Litvanska pješadija napreduje sa ciljem da brzo zauzme neprijateljske pozicije. To su samo vježbe - proba za mogući pravi rat - jer je litvanskim borcima i mnogim Litvancima jasno da se svijet promijenio za samo godinu dana. Rutinski trening sada znači mnogo više za litvanske muškarce i žene. Prema njihovom mišljenju, od toga zavisi samo postojanje Litvanije.

Raminta Banisauskaite, pripadnica vojske ističe da je kod vojnika motivacija još veća.

"Naš mentalitet jača jer su komšije blizu. A, ono što radimo je da usavršavamo naše lične vještine. Na primjer, da preživimo kao pojedinci i naravno da smo uvek svjesni i uvijek spremni", kaže ona.

Litvanija je članica Evropske unije i NATO-a, što joj pruža političku i vojnu zaštitu koju Ukrajina nije imala kada je bila napadnuta prije godinu dana. Ipak, rat je pokazao da još mnogo toga treba da se nauči. Snage NATO-a raspoređene u Litvaniji smatraju da je od vitalnog značaja da posmatraju ukrajinske trupe i integrišu taktike pomoću koje su one uspjele da se suprotstave ruskoj invaziji.

Erik je kapetan NATO snaga.

"Mislim, prije svega, kada pogledamo na naš jednostavni taktički nivo, šta vidite, šta možete da uradite bez previše osoblja, ali sa mnogo upornosti i da to kombinujete sa modernim dronovima i tehnologijama, da stvorite preduslov za dobru borbu. Mislim da je to jedna od stvari koje se uglavnom ističu - veoma hrabra borba sada u Ukrajini", objašnjava kapetan Erik.

Povećane tenzije u Evropi izazvane ratom u Ukrajini podstakle su i ruski šovinizam. U Dumi, ruskom parlamentu, predstavljen je prijedlog da se poništi odluka iz 1991. godine kojom je Litvaniji odobrena nezavisnost. Moskva je napravila sličan korak u pripremi za punu invaziju na Ukrajinu. Ruski napad na Ukrajinu prisilio je ne samo litvanske vlasti i NATO da reaguju, već i cjelokupno društvo.

Litvanski savez strijelaca je grupa muških i ženskih volontera koji prolaze vojnu obuku vikendom. Mnogi od njih kažu da je 24. februar 2022. bio prekretnica za njih.

Aiste Linauskaite, pripadnica litvanskog Saveza strijelaca, prisjetila se prvog dana rata u Ukrajini.

"Tog dana je bilo mnogo razgovora, sa prijateljima, sa porodicom. Šta bi ti uradila da se tako nešto desi u tvojoj zemlji, jer je to vrlo realno, a ja sam pomislila da odgovori da bežim ili se skrivam, nisu za mene", priča ona.

Litvanija, sa manje od 2 miliona ljudi i oružanim snagama od nešto više od 20 hiljada vojnika, zabrinuta je zbog odbijanja Rusije da se povuče uprkos slabijim od očekivanih rezultata svojih snaga u Ukrajini. Litvanska granica sa Bjelorusijom, ruskim saveznikom - takođe je razlog za zabrinutost.

Zamjenik ministra odbrane Litvanije, Vaidotas Urbelis istakao je da njegova zemlja mora da ima u vidu svoju bezbjednost na granicama.

"Imamo Kalinjingrad na Zapadu i imamo Bjelorusiju koja je domaćin velikog kontingenta ruskih snaga i podržava rusku agresiju protiv Ukrajine", kaže on.

Sa snagama NATO-a na litvanskom tlu, sukob između Rusije i Zapada ima jednu od svojih linija kontakta u Litvaniji, scenario skoro identičan onom iz Hladnog rata, pun tenzija i neizvesnosti oko onoga što mnogi vide kao mogući sukob - za šta se ta mala baltička zemlja trudi da bude spremna.

"Uprkos globalnim osudama zbog ruske invazije na Ukrajinu, Kina će održavati diplomatsku, odbrambenu, ekonomsku i tehnološku saradnju sa Rusijom da bi nastavila da pokušava da se suprotstavi Sjedinjenim Državama, iako će ograničiti javnu podršku", navodi se u izvještaju koji je objavljen na dan kada se u senatskom Odboru za obavještajne poslove održava godišnji pretres o svjetskim prijetnjama po američku bezbjednost.

Izvještaj je uglavnom usredsređen na prijetnje iz Kine i Rusije. U njemu se iznose procjene da će Kina nastaviti da koristi vojne i druge resurse da zastrašuje protivnike u Južnom kineskom moru i da će nastaviti da jača poteze iz 2022. godine, što bi moglo da obuhvati više prolazaka kroz Tajvanski moreuz ili prelet raketa iznad Tajvana.

"Možda je nepotrebno reći da je Narodna Republika Kina, koja se sve više takmiči sa SAD, ekonomski, tehnološki i vojno - širom svijeta, i dalje naš prioritet bez premca", poručila je Avril Haines, direktorica Nacionalnih obavještajnih službi i glavna obavještajna savjetnica predsjednika Joea Bidena.

Da bi ispunila viziju kineskog lidera Xi Jinpinga da Kina bude jedna od vodećih svjetskih sila, Kineska komunistička partija (CCP) "je sve više uvjerena da to može da uradi samo na uštrb američke moći i uticaja", istakla je Haines. u uvodnom izlaganju na pretresu u Senatu.

"Naredne dvije godine su ključne kako se intenzivira strateška konkurencija sa Kinom i Rusijom naročito kada je riječ o tome kako će se svijet dalje razvijati i da li se porast autoritarizma može suzbiti i preokrenuti", dodala je ona.

Međutim, poručila je da američka obavještajna zajednica procjenuje da Peking vjeruje da ima koristi od stabilnih odnosa, uprkos nedavnim oštrim kritikama koje je Xi uputio na račun SAD. Ši je u govoru u ponedjeljak za kineske ekonomske probleme optužio Zapad, a SAD je kritikovao da predvode međunarodne napore da se suzbije Kina.

Na pitanje senatora Angusa Kinga da li su odnosi Pekinga sa Moskvom "privremeni brak iz pogodnosti ili dugoročna ljubavna afera", Haines je odgovorila se te veze produbljuju, ali da ih ne bi okarakterisala kao ljubavnu aferu.

"Postoje određena ograničenja u tom partnerstvu. Ne smatramo da će postati saveznici kao što su to članice NATO-a, ali vidimo povećanu saradnju širom svih sektora", kazala je ona.

U američkom obavještajnom izvještaju navodi se da Rusija vjerovatno ne teži konfliktu sa SAD i NATO, ali da rat u Ukrajini nosi "veliki rizik" da se to dogodi, te da postoji "realna mogućnost" da ruski vojni neuspjesi u Ukrajini ugroze poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina na unutrašnjem planu, što bi povećalo potencijal za eskalaciju.

Haines je također navela da američke obavještajne službe ne smatraju da će se ruska vojska oporaviti dovoljno ove godine da postigne velike teritorijalne uspjehe. Naglasila je i da je veliki broj ruskih žrtava u Ukrajini.

"Putin vjerovatno bolje razumije ograničene kapacitete svoje vojske i po svemu sudeći je više usredređen na skromnije vojne ciljeve za sada...Ako Rusija ne uvede obaveznu mobilizaciju i pronađe značajne zalihe municije, biće joj sve teže da čak održi trenutni nivo ofanzivnih operacija", ocijenila je direktorica Nacionalnih obavještajnih službi.

Navela je i da će se Rusija možda u potpunosti okrenuti "zadržavanju i odbrani teritorije koju trenutno okupira".

Uprkos problemima "Putin vjerovatno računa da mu vrijeme ide u korist i da je produžavanje rata, uključujući sa potencijalnim pauzama u borbama, možda najbolji preostali put...čak i ako potraje godinama", zaključila je Haines u svjedočenju u Kongresu.

U razgovoru sa visokim političkim liderima u ponedjeljak, Xi je, čini se, za aktuelne ekonomske borbe svoje zemlje okrivio "sveobuhvatno obuzdavanje i suzbijanje od strane zapadnih zemalja predvođenih SAD u posljednjih nekoliko godina, koje su donijele bez presedana" i koje su "ozbiljni izazove za razvoj Kine".

SAD su u više navrata negirale da nastoje da uspore kineski rast, ponavljavši da samo nastoje da nametnu "zaštitne ograde" koje će spriječiti da se konkurencija između dve najveće svetske ekonomije pretvori u sukob.

Manje od 24 sata nakon Xijevih izjava, Qin Gang, koji je u decembru preuzeo dužnost ministra spoljnih poslova Kine, također je kritikovao pristup SAD prema Kini. "Ako Sjedinjene Države ne pritisnu kočnice, ali nastave da se kreću pogrešnim putem, nikakva zaštitna ograda ne može spriječiti izlazak iz šina i sigurno će doći do sukoba i konfrontacije", rekao je on.

Na konferenciji za novinare u utorak, portparol State Departmenta Ned Price ponovio je stajalište SAD, rekavši: "Ovdje se ne radi o obuzdavanju Kine. Ne radi se o potiskivanju Kine. Ne radi se o zadržavanju Kine. Ovdje se radi o održavanju reda zasnovanog na pravilima."

Pogoršanje odnosa

Komentari iz Pekinga dolaze u trenutku kada su američko-kineski odnosi na niskoj tačci. Prošlog mjeseca, američko ratno vazduhoplovstvo je pratilo i na kraju oborilo ono što su zvaničnici identifikovali kao kineski špijunski balon koji je preletio kopneni dio SAD. Kao odgovor, državni sekretar Antony Blinken otkazao je putovanje u Kinu koje je viđeno kao prilika da se ojačaju narušeni bilateralni odnosi.

Ranije ove godine, Predstavnički dom Kongresa SAD je osnovao Odabrani odbor za strateško nadmetanje između Sjedinjenih Država i Komunističke partije Kine. Prošle nedjelje, Odbor je održao saslušanje u udarnom terminu pod nazivom "Prijetnja Komunističke partije Kine Americi". Odbor planira da održi niz takvih sastanaka tokom naredne godine.

Blinken je također upozoravao Kinu na štetne posljedice ako odluči da interveniše u tekućem sukobu u Ukrajini isporukom oružja Rusiji, koja je započela rat invazijom na svog susjeda u februaru 2022.

U svom obraćanju u utorak, Qin je rekao da Kina nema planove da isporučuje Rusiji oružje, ali da je neprikladno da SAD diktiraju Kini po tom pitanju, s obzirom na to da SAD redovno isporučuju oružje Tajvanu, samoupravnom ostrvu u Kineskom moru za koje Peking tvrdi da je dio teritorije Kine.

"Zašto SAD traže od Kine da ne daje oružje Rusiji dok nastavljaju da prodaju oružje Tajvanu", upitao je Qin.

Qin je rekao da se u "nestabilnom" svijetu treba ugledati na odnose između Rusije i Kine, koje dijele granicu dužu od 4.000 kilometara.

"Kina i Rusija su našle put glavnih državnih odnosa koji karakterišu strateško povjerenje i dobrosusjedstvo, dajući dobar primjer za međunarodne odnose", rekao je on.

Stručnjaci podijeljeni

Stavovi eksperata sa kojima je razgovarao Glas Amerike Glasom Amerike razlikuju u pogledu toga da li komentari Xija i Qina odražavaju suštinsku promjenu u stavu Kine prema SAD.

"Mislim da Xi zauzima tvrđi stav, vjerovatno zato što se čini da nema mnogo nade za poboljšanje odnosa između SAD i Kine u bliskoj budućnosti, tako da može biti da on vidi malo loših strana u iznošenju ovih optužbi", rekao je Zack Cooper, viši saradnik na Američkom preduzetničkom institutu.

"Mislim da Kina pokušava da zauzme tvrd stav prema Sjedinjenim Državama i malo pomirljiviji pristup drugdje", rekao je Cooper. "Ovo će vjerovatno bolje funkcionisati na globalnom jugu nego sa saveznicima SAD u Evropi i Aziji."

Slanje upozorenja

Zuri Linetsky, naučni saradnik Fondacije Grupa Evroazija, rekao je za Glas Amerike da nije siguran da komentari kineskih lidera zapravo odražavaju veliku promjenu.

"Nisam uvjeren da je to zapravo korak napred u retorici", rekao je on. "Kontekst je zaista bitan, a ovo se ne dešava u vakuumu."

Linetsky je rekao da komentari, posebno oni od strane Qina, dolaze u vrijeme povećane napetosti, kada se Kina osjeća prinuđenom da odgovori na ono što vidi kao provokacije SAD.

"Ovo je najoštrija poenta koju je jedan kineski zvaničnik iznio, ali nije jasno da li je riječ o kineskoj eskalaciji", rekao je on, ističući da je u istom nizu primjedbi Qin ponovo potvrdio želju Kine da mirno riješi pitanje Tajvana.

Ekonomske borbe

Xijevi komentari koji okrivljuju SAD za vršenje ekonomskog pritiska na Kinu dolaze dok se njegova zemlja bori da izađe iz ekonomskog usporavanja.

SAD su posljednjih godina izvršile eskalirajući ekonomski pritisak na Kinu. Tokom predsjedavanja Donalda Trumpa, SAD su nametnule sveobuhvatne nove carine na kinesku robu koja dolazi u SAD, od kojih je većina ostala na snazi do danas.

SAD su također preduzele agresivne korake protiv kineskih kompanija za koje se smatra da deluju kao oružje bezbjednosnih službi Kine, kao što je telekomunikacioni gigant Huawei. Nedavno su SAD zabranile transfer naprednih poluprovodnika u Kinu, koristeći zakone o kontroli izvoza kako bi zabranili prodaju na kineskom tržištu ne samo američkim firmama već i međunarodnim kompanijama koje koriste američku tehnologiju u svojim proizvodima.

Međutim, nekoliko eksperata je za Glas Amerike izjavilo da su kineskih ekonomskih nedaća proizvod politike i akcija samog Pekinga.

"Rast je niži nego što je bio, ali mislim da to nema mnogo veze sa politikom SAD", rekao je za Glas Amerike Ian Johnson, viši saradnik za kineske studije u Savjetu za spoljne odnose. "To je prije svega domaće. 'Pilići se vraćaju kući' nakon što su se izlegli decenije gušenja privatnog sektora i prelivanja novca u manje efikasan državni sektor i građevinsku industriju, što je recept za sporiji rast. To, uz demografska pitanja, jeste ono što potiskuje kinesku ekonomiju naniže".

Domaći uzroci usporavanja

Kineska ekonomija je rasla po stopi od samo tri odsto u 2022. godine, što je manje od polovine stope iz 2021. godine i što je posljedica u velikoj mjeri vođena dugim pridržavanjem stroge politike protiv Covida 19, koja je obilježena dugotrajnim zatvaranjima širom gradova, masovnim testiranjima i karantinom.

Za razliku od mnogih zapadnih zemalja, Kina nije sprovela kampanju vakcinacije širom zemlje koristeći prednosti novih efikasnih vakcina. Umjesto toga, na kraju je ostavila veliki dio svoje populacije ranjivim na bolest kada su njeni lideri naglo prekinuli politiku u decembru.

Od tada, kineska ekonomija pokazuje znake snažnog oporavka. Zemlja je, međutim, i dalje opterećena sektorom nekretnina sa velikim zaduživanjem, kao i bankarskim sektorom punim institucija sa iscrpljujućim nivoom loših kredita.

"Xi se suočava sa klasičnom diktatorskom dilemom", rekao je za Glas Amerike Craig Singleton, direktor Kineskog programa pri Fondaciji za odbranu demokratija. "Njegova agresivna, kontraproduktivna politika negativno je utjecala na ekonomski rast Kine i otuđila ključne pristalice širom svijeta. Suočavajući se sa ovim i drugim izazovima, Xi sada mora da odbaci odgovornost za ove neuspjehe okrivljujući ih na neprijateljske spoljne sile".

Jie Xi iz Servisa Glasa Amerike na mandarinskom jeziku, doprinio je pisanju ovog izvještaja.

Anita Đonlić, porijeklom iz Maglaja, je naučnica koja je za svoj rad , pručavanje razlika izmedju zdravih ćelija i ćelija raka, dobila niz prestižnih priznanja i nagrada. Ona je trenutno na prestižnom Univerzitetu Princeton u Sjedinjenim Državama, na postdoktorskim studijama.

„Moja trenutna pozicija na Princetonu se smatra prijelaznim periodom koji se preporučuje znanstvenicima koji žele jednog dana imati vlastiti istraživački laboratorij. Takva pozicija bi mi trebala pomoći da steknem dodatno znanje i vještine koje se razlikuju od onih koje sam stekla tokom doktorskih studija. U mom slučaju, to znači da sam željela proširiti ono što sam učila o biomolekulama u epruveti na učenje o biomolekulama u njihovom prirodnom okruženju, ljudskoj ćeliji. Konkretno, želim razumjeti kako se klasa molekula zvana RNK ponaša drugačije u zdravim i kancerogenim ćelijama”, kazala je dr. Đonlić.

Ona se bavi istraživanjem kondenzata nukleinskih kiselina u živim ćelijama, a ovaj rad ima značaj u razvoju potencijalnih aplikacije u biomedicini.

„Mnogo truda u istraživanju raka posvećen je otkrivanju procesa i biomolekula koji se razlikuju u kancerogenim i zdravim stanicama. To bi pomoglo u razvoju boljih lijekova za liječenje raka bez utjecaja na normalne fiziološke funkcije, jer bi bilo moguće ciljati i ubijati samo kancerogene ćelije bez uticaja na zdrave ćelije. Jedna vrsta ćelijskih organela, kondenzati, u kancerogenim ćelijama izgledaju puno veći i brojniji pod mikroskopom u usporedbi sa zdravim ćelijama. Moja želja je da razumijem kako RNK molekule u tim kondenzatima doprinose uočenim razlikama pod mikroskopom, te razviti lijekove koji ciljaju te kancerogene procese i molekule”, istakla je Đonlić.

Belma Kalamujić Stroil je naučna saradnica na Univerzitetu u Sarajevu i radi pri Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Jedna je od istraživačica koja učestvuje u COST akciji G-BiKE, gdje je voditeljica radne grupe „Diseminacija znanja”. G-BiKE i ova grupa su interdisciplinarna mreža istraživača i praktičara iz Evrope i šire, s više od 120 učesnika iz 42 zemlje.

Ima za cilj da osigura okvir za procjenu, praćenje i upravljanje genetičkom raznolikošću kako bi se održala otpornost i adaptivni potencijal divljih i uzgojnih populacija. Pored toga, misija G-BiKE je pomoći naučnicima i praktičarima širom EU da integrišu znanja iz oblasti genetke i evolucije u politike konzervacije prirode.

Kruna napora ove grupe desila se na nedavnom COP15 skupu u Montrealu kada je usvojena novi Globalni okvir za biodiverzitet, (GBF). Ovaj dokument osnovni je okvir jednog od glavnih globalnih mehanizama za očuvanje biodiverziteta - Konvencije o biološkoj raznolikosti, međunarodnog ugovora kojeg potpisuju gotovo sve zemlje svijeta.

„Nedavna istraživanja sugeriraju da je genetički diverzitet unutar IUCN ugroženih vrsta opao, u prosjeku, za 9 do 33% u posljednjih nekoliko decenija. Populacijska genetička teorija u kombinaciji s Living Planet Index predviđa da, osim ako se ne preduzmu intervencije da se zaustavi i preokrene smanjenje populacija vrsta, populacije mogu na kraju izgubiti u prosjeku 19 do 66% svoje genetičke raznolikosti”, kazala je dr. Kalamujić Stroil.

Gubitak genetičke raznolikosti nosi posljedice za sve vrste, uključujući određivanje stope reprodukcije i preživljavanja jedinki, ranjivost na klimatske promjene i rizik od izumiranja vrsta. Otpornost na sve intenzivnije promjene klimatskih uslova te otpornost na štetočine i bolesti počiva upravo na visokom genetičkom diverzitetu.

„Mi imamo sreću da živimo u zemlji koja se nalazi u srcu jednog od evropskih žarišta biodiverziteta i razmaženo smo naviknuti na sve blagodati koje proizlaze iz te biološke raznolikosti. Ali vidimo da ako nastavimo s nemarnim odnosom ni te blagodati neće biti dovijeka”, dodala je Kalamujić-Stroil.

Najcitiraniji rad u dosadašnjoj karijeri dr. Kalamujić-Stroil potekao iz saradnje u COST akciji DNAqua-Net, a za rad objavljen u sklopu saradnje G-BiKE je prošle godine dobila i federalnu nagradu za nauku iz oblasti prirodnih nauka. Rad koji je objavila s koleginicama iz Ocean4Biotech akcije dobio je status „Urednikov izbor” u časopisu Marine Drugs.

Na pitanje koliko se naučni rad razlikuje u BiH i u SAD, Anita Đonlić odgovara: „S obzirom da sam većinu svog istraživačkog obrazovanja i iskustva stekla u SAD-u, teško je usporediti naučni rad ovdje i u BiH. Ono što znam je da istraživanja kojima se ja bavim zahtijevaju mnogo novca i infrastrukturu koju čak i neke američke institucije nemaju.”

„Zapamtite da su neuspjesi normalni i nemojte gubiti nadu kada ne dobijete ono što želite – moja dostignuća možda zvuče impresivno, ali lista nagrada koje nisam dobila je mnogo, mnogo duža od onih koje jesam. Za žene u STEM poljima, okružite se ljudima koji vas bodre i podržavaju. Biti manjina u svijetu nauke je teško, ali uz odlučnost i pravi sistem podrške, možete prevladati bilo koju prepreku”, poručila je dr. Anita Đonlić.

Nemaju svi mogućnost da svoj rad proširuju i usavršavaju na najprestižnijimj svjetskim univerzitetima, medjutim, mlade znanstvene umove to ne smije obeshrabriti.

Stoga Kalamujić Stroil zaključuje: „Imala sam sreću da su predsjedavajući COST akcija čiji sam bila dio, ne samo sjajni naučnici, već i sjajni ljudi, veoma otvoreni i spremni na pružanje prilika dobrim idejama i uloženom trudu, bez obzira iz koliko male zemlje dolazite. U našem je mentalitetu da imamo nekakvu zadršku prema vlastitom kvalitetu, nekakav osjećaj da nismo dovoljno dobri, ali mi itekako imamo šta za ponuditi i ljudi to prepoznaju. Po meni, COST akcija je idealan početak za naše mlade istraživače jer pruža odličnu priliku da se stavite na evropsku istraživačku mapu. Program posebno podržava mlade naučnice iz Evrope, snažno potencirajući rodnu zastupljenost. A sve ostalo zavisi od vašeg rada i malo sreće.”

Osim objavljivanja riječi obožavanja o bivšem predsjedniku SAD, lažni nalozi su ismijavali Trumpove kritičare iz obje vodeće američke političke stranke, te napadali Nikki Haley, bivšu guvernerku Južne Karoline, koja je odlučila da postane protivkandidatkinja Trumpu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Kada je riječ o Ronu DeSantisu, još jednom potencijalnom predsjedničkom kandidatu republikanaca, botovi su agresivno sugerisali da guverner Floride ne može pobijediti Trumpa, ali da bi bio izvrstan protivkandidat.

Dok republikanski glasači procjenjuju svoje kandidate za 2024. godinu, onaj ko je stvorio ovu mrežu botova nastoji napraviti prevagu koristeći tehnike online manipulacija koje je uveo Kremlj, kako bi uticao na diskusije o kandidatima na digitalnoj platformi, iskorištavajući algoritme Twittera da bi povećao svoj doseg.

Iako je identitet onih koji stoje iza mreže lažnih naloga nepoznat, analitičari kompanije su utvrdili da je ona vjerojatno stvorena u SAD.

„Jedan nalog će reći: 'Biden nam pokušava uzeti oružje; Trump je bio najbolji”, a drugi će reći, "6. januar je bio laž i Trump je bio nevin”, rekao je Jules Gorss, inženjer kompanije „Cyabra”, koji je prvi otkrio mrežu. „Ti glasovi nisu ljudi. Za dobrobit demokratije želim da ljudi znaju da se ovo događa.”

Botovi, kako ih se obično naziva, su lažni, automatizovani nalozi koji su postali poznati nakon što ih je Rusija angažovala u pokušaju miješanja u američke izbore 2016. Dok su velike tehnološke kompanije poboljšale rad na otkrivanju lažnih naloga, mreža koju je pronašla „Cyabra” pokazuje da su oni i dalje moćna sila u oblikovanju onlajn političkih rasprava.

Novootkrivenu pro-Trumpovu mrežu zapravo čine tri različite mreže Twitter naloga, sve napravljene u velikim serijama u aprilu, oktobru i novembru 2022. Istraživači vjeruju da bi u te aktivnosti moglo biti uključeno stotine hiljada naloga.

Svi nalozi sadrže imena i lične fotografije navodnih vlasnika naloga. Neki od njih objavljivali su vlastiti sadržaj, često kao odgovore stvarnim korisnicima, dok su drugi dijelili sadržaje stvarnih korisnika, pomažući njihovom dodatnom širenju.

Jedan od načina mjerenja uticaja botova je mjerenje procenta njihovih objava o bilo kojoj temi koju su pokrenuli nalozi koji izgledaju kao lažni. Za tipične debate na internetu, procent je često jednocifren. Sam Twitter je naveo da lažni ili neželjeni nalozi čine manje od 5 procenata njegovih aktivnih dnevnih korisnika.

Međutim, kada su istraživači izraelske kompanije analizirali negativne postove o određenim Trympovim kritičarima, otkrili su daleko veće nivoe neautentičnosti. Na primjer, gotovo tri četvrtine negativnih postova o Nikki Haley dolaze od lažnih naloga.

Mreža je također pomogla u popularizaciji poziva DeSantisu da se pridruži Trumpu kao potpredsjednički kandidat - ishod koji bi dobro poslužio Trumpu i omogućio mu da izbjegne teškog protivnika ako DeSantis odluči da uđe u izbornu trku.

Istraživači su otkrili da je ista mreža naloga dijelila izrazito pozitivne sadržaje o Trumpu i doprinijela sveukupnoj lažnoj slici o njegovoj podršci na internetu.

„Naše razumijevanje onoga što je glavni osjećaj među republikancima za 2024. izmanipulisan je preko nadmoći botova na internetu”, zaključili su istraživači kompanije „Cyabra”.

Trostruka mreža otkrivena je nakon što je Gross analizirao tvitove o različitim nacionalnim političkim ličnostima i primijetio da su mnogi nalozi koji objavljuju sadržaje napravljeni istog dana. Većina naloga ostaje aktivna, iako imaju relativno skroman broj pratilaca.

Poruka ostavljena glasnogovorniku Trumpove kampanje nije odmah odgovorena.

Većina botova nije dizajnirana da uvjere ljude, već da ističe određeni sadržaj kako bi ga više ljudi vidjelo, kaže Samuel Woolley, profesor i istraživač dezinformacija na Univerzitetu Texas, čija se najnovija knjiga fokusira na automatizovanu propagandu.

Kada pravi korisnik vidi hešteg ili dio sadržaja od bota i ponovno ga objavi, on obavlja posao mreže za nju, a takođe šalje signal Twitterom algoritmima da podstiču dalje širenje sadržaja.

Botovi takođe mogu uspjeti u uvjeravanju ljudi da su neki kandidat ili ideja više ili manje popularni od stvarnosti, rekao je Wooley. Na primjer, više pro-Trump botova može dovesti do toga da ljudi preuveličaju njegovu sveukupnu popularnost.

„Botovi apsolutno utiču na protok informacija", kaže Wooley. „Oni su napravljeni da proizvode iluziju popularnosti. Ponavljanje je temeljno oružje propagande, a botovi su stvarno dobri u ponavljanju. Zaista su dobri u postavljanju informacija pred oči ljudi.”

Donedavno, većinu botova je bilo lako otkriti zahvaljujući njihovom nespretnom pisanju ili imenima naloga koji su sadržavali besmislene riječi ili dugačke nizove nasumičnih brojeva. Kako su platforme društvenih mreža postajale sve bolje u otkrivanju tih naloga, botovi su postajali sofisticiraniji.

Jedan od primjera su takozvani kiborg nalozi: botovi koje povremeno preuzimaju ljudski korisnici i koji onda mogu objavljivati originalni sadržaj, te odgovarati korisnicima kao pravi ljudi, čineći ih mnogo težim za otkrivanje.

Botovi bi uskoro mogli postati mnogo lukaviji zahvaljujući napretku u razvoju vještačke inteligencije. Novi programi mogu stvoriti realistične profilne fotografije i objave koje zvuče puno autentičnije. Botovi koji zvuče kao stvarna osoba i koriste dipfejk video tehnologiju mogu donositi nove izazove za platforme i korisnike, kaže Katie Harbath, saradnica Dvostranačkog centra za politike i bivša direktorica za javne politike Facebooka.

„Platforme su postale mnogo bolje u borbi protiv botova od 2016. godine”, kaže ona. „Ali vrste koje sada počinjemo viđati, s vještačkom inteligencijom, mogu stvoriti lažne ljude. Lažne video snimke.”

Ovaj tehnološki napredak vjerovatno garantuje da će botovi imati dugoročnu budućnost u američkoj politici — kao digitalni ratnici u onlajn kampanjama i kao potencijalni problemi za glasače i kandidate koji se pokušavaju odbraniti od anonimnih onlajn napada.

„Nikada nije bilo više buke na internetu”, rekao je Tyler Brown, politički konsultant i bivši digitalni direktor Republikanskog nacionalnog komiteta. „Koliko toga je zlonamjerno ili čak nenamjerno neistinito? Lako je zamisliti da ljudi mogu time manipulisati.”

Ukrajinka Marija Gončarova i njena dva sina žive u Alexandriji, u Virginiji tek nekoliko nedjelja. To je njihov prvi stan u Sjedinjenim Državama od kada su stigli u zemlju u okviru američkog vladinog programa.

Gončarova napominje da joj je znanje engleskog jezika olakšalo život u Americi. Iako joj je teško što je odvojena od supruga koji je ostao u Ukrajini, ističe da počinju da se prilagođavaju i snalaze u novoj sredini.

Ona priča o tome da je morala da se izbori sa papirologijom, da dobije broj socijalnog osiguranja, prijavi djecu u školi.

"Sve je to trajalo nekoliko mjeseci. Ali sada kada je prošlo neko vrijeme, postalo je lakše, prilagođavamo se, djeca ponovo idu u školu", kaže Gončarova.

Ipak dodaje da je njenoj porodici relativno udobno u Americi, ali se često sjeća svog lijepog života u Ukrajini. Živjeli su u gradu Novoj Kakovki u regionu Herson, gdje je Marija radila kao maserka. Njen sedmogodišnji sin Mark sjeća se dana kada im se život promijenio.

"Bio sam veoma sretan u Ukrajini, ali onda je iznenada počeo rat. Mama i tata su me probudili, ja nisam ništa čuo. Kada sam ustao, vidio sam kofere. Mislio sam da idemo negdje. Ali mama je rekla da je počeo rat", prisjeća se Mark.

Trinaestogodišnji sin Stefan sjeća se koliko je bio zbunjen tog dana i da je mama vikala: "Ustaj, ustaj, krećemo! Mislio sam da idemo na put po Ukrajini, iskreno, pomislio sam da su mi roditeljil organizovali put iznenađenja! Ali ne, ispostavilo se da je rat."

Gončarova trenutno traži posao i radi na dobijanju dozvole za rad kao maserka i terapeutkinja. U međuvremenu, njen suprug radi na prevozu tereta u Ukrajini i šalje novac porodici.

Ipak, Marija kaže da ne planira da se vrati u Ukrajinu čak i ako se rat uskoro završi. Njen glavni cilj za sada je da vidi pobjedu Ukrajine – i da se sastane sa svojim suprugom, tako da zajedno mogu da izgrade novi život u Americi.

U fokusu knjige su bosanski identitet, multikulturalnost, ali prije svega iscjeljujuća moć ljubavi usred katastrofe. U razgovoru za Glas Amerike Hemon otkriva na koji način je tekao proces stvaranja knjige, kako je na taj proces uticao njegov bosanski, američki, ali i ukrajinski identitet, te kakve paralele postoje između ratova u Bosni i Hercegovini i Ukrajini.

Glas Amerike: Čini se kako je jedna od najzvučnijih poruka knjige „The World and All That it Holds” kako naizgled mali svijet, koji karakteriše ljubav između dvoje ljudi, može biti jednako bogat, vitalan i transformativan, poput velikih događaja kao što su Prvi svjetski rat ili Ruska revolucija. Šta vas je navelo da upravo o tome pišete?

Hemon: „Htio sam da zamislim priču o ljudima koji odu iz Sarajeva i onda do kraja života čeznu da se vrate u grad. To je mnogima od nas poznato. U ranijim verzijama te ideje Pinto i Osman su bili prijatelji, a onda sam u jednom trenutku odlučio da treba da se vole, da budu ljubavnici. Zato što bi u tom slučaju ta ljubav bila testirana njihovim putešestvijama i avanturama. Mislio sam da bi to bila bogatija pretpostavka za knjigu. Isto tako mislim da je ljubav ono što pomaže ljudima da prežive i da ostanu ljudi u najgorim mogućim situacijama – u ratu i nevolji.”

Glas Amerike: Kroz cijelu knjigu postoji snažan kontrast od užasne brutalnosti do tople ljubavne nježnosti. Kako upravljate ovim apsolutno suprostavljenim emocijama i zašto su one ključni motiv knjige?

Hemon: „Vjerujem da ljudi teže jedni drugima i imaju potrebu da vole u bilo kojim uslovima. Iako postoji plafon – u Aušvicu ili Omarskoj nije bilo toliko ljubavi, jer je brutalnost ugrožavala živote ljudi u svakom trenutku. Ali ispod te granice, ispod tog plafona, ljudi uvijek vole i hoće da budu s drugim ljudima. S jedne strane to je biološka potreba, a s druge strane svako od nas nije ništa bez drugih ljudi. Potreba za ljubavlju, potreba da nas neko voli i da volimo nekog drugog upisana je u naš oblik kao ljudskih bića, u sve ono što jesmo kao vrsta na ovoj planeti.”

Glas Amerike: Knjiga ukazuje na to da se svijet mijenja kroz istoriju, ali da mnoge stvari ostaju iste. U jednom pasusu ste napisali: „Sadašnjost je uvijek bila ovo - mase izbjeglica koje se kreću gradom tražeći hranu i mjesto, neki način da ne umru”. Ne mogu da ne pomislim na Bosnu i Ukrajinu u tom kontekstu. Kako se osjećate po pitanju relevantnosti knjige u odnosu na ono što se trenutno dešava na globalnoj sceni?

Hemon: „Ono što se sad dešava nije počelo nedavno. Rat u Ukrajini je počeo 2014. godine i dio je ruskog imperijalizma, te borbe Ukrajine za vlastitu nezavisnost i identitet. Bio sam u Kijevu u avgustu 1991. kada je Ukrajina proglasila nezavisnost. Sve ovo je dio tog kontinuiteta. Mi u Bosni, takođe, znamo da se dešavanja u Bosni nisu desila iznenada. I prije toga je postojala istorija koja je na izvjestan način dovela do toga. Nikad nije bilo perioda u istoriji bez neke borbe - za preživljavanje, za samostalnost, za slobodu. Ili neki imperijalni, agresorski napad, odnosno postupak ili invazija koja je ljude dovodila u opasnost. Istorija se za ljude koji dolaze s naših prostora nikad ne isključuje, uvijek je na najglasnijem mogućem nivou. Privilegija relativno stabilnih društava je da mogu da se prave da je istorija nešto što je daleko od njih i da kao takva nema neku primjenu u njihovim životima.”

Embed share

Nova knjiga Aleksandra Hemona: Priča iz Sarajeva i vremena prvog svjetskog rata

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:51 0:00

Glas Amerike: Kako vaši identiteti, bosanski, američki, ali i ukrajinski preko djeda, utiču na vaš rad i perspektivu svijeta?

Hemon: „U manjoj ili većoj mjeri mislim da svi imaju komplikovane identitete. U mom slučaju i u slučaju moje porodice to je dosta komplikovana situacija. Ne samo zbog različitih porijekala, nego i zbog dijasporične situacije. Dakle, ja imam porodicu i prijatelje raštrkane po svijetu, kao i mnogi ljudi u BiH. Svaki od tih prijatelja je dio mreže kojoj i ja pripadam, a koja uključuje prijatelje u Sarajevu, Bosni itd… I svako od nas unosi i donosi nešto, te mijenja uslove pod kojima ta mreža operiše. Dakle, svi su unutar te mreže komplikovani, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da je ta mreža definisana postojanjem dijaspore. Svi znamo da je jedna četvrtina predratnog stanovništva BiH negdje izmještena, i to definiše sve nas pojedinačno, ali isto tako i sve nas kao kolektiv.”

Nedavna iskopavanja groblja Kopilo u području Zenice pružila su prvi uvid u pogrebne prakse iz brončanog i željeznog doba u ovom dijelu Evrope. Iskopavanja su vršili austrijski i bosanski arheolozi.

Rad o ovom nalazu objavljen je pod nazivom „Kopilo: novootkriveno groblje kasnog bronzanog i željeznog doba u Bosni“ u časopisu Antiquity, Cambridge University Press.

Bosanac predvodio tim arheologa

Tim naučnika je predvodio dr. Mario Gavranović, arheolog s bečkog Instituta za evropsku i orijentalnu arheologiju, porijeklom iz Bugojna. Gavranović u Beču od 2015. godine, prije toga je proveo 20 godina u Berlinu gdje je završio fakultet, magistrirao i doktorirao 2010.

„Položaj i topografija lokaliteta upućuje na postojanje gradinskog naselja iz brončanog i željeznog doba, kakva su vrlo česta u planinskim predjelima zapadnog Balkana“, kazao je dr. Gavranović.

U toku ranih istraživanja lokaliteta, provedenih 1972. i 1975. godine, pronađeno je dosta keramičkih nalaza kao što su ostaci posuda, tragovi nekoliko objekata (ognjišta, podnice kuća) i trag dosta rane prerade željezne rude. Već u ovim prvim istraživanjima ustanovljeno je da je naselje Kopilo kontinuirano postojalo kroz period kasnog brončanog í željeznog doba između 10. i 1. vijeka prije nove ere.

„U 2021. i 2022. godini smo se fokusirali na istraživanje terasa i tom prilikom na najnižoj terasi otkrili prve grobove. Ubrzo nam ja na osnovu predmeta pronađenih u grobovima bilo jasno da se radi o ukopima iz perioda kasnog brončanog i ranog željeznog doba“.

Novi arheološki nalazi

Iako arheološka istraživanja na prostoru centralne Bosne traju još od kraja 19. vijeka, sačuvani i dokumentovani ukopi iz perioda brončanog i željeznog doba nisu bili poznati.

„Zabilježili smo ukupno 46 grobnica sa ostacima 53 individue i s različitim nalazima koji ukazuju na nadregionalne kontakte ove populacije“, istakao je Gavranović.

„Istraživanje je otkrilo 19 kružnih kamenih konstrukcija u različitom stepenu očuvanosti. Čini se da je stavljanje male posude za piće blizu glave pokojnika sastavni dio neke od ceremonija“, dodao je.

Pokojnici su bili položeni na bok, sa lagano savinutim nogama i rukama ispod glave, a dominanta orijentacije je sjever-jug/jug-sjever. Otkriveni su i dvostruki ukopi sa suprotno orijentiranim pojedincima, te jedan trostruki ukop gdje je pronađena odrasla osoba, dijete i novorođenče.

„U grobovima smo pronašli predmete koji su najvjerovatnije pripadali nošnji kao što su privjesci, narukvice, ogrlice, kopče, igle. Oruđe ili oružje pronađeno je samo u jednom slučaju gdje je pored glave pokojnika pored posude bio položen i željezni nož. Što se tiče dobne strukture, prisutni su svi uzrasti, ali je postotak djece dosta visok“, kazao je dr. Mario Gavranović.

Prema riječima Gavranovića, pronađeni su i neki oblici karakteristični za udaljene regije istočnog Balkana, Makedonije te Like, odnosno centralne Hrvatske. Ovi prvi rezultati ukazuju sa određenu mobilnost nekih članova zajednice.

Istraživači su koristili tehnologiju vazdušnog LiDARa (akronim prema eng. „light detection and ranging“) da otkriju nova grobna mjesta u srednjoj Bosni gdje su naselja bila uobičajena u brdima.

Svi grobovi dokumentirani su i 3D tehnikom, koja omogućava da naučnici svaku strukturu vide iz različitih uglova i prate sve korake gradnje grobnih konstrukcija.

Nalazi sa Kopila i jedinstvena struktura groblja u jugoistočnoj Evropi imaće neposredan utjecaj na razumijevanje praistorijskih mrtvačnica na ovim prostorima.

Ukrajinski vojni zvaničnici i analitičari također su izvijestili da su se vođe ruske 155. brigade, koje se bore u blizini grada Vuhledara, južno od Bakhmuta, opirali naređenjima za napad nakon što su pretrpjeli teške gubitke u pokušajima da ga zauzmu.

Rusko Ministarstvo odbrane je u nedjelju saopćilo da su ruske snage pogodile komandni centar ukrajinskog puka Azov u jugoistočnoj regiji Zaporožja. Ministarstvo nije preciziralo napad.

Reuters nije mogao nezavisno provjeriti račune na bojnom polju.

Šef Wagnera Jevgenij Prigožin rekao je da bi se ruske linije fronta u blizini Bakhmuta mogle doživjeti slom ako njegove snage ne dobiju municiju koju je Moskva obećala u februaru.

"Za sada pokušavamo da otkrijemo razlog: da li je to samo obična birokratija ili izdaja", rekao je Prigožin, govoreći o odsustvu municije, na svom kanalu Telegram u nedjelju.

Šef plaćenika redovno kritikuje ruske šefove odbrane i najviše generale. Prošlog mjeseca optužio je ministra odbrane Sergeja Šojgua i druge za "izdaju" zbog uskraćivanja isporuke municije njegovim ljudima.

U skoro četverominutnom videu objavljenom na Telegram kanalu Wagner Orchestra u subotu, Prigožin je rekao da su njegove trupe zabrinute da ih vlada želi postaviti kao moguće žrtveno janje ako Rusija izgubi rat.

"Ako se Wagner sada povuče iz Bakhmuta, cijeli front će se srušiti“, rekao je Prigožin.

Ruska pobjeda u Bakhmutu, sa predratnim stanovništvom od oko 70.000, donijela bi joj prvu veliku nagradu u skupoj zimskoj ofanzivi, nakon što je prošle godine pozvala stotine hiljada rezervista. Rusija kaže da bi to bila odskočna daska za završetak zauzimanja industrijskog regiona Donbasa, jednog od njenih najvažnijih ciljeva.

Volodimir Nazarenko, komandant ukrajinskih trupa u Bakhmutu, rekao je da nije bilo naređenja za povlačenje i da se "odbrana drži" u sumornim uslovima.

"Situacija u Bakhmutu i oko njega je veoma paklena, kao i na cijelom istočnom frontu", rekao je Nazarenko u video snimku objavljenom na Telegramu.

Ukrajinska vojska saopćila je rano u ponedjeljak da su njene snage odbile 95 ruskih napada u oblasti Bakhmut tokom prethodnog dana.

"Situacija u Bakhmutu može se opisati kao kritična", rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov u video komentaru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vojnicima da uđu u Ukrajinu i sprovedu "specijalnu vojnu operaciju" prije nešto više od godinu dana.

Od tada su desetine hiljada ljudi ubijene, milioni su pobjegli, a gradovi su pretvoreni u ruševine, ali su ukrajinske snage, uz pomoć zapadnog oružja, ograničile rusko napredovanje ka istoku i jugu.

Sjeverno od Bakhmuta, ruske trupe napredovale su prema gradu Bilohorivka, neposredno unutar regije Lugansk, i granatirale nekoliko naselja u pravcu Kupijanska i Limana, saopštila je ukrajinska vojska.

Na jugu, ukrajinska vojska je saopštila da su ruske snage izvršile pripreme za ofanzivu u regionima Zaporožja i Hersona, granatirajući desetine gradova i sela, uključujući grad Herson, uzrokujući civilne žrtve.

Žena i dvoje djece poginuli su od ruskih minobacačkih bombi u jednom selu u Hersonskoj oblasti, rekao je šef ureda ukrajinskog predsjednika.

Portparol ukrajinskog vazduhoplovstva Jurij Ihnat rekao je da je u nedjelju uveče oboreno 13 dronova kamikaza.

Guverner ruske oblasti Belgorod na granici s Ukrajinom rekao je da je jedna osoba ranjena u padu ruševina u ponedjeljak nakon što su ruske snage oborile tri projektila u blizini grada Novy Oskol.

Belgorod se graniči sa ukrajinskom regijom Harkov i više puta je bio na udaru vatre od početka ruske invazije. Ukrajina gotovo nikada javno ne preuzima odgovornost za napade unutar Rusije.

U blizini Vuhledara, jugozapadno od grada Donjecka koji su okupirali Rusi, Ukrajina je saopštila da su visoki oficiri ruske 155. brigade, za koju Kijev kaže da je pretrpjela velike nedavne gubitke, odbijali da poslušaju naređenja za napad.

"Vođe brigade i viši oficiri odbijaju nastaviti s novim besmislenim napadom kako zahtijevaju njihovi nevješti komandanti - da jurišaju na dobro branjene ukrajinske položaje uz malo zaštite ili pripreme", navodi se u saopćenju ukrajinske vojske.

Posjeta Selmi u Alabami u nedjelju također daje Bidenu priliku da direktno razgovara sa sadašnjom generacijom aktivista za građanska prava. Mnogi se osjećaju utučeno jer Biden nije uspio da ispuni svoje predizborno obećanje da će ojačati pravo glasa i željni su da njegova administracija zadrži ovo pitanje u centru pažnje.

Biden namjerava iskoristiti svoje opaske da podvuče važnost obilježavanja Krvave nedjelje kako se istorija ne bi mogla izbrisati, dok istovremeno tvrdi da je borba za pravo glasa i dalje sastavni dio ostvarivanja ekonomske pravde i građanskih prava za crne Amerikance, navodi Bijela kuća zvaničnici.

Ovogodišnja komemoracija dolazi i kada se historijski grad od oko 18.000 stanovnika još uvijek iskopava nakon januarskog tornada EF-2 koji je uništio ili oštetio hiljade imanja u Selmi i oko nje.

Uoči Bidenove posjete, velečasni William Barber II, kopredsjedavajući Kampanje siromašnih, zajedno sa šest drugih aktivista pisali su Bidenu i članovima Kongresa kako bi izrazili svoju frustraciju zbog nedostatka napretka u zakonodavstvu o glasačkim pravima. Oni su također pozvali političare iz Washingtona koji su posjetili Selmu ovog vikenda da ne prljaju sjećanja na pokojne aktiviste za građanska prava Johna Lewisa, Hosea Williamsa i druge, praznim floskulama.

“Kažemo predsjedniku Bidenu, hajde da ovo predstavimo Americi kao moralno pitanje i da pokažemo kako to utiče na sve”, rekao je Barber u intervjuu. “Kada su glasačka prava prošla nakon Selme, to nije pomoglo samo Crncima. To je pomoglo samoj Americi. Potreban nam je predsjednik da preformuliše ovo: kada blokirate pravo glasa, ne povređujete samo crnce. Vi povređujete samu Ameriku.”

Nekoliko trenutaka je imalo tako trajnu važnost za pokret za građanska prava kao što se dogodilo 7. marta 1965. u Selmi i u sedmicama koje su uslijedile.

Oko 600 miroljubivih demonstranata predvođenih Luisom i Vilijamsom okupilo se tog dana, samo nekoliko nedelja nakon ubistva mladog crnca Jimmie Lee Jacksona od strane vojnika iz Alabame.

Lewisa, koji će kasnije služiti u Domu SAD-a predstavljajući Džordžiju, i ostale su brutalno pretukli vojnici Alabame i šerifovi zamjenici dok su pokušavali prijeći Selmin most Edmunda Pettusa na početku onoga što je trebalo biti 54 milje hoda do glavni grad države u Montgomeryju, dio većeg napora da se registruju crni glasači na jugu.

Slike policijskog nasilja izazvale su negodovanje širom zemlje. Danima kasnije, vođa za građanska prava Martin Luther King Jr. predvodio je ono što je postalo poznato kao marš "Preokret u utorak", u kojem su demonstranti prišli zidu policije na mostu i molili se prije nego što su se vratili.

Predsjednik Lyndon B. Johnson predstavio je Zakon o glasačkim pravima iz 1965. osam dana nakon Krvave nedjelje, nazivajući Selmu jednim od onih rijetkih trenutaka u američkoj istoriji u kojima se “istorija i sudbina susreću u jednom trenutku”. King je 21. marta započeo treći marš, pod federalnom zaštitom, koji je porastao za hiljade dok su stigli u glavni grad države. Pet mjeseci kasnije, Johnson je potpisao Zakon o glasačkim pravima.

Kao kandidat za Bijelu kuću 2020., Biden je obećao da će nastaviti sa sveobuhvatnim zakonodavstvom kako bi se ojačala zaštita prava glasa, .

Biden je predstavio svoj zakon 2021. godine - nazvavši ga Zakonom o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa. Sadržao je odredbe za ograničavanje stranačkog mafijaša u kongresnim okruzima, uklanjanje prepreka glasanju i uvođenje transparentnosti u mutan sistem finansiranja kampanje koji omogućava bogatim donatorima da anonimno finansiraju političke ciljeve.

Usvojen je u Domu koji je tada kontrolisao demokrate, ali nije uspio prikupiti 60 glasova potrebnih za izbor u Senatu. S obzirom na to da republikanci sada imaju kontrolu nad Domom, usvajanje tako sveobuhvatnog zakona je malo vjerovatno.

Keisha Lance Bottoms, direktorica ureda za javni angažman Bijele kuće, rekla je da Biden razumije ljutnju aktivista za građanska prava zbog nedostatka napretka.

„Frustriran je“, rekla je. „Ali to ne znači da moramo stati. To ne znači da prestajemo gurati način na koji je tada 25-godišnji John Lewis predvodio 600 ljudi u maršu preko mosta u Selmi.”

Aktivisti za građanska prava kažu da Bidenova administracija može učiniti više po tom pitanju.

Prije dvije godine, na dan godišnje komemoracije Krvave nedjelje, Biden je izdao izvršnu naredbu u kojoj je naložio federalnim agencijama da prošire pristup registraciji birača, pozvao čelnike agencija da osmisle planove za davanje slobodnog vremena federalnim zaposlenicima da glasaju ili volontiraju kao nestranački anketari, i još mnogo toga.

Međutim, mnoge savezne agencije zaostaju u ispunjavanju odredbe o registraciji glasanja Bidenove naredbe, prema izvještaju koji je u četvrtak objavila Konferencija rukovodstva za građanska i ljudska prava.

Samo tri od 10 pregledanih agencija — odjeljenja za unutrašnje poslove, trezor i boračka pitanja — ocijenjene su na pravom putu u integraciji usluga registracije birača u njihove svakodnevne interakcije s javnošću, navodi se u izvještaju.

Grupacija kaže da bi, ako bi agencije u potpunosti implementirale napore za registraciju birača predviđene izvršnom naredbom, to generiralo dodatnih 3,5 miliona zahtjeva za registraciju birača godišnje.

“Mi smo dvije godine u ovoj izvršnoj naredbi i dvije godine u ovoj administraciji, a agencije su imale dovoljno vremena za evaluaciju i razmatranje,” rekla je Laura Williamson, pomoćnica direktora za demokratiju u lijevo orijentiranoj grupi Demos.

Zvaničnici Selme se nadaju da će se Biden pozabaviti i januarskim tornadom koji je razorio grad i ogolio probleme siromaštva koje u Selmi traje decenijama.

Biden je odobrio deklaraciju o katastrofi i pristao pružiti dodatnu pomoć za čišćenje i uklanjanje krhotina, trošak za koji je gradonačelnik Selme James Perkins rekao da mali grad ne može priuštiti sam. Perkins je rekao da Selmi i dalje treba pomoć.

"Razumijem da druge zajednice naše veličine i naša demografija imaju slične izazove... ali mislim da niko ne može tvrditi šta je Selma učinila za ovu naciju i doprinose koji smo dali ovoj naciji", rekao je.

Naučnici se nadaju da proučavanje ovih pasa može naučiti ljude novim trikovima o tome kako živjeti i u najsurovijim, najdegradiranijim okruženjima.

Oni su u petak u časopisu Science Advances objavili prvu od, za šta se nadaju, mnogih genetskih studija, fokusirajući se na 302 slobodno lutajuća psa koja žive u službeno određenoj "zoni isključenja" oko mjesta katastrofe. Identificirali su populacije čiji su različiti nivoi izloženosti zračenju možda genetski razlikovali jedne od drugih i drugih pasa širom svijeta.

“Imali smo ovu zlatnu priliku” da postavimo temelje za odgovor na ključno pitanje: “Kako preživjeti u ovakvom neprijateljskom okruženju 15 generacija?” rekla je genetičarka Elaine Ostrander iz Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma, jedan od mnogih autora studije.

Njen kolega autor Tim Mousseau, profesor bioloških nauka na Univerzitetu Južne Karoline, rekao je da psi "pružaju nevjerovatan alat za sagledavanje utjecaja ove vrste okruženja" na sisare općenito.

Okruženje Černobila je izuzetno brutalno. 26. aprila 1986. eksplozija i požar u ukrajinskoj elektrani izazvali su radioaktivne padavine koje su izbacile u atmosferu. Trideset radnika je ubijeno neposredno nakon toga, dok se dugotrajni broj smrtnih slučajeva od trovanja radijacijom procjenjuje da se na kraju kreće u hiljadama.

Istraživači kažu da su većina pasa koje proučavaju potomci kućnih ljubimaca koje su stanovnici bili prisiljeni ostaviti kada su evakuirali područje.

Mousseau radi u černobilskoj regiji od kasnih 1990-ih i počeo je prikupljati krv od pasa oko 2017. Neki od pasa žive u elektrani, distopijskom, industrijskom okruženju. Drugi su udaljeni oko 15 kilometara ili 45 kilometara.

Isprva su, rekao je Ostrander, mislili da su se psi možda toliko pomiješali s vremenom da će biti isti. Ali putem DNK, mogli su lako identificirati pse koji žive u područjima visokog, niskog i srednjeg nivoa izloženosti radijaciji.

„To je bila velika prekretnica za nas“, rekao je Ostrander. „I ono što je iznenađujuće je da možemo čak identifikovati porodice“ – oko 15 različitih.

Sada istraživači mogu početi tražiti promjene u DNK.

„Možemo ih uporediti i možemo reći: OK, šta je drugačije, šta se promenilo, šta je mutiralo, šta je evoluiralo, šta vam pomaže, šta vas boli na nivou DNK?“ rekao je Ostrander. Ovo će uključivati odvajanje neposljedičnih promjena DNK od onih svrsishodnih.

Naučnici su rekli da bi istraživanje moglo imati široku primjenu, pružajući uvid u to kako životinje i ljudi mogu živjeti sada i u budućnosti u dijelovima svijeta pod "kontinuiranim napadom na životnu sredinu" - i u okruženju visokog zračenja u svemiru.

Dr. Kari Ekenstedt, veterinarka koja predaje na Univerzitetu Purdue i nije bila uključena u studiju, rekla je da je to prvi korak ka odgovoru na važna pitanja o tome kako stalno izlaganje višim nivoima radijacije utiče na velike sisare. Na primjer, rekla je: "Hoće li to mijenjati njihov genom velikom brzinom?"

Istraživači su već započeli s naknadnim istraživanjem, što će značiti više vremena sa psima na lokaciji oko 100 kilometara od Kijeva. Mousseau je rekao da su on i njegove kolege nedavno bili tamo prošlog oktobra i da nisu vidjeli nikakve aktivnosti vezane za rat. Mousseau je rekao da se tim zbližio s nekim psima, a jednom je dao ime Prancer jer ona uzbuđeno skakuće okolo kada vidi ljude.

“Iako su divlji, oni i dalje jako uživaju u ljudskoj interakciji”, rekao je, “posebno kada je u pitanju hrana.”

Ovaj plan je dio Nacionalne cyber strategije koju je administracija objavila u četvrtak i koja sadrži dugoročne ciljeve o tome kako pojedinci, vlada i kompanije mogu sigurno poslovati u digitalnom svijetu. To uključuje stavljanje tereta na kompjutersku i softver industriju za razvoj proizvoda koji su dizajnirani, napravljeni i testirani tako da prije izlaska na tržište već imaju značajno smanjen broj nedostataka koji mogu biti zloupotrijebljeni.

Strategija "iz temelja preispituje američki cyber društveni ugovor" te će "ponovo izbalansirati odgovornost za upravljanje cyber rizikom na one koji su za to najsposobniji", izjavila je u srijedu Kemba Valden, vršiteljka dužnosti direktora za nacionalnu cyber politiku.

Ona je naglasila da traženje od pojedinaca, malih preduzeća i lokalnih vlasti da preuzmu najveći dio tereta cyber sigurnosti "nije samo nepravedno, nego i neefikasno", dodajući da bi to trebalo da bude posao najvećih i najsposobnijih aktera.

Strategija administracije organizovana je oko pet osnovnih tačaka: odbrana ključne infrastrukture, ometanje i sprječavanje prijetnji, oblikovanje tržišnih snaga za podsticanje sigurnosti i otpornosti, investiranje u otpornu budućnost, te stvaranje međunarodnih partnerstava za postizanje zajedničkih ciljeva.

Strategija je osmišljena nakon niza opsežnih cyber napada, uključujući ransomware napad na kompaniju "Colonial Pipeline" 2021. godine, te napad "Solar Winds" na agencije federalne vlade iz 2019. i 2020. godine. Napadači u tim incidentima su iskoristili ranjivosti kompanija ključnih za kompjuterski sigurnosni ekosistem, što im je omogućilo pristup velikom broju klijenata. Administracija se nada da će traženje pojačanih bezbjednosnih mjera od takvih kompanija umanjiti rizike po klijente i korisnike.

Pristupi ranijih administracija cyber bezbednosti bili su više fokusirani na dobrovoljna javno-privatna partnerstva, te na dobre prakse razmjene informacija. Bijela kuća sada, osim jačanja saradnje sa privatnim sektorom, traži sveobuhvatniju federalnu regulativu.

Ipak, imajući u vidu da su republikanci preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa, donošenje novih propisa koje predlaže predsjednik, koji je demokrata, neće biti lako. Visoki zvaničnik administracije rekao je da je kreiranje zakona u kojima se odgovornost prebacuje na kompanije dugoročan proces koji bi mogao da traje i do deset godina.

Ransomware kao prijetnja za nacionalnu sigurnost

En Nojberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD, u čijem fokusu su nove tehnologije i cyber prostor, kaže da kriminalci i akteri povezani s državama širom svijeta preduzimaju destruktivne napade. Kao primjer je navela iranske cyber napade na mreže albanske vlade u 2022. godini.

Prema novoj strategiji, ransomware prijetnje bile bi tretirane kao problem nacionalne bezbednosti, a ne samo kao kriminalne aktivnosti.

Tokom ransomware napada (od engleske riječi ransom - otkupnina) hakeri u računarski sistem određene kompanije ili institucije ubacuju virus koji zaključava sve podatke i onemogućava njeno funkcionisanje. Potom traže novac da bi podatke otključali ili da ih ne bi javno objavljivali i prodavali.

"Amerikanci moraju imati povjerenja da se mogu osloniti na ključne usluge, bolnice, gasovode, usluge vazduha i vode, čak i ako su one na meti naših protivnika", rekla je Nojberger.

Strategija postavlja temelje za mnogo agresivniji odgovor federalne vlade, uključujući policiju i vojsku, kako bi zlonamjerne cyber aktivnosti bile spriječene, a njihovi počinitelji gonjeni.

Visoki zvaničnik administracije je naveo da bi aktivnosti američkih vlasti mogle biti diplomatske ili obavještajne prirode, ali da bi mogle uključivati finansijske sankcije ili vojne alate.

Bijela kuća nije odgovorila na upit Glasa Amerike o tome da li bi u te opcije mogli biti uključeni odgovori hakovanjem kriminalaca ili stranih vlada.

U strategiji su Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koraje i "druge autokratske države sa revizionističkim namjerama", optužene za "agresivno korištenje naprednih cyber kapaciteta", sa ciljem ostvarivanja interesa suprotnih američkim interesima i međunarodnim normama. Kina je označena kao najveća prijetnja.

Novinar Glasa Amerike koji prati nacionalnu bezbjednost Džef Seldin doprinio je pisanju ovog teksta.