Novi izvještaj objavljen u utorak potvrđuje ovaj trend, pokazujući da su crnci bili mete više od jedne petine svih zločina iz mržnje prijavljenih u velikim američkim gradovima prošle godine, što je najveći udio bilo koje grupe.

Izvještaj, zasnovan na policijskim podacima koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma na Kalifornijskom državnom univerzitetu u San Bernardinu, otkrio je da su zločini iz mržnje usmjereni na crnce prošle godine pali u prosjeku za 6 odsto, nakon što su porasli u prethodne dvije godine.

Ali trend nije bio ujednačen širom zemlje, a mnogi gradovi i države prijavili su najgore brojke ikada. Od 42 grada koje je centar ispitao, više od polovine je pokazalo porast zločina iz mržnje protiv crnaca, a neki su dostigli historijski maksimum.

To je slučaj sa New Yorkom, Los Angelesom, Austinom i Sacramentom. Pet država - Colorado, New Jersey, Ohio, Texas i Utah - također je oborilo svoje rekorde u zločinima iz mržnje protiv crnaca, dok su incidenti u Kaliforniji i državi New York, gdje je brojno crno stanovništvo, porasli za više od 20 odsto, prema podacima iz izvještaja.

Historijski gledano, Afroamerikanci su bili najčešće žrtve zločina iz mržnje u SAD, a to se nije promijenilo prošle godine. Izvještaj je otkrio da su oni bili mete 22 odsto svih zločina iz mržnje u 2022, što je najveći udio u bilo kojoj grupi. U 2021. udio je bio čak 31 odsto.

Jevreji su prošle godine na drugom mjestu sa 16 odsto, slijede gej muškarci sa 12 odsto i bijelci sa 8,5 odsto, navodi se u izvještaju. Sve u svemu, zločini iz mržnje prijavljeni policiji u 42 američka grada porasli su za 10 odsto u 2022.

Česte mete zločina iz mržnje

Izvještaj je objavljen samo nekoliko dana pošto je naoružani bijelac ubio dva crnca i crnkinju u prodavnici na Floridi u zločinu iz mržnje. Ovaj 21-godišnji čovjek, koji je sebi oduzeo život nakon ubistava, ranije iskazivao rasnu mržnju. Na jednom komadu vatrenog oružja korištenog u napadu bili su iscrtani kukasti krstovi.

„Crnci su i dalje najčešća meta ne samo ovih ekstremističkih ubica, već su i najčešća meta za sveukupne zločine iz mržnje svake godine otkako su podaci prikupljeni, sve do naših djelimičnih ukupnih podataka za 2023”, rekao je Brian Levin, direktor Centra za Studiju mržnje i ekstremizma i glavni autor izvještaja.

Federalni istražni biro (FBI), koji prikuplja podatke o zločinima iz mržnje od 1991. godine, saopštio je da istražuje pucnjavu u Jacksonvilleu kao zločin iz mržnje protiv crnaca.

„Iz svega što sada znamo, ovo je bio ciljani napad - zločin iz mržnje koji je bio rasno motivisan”, rekao je u ponedjeljak direktor FBI Christopher Wray tokom razgovora sa liderima za ljudska prava i zvaničnicima za sprovođenje zakona.

Ovo nije prva takva pucnjava u Jacksonvilleu ove godine. U maju su trojica bijelaca optužena u vezi sa ubistvom 39-godišnjeg crnca u centru Jacksonvillea

Teorija „zamjene”

Levin je rekao da su ogromnu većinu rasno motivisanih ubistava u posljednjih pet godina počinili ljudi koji smatraju bijelu rasu superiornom. Ciklus se ponavlja ove godine, rekao je on.

„Očekujemo da će se ovaj ciklus ubijanja nastaviti, posebno kada ulazimo u nestabilnu izborni period”, rekao je Levin.

„Ova zlodjela često čine ljuti mladi odrasli muškarci koji su nedavno nabavili oružje, djeluju u matičnoj državi i koji se pozivaju na tvrdnje iz teorije zamjene koje su koristile prethodne ubice.”

Teorija zamjene, koja tvrdi da se nebijelci imigranti dovode u SAD da bi „zamijenili” bijele ljude, inspirisala je bijelog napadača da puca i ubije 10 crnaca u maju 2022. u supermarketu u Buffalu u New Yorku.

Dok je ukupan broj ubistava motivisanih ekstremističkim razlozima opao prošle godine, brojke „zanemaruju brojne zavjere i osujećene napade koji su, nažalost, mogli značajno povećati broj smrtnih slučajeva”, rekao je Levin.

On je pripisao porast zločina iz mržnje nekolicini faktora, među kojima je online širenje političke retorike koja promoviše netrpeljivost, stereotipe i teorije zavjere.

„Sveprisutnost i prodiranje retorike mržnje različitih dubina koja je sada u glavnom toku društveno-političkog diskursa demonizuje čitave grupe ljudi i stvara dubok bunar”, rekao je Levin.

„Očigledno je da se razmatraju različite verzije, uključujući i verziju - znate o čemu govorimo - recimo, namjerno zvjerstvo”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o istrazi.

Upitan da li će Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva istražiti nesreću, Peskov je rekao da su okolnosti učinile drugačije, ali je upozorio da istražitelji još nisu donijeli formalne zaključke o tome šta se tačno dogodilo.

„Sačekajmo rezultate naše ruske istrage”, rekao je Peskov.

Privatni avion Embraer kojim je Prigožin putovao u Sankt Peterburg iz Moskve srušio se sjeverno od Moskve, pri čemu je poginulo svih 10 putnika u avionu 23. augusta.

Uzrok je još uvijek nejasan, ali ljudi u blizini mjesta događaja rekli su Reutersu da su čuli prasak, a zatim vidjeli da je mlaznjak pao na zemlju.

Prigožinov avion se srušio dva mjeseca nakon što su vođa Wagnera i njegovi plaćenici pokrenuli pobunu protiv Putinovih vojnih komandanata, u kojoj su preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom i napredovali ka Moskvi.

Rusija je obavijestila brazilsko tijelo za istraživanje aviona da neće istraživati pad brazilskog aviona Embraer prema međunarodnim pravilima „u ovom trenutku”, rekla je brazilska agencija Reutersu.

Upitan o tom izveštaju, Peskov je rekao: „Prije svega, istraga je u toku, na tome se bavi Istražni komitet”.

„U ovom slučaju ne može biti govora ni o kakvom međunarodnom aspektu”, rekao je Peskov.

Dan nakon pada, Putin je uputio saučešće porodicama poginulih i rekao da poznaje Prigožina jako dugo, još od haotičnih godina ranih 1990-ih.

„Bio je čovjek teške sudbine i napravio je ozbiljne greške u životu”, rekao je Putin, opisujući ga kao talentovanog biznismena.

Kremlj je odbacio kao „apsolutnu laž” sugestiju nekih zapadnih političara i analitičara - za što nisu pružili dokaze - da je Putin naredio da se Prigožin ubije iz osvete.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da nije iznenađen smrću i da se u Rusiji nije dogodilo mnogo iza čega Putin nije stajao.

Nakon Prigožinove smrti, Putin je naredio Wagnerovim borcima da potpišu zakletvu na vjernost ruskoj državi - korak kojem se Prigožin usprotivio zbog svog bijesa na Ministarstvo odbrane za koje je rekao da rizikuje da izgubi rat u Ukrajini.

Sljedbenici Prigožina položili su cvijeće na njegov grob u srijedu, pozdravljajući ga kao neustrašivog ratnika.

U životu se Prigožin volio hvaliti da je bio jedan od najstrašnijih plaćenika na svijetu s najboljom borbenom snagom.

Protivnici kao što su Sjedinjene Države prikazali su Prigožina kao brutalnog komandanta koji je pljačkao afričke države i ubijao one koji su ga prešli.

Iako je za Putina dobio najkrvaviju bitku do sada u ukrajinskom ratu zauzimanje, Bahmuta, Prigožin se razbjesnio zbog, kako je rekao, izdajničkih propusta Putinove vojske - i upozorio je da bi Rusija mogla izgubiti cijeli rat u Ukrajini.

"Javnost ima pravo na brzo i efikasno rješenje ovog pitanja", poručila je okružna sutkinja u prijestolnici Washingtonu Tanya Chutkan.

Trumpovi advokati tražili su da suđenje počne u aprilu 2026. godine, navodeći da im je potrebno vreme da razmotre dokaze tužilaštva, dok je specijalni tužilac Jack Smith - koji je pokreno slučaj - tražio da suđenje počne 2. januara 2024.

Chutkan je na ročištu u ponedjeljak, o narednim fazama sudskog procesa, rekla da Trumpov pravni tim neće dobiti vrijeme koje je tražio da se pripremi za suđenje, i da će Trump morati da balansira odbranu sa kampanjom za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke.

"Gospodin Trump će morati da se uskladi sa datumom suđenja, bez obzira na njegov raspored", rekla je sutkinja.

Trump, koji optužnice odbacuje kao politički motivisane, nije prisustvovao ročištu u ponedjeljak.

Njegovi advokati naveli su da im je potrebno vrijeme da ispitaju dokaze koje je podnijelo tužilaštvo.

"U pitanju su sloboda i život ovog čovjeka i zaslužuje adekvatno zastupanje. To ne možemo da uradimo u vremenskom roku koji je vlada dala", rekao je advokat John Lauro.

Tužioci su naveli da su većina dokaza javni, kao što su Trumpove izjave i kongresna dokumenta. U ponedjeljak su naveli da su predali većinu dokaza u ovom slučaju, ukupno 12,8 miliona strana.

Sutkinja Chutkan navela je da je Trumpov pravni tim već " jedno vrijeme znao" šta se sprema.

Trump je, u okviru slučaja pokrenutog u Washingtonu, optužen za četiri krivična djela koja obuhvataju zavjeru zbog prevare američke vlade i zavjeru radi ometanja zvaničnog postupka.

On se izjasnio da nije kriv kada se početkom augusta pojavio pred federalnim sudom.

U drugim slučajevima, Trumpu bi trebalo da se sudi u državi New York krajem marta u vezi sa tajnom isplatom novca porno glumici uoči predsjedničkih izbora 2016.

Tokom godina, politički kritičari Kremlja, špijuni i istraživački novinari su ubijani ili napadani na različite načine.

Međutim, nije poznato da je iko stradao u avionskoj nesreći. Ipak, u srijedu, privatni avion u kojem je bio vođa plaćanika koji je organizovao kratku pobunu u Rusiji, pao je u polje sa visine od više hiljada metara, nakon što se raspao u vazduhu.

Pokušaji atentata na neprijatelje ruskog predsjednika Vladimira Putina bili su uobičajeni tokom njegovih gotovo četvrt vijeka na vlasti. Oni bliski žrtvama i nekoliko preživjelih optužili su ruske vlasti, ali je Kremlj redovno demantovao da je umiješan - kao što je u petak naveo da je "potpuna laž" da ima bilo kakve veze sa avionskom nesrećom.

Bilo je izvještaja i o tome kako su istaknuti ruski biznismeni umirali pod tajanstvenim okolnostima, između ostalog padali kroz prozore, mada je nekad teško utvrditi da li je riječ o ubistvima ili samoubistvima.

Napadi na političke protivnike

Opozicionom lideru Alekseju Navalnom pozlilo je u avgustu 2020. godine na letu od Sibira do Moskve. Avion je sletio u Omsk, gdje je Navalni bio hospitalizovan u komi. Dva dana kasnije, prebačen je u Berlin gdje se oporavio.

Njegovi saradnici odmah su kazali da je otrovan, ali su ruski zvaničnici to demantovali. Laboratorije u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj potvrdile su da je Navalni otrovan nervnim agensom iz sovjetskog doba, novičokom. Navalni se vratio u Rusiju, a ovog mjeseca je proglašen krivim za ekstremizam i osuđen na 19 godina zatvora. To mu je treća zatvorska kazna za dvije godine, po optužbama za koje on kaže da su politički motivisane.

Pjotr Verzilov, osnivač protestne grupe Pussy Riot, teško se razbolio 2018. godine i također je prebačen u Berlin, gdje su ljekari naveli da je "veoma vjerovatno" da je otrovan. Verzilov se oporavio. Ranije te godine, istrčao je na fudbalski teren tokom finala Svjetskog prvenstva u Moskvi, sa još troje aktivista, da bi protestovao protiv policijske brutalnosti. Njegovi saradnici naveli su da je možda bio meta zbog svog aktivizma.

Istaknuti opozicionar Vladimir Kara-Murza preživio je, kako vjeruje, pokušaje trovanja 2015. i 2017. godine. U prvom slučaju je zamalo umro zbog otkazivanja bubrega, i sumnja da je otrovan, ali uzrok nikada nije otkriven. Zbog slične bolesti je hospitalizovan 2017. godine, kada je bio u indukovanoj komi. Njegova supruga rekla je da su ljekari potvrdili da je otrovan. Kara-Murza je preživio, a njegov advokat je rekao da je policija odbila da sprovede istragu. Ove godine je proglašen krivim za izdaju i osuđen na 25 godina zatvora.

Boris Nemcov je najpoznatiji politički protivnik Kremlja ubijen proteklih godina. Nemcov, bivši zamjenik premijera pod Borisom Jeljcinom, bio je popularan političar i oštar Putinov kritičar. Jedne februarske noći 2015. godine, upucali su ga napadači na mostu blizu Kremlja, dok je šetao sa djevojkom. Njegova smrt je šokirala zemlju. Petorica muškaraca iz Čečenije proglašena su krivim, a napadač je osuđen na do 20 godina zatvora. Međutim, saradnici Nemcova naveli su da je njihovo hapšenje bio pokušaj da se preusmjeri krivica sa vlade.

Bivši obavještajni operativci

Aleksandar Litvinenko, bivši agent KGB-a i FSB-a (Federalne službe bezbjednosti), se 2006. godine teško razbolio u Londonu nakon što je popio čaj u kojem je bio radioaktivni polonijum-210. Umro je tri nedelje kasnije. Istraživao je ubistvo ruske novinarke Ane Politkovskaje, kao i navodne veze ruske obavještajne službe sa organizovanim kriminalom. Prije nego što je preminuo, rekao je novinarima da FSB i dalje ima laboratoriju sa otrovima koja datira još iz sovjetskog perioda.

Britanskom istragom je utvrđeno da su ruski agenti ubili Litvinenka, vjerovatno uz Putinovo odobrenje, ali je Kremlj negirao da je umiješan.

Još jedan bivši ruski obavještajac Sergej Skripalj, otrovan je u Britaniji 2018. godine. On i njegova odrasla ćerka Julija razboljeli su se u gradu Salisburi, i nedeljama su bili u kritičnom stanju. Preživjeli su, ali je u napadu kasnije preminula jedna Britanka, dok su teško bolesni bili jedan muškarac i policajac.

Vlasti su navele da su oboje otrovani novičokom. Britanija je optužila rusku obavještajnu službu, ali je Moskva ponovo demantovala da je umiješana. Putin je nazvao Skripalja, dvostrukog agenta za Britaniju, "propalicom" za kojeg Kremlj nije bio zainteresovan, zato što mu je suđeno u Rusiji i bio je dio razmjene špijuna 2010. godine.

Ubijeni novinari

Brojni novinari koji su kritikovali ruske vlasti su ubijeni ili su umrli pod tajanstvenim okolnostima, za šta su njihove kolege u nekim slučajevima optuživale pojedine u političkoj hijerarhiji. U drugim slučajevima, vlasti su oklijevale da sprovedu istragu, što je povećavalo sumnje.

Ana Politkovskaja, novinarka dnevnog lista Novaja gazeta - čiju smrt je Litvinenko istraživao - upucana je 7. oktobra 2006. godine u liftu zgrade u Moskvi u kojoj je stanovala, na Putinov rođendan.

Bila je dobitnica međunarodnih nagrada za izvještavanje o kršenjima ljudskih prava u Čečeniji. Napadač, iz Čečenije, proglašen je krivim i osuđen na 20 godina zatvora. Četvorici Čečena izrečene su kraće zatvorske kazne zbog umiješanosti u ubistvo.

Juri Ščekočikin, još jedan novinar Novaje gazete, umrlo je posle iznenadne i teške bolesti 2003. godine. Istraživao je korumpirane poslovne ugovore i moguću ulogu ruskih bezbjednosnih službi u bombaškom napadu na jednu kuću 1999. godine, za koji su okrivljeni čečenski pobunjenici. Njegove kolege tvrdile su da je otrovan i optužile vlasti da namjerno ometaju istragu.

Jevgenij Prigožin i njegovi saradnici

Avionska nesreća u kojoj je, kako se pretpostavlja, poginuo Jevgenij Prigožin i njegovi vodeći saradnici u plaćeničkoj grupi Vagner dogodila se tačno dva mjeseca nakon što je pokrenuo oružanu pobunu koju je Putin nazvao "nožem u leđa" i "izdajom".

Prigožin nije kritikovao samog Putina, ali je napadao vojni vrh i dovodio u pitanje motiv za pokretanje rata u Ukrajini.

Prema preliminarnoj procjeni američkih obavještajnih službi, nesreća - u kojoj je poginulo 10 osoba - namjerno je izazvana eksplozijom, saopštili su neimenovani američki i zapadni zvaničnici. Jedan je rekao da je eksplozija u skladu sa Putinovom "dugom istorijom pokušaja da ućutka kritičare".

Putinov portparol, Dmitrij Peskov, odbacio je optužbe da je Kremlj odgovoran za nesreću.

"Naravno, na Zapadu se te spekulacije iznose pod određenim uglom i sve je to potpuna laž", rekao je Peskov novinarima u petak.

U prvom komentaru nesreće, Putin je pokušao da sugeriše da nije bio u lošim odnosima sa Prigožinom. Međutim, bivši pisac govora Kremlja a sada politički analitičar Abas Galijamov je poručio:

"Putin je pokazao da ako ga bespogovorno ne slušate, da će vas se riješiti bez milosti, kao neprijatelja, čak i ako ste zvanično patriota".

Budućnost američke pomoći Ukrajini mogla bi da bude pod znakom pitanja ako Bijelu kuću u novembru 2024. osvoje republikanci, pokazalo se na prvoj debati za predsjedničku nominaciju.

Na bini u Milwaukeeju u srijedu, kandidati su iznijeli stavove prema podršci SAD-a Ukrajini koja pokušava da se odbrani od ruske invazije. Neki su pozivali na eliminaciju ili smanjenje američke podrške, dok su drugi govorili u korist osnaživanja pomoći.

Spor naglašava razlike u mišljenju unutar šire Republikanske partije o ratu u Ukrajini, ono što se od prošle godine odražava u istraživanjima javnog mnijenja.

Nedavna anketa CNN-a pokazala je da veliki dio republikanskog biračkog tijela želi da smanji ili eliminiše davanje SAD, sa 71% ispitanika koji su rekli da Kongres ne bi trebalo da odobri nova finansiranja, a 59% kaže da vjeruje da su SAD već učinile dovoljno da podrže Kijev.

Guverner Floride Ron DeSantis bio je prvi među kandidatima koji su se pozabavili tim pitanjem, rekavši da će dodatna američka pomoć zavisiti od povećanja pomoći iz evropskih zemalja.

„Evropa treba da daje više. Natjeraću Evropu da daje više i uradi svoj posao”, kaže DeSantis.

Statistički podaci o pomoći Ukrajini pokazuju su SAD poslale najviše u dolarima, dok su evropske zemlje dale više u odnosu na svoj BDP.

Kandidat najuporniji u pogledu ograničavanja američke pomoći Ukrajini bio je Vivek Ramaswamy, biznismen u IT sektoru koji nema iskustva na javnoj funkciji.

Upitan da li bi podržao povećanje davanja Ukrajini, Ramaswamy je rekao: „Ne bih, i mislim da je ovo katastrofalno, da se štitimo od invazije preko tuđe granice, kada treba da koristimo te iste vojne resurse da spriječimo invaziju naše sopstvene južne granice ovdje u SAD".

Tvrdio je i da američka podrška Ukrajini „gura Rusiju u ruke Kine”, i optužio je političare koji žele da nastave sa podrškom da stavljaju probleme te zemlje iznad potreba SAD.

„Smatram da je uvrijedljivo da imamo profesionalne političare koji će otići na hodočašće u Kijev, svom papi Zelenskom, a neće to uraditi za svoj narod na Mauiju ili južnom dijelu Chicaga.”

Bivši potpredsjednik Mike Pence, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley i bivši guverner New Jerseyja Chris Christie oštro su kritikovali Ramswamyjevu poziciju, braneći kontinuiranu podršku SAD Kijevu.

Christie, koji je nedavno putovao u Ukrajinu, podsjetio je publiku na zločine koje su počinile ruske trupe i na hiljade ukrajinske djece koja su odvedena iz Ukrajine i preseljena u Rusiju.

„Ako se ne suprotstavimo ovoj vrsti autokratskog ubijanja u svijetu, mi ćemo biti sljedeći“, rekao je on.

Pence je odbacio Ramaswamyjevu tvrdnju da američka pomoć Ukrajini umanjuje sposobnost zemlje da se bavi sopstvenim problemima.

„Svako ko misli da ne možemo da riješimo probleme ovdje u SAD i da budemo lider slobodnog svijeta, ima prilično uzak pogled na najveću naciju na zemlji. Možemo i jedno i drugo.”

Nikki Haley, koja je bila američki ambasador u UN tokom Trumpove administracije, napomenula je da pomoć Ukrajini iznosi samo oko 3,5 posto ukupnog vojnog budžeta SAD.

Ona je napala Ramaswamyja zbog njegovih stavova o spoljnoj politici, uključujući njegovu izjavu da se neće protiviti kineskom neprijateljskom preuzimanju Tajvana nakon 2028.

„On želi da preda Ukrajinu Rusiji. On želi da pusti Kinu da pojede Tajvan. On želi da ode i prestane da finansira Izrael. To ne radiš prijateljima. Umjesto toga, čuvate leđa prijateljima. Ukrajina je prva linija odbrane”, rekla je Halley.

Ramaswamy je uzvratio sugerišući da se Haley nada da će se pridružiti upravnim odborima američkih vojnih proizvođača Lockheed Martin i Raytheon, koji proizvode veći dio opreme koju su SAD poslale Ukrajini.

Haley je istakla da nema veze ni sa jednom kompanijom i dodala: „Nemate iskustva u spoljnoj politici, i to se vidi”.

Šta kaže Trump?

U intervjuu sa konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom koji je objavljen na platformi X, Trump se samo kratko osvrnuo na sukob u Ukrajini.

Dok je kritikovao predsjednika Joea Bidena zbog odlaska na odmor, rekao je: „On bi trebalo da radi. On bi trebalo da nas izvuče iz tog užasnog, užasnog rata u koji smo veoma uključeni sa Rusijom i Ukrajinom”.

Trump je pozvao na prekid rata. Također je tvrdio da bi to mogao „lako” da zaustavi i da Rusija nikada ne bi napala Ukrajinu da je on bio predsjednik. Nije iznio dokaze ni za jednu tvrdnju.

Američka pomoć se smatra vitalnom

Ostavljajući politiku po strani, stručnjaci su za Glas Amerike rekli da je nastavak pomoći SAD Ukrajini od suštinske važnosti za borbu te zemlje protiv Rusije, i da bi njeno ukidanje imalo velike posljedice.

Nicholas Lokker, naučni saradnik u Transatlantskom bezbjednosnom programu u Centru za novu američku bezbjednost, rekao je za Glas Amerike da je podrška SAD „ključna” za nastavak odbrane Ukrajine.

„Washington je do sada pružio najveću vojnu pomoć, a bez nje vrlo je vjerovatno da bi ukrajinske snage bile u mnogo gorem stanju nego što su sada. SAD su također imale veoma važnu ulogu u koordinaciji isporuka pomoći iz više od 40 zemalja preko rukovođenja Ukrajinskom odbrambenom kontakt grupom”, rekao je on.

Gian Gentile, penzionisani pukovnik američke vojske koji sada radi kao pomoćnik direktora Odjeljenja za istraživanje vojske RAND korporacije, rekao je za Glas Amerike da bi povlačenje američke podrške bilo „katastrofa” za Ukrajinu.

On je rekao da bi to moglo da podrazumijeva ukidanje ne samo novca i materijala, već i obuke ukrajinskih snaga.

„Cijela ukrajinska ofanziva bi prestala. Morali bi da pokušaju da konsoliduju ono što imaju i pređu na odbranu u u cijelosti.”

Ali tu možda nije kraj šteti.

„Ako Rusija zna da nema američke podrške, to bi joj moglo biti dovoljno da započne velike kontraofanzivne ili ofanzivne operacije kako bi povratili ono što su izgubili”, rekao je Gentile. „A bez podrške SAD Ukrajini, Rusija bi mogla biti prokleto uspješna.”

Trump, koji je zaveden kao zatvorenik broj P01135809, poslije 20 minuta provedenih u zatvoru pušten je na slobodu uz kauciju, prenosi agencija Reuters pozivajući se na podatke zatvora okruga Fulton.

Tokom procedure ušao je u historiju kao prvi bivši američki predsjednik koji se našao na policijskoj fotografiji. U prethodna tri slučaja nije fotografisan.

Njegovi advokati i tužioci već su pristali na kauciju od 200.000 dolara, zajedno sa uslovima koji uključuju zabranu bivšem predsjedniku da zastrašuje ostale optužene, svedoke ili žrtve, pa i na društvenim mrežama.

Trump je u obraćanju novinarima na aerodromu u Atlanti, uoči povratka u svoj golf klub u New Jerseyju, ponovio da su optužbe politički motivisane.

„Ono što se dogodilo ovdje je izvrtanje pravde. Nisam uradio ništa pogrešno i svi to znaju... Imamo svako pravo da osporavamo izbore za koje mislimo da su nepošteni",poručio je Trump i ustvrdio da su optužnice protiv njega miješanje u izbore.

Ispred okružnog zatvora u Atlanti bile su se okupile desetine Trumpovih pristalica.

Prethodno se u četvrtak predao njegov bivši šef kabineta Mark Meadows, koji je također optužen u istom slučaju.

Trumpova predaja uslijedila nakon predsjedničke debate u kojoj su učestvovali njegovi rivali za republikansku nominaciju 2024. On i dalje ima vodstvo u odnosu na rivale uprkos sve većim pravnim problemima.

Negovo prisustvo u Georgiji, iako relativno kratko, bar privremeno je privuklo pažnju njegovih protivnika nakon debate u kojoj su drugi kandidati pokušali da iskoriste Trumpovo odsustvo kako bi povećali sopstvene šanse.

Slučaj u okrugu Fulton je četvrti krivični postupak protiv Trumpa od marta, kada je postao prvi bivši predsjednik u historiji SAD protiv kojeg je podignuta optužnica.

Od tada se suočio sa federalnim optužbama na Floridi i u Washingtonu, a ovog mjeseca je optužen u Atlanti sa još 18 drugih ljudi - uključujući njegovog bivšeg šefa kabineta Marka Meadowsa i bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija - prema zakonu o reketiranju koji se obično povezuje sa članovima bandi i organizovanim kriminalom.

Giuliani, Trumpov advokat i saradnik, predao se u srijedu i fotografisao se u policiji.

Krivični slučajevi su podstakli niz prijava i optužbi, a Trump se nakratko pojavljivao pred sudom prije nego što se vratio u kampanju.

On je pojavljivanja pretvorio u predizborne događaje usljed daleko lakšeg rasporeda rivala, a njegovo osoblje je uživalo u izvještavanju medija koji su pratili svaki Trumpov korak, prenosi agencija AP.

Vodeći ljudi Trumpove kampanje također su iskoristili pojavljivanja da traži novčane priloge od njegovih pristalica dok su pomoćnici opisivali optužbe kao dio politički motivisanog napada kako bi mu se osujetile šanse na izborima.

Njegovo pojavljivanje u Atlanti će se ipak razlikovati od ostalih, što će zahtijevati od njega da se preda u problematičnom zatvoru, ali za sada bez pratećeg pojavljivanja na sudu.

Za razliku od drugih gradova u kojima nije bilo potrebno da se fotografiše, zvaničnici okruga Fulton su rekli da očekuju da će je napraviti, kao što bi to uradili za bilo kog drugog optuženog.

„Osim ako mi neko ne kaže drugačije, mi slijedimo naše uobičajene prakse, tako da nije bitan vaš status, mi ćemo imati spremnu fotografiju za vas”, rekao je šerif okruga Fulton Patrick Labat na konferenciji za novinare ranije ovog mjeseca.

Okružna tužiteljica Fani Willis dala je svim optuženima rok do petka popodne da se predaju u glavnom zatvoru okruga Fulton.

Trump je više puta negirao optužbe.

On je ove nedjelje u objavi na društvenim mrežama rekao da ga gone zbog, kako je velikim slovima opisao, „savršenog telefonskog poziva” u kojem je tražio od republičkog državnog sekretara Brada Raffenspergera da mu pomogne da „pronađe 11.780 glasova” u toj državi i preokrene zaostatak u odnosu na demokratu Joea Bidena.

Reuters je analizirao podatke o broju mrtvih i koliko je rat koštao obje strane, kao i cijeli svijet.

Evo podataka.

Broj poginulih

Rat je izazvao stradanje na nivou koji nije viđen u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Više od 9.000 civila je evidentirano kao ubijeno, a više od 16.000 ranjeno do kraja jula ove godine, prema podacima Visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR), koji je rekao da vjeruje da su stvarne brojke znatno veće.

U ratu je poginulo ili povrijeđeno skoro 500.000 vojnika, navodi New York Times.

List je citirao zvaničnike iz SAD rekavši da je oko 120.000 ruskih vojnika ubijeno i 170.000 do 180.000 povrijeđeno, dok je na strani ukrajinske vojske 70.000 poginulih i od 100.000 do 120.000 ranjenih.

Ruski zvaničnici kažu da su američke procjene ruskih gubitaka previsoke i propaganda. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da je od početka rata ubijeno 5.937 ruskih vojnika. Gubici su državna tajna.

Ukrajina nije saopštila koliko je njenih vojnika poginulo i kaže da su njeni vojni gubici državna tajna jer utiču na taktiku na bojnom polju.

Reuters nije mogao da nezavisno provjeri brojke ni na jednoj strani.

Sukob u istočnoj Ukrajini počeo je 2014. godine nakon što je proruski predsjednik svrgnut u ukrajinskoj revoluciji na Majdanu i Rusija anektirala Krim, a snage koje podržava Rusija borile su se protiv ukrajinskih oružanih snaga.

Tamo je između 2014. i kraja 2021. ubijeno oko 14.000 ljudi, prema OHCHR-u, uključujući 3.106 civila.

Broj raseljenih

Od početka invazije 2022. godine, milioni Ukrajinaca su protjerani iz svojih domova, saopštila je Agencija UN za izbjeglice (UNHCR). Ukrajina ima više od 41 milion stanovnika.

Procjenjuje se da je za 17,6 miliona ljudi u Ukrajini potrebna hitna humanitarna podrška, uključujući više od 5 miliona ljudi interno raseljenih, saopštio je UNHCR.

Širom Evrope evidentirano je preko 5,9 miliona izbjeglica iz Ukrajine, prema podacima agencije.

Šta je izgubila Ukrajina?

Rusija je zauzela 11 posto teritorije Ukrajine od početka rata, pokazuju podaci Belfer centra na Harvardu.

Kada se to doda Krimu koji je anektirala 2014, Rusija sada kontroliše oko 17,5 posto Ukrajine, odnosno površinu od oko 106.000 kvadratnih kilometara.

Nakon potiskivanja ruskih snaga 2022. godine, Ukrajina nije uspjela da napravi veliki prodor protiv ruskih trupa u kontraofanzivi koja je počela u junu.

Ukrajina je izgubila dio svoje obale, njena ekonomija je oslabljena, a neki gradovi su zbog borbi potpuno uništeni. Ekonomija Ukrajine se smanjila za 30 posto u 2022. i predviđa se da će rasti od 1 do 3 posto ove godine, prema Međunarodnom monetarnom fondu.

Nije poznato koliko je Ukrajina potrošila na rat.

Šta je izgubila Rusija?

Troškovi Rusije za rat su državna tajna. Ruska ekonomija je doživjela veliki šok nakon zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije.

Iako se nije desio dvocifreni pad ekonomije u 2022. godini, prosperitet je daleko, jer vlada još više novca troši na vojsku.

Ruska ekonomija će ove godine rasti 1,5 posto, prema Međunarodnom monetarnom fondu, nakon pada od 2,1 odsto u 2022.

„Na srednji rok, ruska ekonomija će biti oštećena odlaskom multinacionalnih kompanija, gubitkom ljudskih resursa, isključenjem sa globalnih finansijskih tržišta”, izjavila je ranije portparolka MMF-a Julie Kozack. „I stoga, očekujemo da će proizvodnja u Rusiji biti 7 posto niža od predratne prognoze”.

Rusija je udvostručila svoju ciljnu potrošnju za odbranu za 2023. na više od 100 milijardi dolara – trećinu svih javnih rashoda – pokazao je vladin dokument u koji je Reuters imao uvid.

Dok vojna potrošnja Rusije raste, a sankcije smanjuju prihode od energenata, Moskva pokušava da zadrži budžetski deficit pod kontrolom.

Rusija je izgubila veliki dio evropskog tržišta gasa, ali je uspjela da nastavi da prodaje svoju naftu na svjetskim tržištima, iako su SAD, Evropa i druge sile ograničile ili okončale svoje kupovine.

Isključena je sa zapadnih finansijskih tržišta, većina njenih oligarha je sankcionisana, i ima problema sa nabavkom nekih artikala kao što su mikročipovi.

Direktor CIA William Burns rekao je da Putin rizikuje da vremenom pretvori Rusiju u „ekonomsku koloniju Kine”.

Rast cijena

Invazija i sankcije Zapada Rusiji dovele su do naglog rasta cijena đubriva, pšenice, metala i energenata, što je podstaklo talas inflacije i globalnu prehrambenu krizu.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte poslije Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, pšenice, azotnog đubriva i paladijuma.

Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte skočile su na najviši nivo od rekorda iz 2008.

Zapadno oružje

SAD su od početka invazije namenile više od 43 milijarde dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini, uključujući anti-raketne sisteme, protivoklopne sisteme Javelin, haubice, opremu za zaštitu od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih napada.

Nominalno, Ukrajini najviše pomažu SAD, EU, Velika Britanija, Japan i Njemačka, pokazuju podaci Kiel instituta za svetsku ekonomiju.

Rusija tvrdi da to što Zapad snabdeva Ukrajinu oružjem zapravo eskalira rat.

To su: guverner Floride Ron DeSantis, poduzetnik Vivek Ramaswami, bivši potpredsjednik Mike Pence, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, senator iz Južne Karoline Tim Scott, bivši guverner New Jerseya Chris Christie, guverner Sjeverne Dakote Doug Burnum, i bivši guverner Arkansasa Asa Hutchinson.

Svi oni u trenutnim anketama među potencijalnim republikanskim glasačima zaostaju za bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji vlastitom odlukom nije sudjelovao u debati. Njegov predizborni tim je njega proglasio pobjednikom te debate satima prije nego što je ona počela, ustvrdivši da se ionako ni o čemu drugome neće razgovarati nego o bivšem predsjedniku.

No, tu su pogriješili - čitav prvi sat debate bivši predsjednik uopće nije bio spomenut, osim - riječima bivše guvernerke Južne Karoline Nikki Haley - kao krivac za povećanje američkog duga za daljnje bilione dolara.

Taj prvi sat debate prošao je dijelom u diskusiji o pobačaju, čiju zabranu svi kandidati podržavaju, ali ne i vremenski rok nakon kojega je zabranjen, niti se ne slažu o tome treba li postojati zabrana na saveznoj razini ili samo na razinama saveznih država.

Pitanje koje je podijelilo osmero kandidata je bila - Ukrajina, koja jednako tako dijeli i mišljenja među republikanskim glasačima. Najjači zagovornici pomoći Ukrajini bili su oni koji su ju lično posjetili - Mike Pence i Chris Christie - ili su iskusni u vanjskoj politici - Nikki Haley, koja je i u vrijeme dok je bila ambasador u UN -u snažno zagovarala pozicije Ukrajine. Neki kandidati bi smanjili pomoć Ukrajini - Ron DeSantis, Tim Scott, Doug Burnum - ili ju potpuno ukinuli - Vivek Ramaswami.

Na pitanje moderatora debate - iskusnih novinara televizijskog kanala Fox News Breta Baiera and Marthe MacCallum - o klimatskim promjenama i stavovima kandidata o ljudskom utjecaju na te promjene, odgovori su većinom bili očekivani i već ranije izrečeni na raznim skupovima: klimatske promjene se događaju, ali ne zbog ljudskog utjecaja, ili barem uglavnom ne zbog toga. Izuzetak je bio Vivek Ramaswami koji je ustvrdio da je sve što se govori o klimatskim promjenama - čista obmana i prijevara.

Vivek Ramaswami je mnoge komentatore u medijima svojim istupima naveo da ga usporede s Donaldom Trumpom - i nazovu "mali Trump" - zbog neumjerenih osobnih napada s uvredama na druge kandidate i ekstremnim stavovima. Vrijedi spomenuti da je jedinu ženu među kandidatima, Nikki Haley, uporno oslovljavao imenom, dok je muške kandidate oslovljavao prezimenom ili titulom.

I, na koncu, u drugom satu debate, moderator je konačno otvorio pitanje o - kako je to nazvao - "slonu koji nije u ovoj prostoriji," Donaldu Trumpu, pitanjem koji kandidati bi ga podržali ako bude izabran kao stranački kandidat. Četvorica su brzo podigla ruke, troje sporije od kojih je jedan - Chris Christie - kasnije tvrdio da je ustvari prijekorno mahao prstom. Samo jedan od kandidata - Asa Hutchinson - nije podigao ruku, ponovivši da ne bi podržao Trumpa.

Koristeći bazu podataka o smrtnosti Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, studija objavljena u ponedjeljak u AAP-ovom časopisu Pediatrics pokazala je da je 4.752 djece umrlo od ozljeda uzrokovanih oružjem u 2021, posljednjoj godini za koju su podaci bili dostupni, u odnosu na 4.368 u 2020. i 3.390. u 2019.

Nasilje oružjem je bilo vodeći uzrok smrti djece u Sjedinjenim Državama od 2020.

Studija je objavljena dok su zakonodavci Tennesseeja otvorili posebnu sjednicu o javnoj sigurnosti nakon pucnjave u školi u Nashvilleu ranije ove godine u kojoj je ubijeno troje djece i tri učitelja.

Annie Andrews, pedijatrica iz Južne Karoline i istraživačica za prevenciju nasilja od vatrenog oružja, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da kada je postala doktorica, „Nikada nisam zamišljala da ću se brinuti o toliko djece s rupama od metaka”.

„Ali činjenica je da u svakoj dječjoj bolnici širom ove zemlje ima djece na pedijatrijskoj intenzivnoj njezi koja pate od povreda vatrenim oružjem.”

Iman Omer, juniorka na Univerzitetu Vanderbilt u Nashvilleu i zagovornica nasilja protiv oružja u Students Demand Action, rekla je da su nalazi studije poražavajući, ali ne iznenađujući.

„Svake godine znam da 128 djece i tinejdžera u Tennesseeju umire od oružja”, rekla je Omer dok se u utorak uputila ka glavnom gradu države kako bi se pridružila demonstrantima koji zahtijevaju strožije zakone o oružju.

Guverner Tennesseeja Bill Lee, koji je poznavao dvojicu učitelja ubijenih u pucnjavi u Nashvilleu, zatražio je od zastupnika na posebnoj sjednici da pooštre takozvane zakone o crvenoj zastavici čiji je cilj držati vatreno oružje podalje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju. Suočio se s otporom svojih kolega republikanaca koji kontroliraju državnu kuću.

U saopćenju od utorka, Udruženje za vatreno oružje Tennesseeja izrazilo je zabrinutost da „iako su neki republikanski zakonodavci rekli da neće biti usvojeni zakoni o crvenoj zastavi, mnogo manje njih je izjavilo da neće biti usvojeni zakoni koji bi imali negativan utjecaj na prava zaštićena Drugim amandmanom”.

Debata će biti u centru Milwaukeaja u Wisconsinu u srijedu uz direktan prenos na Fox Newsu.

Savezna država Wisconsin je jedna od onih u kojoj se vodi najljuća borba između republikanaca i demokrata, tako da će se obje stranke boriti za prevlast tu.

Republikanci će tu održati nacionalnu konvenciju za 11 mjeseci, gdje će formalno imenovati protivkandidata demokrati Joeu Bidenu.

Ko učestvuje?

Svi glavni kandidati će biti tu sem bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. On vodi za 34 poena ispred svih, prema istraživanju Reutersa i Ipsosa, ali je odlučio da stavove podijeli u intervjuu sa konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom, što je odluka zbog koje su ga napali protivkandidati.

Osmero učesnika su: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik Amerike Micke Pence, nekadašnji biotehnološki investitor i menadžer Vivek Ramaswamy, bivša američka ambasadorica u UN Nikni Haley, američki senator Tim Scott, bivši guverner Arkansasa Asa Hutchinson, bivši guverner New JerseyjaChris Christie i guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum.

Da bi se kvalifikovali, kandidati su morali da imaju određen stepen podrške u anketama u svojim saveznim državama, kao i donacije najmanje 40.000 pojedinačnih donatora. Također, moraju da potpišu da će podržati budućeg republikanskog kandidata.

Koja su pitanja?

Pitanja koja će im se postaviti nisu još poznata, ali je Foxova Martha MacCallum koja će moderirati debatu sa kolegom Bretom Baierom, napomenula u intervjuu za Vanity Fair da će biti pitanja o abortusu i Trumpovim optužnicama.

Obje teme su vrlo zanimljive. Dok se većina republikanaca zalaže za oštrije uslove za abortus, mnogi umjereniji republikanci se ne slažu sa tim, kao i nezavisni birači, čiji je glasovi biti odlučujući na izborima.

Kada su u pitanju optužnice protiv Trumpa, većina republikanaca smatra da su politički motivisane da zastraše jednog od kandidata.

Koliko su važne debate?

U nekim slučajevima, tokom primarne kampanje, ukoliko se neko loše pokaže, to se odražava i po kandidaturu, dok su nekad i manje bitni kandidati sa dobrim nastupom umjeli da se popnu među vrhunske favorite.

Prije svega, debate privlače milione gledalaca, mnogima je to prvi susret sa izborima, kažu stratezi. Prva debata uglavnom označava početak intenzivnije faze kampanje, prije početka nominacije kandidata u Iowi.

Ova debata može biti ključna za DeSantisa, koji je u rejtinzima iza Trumpa, ali mu opada podrška. Debata bi mogla da bude prekretnica ako se bude dobro pokazao, smatraju pristalice. Ako ispadne loše, postaće samo jedan od ostalih republikabaca.

Koliko ima debata?

Za sada su dvije zakazane, sljedeća je u južnoj Kaliforniji u septembru. Biće ih još nekoliko, kao što je oktobarska, najverovatnije u Alabami, kako je navela osoba upoznata sa ovim planovima u Republikanskom nacionalnom komitetu.

Zapadni saveznici će isporučiti desetine aviona američke proizvodnje u narednim mjesecima, nakon što je Washington dao svoje odobrenje.

F-16 avioni

Zelenski je u nedjelju posjetio holandski grad Eindhoven kako bi se sastao sa premijerom Markom Rutteom, prije nego što je u ponedjeljak posjetio Kopenhagen. Na aerodromu nedaleko od danske prijestolnice, Zelenski se popeo u pilotsku kabinu F-16, zajedno sa danskom premijerkom Mette Frederiksen.

Zelenski se kasnije obratio danskom parlamentu. "Ovdje smo da vam se lično zahvalimo. Hvala svima vama što ste nam pomogli u našoj borbi, teškoj borbi za slobodu. Što ste nam pomogli u ovom ratu koji je Rusija donijela u našu zemlju i koji toliko želi, još uvijek želi da baci u domove drugih nacija", rekao je Zelenski danskim poslanicima.

Ispred su se okupile hiljade ljudi da pokažu svoju podršku, dok je ukrajinski predsjednik ponavljao svoju poruku zahvalnosti.

"Zahvaljujem se vama i cijeloj Danskoj na svom oružju koje dajete da zaštitite slobodu — i za F-16 o kojima smo se dogovorili. Hvala vam puno", rekao je on okupljenima.

U novinskim izvještajima citiran je ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin koji je rekao da će transfer aviona dovesti do eskalacije sukoba.

Isporuka

Danska planira da obezbijedi 19 F-16, a obuka ukrajinskih pilota je već u toku. Očekuje se da će prvi avioni stići do kraja godine.

Holandija je saopštila da ima 42 F-16 na raspolaganju, iako konačan broj tek treba da bude dogovoren. Oba saveznika unapređuju svoje flote nabavljajući modernije borbene avione pete generacije.

Invazione ruske snage trenutno uživaju ogromnu vazdušnu nadmoć, iako se ukrajinska protivvazdušna odbrana, podržana savremenim zapadnim sistemima, pokazala efikasnom.

Vatrena moć

Postojeću flotu ukrajinskog vazduhoplovstva čine zastarjeli avioni iz sovjetskog doba. F-16 će ponuditi daleko veću vatrenu moć, pomažući u odbrani od ruskih aviona, projektila i dronova, rekao je analitičar odbrane Patrick Bury sa britanskog Univerziteta Bath.

"Njima može da se ide 'prsa u prsa' sa (ruskim) MiG-ovima i imali biste dobre šanse protiv njih. Dakle, govorite o pokušaju da se uspostavi, prije svega, neka vrsta lokalne vazdušne nadmoći, koju Ukrajinci jednostavno nemaju. Ako pogledate njihove vazdušne operacije, oni lete jednim do dva aviona na zaista malim visinama, pokušavajući da izbjegnu veoma strašnu rusku protivvazdušnu odbranu i rusko vazduhoplovstvo", rekao je Bury za Glas Amerike.

F-16 također nudi Ukrajini mogućnost da bezbjedno pogađa ciljeve udaljene stotinama kilometara, duboko na teritoriji pod kontrolom Rusije. To je od vitalnog značaja ako želimo da bilo koja kopnena ofanziva uspije, dodao je Bury.

"Da biste dobili bilo kakav zamah na zemlji, zaista u starom smislu blickriga, morate imati tu sposobnost napada na kopno iz vazduha — dakle sposobnost napada vazduh-zemlja. A F-16 također može to da uradi. I na kraju — zaista važna uloga u ovome također — je da je F-16 prilično dobar u suzbijanju ili uništavanju neprijateljske protivvazdušne odbrane", rekao je Bury za Glas Amerike.

Zapadno oklijevanje

Ukrajina je tražila F-16 otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine, ali su se zapadni saveznici uzdržavali, plašeći se eskalacije rata.

Biće potrebni mjeseci da se ukrajinski piloti obuče. Odlaganje bi moglo da se pokaže skupim.

"Još uvijek mislim da stižu prekasno, da budem iskren sa vama. Politika se kreće. Vidjećemo šta će se desiti. Da li Ukrajina može da dođe i ima spremne ove F-16 — dovoljno njih, obučenih i spremnih da krenu, u suštini idete na drugu verziju ljetne ofanzive sljedećeg ljeta - da li su politički apetiti i fiskalni apetiti tu za to, vidjećemo", rekao je Beri.

Ukrajinska reakcija

Ukrajinski građani su na ulicama Kijeva pozdravili odluku Holandije i Danske da isporuče avione.

"Konačno! Hvala Bogu, mislim da je svaki Ukrajinac to dugo čekao", rekla je Larisa Šimko, koja je porijeklom iz grada Skadovska na ruskim okupiranim teritorijama. "Čvrsto vjerujem i nadam se da će ova odluka pomoći našoj zemlji da ostvari dugo očekivanu pobjedu", rekao je Šimko za AP.

Advokat Jurij Limar pozvao je Zapad da djeluje brže. "Očigledno je da svaki Ukrajinac osjeća da bi Evropa i cijeli svijet mogli malo brže da odobre takve odluke, jer svaki dan u ovom velikom ratu znači da gine mnogo Ukrajinaca", rekao je on za AP.

Za sada, ukrajinska ljetna kopnena ofanziva teče polako, uz minimalnu vazdušnu podršku. Analitičari kažu da odluka Zapada da isporuči avione F-16 ima za cilj da ojača dugoročne sposobnosti Ukrajine da se odbrani od ruske agresije.