RSS
Britanija: Značajni gubici elitne ruske brigade
Elitne ruske pješadijske snage pretrpjele su značajne gubitke u Ukrajini, saopštilo je u nedjelju britansko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo je u obavještajnom ažuriranju navelo da snimci iz dijela Vuhledar u Donjeckoj oblasti pokazuju "koncentrisane gubitke ruskih vozila", vjerovatno iz ruske 155. Mornaričke pješadijske brigade.
Ministarstvo je saopćilo da je ta brigada "imala zadatak da izvrši neke od najtežih taktičkih misija u ratu i da je pretrpjela izuzetno velike žrtve".
U ažuriranju Ministarstva, objavljenom na Twitteru, navodi se da je sposobnost mornaričke pješadijske brigade "gotovo sigurno značajno degradirana" jer su njene jedinice popunjene "neiskusnim mobilisanim osobljem".
Ruski utjecaj u BiH ne treba ni potcijeniti, ni precijeniti, kažu stručnjaci
Rat u Ukrajini je ubrzao dinamiku geopolitičkog repozicioniranja država na Zapadnom Balkanu. U BiH još uvijek nema političkog konsenzusa u vezi sa aktuelnim političkim dešavanjima. Koliki je zaista uticaj Rusije na buduća određenja BiH, pitali su svoje sagovornike Prijatelji Srebrenice.
SAD šalju novu pomoć Ukrajini vrijednu dvije milijarde dolara
Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, Bijela kuća je u petak objavila da će Pentagon izdvojiti još dvije milijarde dolara vojne pomoći za odbranu Ukrajine od Rusije.
Paket uključuje dodatnu municiju za artiljerijski raketni sistem visoke pokretljivosti (HIMARS), topničku municiju kalibra 155 mm, municiju za laserski vođene raketne sisteme i sredstva za obuku, održavanje i održavanje opreme.
Predsjednik Joe Biden ponovio je svoje riječi da "Ukrajina nikada neće biti pobjeda Rusije".
"Diktator sklon obnovi carstva nikada neće izbrisati ljudsku ljubav prema slobodi. Brutalnost nikada neće slomiti volju slobodnih", dodao je Biden.
Državni sekretar Antony Blinken potvrdio je opredijeljenost SAD-a da podrži infrastrukturu Ukrajine.
Blinken je rekao da State Department u koordinaciji s Agencijom za međunarodni razvoj SAD-a i Ministarstvom finansija SAD-a nudi pomoć od 10 milijardi dolara, uključujući budžetsku podršku Ukrajini i dodatnu energetsku pomoć za podršku Ukrajincima koji pate od ruskih napada.
"Ova sredstva su ključna za Ukrajinu jer se brani od Rusije i osigurava da ukrajinska vlada može nastaviti ispunjavati ključne potrebe svojih građana, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i hitne službe", rekao je visoki američki diplomata.
Američki State Department također je u petak obilježio prvu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu sankcioniranjem više od 60 najviših ruskih zvaničnika, te tri preduzeća koja vode program nuklearnog oružja u zemlji.
"Ostajemo posvećeni podršci narodu Ukrajine i udvostručujemo naše napore da promovišemo odgovornost za rat Kremlja", rekao je Blinken.
SAD uvode nove sankcije Rusiji
Sjedinjene Države su u petak objavile novu rudu sankcija ruskim preduzećima, bankama, proizvođačima i pojedincima, a na meti su bili entiteti koji su pomagali Rusiji da izbjegne kaznene mjere koje su joj već uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
Ruski rudarsko-metalurški sektor je među entitetima kojima su uvedene neke od "najznačajnijih sankcija do sada", saopšteno je iz američkog Sekretarijata za finansije.
Cilj najnovijeg poteza, preduzetog u koordinaciji sa saveznicima iz Grupe 7 (G7), je da se kazni 250 pojedinaca i firmi, uvedu finansijske blokade bankama, trgovcima oružjem i tehnološkim kompanijama povezanim sa proizvodnjom oružja. Takođe su sankcionisani oni koji izbjegavaju sankcije u zemljama od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Švajvcarske.
G7 je u saopštenju naveo da preduzima akciju protiv aktera iz trećih zemalja koji "materijalno podržavaju ruski rat u Ukrajini", i da potvrđuje podršku Ukrajini.
"Pozivamo treće zemlje ili druge međunarodne aktere, koji pokušavaju da izbjegnu ili podriju naše mjere, da obustave davanje materijalne podrške Rusiji ili se suoče sa teškim posljedicama", navodi se u saopštenju.
G7 je također naveo da će proširiti već uvedene ekonomske mjere, i poručio da je riješen da spriječi Rusiju da pronađe nove načine da nabavi savremene materijale, tehnologiju i vojnu i industrijsku opremu.
Iz te grupe je takođe saopšteno da će nastaviti napore da osigura da "Rusija plati za dugoročnu obnovu Ukrajine" i da preuzima dodatne mjere vezane za ruski finansijski sektor da "dodatno podrije kapacitet Rusije da nastavi sa ilegalnom agresijom".
G7 je pozvao Rusiju da odmah zaustavi agresiju i naglasio da nikada neće priznati nelegalnu rusku ankesiju regiona na istoku Ukrajine, niti Krima.
Iz Sate Departmenta je na prvu godišnjicu ruske invazije saopšteno da su uvedene sankcije protiv više od 60 najviših ruskih zvaničnika, među kojima su ministri i regionalni lideri, kao i preduzeća koja upravljaju programom za nuklearno naoružanje.
Kažnjen je i niz ruskih zvaničnika, entiteta i pojedinaca koji su prema navodima američkih vlasti bili umiješani u krađu ukrajinskog žita. Uvedene su i restrikcije na izdavanje viza za više od 1.200 pripadnika ruske vojske.
Među sankcionisanim zvaničnicima su viši saradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, zatim Olga Skabejeva - jedna od vodećih propagandista na državnoj televiziji, te Oleg Romanenko, koji je imenovan za upravnika ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koju su ruska snage zauzele tokom invazije.
"I dalje smo riješeni da podržavamo ukrajinski narod i udvostručavamo napore da promovišemo odgovornost za rat Kremlja", poručio je u saopštenju američki državni sekretar Antony Blinken.
Sankcijama se blokira sva američka imovina u vlasništvu kažnjenih pojedinaca i entiteta ili ona koju u njihovo ime kontrolišu američki državljani.
Predsjednik SAD Joe Biden takođe je potpisao ukaz o povećanju tarifa na ruske proizvode koje Amerika uvozi. To će dovesti do povećanja tarifa na više od 100 ruskih metala, minerala i hemijskih proizvoda vrijednih oko 2,8 milijardi dolara za Rusiju.
Iz Bijele kuće u petak je također saopšteno da će SAD od 10. marta uvesti tarifu od 200 odsto na alumunijum i aluminijumske proizvode iz Rusije. Ruski aluminijum proizvodi kompanija Rusal i čini 6 odsto globalnih zaliha. Izvoz u SAD činio je 7 odsto prihoda Rusala u prvoj polovini 2022. godine. Ruski aluminijum predstavlja samo mali dio američkih zaliha.
Međutim, analitičari navode da ako se Rusija odluči na uzvratne mjere, da bi to potencijalno moglo da ograniči izvoz nikla ili paladijuma koji su važni za američki uvoz.
"Naše sankcije imaju i kratkoročne i dugoročne posljedice, koje se odražavaju u problemima s kojima se Rusija suočava da proizvede više oružja, kao i u njenoj izolovanoj ekonomiji. Naši potezi zajedno sa našim partnerima iz G7 pokazuju da ćemo biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno", navela je u saopštenju sekretarka za finansije Janet Yellen.
Jelen prisustvuje sastancima ministara finansija G20 u Indiji. U petak je visokim ruskim zvaničnicima, koji prisustvuju sastancima, poručila da "ih njihov dalji rad za Kremlj čini saučesnicima u Putinovim zvjerstvima".
"Odgovorni su za gubitak života u Ukrajini i za štetu nanesenu globalno", istakla je Jelen.
Na spisku sankcionisanih u petak su desetak finansijskih institucija, među kojima je i najveća banka koja nije u državnom vlasništvu, zatim uvoznici mikroelektronike i proizvođači karbonskih vlakana, jednog od ključnih materijala za odbrambene sisteme.
Također je imenovano više od 30 pojedinaca i firmi navodno povezanih sa ruskim naporima da izbjegne sankcije. Među njima su švajcarsko-italijanski biznismen Volter Moreti i njegov biznis, Nurmurad Kurbanov, rusko-turkmenski trgovac oružjem koji je navodno zastupao ruske i bjeloruske vojne firme u inostranstvu, te ruski biznismen Aleksandr Jevgenijevič Udodov, bivši zet ruskog premijera Mihaila Mišustina.
Najmanje 30 zemalja, koje predstavljaju više od polovine svjetske ekonomije, već je uvelo oštre sankcije ruskoj ekonomiji, zbog čega je Rusija najviše sankcionisana država u svijetu.
Uvedena u i ograničenja na cijene ruske nafte i dizela, zamrznuta sredstva ruske centralne banke, te ograničen pristup SWIFT-u, sistemu za globalne finansijske transakcije.
Zapad je direktno sankcionisao oko 2.500 ruskih firmi, vladinih zvaničnika, oligarha i njihovih porodica. Zbog sankcija im je blokiran pristup američkim bankovnim računima i finansijskim tržištima, zabranjeno da posluju sa Amerikancima, da putuju u SAD, i mnogo više.
Poslije godinu dana, kontrole izvoza i finansijske sankcije po svemu sudeći postepeno urušavaju ruske industrijske kapacitete, iako su prihodi od izvoza nafte i drugih energenata prošle godine omogućili Rusiji da nastavi da finansira katastrofalni rat u Ukrajini.
Zaplijena imovine ruskih oligarha
Američki tužioci saopštili su u petak da su podnijeli zahtjev za konfiskaciju šest nekretnina u New Yorku i Floridi, koje navodno pripadaju sankcionisanom ruskom oligarhu, a odvojeno je podignuta i optužnica protiv ruskog državljanina za nelegalni izvoz kontraobavještajne opreme.
"Koliko god bude potrebno, Sekretarijat za pravosuđe će stajati uz naše ukrajinske i međunarodne partnere u odbrani pravde i vladavine prava", saopštio je sekretar za pravosuđe Merrick Garland.
Federalni tužioci na Manhattanu saopštili su da su podnijeli civilnu tužbu za zaplijenu imovine ukupne vrijednosti 75 miliona dolara za koju se navodi da je u vlasništvu Viktora Vekselberga, koga su SAD sankcionisale 2018. godine zbog navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016, a zatim ponovo 2022. godine zbog veza sa Putinom poslije invazije na Ukrajinu.
Dvije nekretnine - stan u New Yorku i kuću u Southamptunu u državi New York - prošle godine su pretresli agenti FBI i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost.
Dok rat ulazi u drugu godinu, Zelenski kaže da će Ukrajina pobijediti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da će njegova zemlja pobijediti Rusiju dok rat sa susjednom državom ušao u drugu godinu bez vidljivog kraja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da će njegova zemlja pobijediti Rusiju jer je rat sa susjednom državom ušao u drugu godinu bez vidljivog kraja.
"Izdržali smo. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine", rekao je Zelenski u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama. "Ukrajina je inspirisala svijet. Ukrajina je ujedinila svijet", dodao je on.
Zelenski je čestitao Ukrajincima na njihovoj otpornosti pred najvećim i najsmrtonosnijim ratom u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rekao je da su se dokazali kao nepobjedivi u, kako je rekao, "godini bola, tuge, vjere i jedinstva".
"Preživjeli smo prvi dan rata punih razmjera. Nismo znali šta donosi sutra, ali smo jasno shvatili da se za svako sutra treba boriti. I borili smo se", rekao je u ranojutarnjem video obraćanju.
Bio je to "najduži dan u našim životima. Najteži dan naše moderne historije. Probudili smo se rano i od tada nismo zaspali", rekao je.
Ukrajinci su održavali bdijenja i druga sjećanja na desetine hiljada mrtvih – brojka koja stalno raste jer borbe traju u istočnoj Ukrajini posebno.
Iako je u petak obilježena godišnjica invazije u punom obimu, borbe između snaga koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa se vode na istoku zemlje od 2014.
Stojeći u redu u glavnom gradu Kijevu kako bi kupila prigodne poštanske marke za godišnjicu, Tetiana Klimkova je rekla da godinu dana nakon invazije nije bila u stanju da se odvoji od "osjećaja da vam je srce u stalnom padu, i boli".
Ipak, "ovaj dan je za mene postao simbol da smo preživjeli cijelu godinu i da ćemo nastaviti živjeti", rekla je ona. "Na ovaj dan naša djeca i unuci će se sjetiti koliko su Ukrajinci snažni mentalno, fizički i duhovno."
Lideri Grupe 7 trebali su se sastati u petak kako bi najavili nove sankcije protiv onih koji pomažu u ratnim naporima Rusije.
Bijela kuća je u petak saopćila da uvodi opsežne nove sankcije usmjerene na bankarski, rudarski i odbrambeni sektor, kao i na „preko 200 pojedinaca i entiteta, uključujući i ruske aktere i aktere iz trećih zemalja širom Evrope, Azije i Bliskog istoka koji podržavaju ruski rat napor”.
Bijela kuća je također u petak objavila dodatne dvije milijarde dolara pomoći Ukrajini.
"Konkretno, Sjedinjene Države stavljaju dodatne Bespilotne vazdušne sisteme (UAS) i opremu za detekciju UAS-a i elektronskog ratovanja, kao i municiju za artiljerijsku i preciznu paljbu koja će ojačati sposobnost Ukrajine da odbije rusku agresiju", rekao je navode se u saopštenju.
Ujedinjene nacije su u četvrtak odobrile rezoluciju kojom se zahtijeva trenutno i bezuslovno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine.
U međuvremenu, Kina je u petak pozvala na prekid vatre i otvaranje mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Bio je to dio prijedloga od 12 tačaka koji je također pozivao na ukidanje zapadnih sankcija Rusiji, predlagao mjere za sprječavanje napada na civilnu infrastrukturu, osiguravanje sigurnosti nuklearnih objekata i uspostavljanje koridora za isporuku humanitarne pomoći. Kina je nastojala da bude viđena kao neutralna u sukobu, ali je odbila da kritikuje rusku invaziju na Ukrajinu.
Diplomatski potezi dolaze u pozadini nastavka borbi u istočnoj Ukrajini. Ukrajina je u četvrtak saopštila da je odbila pokušaje ruskog napredovanja duž linije fronta u istočnoj i južnoj Ukrajini.
Rusija kontrolira oko petinu ukrajinske teritorije, što je daleko od brzog preuzimanja vlasti širom zemlje koje su mnogi vojni analitičari predviđali prije godinu dana kada su tenkovi Moskve ušli na istočni bok Ukrajine.
U posljednjim borbama, moskovske snage su napredovale pokušavajući da opkole Bakhmut, a glasnogovornik ukrajinske vojske brigadni general Oleksij Gromov rekao je da Moskva pokušava da iskoristi svoju prednost u ljudstvu da iscrpi kijevske snage.
"Neprijatelj, uprkos značajnim gubicima, ne odustaje od pokušaja da opkoli Bakhmut", rekao je on.
Ali Ukrajina je rekla da ruske trupe nisu uspjele probiti ukrajinske linije na sjeveru kod Kremine i na jugu kod Vuhledara, gdje su pretrpjele velike gubitke napadajući preko otvorenog terena.
Gromov je rekao da su ukrajinske snage u posljednjem danu odbile 90 ruskih napada na sjeveroistoku i istoku.
U izvještaju su također korištene informacije AP-a, Reutersa i AFP-a
Ruska invazija na Ukrajinu je dugoročno promijenila sigurnosno okruženje u Evropi
Ruska invazija na Ukrajinu prije godinu dana izazvala je dugoročnu transformaciju u evropskoj odbrani, rekao je visoki američki general za Glas Amerike, dok Pentagon upozorava da je Moskva "već izgubila" svoju borbu za kontrolu Ukrajine.
"Sigurnosno okruženje ovdje u Evropi je promijenjeno za decenije", rekao je general-pukovnik John Kolasheski, general komandant V korpusa koji je odgovoran za operacije američke vojske duž istočnog krila NATO-a, u ekskluzivnom intervjuu u Poljskoj ranije ovog mjeseca.
Kako su se ratni napori Rusije oblikovali, Sjedinjene Države su u Evropu ubacile hiljade dodatnih vojnika, dok su evropske nacije bliske sukobu povećale troškove odbrane.
"To je nešto što svi naši saveznici i partneri shvataju kao stvarnu prijetnju, a kohezija je ovdje veća nego što sam ikada vidio", rekao je.
Washington je potrošio desetine milijardi dolara na vojnu podršku Ukrajini, kao i ostatak NATO-a zajedno.
Estonija i Letonija, koje se graniče sa Rusijom, potrošile su najmanje 1% svog BDP-a na ukrajinsku pomoć. Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je za Glas Amerike da su rashodi Estonije za samoodbranu ove godine porasli na 2,8 posto i da će sljedeće godine dostići 3,2 posto BDP-a.
"Imamo jasno razumijevanje da je svaki tenk uništen u Ukrajini jedan tenk manje iza naše granice", rekao je.
Međutim, ankete su pokazale da je podrška američke javnosti za isporuku oružja Ukrajini pala sa 60%, kako je bilo prošlog maja, na 48%, kako je sada. Došlo je i do skromne erozije u kongresnoj podršci ukrajinskoj ratnoj potrošnji.
Većina te erozije dolazi od "glasne manjine republikanaca", prema Bradleyju Bowmanu, veteranu koji je viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija.
Američka sigurnosna potrošnja za Ukrajinu iznosi oko 30 milijardi dolara, što je, kako je rekao Bowman, oko 3,5% cjelokupnog budžeta za odbranu ove fiskalne godine.
"Pa, šta dobijamo za tih 3,5%? Rekao bih da sprječavamo ruskog predsjednika [Vladimira] Putina da ostvari mnoge svoje ciljeve u Ukrajini. Šaljemo vrlo važnu poruku širom svijeta da Amerika nije neutralna i da neće sjediti skrštenih ruku kada autokratski siledžija pokuša da prekroji međunarodne granice vojnom silom… a da i jedan američki vojnik nije u opasnosti", rekao je za Glas Amerike u četvrtak.
Rusija je kontrolisala čak 25% Ukrajine prošle godine prije nego što su kijevske snage brzo izvele kontranapad.
Sada je teritorija pod ruskom kontrolom smanjena na 18%, a zapadni zvaničnici, kao i bivši zvaničnici se nadaju da će Ukrajina moći da probije ojačanu rusku odbranu kada novo napredno oružje stigne u Ukrajinu, uključujući tenkove njemačke proizvodnje Leopard 2 i britanske Challenger 2 tenkovi.
"Bitke u Ukrajini će biti spore, a ono što vam treba je teški tenk poput Challengera koji može podnijeti udarac", rekao je major Nick Bridges, šef britanskog štaba estonske borbene grupe za pojačano napredno prisustvo.
Dodao je da ovi tenkovi mogu izdržati višestruke napade, dok će tenkovi T-72 iz sovjetske ere koje ukrajinske snage trenutno koriste "vjerovatno biti uništeni nakon jedne runde".
Colin Kahl, podsekretar odbrane za politiku, govoreći za Glas Amerike u Pentagonu ove sedmice, rekao je da je svrha slanja oružja poput zapadnih tenkova u Ukrajinu da joj se omogući da se "bori drugačije" od Rusa kako bi se "promijenila dinamika linija fronta".
On je rekao da je Putin više puta pogriješio u protekloj godini, što je rezultiralo neuspjehom u postizanju ruskih ciljeva u rasponu od uvlačenja Ukrajine u rusko carstvo do slabljenja NATO saveza.
"Jedna stvar je zapravo postala kristalno jasna, a to je da je Rusija već izgubila", rekao je Kahl.
Rusija je kontrolisala čak 25% Ukrajine prošle godine prije nego što su kijevske snage brzo izvele kontranapad.
Sada je teritorija pod ruskom kontrolom smanjena na 18%, a zapadni zvaničnici, kao i bivši zvaničnici se nadaju da će Ukrajina moći da probije ojačanu rusku odbranu kada novo napredno oružje stigne u Ukrajinu, uključujući tenkove njemačke proizvodnje Leopard 2 i britanske Challenger 2 tenkovi.
"Bitke u Ukrajini će biti spore, a ono što vam treba je teški tenk poput Challengera koji može podnijeti udarac", rekao je major Nick Bridges, šef britanskog štaba estonske borbene grupe za pojačano napredno prisustvo.
Instruktori iz BiH obučavat će ukrajinske deminere za rad sa psima koji prolaze treninge u centru kod Sarajeva
Norveška narodna pomoć je pokrenula svoj deminerski program u Ukrajini prošle godine. Na proljeće planiraju nove obuke. A tome će doprinijeti i ljudi iz BiH, odnosno iz ogranka Norveške pomoći u BiH. Njihov zadatak je pripremiti Ukrajince za rad sa deminerskim psima obučenim u Vogošći kod Sarajeva.
BiH učestvuje u slanju svemirskog satelita
Satelit CubeSat je poklon Indijske svemirske agencije grupi SESA, koju čini nekoliko organizacija iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Hrvatske.
Bosna i Hercegovina je dio međunarodne saradnje Indije i nekoliko organizacija iz jugoistočne Evrope koje će lansirati zajednički satelit iz Indije u svemir ove godine.
Satelit CubeSat je poklon Indijske svemirske agencije za Svemirsku asocijaciju jugoistočne Evrope (Southeast European Space Association - SESA), koju čini nekoliko organizacija iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Jedan od ključnih ciljeva SESA-e jeste razmjena tehnologija, znanja i iskustva između članica, što omogućava efikasnije i održivije korištenje resursa i znanja.
„Prvenstveno je bio dogovor bio između Srbije i Indije, i zahvaljujući Dušanu Radosavljeviću iz Komiteta za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada, koji je želio da učestvuje cijeli region, došlo je do te saradnje. Dakle, Indijci su pristali da taj satelit bude INDO-SESA satelit i na način da sve zemlje regiona budu obuhvaćene ravnopravno”, objasnio je MSc Anes Hadžiomerović iz Centra za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) u Mostaru.
Članice SESA su CERIT, Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada, MSR - Montenegro Space Research iz Podgorice, Crne Gora, hrvatski Adriatic Aerospace Association iz Zagreba, te Makedonski tim za robotiku i organizacija za istraživanje svemira iz Skoplja.
Zajednička poruka iz svemira
CubeSat Satelit je dimenzija 10 kubnih centimetara, a prvobitno je razvijen na kalifornijskom politehničkom državnom univerzitetu 1999. Ovakvi sateliti obično služe za minijaturne eksperimente, poput posmatranja Zemlje ili radioamaterskih emitovanja.
„Ovo je naš prvi satelit i osim što će ponijeti radove projekta 'Pošaljimo dječiju maštu u svemir' , on će emitovait našu zajedničku poruku iz svemira”, kazao je Hadžiomerović.„Mi očekujemo da će se lansiranje desiti u 2023. godini, ali tačan datum ne znamo još. To je projekat Indije i povodom 75 godina nezavisnosti oni planiraju da lansiraju te satellite.”
Svemirski programi kao izazov i šansa za razvoj
„Sudjelovanje u razvoju svemirskog programa može biti ključni korak za Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona prema razvoju tehnološki naprednijeg, privredno jačeg i međunarodno relevantnijeg društva. Kao takvi, svemirski programi zaslužuju pažnju i ulaganje od strane vlada i drugih faktora u regiji”, dodao je Hadžiomerović.
„Malim koracima, upornim radom i dijeljenjem tehnologija između članica SESA-e možemo dosta više i brže da učinimo i napredujemo, a sudjelovanje u međunarodnim projektima može pružiti mogućnosti za uspostavljanje partnerstava s drugim državama i organizacijama, te pristupanje novim tehnologijama i resursima poput CanSat raketnog programa u kojem djeca lansiraju minijaturne satelite i tako uče”, zaključio je Hadžiomerović.
Visoki zvaničnik Pentagona za Glas Amerike: Rusija i Putin su već izgubili
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ratu u Ukrajini potcijenio Ukrajince, Sjedinjene Države i Zapad, a precijenio svoje snage, ocijenio je u ekskluzivnom intervjuu za ukrajinski servis Glas Amerike podsekretar za odbranu Colin Kahl, koji je zadužen za utvrđivanje politike Pentagona.
Kahl vjeruje da je očekivana velika ruska ofanziva već počela, ali ne smatra da će biti efikasna jer, kako navodi, Rusija svakodnevno gubi stotine vojnika zarad uspjeha koji strateški nisu važni. Visoki zvaničnik Pentagona takođe poručuje da će Ukrajinci, a ne Sjedinjene Države, utvrđivati šta za njih znači pobjeda u ratu sa Rusijom.
Glas Amerike: Predsjednik (Joe) Biden je tokom historijske posjete Kijevu najavio novi paket vojne pomoći za Ukrajinu. U njemu su isti sistemi koje su SAD do sada slale Ukrajini. Da li je, prema procjenama Pentagona, to oružje sada najefikasnije, naročito protiv očekivane ruske ofanzive na proljeće? I koji je najefikasniji oružani sistem u tom paketu?
Kahl: „Do sada smo imali 32 paketa (pomoći) koje je predsjednik odobrio i mislim još 10 koji su dio Inicijative za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, ukupno oko 30 milijardi dolara, od nove ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana. U svakoj fazi, pokušali smo da prioritet damo oružanim sistemima koji su bili najrelevantniji za borbe u tom trenutku. Tako smo u početku prioritet davali protivoklopnim i ručnim protivvazdušnim sistemima.
„To je zaista omogućilo Ukrajincima da potisnu Ruse u borbi za Kijev. Kako se ratište pomjerilo ka istoku, i to postao artiljerijski sukob, znatno smo uložili u hovicere i sisteme HIMARS (Visokomobilni artiljerijski raketni sistemi). Ove jeseni i tokom zime, prioritet su nam bili protivvazdušni sistemi, velikim dijelom zbog ruskih pokušaja da uništi ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ali i da se počne sa jačanjem njihovih (ukrajinskih) mehanizovanih i oklopnih kapaciteta. Nadamo se da će upravo ti kapaciteti omogućiti Ukrajincima da promijene dinamiku na terenu kada se vremenski uslovi promijene.”
Glas Amerike: Ukrajinski predsjednik (Volodimir) Zelenski rekao je da je sa predsjednikom Bidenom takođe razgovarao o sistemima dugog dometa. Da li su ATACMS (Armijski taktički raketni sistemi) i dalje opcija? I kada bi, po mišljenju Pentagona, trebalo poslati te sisteme, ako ne sada?
Kahl: „Neću spekulisati o tome da li bi ili kada ti sistemi mogli da budu opcija. Mislimo da postoje mete koje su van dometa HIMARS-a. Međutim, takođe smatramo da Ukrajinci imaju niz kapaciteta za te mete. Dosta je pažnje bilo usmjereno na rakete ATACM koje mogu da se ispaljuju sa HIMARS platformi. Postoje drugi kapaciteti koje Ukrajinci imaju da probiju neprijateljske linije.”
Glas Amerike: Postoje i kritike da SAD i partneri predugo čekaju da Ukrajini pošalju neke oružane sisteme. Kao što se to dogodilo sa sistemima "Javelin" prije invazije, i sada sa sistemima "Patriot" i tenkovima. Kako komentarišete te kritike?
Kahl: „Da ste mi prije godinu dana rekli da možemo da isporučimo vojnu pomoć vrijednu 30 milijardi dolara za godinu, rekao bih vam da ste ludi. Zato što sam radio u Pentagonu ranije, u birokratiji. Ovo što smo uspjeli da uradimo u ovom obimu i ovom brzinom je čudo. Čudo. Razumijem da ako ste u Ukrajini i borite se za svoj život, da smatrate da ništa nije dovoljno veliko i brzo. I ja ih ne krivim. Riječ je o egzistencijalnoj borbi. Međutim, kada predsjednik odobrava te pakete vojne pomoći, oružje u mnogim slučajevima stiže u Ukrajinu za nekoliko dana. I u svakoj fazi konflikta, odlučivali smo o tome šta je najveći prioritet. Daću vam primjer: Potrošili smo 30 milijardi, ali naravno, Kongres nam nije dao sav taj novac na početku rata. Davali bi nam određene sume i mi smo potrošili svaki dolar koji nam je Kongres dao. Međutim, morali smo da donosimo određene odluke jer izvor finansiranja nije beskonačan. Zašto nismo poslali sisteme 'Patriot' od prvog dana?
„On košta milijardu dolara, za jedan sistem. Potrebno je 12 i više nedelja za obuku i još više vremena za upotrebu. I riječ je o veoma snažnom sistemu, koji međutim u suštini obezbjeđuje jedno mjesto. Znači, da li je bilo pametnije potrošiti milijardu dolara na sistem 'Patriot' na početku konflikta koji bi stigao 12 nedelja kasnije i mogao da zaštiti jedno mjesto, ili da se potroši ista količina novca na rakete 'Stinger' koje su Ukrajincima omogućile da onesposobe ruske helikoptere, dronove i letjelice na početku rata? Još jedan primjer: Zašto im ne dati tenkove odmah? Tenk Ejbrams M1 je veoma skup, veoma težak za održavanje, a potrebne su nedelje za obuku. Na početku rata ste mogli da im date tenkove ili protivtenkovske sisteme "Džavelin" koji su omogućili da se unište konvoji Rusa koji su stizali is Bjelorusije. Razumijem. Možda bi ljudi željeli da smo potrošili 50 ili 100 milijardi i da smo sve dali unaprijed. Međutim, realnost je da su američki poreski obveznici bili veoma velikodušni, i potrošili smo svaki dolar koji nam je Kongres dao na prioritete u to vrijeme.”
Glas Amerike: Kada već govorimo o sistemima "Patriot" i tenkovima "Abrams", kakav je status obuke za njih?
Kahl: „Obuka na sistemima "Patriot" je govoto završena. I sve ide po planu da se taj sistem rasporedi tokom proljeća. Kada je riječ o obuci za tenkove Ejbrams M1, to nije počelo, ali jeste počela obuka za tenkove Leopard. Njemci i drugi evropski saveznici rade na toj obuci. U međuvremenu, SAD obučavaju ukrajinske jedinice za upotrebu borbenih vozila 'Bradley', kao i 'Stryker'.”
Glas Amerike: Ukrajinci i dalje traže lovce F16? Da li su oni i dalje opcija?
Kahl: „Ovo je zaista dobar primjer za ono o čemu smo upravo pričali. Da li bi bilo korisno za Ukrajinu da ima letjelice četvrte generacije? U jednom trenutku bi definitivno bilo korisno. Imajući u vidu rusku protivvazdušnu odbranu, ne mislim da bi letjelice četvrte generacije u ovom trenutku bile odlučujuće. Ako bi neko morao da izabere prioritete u protivvazdušnoj odbrani, ukrajinski zvaničnici bi rekli da im je glavni prioritet da osiguraju da su njihovi protivvazdušni sistemi i dalje održivi, tako što bi dobili dodatne sisteme i presretače. Zbog toga smo zaista usredsređeni na taj dio, a to je da osiguramo da Ukrajina može da zaštiti svoje gradove, svoje trupe od iranskih dronova, ruskih krstarećih raketa i drugih vazdušnih napada. I pretpostavljam da će se nastaviti razgovori o letjelicama četvrte generacije.”
Glas Amerike: Imajući u vidu da obuka na zapadnim sistemima dugo traje, da li bi ovo bilo dobro vrijeme da počne obuka na lovcima F16, kako bi - kada zapadne zemlje budu spremne da ih pošalju - piloti bili obučeni?
Kahl: „Već smo vidjeli da je Britanija najavila obuku za letjelice četvrte generacije, a drugi saveznici i partneri su možda spremni da idu tim putem. Američka vlada još nije donijela tu odluku.”
"Ruska ofanziva već počela"
Glas Amerike: Pomenuli smo rusku proljećnju ofanzivu. Kakva je vaša procjena? Da li Rusija ima kapacitete za uspješnu ofanzivu?
Kahl: „Mislim da nema. Prije svega, velika ofanziva o kojoj svi govore je već u toku, i nije previše metodična i malo je vjerovatno da će biti efikasna. Rusi bacaju veliki broj tijela na rešavanje problema. Ja to zovem "bahmutizacijom" konflikta, gdje bukvalno svakog dana gube stotine života da bi postigli postepene uspjehe koji nisu strateški važni. Možemo očekivati da se to nastavi. Mislim da (načelnik Generalštaba ruske vojske) Gerasimov, od kako je zamijenio (bivšeg komandanta ruskih snaga u Ukrajini) Surovikina, Putinu prodaje priču o tome šta Rusi mogu da postignu. Ne vidim da Rusi imaju kapacitet da postignu velike ofanzivne uspjehe narednih mjeseci. Međutim, mislim da će nastaviti da bacaju tijela na rešavanje problema. Znači, nije ključno da se Ukrajinci bore kao Rusi, već da se bore drugačije i promijene dinamiku na linijama fronta. I na to je usredsređen veliki broj ljudi, u smislu jačanja oklopnih kapaciteta.”
Glas Amerike: Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da će se Moskva povući iz nuklearnog sporazuma sa SAD "Novi START". Koliko je to zabrinjavajuće i kakav će biti američki odgovor?
Kahl: „Mislim da je rekao da će suspendovati učešće Rusije umjesto izlaska iz sporazuma. Namjerno je izabrao tu frazu, jer vjerovano ne misli da je u interesu Rusije, imajući u vidu da zemlja ostaje bez novca, da učestvuje u velikoj trci u nuklearnom naoružanju sa SAD, kao što je to bio slučaj tokom Hladnog rata. Izjava da suspenduju učešće u "Novom START-u", za njega je bila način da pokaže da je naizgled čvrst, i istovremeno ostavi otvorenom mogućnost za povratak sporazumu. Ne znam šta su njegove namjere. Iz perspektive američke vlade, čak je i na vrhuncu Hladnog rata za nas bilo važno da sa tadašnjim Sovjetskim Savezom razgovaramo o strateškoj stabilnosti. Isti je slučaj sa današnjom Rusijom.
„Imamo posebnu odgovornost, kao dvije najveće nuklearne svjetske sile, da ne dozvolimo da nuklearni arsenali izmaknu kontroli, i da ih nikada ne upotrijebimo u konfliktu. Čak i tokom najmračnijih dana Hladnog rata, rusko liderstvo je to razumjelo i nadam se da se možemo vratiti razgovorima o kontroli naoružanja. Bidenova administracija jasno smatra da je Novi START u našem interesu. Jedan od prvih spoljnopolitičkih poteza administracije bio je da obnovi sporazum za još pet godina. Nastavićemo da razmatramo da li možemo da se vratimo tim razgovorima.”
Glas Amerike: Kakva je trenutna politika Sekretarijata za odbranu da pomogne Ukrajini da odbrani svoju teritoriju, ili da joj pomogne da pobijedi u ovom ratu? Da povrati svu teritoriju koju jhe Rusija zauzela, uključujući Krim?
Kahl: „Prije svega, Sekretarijat za odbranu nema svoju politiku. Postoji politika američke vlade koju sekretarijat podržava. Politika američke vlade je prilično konzistentna, a to je da mi nećemo utvrđivati kako izgleda ta pobjeda. To će utvrđivati Ukrajinci. Rusija je okupirala 20 ili 25 odsto Ukrajine. Pripojili su djelove Ukrajine 2014.godine, ilegalnom aneksijom Krima, započeli separatistički pokret u Donbasu. Sada imaju malo više teritorije na istoku i jugu. Ukrajinci očigledno imaju legitimno pravo da žele da vrate tu teritoriju. I predsjednik je rekao da smo uz njih koliko god je potrebno. Međutim, Ukrajinci će odlučivati o svojim teritorijalnim ambicijama s obzirom na to da je riječ o suverenoj ukrajinskoj teritoriji, i naša politika je da omogućimo tu borbu.”
Glas Amerike: Međutim, Ukrajinci su odlučili, i predsjednik Zelenski je bio veoma jasan. Rekao je da pobjedu vidi kao povratak svih ukrajinskih teritorija, uključujući Krim. Da li američka vlada to podržava, da li Amerika vjeruje u pobjedu Ukrajine?
Kahl: „Ukrajina je demokratija. Zelenskog su izabrali građani i on ima njihovu ubjedljivu podršku. Njegova vlada i Ukrajinci će definisati šta je pobjeda. Bilo bi veoma arogantno od SAD da kažu Ukrajini kako bi ta pobjeda trebalo da izgleda. Oni će postaviti svoje ciljeve i u skladu sa tim, navesti prioritete za nas koji im pomažemo. Mi ćemo zatim razmotriti šta možemo da obezbijedimo, kada i u kom roku, da bi bili što efikasniji. Međutim, nećemo im govoriti šta je njihova pobjeda.”
Glas Amerike: Ako je cilj Ukrajine da vrati Krim, da li to podržavate?
Kahl: „Krim je Ukrajina. Mislim da je to kratkoročno hipotetičko pitanje, jer ima mnogo ruske okupirane teritorije, između Ukrajine i Krima. Međutim, na kraju, Krim pripada Ukrajini.”
Glas Amerike: Prošla je godina od kako je Rusija započela rat protiv Ukrajine. Šta je vaš glavni utisak o protekloj godini?
Kahl: „Moj glavni utisak je da je Putin napravio pogrešnu procjenu u svakoj fazi konflikta. Pogrešno je procijenio volju, istrajnost, kapacitet i odlučnost Ukrajinaca. Potcijenio je Sjedinjene Države, Zapad i širu međunarodnu zajednicu. I precijenio je svoje snage i stratešku pronicljivost. Ima mnogo neizvjesnosti u ovom ratu. Međutim, jedna stvar je postala kristalno jasna – Rusija je već izgubila. Rusija je željela da apsorbuje cijelu Ukrajinu u novo Rusko carstvo. To se neće dogoditi. Nije se dogodilo. Putin je želio da obori vladu u Kijevu, želio je da uništi Ukrajinu kao nezavisnu zemlju, uništi njenu demokratiju. Suverena, nezavisna i demokratska Ukrajina će opstati. Želio je da podijeli NATO. Želio je da od NATO-a napravi Finsku, a na kraju će Finska biti dio NATO-a. Želio je da izađe iz konflikta i pokaže svijetu da Rusija ima drugu najbolju vojsku i da je velika sila u ovom višepolarnom svijetu. Rusija će iz ovog rata izaći slomljena u smislu svoje vojne snage. Ne znam šta će biti konačni ishod rata. Ali u kontekstu njegovih strateških ciljeva, Putin je već izgubio.”
Koliko će koštati obnova Turske?
Dok je Turska u žalosti zbog tragičnog gubitka ljudskih života u dva zemljotresa prije dvije nedjelje, postavljaju se i pitanja koliko će koštati obnova zemlje, ali i kolike će finansijske posljedice to ostaviti na već oslabljenu privredu.
Turska konfederacija za preduzeća i biznis u preliminarnom izvještaju procjenjuje da će troškovi obnove biti viši od 80 milijardi dolara, i to je procjena urađena četiri dana poslije zemljotresa.
Američki investicioni gigant "Morgan Stanley" navodi da samo obnova kuća može da košta 38 milijardi dolara, dok "JP Morgan" procjenjuje da bi obnova domova i infrastrukure koštala oko 25 milijardi dolara.
U to nije uračunata ekonomska šteta privredi u porušenim zonama, gdje je živjelo i radilo 13 i po miliona ljudi, i gdje se obavljala skoro jedna desetina svih ekonomskih aktivnosti u Turskoj.
Poređenja radi, 1999. godine jak zemljotres pogodio je Izmit, žilu kucavicu turske industrije, koja je tada činila 30 odsto BDP zemlje. Nakon tog zemljotresa, privredni rast države pao je za 3,3 odsto.
Ekonomisti Svjetske banke (SB) rekli su za Glas Amerike da, iako je još rano da se procijeni šteta od zemljotresa, ipak posmatraju nekoliko faktora.
Očekuje se sporiji rast
Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je da će turska ekonomija imati rast od 3 odsto ove godine, ali mnogi stručnjaci kažu da zemljotresi, najjači koji su pogodili Tursku, mogu da smanje rast za najmanje jednu trećinu.
Stručnjak za Tursku koji živi u Londonu Timothy Ash za Glas Amerike kaže da će direktna ekonomska posljedica prije biti manja od one koju je ostavio zemljotres 1999, jer su sada zemljotresi pogodili ruralne i poljoprivredne krajeve. Čim prođe šok od tragedije, on očekuje srednjoročni privredni rast kad počne obnova.
Stručnjaci Svetske banke kažu da se sama obnova posle velikih katastrofa, koju bi sproveli i privatni i državni sektor, smatra investicijom u privredu. Samim tim, obnova bi mogla da ublaži udarac na ekonomiju.
Problemi u ekonomskoj politici
Iako prve analize finansijskih institucija, uključujući "Morgan Stanley", smatraju da će moći da se sprovede finansiranje troškova, stručnjaci upozoravaju da problemi koji su već usađeni u tursku makroekonomsku politiku, mogu da učine stvari težim.
Turska se već suočava sa godišnjom inflacijom višom od 60 odsto i stalnom devalvacijom svoje valute.
"Dok je turska ekonomija ubrzano rasla 2022, sada je na ivici zaduživanja, inflacija je rekordna u posljednjih 24 godina, lira je devalvirana, deficit je porastao", kaže za Glas Amerike Humberto Lopes, direktor u Svjetskoj banci za Tursku.
Selva Demiralp, profesorica ekonomije na Univerzitetu Kic u Istanbulu, govorila je prošle nedjelje za Glas Amerike, i navela da bi Turska bila u boljoj poziciji da se bori sa ekonomskim padom poslije zemljotresa, da ne trpi krizu, za koju ona krivi makroekonomsku politiku vlade.
"Da nemamo tako visoku inflaciju i slabu monetarnu politiku, bili bismo u poziciji da pružimo pomoć i da se lakše oporavimo", navela je profesorica Demiralp za Glas Amerike.
Turska se također suočava sa potrebom da traži pomoć sa strane. Ash navodi da, u zavisnosti od toga koliko će novca biti potrebno za obnovu, Turska će tražiti pozajmice iz inostranstva.
Politička neizvjesnost
Za neke stručnjake, veću zabrinutost budi politička neizvjesnost. Predsednik Rcep Tayyip Erdogan je prošlog mjeseca najavio parlamentarne i predsjedničke izbore za 14. maj.
Ipak, nedavna objava na društvenim mrežama Bulenta Arinca, bivšeg osnivača vladajuće AK partije i nekadašnjeg predsjednika turskog parlamenta, izazvala je debatu o mogućem odlaganju izbora zbog masovnog uništenja usljed zemljotresa. Opozicija tako nešto odbija.
Međunarodni investitori posmatraju političke i ekonomske prilike u Turskoj. Mnogi stranci napuštaju lokalno tržište zbog vladine ekonomske politike.
"Sad čekaju da vide rezultate izbora 14. maja. Vidjećemo i da li će uopšte biti tada održani. Stranci žele kredibilnu i ispravnu politiku, nebitno da li sa ovom administracijom ili sljedećom", kaže analitičar Ash.
Vlada trpi kritike jer mnogi u ugroženim zonama smatraju da je odgovor na zemljotres bio spor, kao i da je falilo koordinacije. Ash vjeruje da ishod izbora zavisi od toga kako se odgovorilo na katastrofu i kako će teći obnova.
"Rezultat izbora i moguća promena politike, u zavisnosti od ishoda, bitni su za izbore. Zemljotres će biti odlučujući faktor za to ko će da pobijedi", kaže Ash.
Godišnjica ruske invazije: Evropa se muči da odgovori na bezbjednosne izazove
Tokom proteklih 12 mjeseci, Njemačka i druge evropske nacije bile su prisiljene da se suoče sa novim kopnenim sukobom velikih razmjera na tom kontinentu, čija je posljedica promjena bezbjednosnog poretka koji je postojao decenijama.
Gotovo godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, prvi tenkovi Leopard 2 njemačke proizvodnje trebalo bi da stignu na borbene linije u narednim sedmicama, kao podrška Kijevu. SAD i Britanija također šalju desetine svojih glavnih borbenih tenkova u Ukrajinu.
Ukrajinske trupe započele su obuku na Leopardima ranije ovog mjeseca u Njemačkoj i Poljskoj. Berlin je u januaru pristao da pošalje 14 visoko cijenjenih tenkova, nakon višemjesečnog pritiska saveznika. Također je odobrio da druge nacije pošalju svoje tenkove njemačke proizvodnje u pomoć ukrajinskim snagama. Njemačka planira da pošalje i desetine starijih, obnovljenih tenkova Leopard 1.
Međutim, procesi isporuke traju mnogo duže nego što se Kijev nadao. Izvještaj u britanskim novinama "Sunday Times" nagovijestio je da će manje od 50 tenkova stići na prve linije ratišta do početka aprila.
Ukrajina navodi da su joj hitno potrebne stotine zapadnih tenkova kako bi se suočila s novom ruskom ofanzivom. Kritičari kažu da Evropa ne reaguje dovoljno brzo.
"Kada pogledamo kako Njemačka definiše ili sprovodi svoju ulogu, posebno kada je riječ o isporukama oružja, vjerojatno je više bila nevoljni lider", kaže Sarah Pagung iz Njemačkog savjeta za međunarodne odnose.
“Mislim da je to više kao strategija pravljenja malih koraka i posmatranja ruske reakcije. To je ono što smo vidjeli tokom prošle godine. Negativniji opis mogao bi biti da Njemačkoj zapravo nedostaje strategija i da čini samo ono što se zaista mora učiniti kako bi Ukrajina preživjela, ali ne i kako bi Ukrajina pobijedila”, rekla je Pagung za Glas Amerike.
Snabdijevanje oružjem i oprez
Inicijalno, Evropa je Ukrajini obezbijedila protivtenkovsko i lako naoružanje. Kako je priroda sukoba tokom prošle godine evoluirala, snabdijevanje NATO zalihama oružja poprimilo je mnogo širi obim, pa sada uključuje i moderne višecijevne raketne sisteme, protivvazdušnu odbranu, oklopna vozila i borbene tenkove.
Nekoliko dana nakon invazije, Berlin je najavio povećanje potrošnje za odbranu od 107 milijardi dolara, što je dio takozvanog "Zeitenwende" — potpune promjene njemačke spoljne politike.
Njemačka je dramatično smanjila svoju zavisnost od ruskih energenata. Prije godinu dana, Rusija je Njemačkoj isporučila 60 odsto potrebnog gasa. Zahvaljujući velikim ulaganjima u alternativne izvore, zavisnost od ruskih energenata praktično je svedena na nulu.
Njemački kancelar Olaf Scholz odbacuje kritike da je djelovao presporo.
"Dobro činimo što pažljivo prosuđujemo sve posljedice naših postupaka i pomno se konsultujemo o svim važnim koracima među saveznicima, jer ovo je rat blizu nas u Evropi - opasan rat", rekao je Scholz 17. februara na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu.
"Uz sav pritisak da se djeluje, koji bez sumnje postoji, u ovom presudnom pitanju oprez mora ići prije žurbe, a kohezija prije pojedinačnog pristupa. Moramo od početka postaviti našu podršku tako da je možemo održati dugo vremena", rekao je on.
Pagung kaže da na taj oprez utiče i iskustvo Njemačke u dva svjetska rata, imajući u vidu da sama mogućnost da se tenkovi njemačke proizvodnje sukobljavaju sa ruskim tenkovima na poljima istočne Ukrajine ima historijski odjek, koji se snažno osjeća u dijelovima njemačke javnosti.
"Naravno, vlada posmatra to javno mnjenje. No, osim toga, mislim da postoji, barem u kabinetu kancelara, strah da bi ovaj sukob mogao da izmakne kontroli i da bi mogao da se pretvori u sukob NATO-a i Rusije", kaže Pagung.
Zapad je bio previše oprezan u konfrontaciji sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kaže Fiona Hill, bivša zvaničnica američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost koja sada radi u američkom Institutu Brookings.
"Sam Putin sada je pod velikim pritiskom iznutra od ljudi koji žele da se ovaj rat završi. Oni žele da Ukrajina kapitulira i da se preda. Tako da se nivo brutalnosti pojačava", izjavila je Hill za novinsku agenciju AP.
"Također je pitanje kako ćemo reagovati. Stalno, opet, uvijek razmišljamo o provociranju Vladimira Putina, prelasku crvenih linija Vladimira Putina. Ali šta je s našim? Nakon Drugog svjetskog rata smo rekli - nikad više. Da nikad više ne bismo dopustili takvu vrstu pokolja miliona ljudi... u sukobu u Evropi”, dodaje Hill.
Podijeljena Evropa i uloga SAD
Novi konflikt u ovom obimu na evropskom tlu otkrio je podjele oko toga kako odgovoriti Rusiji i što bi svaki budući odnos sa Moskvom trebalo da podrazumijeva.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je svoj stav na ovomjesečnom Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu.
"Ne mislim, kao što neki ljudi misle, da moramo ciljati na potpuni poraz Rusije, napadajući Rusiju na njenoj vlastitoj teritoriji. Ti posmatrači žele prije svega da slome Rusiju. To nikada nije bio stav Francuske i nikada neće biti naš stav”, rekao je Macron za list "Le Journal du Dimanche".
Baltičke države Estonija, Letonija i Litvanija žele sveobuhvatnu ukrajinsku pobjedu, tvrdeći da je to jedini opravdan odgovor na rusku invaziju.
Velika Britanija također poziva na brže isporuke oružja Ukrajini.
"Svakim danom koji prolazi, ruske snage nanose još više bola i patnje. Jedini način da se to promijeni je da Ukrajina pobijedi", rekao je britanski premijer Rishi Sunak na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
"Za pobjedu u ratu Ukrajini treba više artiljerije, oklopnih vozila i protivvazdušne obrane. Dakle, sada je trenutak da udvostručimo našu vojnu podršku. Kada je Putin započeo ovaj rat, kockao se da će naša odlučnost biti poljuljana. Čak i sada, on računa da ćemo izgubiti živce. Ali već smo dokazali da nije bio u pravu, a dokazaćemo mu i ponovo", dodao je Sunak.
Ukrajina je navela da su joj također neophodni zapadni borbeni avioni, kako bi se suprotstavila ruskoj premoći u vazduhu. Za sada, većina članica NATO-a je isključila mogućnost slanja tih lovaca, iako su neke države, uključujući Poljsku, rekle da će to učiniti kao dio NATO koalicije.
Uprkos razlikama u stavovima, evropska podrška Ukrajini pokazala se iznenađujuće otpornom, kaže Pagung iz Njemačkog saveta za međunarodne odnose.
"Nismo osjetili napuknuća u tom konsenzusu tokom posljednjih mjeseci - čak i ako su inflacija i cijene energenata u porastu. Ako rat potraje dvije, tri, četiri ili pet godina, to je možda druga priča, jer vidimo da se troškovi gomilaju", rekla Pagung.
"Podrška SAD zaista je ključna za održavanje zapadnog konsenzusa u cjelini. Ako pogledamo brojke, vidimo da SAD same obezbjeđuju polovinu pomoći Ukrajini", dodaje Pagung. "Ako dođemo do tačke u kojoj SAD i same počnu da preispituju svoju ulogu, to je takođe tačka u kojoj ćemo vjerovatno u Evropi vidjeti snažnije debate o podršci Ukrajini."
EU izbjegava sankcionisati uvoz ruskih dijamanata
EU sankcije prema Rusiji su targetirale robu poput nafte, plina, ugljena, čelika, cigareta, votke i zlata. No, jedan ključni ruski izvozni proizvod, kako se očekuje, ponovo neće biti na toj listi - dijamanti. Lisa Bryant je otišla u svjetski centar trgovine dijamantima u Belgiji da sazna zašto.
Istočno krilo NATO saveza: Zračne patrole na granici Rumunije sa Ukrajinom
Piloti borbenih aviona iz Italije, Njemačke, Sjedinjenih Država i drugih zemalja se smjenjuju kroz zemlje istočnog krila NATO saveza kako bi kontinuirano nadgledali bilo kakve prijetnje od prelaska u zračni prostor NATO-a.
Uloga Poljske u ukrajinskom ratu: Prihvat izbjeglica i isporuke zapadnog oružja
Proteklih godinu dana, Poljska je bila vodeća zemlja kada je riječ o prihvatu miliona ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od ruske invazije. U međuvremenu, Poljaci moraju da se naviknu na veliki sukob koji je u toku na njihovom pragu, a koji se prelio u Poljsku krajem prošle godine.
Pševodov, malo selo na granici Poljske i Ukrajine, gurnuto je u centar svjetske pažnje kada je 15. novembra na jednoj farmi eksplodirao projektil, usmrtivši dva radnika. Sve što je ostalo je veliki krater.
NATO i zapadni saveznici rekli su da je eksploziju vjerovatno izazvala zalutala ukrajinska protivvazdušna raketa. Ali u početku, mnogi su strahovali da je riječ o ruskom napadu.
Nekoliko zastrašujućih sati nakon eksplozije projektila, svijet je vjerovao da je ruski rat protiv Ukrajine prešao na teritoriju NATO-a.
I kako konflikt eskalira, zajednice u Poljskoj nastavljaju da žive u sjenci rata. Lider lokalnog vijeća kaže da je bilo mnogo strašnih trenutaka u posljednjih 12 mjeseci.
„Najgori su bili prvi dani rata, kada se front pomjerao ovdje na zapad, i niko nije znao u kom trenutku će prestati, niko nije znao da li ćemo se uskoro graničiti sa Ruskom Federacijom. Tokom prošle godine, mnogo toga se promijenilo. Mnogo očaja, tuge, bijesa. A, kasnije, pretpostavljam da je u ljudskoj prirodi da se navikneš na sve", kaže Gžegoš Drevnik, lider lokalne zajednice u Dolhobižovu.
Mjesta duž granice bila su prvi svjedoci posljedica ruske invazije prije godinu dana. Prijateljice Natalija Kostikjevič-Kolasinska i Renata Žila žive u Tomašov Lubelskom, nekoliko kilometara udaljenom od granice.
Renata kaže da su ljudi počeli vrlo brzo da dolaze iz Ukrajine.
„I ovdje se cijela naša zajednica pokrenula, i ljudi su požurili da pomognu Ukrajincima koji su dolazili u naš grad u velikom broju”, priča ona.
Natalija Kostikjevič-Kolasinska prisjeća se kao ih je porodica koja živi dalje od granice, zvala veoma uplašeno.
„Pitali su nas imamo li pasoše, hoćemo li nekako pobjeći. Nije nam palo na pamet jer smo bili toliko uključeni u pružanje pomoći”, govori Natalija.
Kao i hiljade drugih Poljaka, Natalija je prihvatila ukrajinsku porodicu, ukupno sedmero ljudi. Kaže da ima loše dane kada je u strahu da će se rat približiti.
„Razgovaramo o rezervnom planu. Stalno nam je u mislima da se nešto dešava. Kad se probudiš noću, možeš čuti kako kruže ratni avioni. Teško je ne misliti na rat”, kaže ona.
Hiljade izbjeglica još uvijek putuju preko granice iz Ukrajine. U suprotnom pravcu, Poljska je ključni kanal za slanje zapadnog oružja ukrajinskim snagama. Za ljude ovdje, rat nije daleko.
Bijeg od Putinovog režima i novi život u Americi
Rusi koji strepe od progona zbog protivljenja ratu u Ukrajini nastavljaju da traže azil u SAD, nakon što je Bijela kuća najavila da će pružati azil prigovaračima savjesti.
Mnogi Rusi dolaze preko Meksika, a među njima je Tatjana, koja je došla u Ameriku da bi sina spasila služenja vojske.
Od kada je stigla u New York, Tatjana, koja je došla u Ameriku sa troje djece pošto je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu - učestvovala je na skupovima podrške Ukrajini i političkim zatvorenicima u svojoj zemlji.
Tatjana - koja je zamolila Glas Amerike da ne pominje njeno prezime - dovela je na protest dvije kćerke. Starija djevojčica je nacrtala poster i napisala pismo u kojem se izvinjava zbog svega što Rusija radi Ukrajini.
„Sada živim u New Yorku zbog toga što se dešava u mojoj zemlji, zato što je okupirala Ukrajinu. Stidim se svoje domovine”, napisala je.
Tatjana je provela u New Yorku nešto više od mjesec dana. Nikada nije sanjala da će doći u SAD, a definitivno ne pod ovim okolnostima.
„Nisam željela da dođem u Ameriku, nisam planirala da napustim ni svoj grad, a kamoli zemlju! Ali morala sam”, priča, na ivici suza.
Ona je napustila Sankt Peterburg i ušla u Sjedinjene Države preko granice sa Meksikom. Njen sin je nedavno napunio 19 godina i bio registrovan u ruskoj vojsci. Odlazak iz Rusije bio je način da se spasi vojne službe. Tatjanin muž je morao da ostane u Rusiji.
Tempo dolaska Rusa u SAD se više nego udvostručio pošto je Bijela kuća objavila da se ljudi koji ulože prigovor savjesti kako ne bi učestvovali u ratu kvalifikuju za azil. Tatjana kaže da je situacija u Rusiji opasna i zastrašujuća.
„Kada smo došli na antiratni protest, bilo je strašno. Policija je odvlačila ljude. Plakala sam, vrištala, policajac je zgrabio mene i moju prijateljicu i vukao nas do jednog kombija. Međutim, imala sam sreće - poznanik koji je radio u specijalnoj policijskoj jedinici me je prepoznao i pustio mene i drugaricu. Sjećam se da je vikao - sklonite se odavde, brzo! Kasnije je zbog toga otpušten”, priča ona.
Tatjanina djeca tek nekoliko nedjelja idu u školu u New Yorku, i jedini u svom razredu govore ruski, ali kažu da nisu imali probleme i da ih niko nije uznemiravao zbog toga.
Dok su joj deca u školi, ona uči engleski. Planira da dobije vozačku dozvolu i radnu dozvolu, a nada se da će pokrenuti sopstveni biznis. Također se nada da će dobiti zvanični izbjeglički status, iako je svjesna da će taj proces verovatno trajati godinama.
Isto tako zna da će proći mnogo vremena dok se ponovo ne sretne sa mužem. Uprkos teškoćama i tuzi, kaže da se u SAD osjeća slobodno, i kao da je tu dobrodošla.