Za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, nekadašnji honorarni saradnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) nije porekao da je imao dokumenta i priznao je da je to što je uradio "pogrešno i nezakonito". Ipak, priznanje krivice nije bilo dovoljno da izbjegne zatvorsku kaznu od 9 godina.

Ovaj slučaj je aktuelizovan zbog bivšeg predsjednika Trumpa, optuženog po 37 tačaka zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata koje je trebalo da preda Nacionalnom arhivu. U vezi sa Zakonom o špijunaži je 31 tačka optužnice, a taj zakon služio je za krivično gonjenje Martina i drugih koji su nezakonito prisvajali povjerljiva dokumenta.

"Kada tužilaštvo podigne optužnicu za svjesno kršenje zakona, onda to šalje jednu poruku: Slučaj shvatamo veoma ozbiljno. I skoro uvijek traži zatvorsku kaznu", kaže Michael Zweiback, nekadašnji tužilac u Sekretarijatu za pravosuđe.

Koliko bi godina zatvora mogao da dobije bivši predsjednik ako bude proglašen krivim, zavisiće u krajnjoj instanci od sudije - a u ovom slučaju nju je postavio Trump.

Kršenje Zakona o špijunaži nosi sa sobom do 10 godina zatvora, iako oni koji prvi put počine to krivčno djelo, uglavnom ne dobiju maksimalnu kaznu. Tužilaštvo također tereti Trumpa za laganje u istrazi i opstrukciju pravde - a za to krivično djelo zaprećeno je i do 20 godina zatvora.

Sekretarijat za pravosuđe je prethodnih godina na osnovu Zakona o špiijunaži gonio i Elizabeth Jo Shirley iz Zapadne Virginije koja je zadržala povjerljiva dokumenta Nacionalne obavještajne agencije. Ona je 2020. priznala krivicu i osuđena je na osam godina zatvora.

Nekadašnji obavještajac američkog vazduhoplovstva Robert Birchum osuđen je na tri godine zatvora pošto je priznao da je kod kuće držao povjerljiva dokumeta.

Može li Trump da ospori optužbe?

Bivši predsjednik se pred sudom u Miamiju izjasnio da nije kriv i ne djeluje da je spreman da uđe u dogovor o priznaju krivice. Trump ima nekoliko opcija da pokuša da ospori optužbe.

Na prvom mestu, sudija Aileen Cannon, koju je Trump postavio, već je jednom presudila u njegovu korist. U narednim mjesecima, ona će donositi odluke koje će znatno uticati na suđenje, tempo kojim se odvija i da li će neki dokazi biti izuzeti.

Izazov za tužilaštvo je i to što se proces odvija na Floridi - gdje se očekuje da porota bude više naklonjena Trumpu, jer se republikanci u toj državi bolje kotiraju od demokrata.

Stručnjaci očekuju i da Trump u obraćanjima javnosti pokuša da obori slučaj, i da tvrdi kako je imao pravo da zadrži ta dokumenta. Očekuje se i da bivši predsjednik blokira pokušaje tužilaštva da dođu do detalja razgovora sa njegovim advokatom.

Ako slučaj dođe do suđenja, očekuje se da Trumpovi advokati pokušaju da ubijede porotu da bivšeg predsjednika ne proglasi krivim, iako je prekršio zakon, zato što nije bilo dovoljno materijala za podizanje optužnice ili je tužilac bio pristrasan i selektivan.

Robert Kelner, advokat iz Washingtona, kaže da je malo vjerovatno da Trump bude oslobođen ako se uzme u obzir količina dokaza, ali da postoji opcija da se suđenje vrati na početak - ako Trumpovi advokati uspiju da ubijede najmanje jednog porotnika da je bivši predsjednik imao ovlaštenja da sa dokumenata skine oznaku povjerljivosti.

Konačno, očekuje se da Trumpova odbrana potegne za taktikom odugovlačenja.

"Njegova najbolja odbrana je možda da odlaže početak suđenja do poslije izbornog ciklusa, i ako bude izabran - Sekretarijat za pravosuđe biće u njegovoj nadležnosti, pa će moći da odbaci cijeli slučaj", kaže Cheryl Bader, bivša federalna tužiteljica.

Američki State Department objavio je u srijedu da će državni sekretar Antony Blinken otputovati u Peking ove sedmice.

Očekuje se da će se tokom putovanja Blinken sastati s visokim kineskim zvaničnicima, uključujući ministra vanjskih poslova Qin Ganga, saopćio je State Department.

Putovanje se smatra dijelom napora Bidenove administracije da popravi odnose s Pekingom nakon niza diplomatskih sukoba između dvije zemlje.

"Dolazimo u Peking sa realističnim, samouvjerenim pristupom i iskrenom željom da upravljamo svojom konkurencijom na najodgovorniji mogući način", rekao je Daniel Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik, na telefonskom brifingu s novinarima u srijedu.

Na telefonskom brifingu, Kurt Campbell, zamjenik pomoćnika predsjednika Joea Bidena i koordinator za indo-pacifička pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je: "Sada je upravo vrijeme za intenzivnu diplomatiju."

Campbell je prošle sedmice pozvao na održavanje "prikladne diplomatije" s Pekingom, rekavši da raste mogućnost pogrešnih procjena s Kinom.

On je to rekao na događaju koji je organizirao washingtonski institut Hudson.

Tokom telefonskog razgovora s Qinom, Blinken je u utorak pozvao na "održavanje otvorenih linija komunikacije" s Kinom kako bi se izbjegle "pogrešne procjene i sukob", navodi State Department.

Qin je pozvao SAD da poštuju "ključne brige Kine" i "prestanu da se miješaju u kineske unutrašnje stvari i prestanu da štete suverenitetu, bezbjednosti i razvojnim interesima Kine u ime konkurencije", navodi se Ministarstvo spoljnih poslova Kine.

Analitičari kažu da je vjerovatnoća proboja u ključnim bilateralnim pitanjima i dalje mala tokom Blinkenove posjete.

"Najbolje što ova posjeta može postići je uspostavljanje osnove za bilateralne odnose i otvaranje puta za druge interakcije na nivou kabineta", rekao je Dennis Wilder, bivši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost Kine.

"Prava stabilnost u odnosima će se pokazati nedostižnom zbog visokog stepena nepovjerenja i nerješive prirode takvih pitanja kao što su Tajvan i američka ograničenja na izvoz visoke tehnologije u Kinu", dodao je Wilder, koji je sada viši saradnik u Inicijativi za američko-kineski dijalog o globalnim pitanjima na Univerzitetu Georgetown.

"Razgovor je važan čak i kada nema proboja", rekao je Patrick Cronin, predsjedavajući za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson.

Cronin je rekao da bi obje strane mogle vidjeti određeni napredak po pitanju Ukrajine, trgovine i klimatskih promjena.

"Vođen obostranom željom za diplomatskim visokim položajem kada se lideri sastanu na samitu kasnije ove godine, mislim da će sekretar Blinken moći pronaći neke oblasti od zajedničkog interesa. Mirno okončanje rata u Ukrajini, pokretanje dijaloga o vještačkoj inteligenciji, trgovina i klimatske promjene su sve moguće", rekao je Cronin.

Blinkenovu posjetu Pekingu dogovorili su Biden i kineski predsjednik Xi Jinping kada su se sastali na Baliju u Indoneziji u novembru 2022.

Taj sastanak nije donio iskorak, ali je viđen kao važan korak u stabilizaciji odnosa između dvije zemlje.

Ali tenzije su eskalirale jer su se dvije strane sukobile oko gorućih pitanja, uključujući Tajvan i Ukrajinu.

U februaru je Blinken otkazao svoj put u Peking nakon što je navodno kineski špijunski balon upao u američki vazdušni prostor.

Od tada, SAD ulažu stalne napore da obnove dijalog s Pekingom uprkos tenzijama.

Posljednjih sedmica vođeni su razgovori na visokom nivou između dvije strane, što je moguće otopljenje bilateralnih odnosa.

Prošle sedmice, Kritenbrink i Sarah Beran, viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za Kinu, otputovali su u Peking kako bi se sastali sa Ma Zhaoxuom, zamjenikom ministra vanjskih poslova, i Yang Taoom, direktorom odjela za sjevernoameričke i okeanske poslove.

Milenijalci, osobe u dobi od 27 do 42 godine, prva su generacija koja kaže da više voli meksičku nego italijansku hranu. Generacija Z, oni koji imaju od osam do 23 godine, imaju još veću žudnju za tacosima i drugom meksičkom hranom, pokazuje nedavni izvještaj.

"Ovo je bio prvi put otkad proučavamo potrošače, da smo vidjeli da se ova promjena događa u generaciji", kaže Mike Kostyo, trendolog i pomoćni direktor kompanije "Datassential" za istraživanje tržišta, sa sjedištem u Chicagu, koja je objavila izvještaj.

"Mislim da je najveće iznenađenje bilo to koliko je strastvena sklonost generacije Z prema meksičkoj kuhinji... I vidjeti da se to dogodilo u relativno kratkom vremenu. To je bilo ogromno", dodaje Kostyo.

Osamdeset i dva odsto svih Amerikanaca još uvijek kaže da im se sviđa ili da vole italijansku hranu, pokazuje izvještaj kompanije "Datassential". Ali milenijalci su odabrali meksičku kao svoju omiljenu etničku kuhinju, a slijede italijanska, te kineska. U međuvremenu, osobe mlađe od 23 godine, pozicionirale su italijansku hranu na treće mjesto, iza meksičke i kineske.

"Bilo je stvarno zanimljivo vidjeti koju su to hranu mlađi potrošači osjećali kao nostalgičnu i utješnu", kaže Kostyo. “Dva najbolja primjera za to su takosi i ramen (japanska supa sa nudlama). Dakle, to su dvije stvari za koje su mlađe generacije rekle: 'Vrlo su mi utješne. Volim ih.'"

Generacija Z može lako zadovoljiti svoj rastući ukus za azijsku hranu jer 12% svih restorana u Sjedinjenim Državama poslužuje neku vrstu takve hrane, pokazala je studija organizacije "Pew Research". Ona je također otkrila da sedam od 10 azijskih restorana u zemlji poslužuje kinesku, japansku ili tajlandsku hranu.

"Kineski restorani bili su najpopularniji, pa ih ima u svakoj državi i u 70% svih okruga", kaže Sono Shah, glavni autor studije. "Svaka država i trećina ili više svih okruga također ima barem jedan japanski ili tajlandski restoran."

Demografske promjene jedna su od sila koje stoje iza promjene američkog ukusa.

Podaci popisa stanovništva u SAD pokazuju da je latinoamerička populacija porasla za 23% u prošloj deceniji. Popis iz 2020. također pokazuje da Azijati čine 6,2% američkog stanovništva.

Međutim, dio porasta popularnosti azijske kuhinje mogao bi biti rezultat namjernih nastojanja.

"Hrana često predstavlja jedan od glavnih načina na koje ljudi dolaze u kontakt, doživljavaju različite kulture ili su im izloženi", kaže Shah. "Tajlandska vlada je sponzorisala programe u inostranstvu za povećanje broja tajlandskih restorana u cijelom svijetu kao oblik diplomatije."

Drugi glavni pokretač promjena su društvene mreže, gdje mladi ljudi sa pratiocima i prijateljima često dijele ono što jedu.

"Ranije smo govorili da je trebalo desetak godina da bi se neki potpuno novi trend kod potrošača pokrenuo iz vrlo ranih faza, pa sve do onoga što zovemo sveprisutnost, trend koji je svugdje. A sada treba otprilike pola tog vremena”, kaže Kostyo. “A to je tako prevashodno zbog tehnologije i društvenih mreža - i jednostavno zbog brzine komunikacije."

Italijanski favoriti kao što su pizza i lazanje sve su manje bili na jelovnicima u protekloj deceniji, dok tacosi, ramen i druga jela inspirisana Azijom i dalje imaju veće prisustvo, navodi kompanija "Datassential". Kostyo očekuje da će se te promjene odraziti na narednih 10 do 20 godina.

"Dok je u prošlosti možda kao ugodna hrana ili kao klasična tradicionalna stavka na meniju mogla biti pizza, ako ste otvarali klasičan restoran koji svi vole ... to bi bila pizzeria", kaže Kostyo. “Mislim da će to u budućnosti biti restoran sa tacosima. To će biti izbor.”

Stoltenberg je rekao novinarima kada je stigao u sjedište NATO-a da je Ukrajina nakon pokretanja svoje dugo očekivane kontraofanzive ostvarila dobitke i oslobodila okupirano zemljište od ruskih snaga tokom žestokih borbi.

"To je zbog hrabrosti, vještina ukrajinskih vojnika, ali isto tako naglašava i pokazuje da podrška koju NATO saveznici daju Ukrajini mnogo, mnogo mjeseci zapravo čini razliku na bojnom polju", rekao je Stoltenberg .

Dodao je da što je Ukrajina uspješnija u ovoj fazi, to će više pritiskati na ruskog predsjednika Vladimira Putina da sjedne za pregovarački sto i pruži Ukrajini jaču ruku u mirovnim pregovorima.

Stoltenberg je rekao da, ako saveznici žele trajni mir u Ukrajini, moraju nastaviti pružati ukrajinskim snagama vojnu podršku.

Uoči sastanka šefova odbrane NATO-a, Kontakt grupa za Ukrajinu predvođena SAD-om održala je posljednju sjednicu u četvrtak u Briselu na kojoj se razgovaralo o vojnoj pomoći Ukrajini.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je na otvaranju skupa da je borba u Ukrajini "maraton, a ne sprint".

On je istakao potrebu da se ukrajinskim snagama obezbijede sistemi protivvazdušne odbrane koji su ključni u zaštiti ukrajinskih civila od ruskih zračnih napada.

"Imperijalne ambicije Kremlja nanijele su nezamislivu patnju ukrajinskom narodu, ali Ukrajinci nas nastavljaju inspirirati svojom otpornošću, svojom hrabrošću i nepokolebljivom posvećenošću da svoju zemlju održe slobodnom i sigurnom", rekao je Austin.

Norveška i Danska najavile su zajedničke napore da Ukrajini isporuče hiljade artiljerijskih metaka.

"Ukrajina ima hitnu potrebu za artiljerijskom municijom. Stoga smo odlučili da udružimo snage s Danskom za novu donaciju, kako bi Ukrajina što prije dobila municiju", rekao je norveški ministar odbrane Bjørn Arild Gram u saopćenju.

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da je presrela rusku krstareću raketu, kao i 20 eksplozivnih dronova koje je lansirala Rusija.

Na Krimu koji kontroliše Rusija, ruski zvaničnici rekli su da je njihova strana oborila devet ukrajinskih dronova.

U izvještaju su korištene informacije AP-a, AFP-a i Reutersa.

Američki senator iznio je taj stav u danu novih pojačanih napetosti između Kosova i Srbije - iniciranih nakon hapšenja trojice kosovskih policajaca za koje srpske vlasti tvrde da su prešli na teritoriju centralne Srbije, što Kosovo negira, tvrdeći da su policajci oteti u blizini granice sa Srbijom.

"Dvije strane imaju jedinstvenu priliku da riješe međusobne razlike koje sežu u historiju. Da žive u miru jedna pored druge - uključujući etnička stanovništva koja se nalaze sa obje strane granice", podvlači u razgovoru Cardin - koji građane države Maryland u gornjem domu američkog Kongresa predstavlja od 2007. godine.

On ukazuje i da su Sjedinjene Države svjesne problema na sjeveru Kosova nakon lokalnih izbora, koje su bojkotovali lokalni Srbi, što je uticalo na veoma malu izlaznost i potonju krizu kada su nesrpski gradonačelnici u srpskim sredinama, u prisustvu policije, pokušali da pristupe opštinskim zgradama.

"Jasno je da kosovske vlasti treba da spreče takve provokativne poteze. Nedavni izbori ukazali su na zanemarivanje etničkih Srba na Kosovu, a to nije način na koji Kosovo trebalo da djeluje. Toliko puta smo slične scenarije viđali u Srbiji. Kosovsko rukovodstvo, međutim, sada znatno otežava priznanje legitimiteta Kosova i dovodi u pitanje njegovo učešće u međunarodnim organizacijama. Svjedoci smo ranijih agresivnih akcija koje je Srbija preduzimala protiv nezavisnosti Kosova. Potrebno je da obje strane prekinu sa takvim ponašanjem i stvore klimu za potpuno priznavanje nezavisnosti i suvereniteta", kaže Cardin - uz napomenu da je u tom procesu potrebno posebno obratiti pažnju na zaštitu pripadnika manjina.

Glas Amerike: Da li bi trebalo, ili možda očekujete, da bi Sjedinjene Države i Evropska unija trebalo da promene pristup prema Kosovu i Srbiji i učine ga oštrijim nego što je sada?

Cardin: Veoma smo jasno izrazili stav povodom tog pitanja. Postoji granica strpljenja Evrope i Sjedinjenih Država. Mi čvrsto podržavamo suverenitet Kosova i često smo jasno ukazivali na poteze koje bi Srbija trebalo da povuče. Međutim, podjednako smo zabrinuti zbog nedavnih akcija preduzetih na Kosovu koje otežavaju mogućnosti rješavanja razlika koje postoje među njima. Veoma smo jasni u pogledu naših očekivanja i, ukoliko obe zemlje žele harmonizovaniji odnos sa Evropom, biće potrebno da preduzmu korake kako bi to pokazale.

Glas Amerike: Bilo je pomena o nekakvim ograničenjima za Kosovo koje bi inicirala Evropska unija. Kosovo je prethodno isključeno sa vojne vježbe u organizaciji Sjedinjenih Država. Šta bi i kako moglo da se primijeni na Kosovo, ali i na Srbiju – ukoliko se nastavi blokada dijaloga i normalizacije?

Cardin: Raspolažemo i koristimo brojne alate u namjeri da ohrabrimo dvije strane u saradnji. Neke od njih možemo svrstati u šargarepe, a druge pak u štapove. Dakle, biće razmotreni svi koji su na raspolaganju. Podvlačimo da Sjedinjene Države snažno podržavaju nezavisnost Kosova i veoma su zainteresovane za reforme koje je neophodno sprovesti u Srbiji. Želimo da obje zemlje imaju što je moguće više normalizaovaniji odnos sa Evropom.

Glas Amerike: Ko se trenutno može smatrati bližim partnerom Zapada – Vučić ili Kurti… i zašto? Posljednjih dana se govorilo o tome u javnosti…

Cardin: Ne znam da li je bilo pokušaja da se ocijeni kvalitet naših odnosa u tom smislu. Vjerujemo da je potrebno da Sjedinjene Države gaje dobre odnose sa liderima obje zemlje – ali je potrebno da se to odvija u okviru priznatih vrijednosti. Kada su one prekršene, glasno ćemo na to ukazati – bez obzira o kojoj se zemlji radi.

Glas Amerike: Da li ste uočili neke manjkavosti politike koju Amerika primjenjuje u ovom procesu?

Cardin: Mislim da su Sjedinjene Države iskazale veliko interesovanje i dale znatan priotitet cijelom regionu. I svjedoci smo znatnih uspjeha, napretka postignutog na nedavnim izborima u Crnoj Gori – koji su bili pokazatelj demokratije. Posvećeno radimo na reformskim procesima u Bosni – kako bi bila spremna za puno integrisanje u Evropu. Sjedinjene Države su veoma angažovane – podsjećam na veliki uspjeh Hrvatske, jednog od naših ključnih saveznika. Dakle, u region se ulaže i sa time će se nastaviti.

Glas Amerike: Preformulisaću pitanje: da li strane diplomate, mislim ovdje prevashodno na američke koje su uključene u proces Kosova i Srbije, imaju jasnu predstavu šta je potrebno učiniti kako bi se ostvario napredak?

Cardin: Veoma smo jasni i direktno pristupamo. Očekujemo od lidera regiona da poštuju prava svih svojih građana. Njihova osnovna prava da učestvuju u vlasti, glasaju, izraze svoje stavove, kao i da na miran način izražavaju neslaganje sa svojim vlastima. Očekujemo da zaštite prava manjina, kao i da svaka država razvije demokratske institucije koje odražavaju volju njihovog naroda. Važno je postojanje slobodnih i poštenih izbora, kao i demokratskih principa koji štite od korupcije i erozije slobode. Na to su naše diplomate vrlo usredsređene. Želimo punu integraciju država u Evropu i proširenje zajedničkih bezbjednosnih aranžmana.

Glas Amerike: Koliko dugo mislite da će Zapad tolerisati oklijevanje vlasti Srbije da sankcionišu Rusiju?

Cardin: Uočio sam u posljednje vrijeme promjenu izvjesnih stavova u Srbiji. Zainteresovani smo za želje i potrebe Srbije. Ukoliko želi da se potpuno integriše u Evropu, biće potrebno da to pokaže i kroz zaštitu prava sopstvenih građana i poštovanjem svojih susjeda.

Glas Amerike: Javnost Srbije prilično je oštro reagovala povodom slučajeva masovnih ubistava u Srbiji početkom maja. Svake nedjelje se održavaju okupljanja građana. Vlasti Srbije tvrde da ti događaju imaju političku pozadinu i da proteste podržava Zapad. Kako vi to vidite?

Cardin: Prije svega – izražavam iskreno saučešće porodicama koje su izgubile svoje najmilije i da poželim oporavak povrijeđenima. Vlasti Srbije treba da prepoznaju potrebu da demokratske države pružaju prostor onima koji se ne slažu sa njenom politikom – da bezbjedno protestuju. Odgovornost vlasti je da se pobrine da takvi događaji proteknu mirno. Srbija nije uvijek ispunjavala taj kriterijum. Tako da ćemo biti vrlo jasni kada budemo smatrali da Srbija nije u mogućnosti da zaštiti demokratske principe i prava svojih građana. Uvjeravam vas da su Sjedinjene Države angažovane u slučajevima kada je potrebno pomoći u izgradnji demokratije i zaštiti ljudskih prava.

Glas Amerike: Kako ste protumačili članak New York Timesa o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću? Može li državnik o kome ugledan medij iznosi takve navode biti pouzdan partner Amerike i drugih država?

Cardin: Srbija je država koja se suočava sa teškoćama u oblasti borbe protiv korupcije. Važno je da država bude sposobna da odgovori na očekivanja svojih građana, a članak New York Timesa je upravo ukazao na manjkavosti u tom smislu. Svaka zemlja se suočava sa izazovima u borbi protiv korupcije. Mislim da Srbija treba da učini mnogo više na tom polju.

Glas Amerike: U Crnoj Gori su nedavno održani parlamentarni izbori. Kakva bi mogla biti očekivanja od budućih vlasti kada budu formirane?

Cardin: Prije svega, radi se o demokratskoj državi, mladoj demokratiji u kojoj su održani slobodni i fer izbori. Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) je posmatrala izbore i proglasila ih slobodnim i poštenim. Mislim da su rezultati pokazali da će biti uspostavljena raznolikost u parlamentu – što je uvijek dobro. To je snaga jedne države i vjesnik promjena. Može se donekle dogoditi i da bude promijenjen njen politički smjer, ali to je nešto što se događa u demokratijama: prolaze kroz različite faze. Drago nam je što su građani Crne Gore na slobodnim i fer izborima – izabrali svoje lidere.

Glas Amerike: Ima naznaka da bi vladu mogla formirati šira koalicija stranaka. Postoji li mogućnost da Rusija bude uključena u taj process – s obzirom na to da su neki od političkih aktera u Crnoj Gori blisko povezani za njom?

Cardin: Rusija je aktivna u regionu – nismo naivni u vezi sa tim. Naravno, trenutno je prilično usredređena na izazove u vezi sa agresijom koju je izvela u Ukrajini. Mislim da nas to sve ujedinjuje - kako bismo obezbijedili da se uticaj Rusije minimizira. Želimo da budemo sigurni da smo uspostavili jedinstven front za zaštitu suvereniteta Ukrajine. I da budemo saglasni da ćemo se odupreti svim vidovima ruskog uticaja – dok ne povuče sve svoje trupe i prizna odgovornost za agresivno djelovanje u Ukrajini.

Glas Amerike: Koji su najvažniji preduslovi da Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, postane funkcionalnija država i napreduje u procesu integracija u Evropsku uniju?

Cardin: To je problem koji je veoma dugo aktuelan. Dejtonski sporazum trebalo je da bude samo privremeni most ka uspostavljanju efikasne vlasti koja bi poštovala sve etničke zajednice i bila funkcionalni partner u regionu. Međutim, to se nije desilo. Potrebno je primijeniti fundamentalne reforme u načinu upravljanja – kako bi bila uspostavljena funkcionalna vlada. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa značajnim izazovima u zaštiti ljudskih prava svih etničkih zajednica. Zatim, prisutan je kao što znamo jak spoljni uticaj – posebno u Republici Srpskoj. A to predstavlja dodatne izazove za funkcionisanje efikasne i konsolidovane zemlje.