideri grupe sastanu u Vilniusu.

On je rekao da je nevin i da će nastaviti svoju kampanju za predsjedničke izbore 2024.

Trump, koji u srijedu puni 77 godina, otišao je sa golf kluba u Bedminsteru u New Jrseyju u vozilu sa pratnjom do aerodroma u Newark, gdje ga je čekao privatni džet kojim je otputovao u Miami.

Njegove pristalice okupile su se ispred golf kluba u Miamiju čiji je vlasnik Tramp, budući da će on tu provesti noć.

"Nadam se da cijela zemlja gleda šta radikalna ljevica radi Americi", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social, prije nego što je avionom na kome piše velikim slovima njegovo prezime, odletio za Floridu.

Istraživanje Reutersa i Ipsosa koje je objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da 81 odsto republikanaca veruje da su optužbe politički motivisane. Anketa takođe pokazuje da Trump i dalje ubjedljivo vodi u stranačkoj trci za nominaciju za predsjedničkog kandidata.

Oni koji se predstavljaju kao republikanci, njih 43 odsto navodi da im je Trump omiljeni kandidat, dok ih je 22% izabralo guvernera Floride Rona DeSantisa, najvećeg rivala bivšem predsjedniku. Početkom maja, Trump je vodio 49% prema 19%, ali to je bilo prije nego što je DeSantis zvanično ušao u kampanju.

Barr: Ideja da se Trump predstavi kao žrtva lova na vještice je smiješna

William Barr, sekretar za pravosuđe u admninistraciji Donalda Trumpa, ocijenio je da je optužnica kojom se Trump tereti da je nezakonito držao strogo povjerljiva dokumenta o nacionalnoj bezbjednosti, nakon što je napustio funkciju, „veoma, veoma inkriminirajuća”.

Drugi republikanci su, međutim, stali u Trumpovu odbranu, rekavši da je optužnica neopravdan politički napad koji treba da ga spriječi da ponovo osvoji mandat predsjedničkim izborima 2024.

„Ako je čak i polovina istinita, onda je potpuno uništen. Mislim, to je veoma detaljna optužnica” rekao je Barr za televiziju Fox News. „Ideja da se Trump predstavi kao žrtva lova na vještice je smiješna.”

Barr je dodao da se ne smije zaboraviti da je sve počeo kada je Trump ponio više od 300 poverljivih dokumenata u svoju vilu na Floridi po isteknu mandata - umesto da ih preda Nacionalnom arhivu, kako to nalaže zakon.

„Bio je u krivu kada je mislio da ima pravo da uzme te dokumete. Oni su među najosjetljivijim tajnama koje zemlja ima i moraju biti pod nadzorom arhiva. Nije imao pravo da ih zadrži u svojoj vili, i to tako da se svakome kome je stalo do nacionalne bezbjednosti, prevrće želudac”, kazao je Barr.

Trump, koji tvrdi da je nevin, u različitim vremenskim periodima držao je neke od dokumenata u kupatilu, spavaćoj sobi i na podijumu za ples, pokazuje optužnica.

Federalna velika porota u Miamiju prošle nedjelje je podigla optužnicu od 37 tačaka protiv Trumpa, optužujući ga za „namjerno zadržavanje” 31 dokumenta o nacionalnoj odbrani, zajedno sa još šest optužbi, uključujući ometanje pravde i skrivanje dokumenata da ih njegovi advokati ne bi vidjeli, te da bi davali lažne izjave u istrazi.

Tramp će se pojaviti pred sudom u Miamiju u u utorak.

Nasuprot Barru, drugi republikanci su kritikovali specijalnog tužioca Jacka Smitha zbog pokretanja slučaja protiv bivšeg predsjednika koji je i sada favorit za predsedničku nominaciju Republikanske stranke.

Jedan od vernih Trumpovih branilaca, senator Lindsay Graham, rekao je za televiziju ABC da „Trump nije špijun”, uprkos tome što su neke optužbe podignute na osnovu Zakona o špijunaži.

On je dodao da „ono što je Trump uradio nije gore od toga što je uradila Hillary Vlinton 2016. godine, u vezi sa povjerljvim dokumentima u njenom privatnom mailu”.

„Vrlo je slično onome što je on uradio”, rekao je Graham. „Nije joj se ništa dogodilo.”

Republikanski član Predstavničkog doma Jim Jordan, Trumpov pristalica, rekao je za CNN da je optužnica protiv Trumpa „potpuna uvreda za vladavinu prava” i ponovio Trumpovu tvrdnju da je skinuo oznaku povjerljivosti sa dokumenata prije nego što je napustio funkciju.

U optužnici se, međutim, navodi da je Trump, nakon što je napustio funkciju, pokazao drugim ljudima nekoliko dokumenata, priznajući da su i dalje povjerljivi i da nema ovlaštenja da im tu oznaku skine.

Demokratski senator Chris Coons rekao je da „predsjednik Trump nema nikoga da krivi osim sebe samog” što je optužen u slučaju zadržavanja povjerljivih dokumenata, napominjući da su i Biden i Trumpov potpredjsednik Mike Pence, brzo predali povjerljiva dokumenta nakon napuštanja potpredsjedničke funkcije.

Trump je u subotu krenuo u kampanju mitinzima u Georgiji i Sjevernoj Karolini, kritikujući specijalnog tužioca Smitha i Sekretarijat za pravosuđe koji vode slučaj protiv njega.

„Ovo je posljednja bitka”, rekao je Trump u gradu Columbusu u Georgiji. „Ili komunisti pobejđuju i uništavaju Ameriku, ili mi uništavamo komuniste”, rekao je bivši predsjednik.

Trump je kritikovao „globaliste, ratne huškače u vladi i bolesnu političku klasu koja mrzi Ameriku”. Također je Sekretarijat za pravosuđe opisao kao „bolesno gnijezdo ljudi koje treba hitno očistiti”, a tužioca Smitha nazvao „poremećenim„ i „otvorenim hejterom Trumpa”.

U intervjuu za Politico, Trump je obećao da će nastaviti sa predsjedničkom kandidaturom - čak i ako bude osuđen.

„Nikada neću odustati”, kazao je Trump i dodao da misli da će biti oslobođen, iako priznaje da su optužbe ozbiljne. „Niko ne želi da bude optužen.”

Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".

Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.

Drugačiji tretman

Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.

Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.

Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.

Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.

Međunarodni elementi

"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.

Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.

Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.

Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.

"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.

Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.

Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.

Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.

"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.

"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.

Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."

Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.

Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.

"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.

Prepreke

Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.

Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.

Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.

Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.

"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."

Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.

Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".

"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.

Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.

"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.

Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.

Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.

Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.

"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.

I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.

"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.

Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.

U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".

"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.

"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.

Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.

Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.