RSS
Potjernica za Putinom baca novo svjetlo na posjetu Xija Rusiji
Planovi kineskog predsjednika Xi Jinpinga da se sljedeće sedmice sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi su istakli aspiracije Kine za većom ulogom na svjetskoj sceni.
Ali su također otkrili izazove globalne diplomatije: nekoliko sati nakon najave putovanja u petak, za Putinom je izdata međunarodna potjernica zbog optužbi za ratne zločine, što je barem malo ispuhalo jedra Kine.
Nalet događaja - koji je uslijedio nakon kineskog posredovanja u sporazumu između Saudijske Arabije i Irana o obnavljanju diplomatskih odnosa i objavljivanju onoga što naziva "mirovnim planom" za Ukrajinu - uslijedio je dok Bidenova administracija oprezno gleda na poteze Pekinga da se snažnije potvrdi u međunarodnim poslovima.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak da vjeruje da je odluka Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da optuži Putina bila "opravdana". Obraćajući se novinarima dok je odlazio iz Bijele kuće u svoj dom u Delaveru, rekao je da je Putin "očigledno počinio ratne zločine".
Iako SAD ne priznaju sud, Biden je rekao da je "veoma jaka tačka" prozivanje ruskog lidera zbog njegovih postupaka u naredbi invazije na Ukrajinu.
Drugi američki zvaničnici privatno su izrazili zadovoljstvo što se jedno međunarodno tijelo složilo s ocjenom Washingtona da je Rusija počinila ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini.
Upitan o sastanku Xi-Putina, Biden je rekao: "Pa, videćemo kada će se taj sastanak održati."
Bidenova administracija vjeruje da se želja Kine da bude viđena kao posrednik za mir između Rusije i Ukrajine može biti kritičnije gledana sada kada je Putin zvanično osumnjičen za ratne zločine, prema dvojici američkih zvaničnika. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da govore o ovom pitanju javno, rekli su da se administracija nada da će nalozi pomoći da se do sada neutralne zemlje mobiliziraju da se uključe u sukob.
KOJI JE ZNAČAJ XI SASTANKA SA PUTINOM?
Posjeta Rusiji bit će prva posjeta Xija u inostranstvo otkako je izabran u treći mandat bez presedana za predsjednika Kine. To dolazi kada su Peking i Moskva intenzivirali veze u koracima koji su započeli neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu sastankom dvojice lidera u Pekingu tokom prošlogodišnjih Zimskih olimpijskih igara na kojem su proglasili partnerstvo bez ograničenja.
Od tada je Kina u više navrata stajala na strani Rusije u blokiranju međunarodne akcije protiv Moskve zbog ukrajinskog sukoba i, kažu američki zvaničnici, razmatra opskrbu Rusiji oružjem za podršku ratu. Ali isto tako je pokušala da se stavi u neutralniju ulogu, nudeći mirovni plan koji je u suštini ignorisan.
Na sastanku u Moskvi će se dvije strane vjerovatno ponovo posvetiti svom partnerstvu, koje obje smatraju ključnim za suzbijanje onoga što smatraju neprikladnim i nezasluženim uticajem SAD i njihovih zapadnih saveznika.
KOJI JE ZNAČAJ POTJERNICE MKS-a ZA PUTINOM?
U bliskoj budućnosti, malo je vjerovatno da će nalog MKS-a za Putinom i jednom od njegovih pomoćnica imati veći utjecaj na sastanak ili poziciju Kine prema Rusiji. Ni Kina ni Rusija – ni Sjedinjene Države ili Ukrajina – nisu ratificirale osnivački ugovor MKS-a. Sjedinjene Američke Države, počevši od Clintonove administracije, odbile su da se pridruže sudu, strahujući da bi njihov široki mandat mogao dovesti do krivičnog gonjenja američkih vojnika ili zvaničnika.
To znači da nijedna od četiri zemlje formalno ne priznaje jurisdikciju suda niti je vezana njegovim nalozima, iako je Ukrajina pristala da dozvoli neke istrage MKS-a o zločinima na svojoj teritoriji, a SAD su sarađivale s istragama MKS-a.
Osim toga, malo je vjerovatno da bi Putin otputovao u zemlju koja bi bila vezana obavezama prema MKS-u. Da jeste, upitno je da li bi ga ta država zaista uhapsila. Postoji presedan da su prethodno optuženi, posebno bivši sudanski predsjednik Omar Bashir, posjetili članove MKS-a, a da nisu bili pritvoreni.
Međutim, mrlja naloga za hapšenje mogla bi dobro djelovati protiv Kine i Rusije na sudu javnog mnijenja, a Putinov međunarodni status bi mogao biti pogođen osim ako optužbe ne budu povučene ili on ne bude oslobođen.
KAKAV JE POGLED IZ WASHINGTONA?
Američki zvaničnici nisu bili tihi kada je u pitanju planirana posjeta Xija Moskvi. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby nazvao je zalaganje Pekinga za momentalni prekid vatre u Ukrajini "ratifikacijom ruskog osvajanja" i upozorio da bi Rusi mogli iskoristiti primirje kako bi pregrupisali svoje pozicije "kako bi mogli ponovo pokrenuti napade na Ukrajinu u vrijeme po njihovom izboru.”
“Ne vjerujemo da je ovo korak ka pravednom, trajnom miru”, rekao je on. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ove sedmice pozvao je Xija da razgovara i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a ukrajinski lider je također izrazio interes za razgovore sa Xijem.
KAKAV JE POGLED IZ KIJEVA?
Govoreći prije objavljivanja naloga MKS-a, ukrajinski analitičari su upozorili na upadanje u potencijalnu zamku uoči sastanka Xi-Putina. "Moramo biti svjesni da su takvi mirovni pregovori zamka za Ukrajinu i njen diplomatski kor", rekao je Yurii Poita, koji vodi odjel za Aziju u New Geopolitics Research Networku sa sjedištem u Kijevu.
"Pod takvim uslovima, ovi mirovni pregovori neće biti usmjereni na mir", rekla je Nataliia Butyrska, ukrajinska analitičarka o politici vezanoj za istočnu Aziju. Ona je rekla da posjeta ne odražava toliko želju Kine za mirom, već njenu želju da igra glavnu ulogu u bilo kakvom postkonfliktnom rješenju.
“Kina ne pravi jasnu razliku između toga ko je agresor i ko je žrtva. A kada neka zemlja započne svoje mirovne aktivnosti ili barem nastoji pomoći stranama, nerazlikovanje će uticati na objektivnost”, rekla je Butyrska. “Iz moje perspektive, Kina nastoji da zamrzne sukob.”
KAKAV JE POGLED IZ MOSKVE?
Čak i ako Kina prestane pružati vojnu pomoć Rusiji, kako se boje SAD i njeni saveznici, Moskva vidi posjetu kao snažan signal kineske podrške koji dovodi u pitanje napore Zapada da izoluje Rusiju i zadaje teške udarce njenoj ekonomiji.
Portparol Kremlja Jurij Ušakov istakao je da Putin i Xi imaju "veoma posebne prijateljske i lične veze povjerenja" i pozdravio je mirovni plan Pekinga. “Izuzetno cijenimo suzdržanu, dobro izbalansiranu poziciju kineskog rukovodstva po ovom pitanju”, rekao je Ushakov.
Posmatrači kažu da uprkos tome što se Kina predstavlja kao posrednik, njeno odbijanje da osudi rusku akciju ne ostavlja nikakvu sumnju o tome gdje leži simpatija Pekinga.
„Kineski mirovni plan je smokvin list za odbijanje nekih zapadnih kritika o podršci Rusiji“, rekao je Alexander Gabuev, viši saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir. “Optika koju stvara je da Kina ima mirovni plan, obje strane u ratu su ga podržale i bile spremne da istraže mogućnosti, a onda je ubijena od strane neprijateljskog Zapada.”
KAKAV JE POGLED IZ PEKINGA?
Kineski zvaničnici su se hvalili svojim novootkrivenim uticajem u međunarodnoj areni, jer je spoljna politika njihove zemlje postala sve upornija pod Xijem.
Najavljujući posjetu, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je reklo da su veze Pekinga s Moskvom značajna svjetska sila. "Kako svijet ulazi u novi period turbulencija i promjena, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i važna sila, značaj i utjecaj kinesko-ruskih odnosa daleko prevazilaze bilateralne okvire", navodi se.
Posjeta je nazvana "putovanjem prijateljstva, daljnjim produbljivanjem međusobnog povjerenja i razumijevanja između Kine i Rusije, te učvršćivanjem političke osnove i temelja javnog mnijenja prijateljstva između dva naroda generacijama".
Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Aleksejevne Lvove-Belove komesarke za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, zbog otimanja djece sa okupirane ukrajinske teritorije.
Pretpretresno vijeće II Međunarodnog krivičnog suda („MKS“) izdalo je naloge za hapšenje za dvije osobe u kontekstu situacije u Ukrajini: g. Vladimira Vladimiroviča Putina i gđe Marije Aleksejevne Lvove-Belove, stoji u saopštenju MKS-a od 17.marta.
Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952., predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
"Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ili) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta)."
"Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva. (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta)."
"Pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece.
Vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.
Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprječavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće.
Navedeni nalozi za hapšenje izdati su na osnovu zahtjeva koje je Tužilaštvo podnijelo 22. februara 2023. godine", stoji u obrazloženju Suda.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u odgovoru za Radio Slobodna Evropa nazvala je nalog "besmislenim" jer Rusija nije potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda i "ne snosi nikakve obaveze prema njemu".
"Rusija ne sarađuje sa ovim tijelom, a mogući 'recepti' za hapšenje koji dolaze od Međunarodnog suda pravde za nas će biti pravno ništavni", rekla je ona.
Turski "Gandhi": Ko je Erdoğanov suparnik na izborima i kakve su mu šanse
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s, kako analitičari kažu, najvećim izbornim izazovom na izborima u maju od strane čovjeka kojeg su mnogi nazvali Turski Gandhi.
Poljska prva NATO članica koja šalje Ukrajini borbene avione
Poljski predsjednik Andžej Duda rekao je u četvrtak da njegova zemlja planira da Ukrajini pošalje desetak lovaca MiG-29, čime bi postala prva NATO članica koja bi pozitivno odgovorila na hitni zahtjev ukrajinske vlade da joj se obezbijede ratni avioni.
Duda je rekao da će Poljska predati četiri ratna aviona sovjetske proizvodnje "narednih nekoliko dana", te da je ostalim letjelicama potrebno servisiranje i da će biti poslate kasnije. Poljska riječ koja se koristi da objasni broj aviona može da znači da će ih biti između 11 i 19, prenijela je agencija AP.
Duda je na koneferenciji za novinare sa češkim predsjednikom Petrom Pavelom naveo da su avioni stari "ali u dobrom stanju". Nije međutim precizirao da li će ostale zemlje uraditi isto, mada je Slovačka već navela da će svoje "migove", koje ne koristi, poslati Ukrajini.
Portparol poljske vlade u srijedu je rekao da su neke zemlje takođe obećale da će Kijevu poslati iste avione, ali ih nije imenovao.
NATO članice za sada oklijevaju da Ukrajini pošalju borbene avione, uprkos čestim apelima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Prije ruske invazije, Ukrajina je imala nekoliko desetina aviona MiG-29, koje je naslijedila posle kolapsa Sovjetskog Saveza, ali nije jasno koliko ih je još u funkciji posle više od godinu borbi.
Rasprava da li bi Ukrajini, koja nije članica alijanse, trebalo poslati borbene avione počela je prije godinu, ali NATO strahuje od moguće eskalacije rata.
Duda je rekao da će avione, koji se šalju Ukrajini, poljske vazduhoplovne snage nadomjestiti južnokorejskim letjelicama FA-50 i američkim F-35.
Poljska je takođe bila prva NATO članica koja je prošlog mjeseca Kijevu poslala tenkove njemačke proizvodnje Leopard 2.
Poljska je jedan od ključnih saveznika u ukrajinskoj krizi. U toj zemlji su raspoređene hiljade američkih vojnika, a takođe je primila više ukrajinskih izbjeglica od bilo koje druge države.
Godinama je trpjela ruske invazije i okupacije i dalje strahuje od Rusije uprkos tome što je članica NATO-a.
Sekretarka za finansije: Američki bankarski sistem je stabilan
Američki bankarski sistem je i dalje stabilan i Amerikanci će imati pristup svojim depozitima zahvaljujući "odlučnim i snažnim" potezima preduzetim nakon što je zbog povlačenja uloga Banka Silicijumske doline (SVB) doživjela kolaps, rekla je u četvrtak sekretarka za finansije Dženet Jelen.
Jelen je na pretresu senatskog Odbora za finansije naglasila da su vanredne mjere za jačanje javnog povjerenja u bankarski sistem, koje je u nedelju objavio Sekretarijat za finansije sa drugim finansijskim regulatorima, pokazale riješenost američke vlade da zaštiti depozite.
"Mogu da uvjerim članove odbora da je naš bankarski sistem stabilan, a Amerikanci mogu da budu uvjereni da će im depoziti biti na raspolaganju kada su im potrebni", rekla je Jelen.
To je bilo prvo obraćanje sekretarke za finansije članovima Kongresa, nakon što su mjere da se zaštite depoziti i poboljša likvidnost u bankarskom sektoru dočekane sa olakšanjem i iznenađenjem na Capitol Hillu, gdje demokrate kontrolišu Senat a republikanci Predstavnički dom.
Jelen je kazala da je Banka Silicijumske doline doživjela krah zato što nije mogla da ispuni novčane zahtjeve štediša, nakon što je zbog odluke Federalnih rezervi da podignu kamatne stope smanjena vrijednost obveznica na koje se banka oslanja da finansira povlačenje uloga. Takođe je ukazala na veliki nivo neosiguranih depozita kao jedan od faktora.
"U ovoj situacije je postojao rizik kada je riječ o likvidnosti. Pažljivo će biti razmotreno šta se dogodilo u banci i kako je problem nastao, ali je jasno da je banka zatvorena zato što nije mogla da ispuni zahtjeve klijenata koji su povlačili uloge", naglasila je Jelen.
Američka zvaničnica, u unaprijed pripremljenom uvodnom izlaganju, nije pominjala situaciju u banci Kredit Svis, čije su akcije naglo pale u srijedu prije nego što je švajcarska centralna banka obećala da će joj pomoći.
Jelen je rekla da je Sekretarijat za finansije radio sa Federalnim rezervama i Federalnom korporacijom za osiguranje depozita (FDIC) da se zaštite štediše u Banci Silicijumske doline i Signačur banci u Njujorku, koja je takođe doživjela kolaps prošle nedelje, i da se uspostavi novi program koji bi bankama obezbijedio pristup hitnim fondovima.
"Vlada ne štiti dioničare i zajmodavce. I što je važno, nije se koristio novac poreskih obveznika niti je doveden u pitanje", rekla je Jelen u Senatu.
Koordinator za sankcije State Departmenta: Sankcije za BH građane nisu donesene preko noći
Odluke o uvođenju sankcija donijeli smo temeljito, na prikupljanju dokaza radio je veliki broj ljudi i nijedna od odluka nije donesena "preko noći", izjavio je na brifingu za bh. novinare ambasador James C. O'Brien, šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu.
Brifing za medije je organiziran online na relaciji Washington - Saraejvo, za grupu novinara u američkoj ambasadi u glavnom gradu BiH, nakon što je 15. marta na listu sankcionisanih osoba američka vlada dodala još tri imena iz Bosne i Hercegovine.
Pod sankcijama su se našli bivši direktor državne obajveštajne službe (OSA), Osman Mehmedagić - zbog korupcije, direktor Uprave za geodetske poslove entiteta RS Dragan Stanković - zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i međunarodni trgovac drogom Edin Gačanin.
O'Brien je kazao da američka vlada usko sarađuje s pravosudnim institucijama u BiH, te da ono što funkcionalne institucije rade je da pogledaju i analiziraju prikupljene dokaze, donesu odluke i drže se njih.
Smatra da sankcije koje su uveli nisu dovoljne za promjenu stanja, jer je to na građanima koji trebaju reći da ne žele da im zemlju vode ovako ocjenjeni ljudi. Isto važi, ističe, i za poslovnu zajednicu.
"Kako Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju reformu, mi takođe promovišemo odgovornost za postupke onih koji potkopavaju demokratske institucije i unapređujemo njihovu agendu za političku i ličnu korist na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Etnonacionalističke političke stranke nastavljaju da potkopavaju demokratske institucije u Bosni i Hercegovini (BiH), da se bave koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum (DPA) kako bi podrivali državu BiH radi uske lične i političke koristi" , izjavo je u povodu najnovijih sankcija američki državni sekretar Antony Blinken.
Pentagon objavio snimak ruskog aviona koji ispušta gorivo na američki dron
Pentagon je objavio snimak ruske letjelice koja je, kako se navodi, presretala bespilotnu letjelicu američkog vazduhoplovstva za nadgledanje, u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Crnog mora.
Na snimku od 42 sekunde, objavljenom u četvrtak, vidi se ruski Suhoj Su-27 kako se približava zadnjem dijelu drona MQ-9 i počinje da ispušta gorivo, saopštio je Pentagon.
Američka vojska je saopštila da je u utorak srušila MQ-9 "Riper" u more pošto je ruski borbeni avion polio gorivo u bespilotnu letjelicu, a zatim udario u njen propeler.
Sekretar za odbranu Lojd Ostin i načelnik Združenog generalštaba oružanih snaga SAD general Mark Mili, razgovarali su sa ruskim kolegama o uništenju američkog drona poslije susreta sa ruskim borbenim avionima.
Razgovori sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom i načelnikom ruskog generalštaba generalom Valerijem Gerasimovim u srijedu bili su prvi od oktobra 2022.
Iako pokušaji presretanja nisu neuobičajeni, incident usred rata u Ukrajini izazvao je zabrinutost da bi mogao dovesti Sjedinjene Države i Rusiju bliže direktnom sukobu.
To što su najviši odbrambeni i vojni lideri dvije zemlje razgovarali tako brzo poslije susreta iznad Crnog mora, naglasilo je ozbiljnost incidenta.
BiH: Kriminalizacija klevete za račun vladajućih struktura
Ukoliko kleveta postane krivično djelo, doći će do gušenja medijskih sloboda i zatvaranja medija, smatraju predstavnici medijske zajednice. Dodaju da će zakon biti naklonjeniji vladajućim strukturama nego novinarima i građanima.
Dolazi era suđenja za ruske ratne zločine
Ukrajinske vlasti su pozvale na istragu ratnog zločina nakon što se na internetu pojavio video snimak koji prikazuje kako ruski vojnici ubijaju ukrajinskog ratnog zarobljenika.
Sve više Amerikanaca živi na Floridi
Florida je američka država sa najvećim rastom populacije.
Još tri osobe iz BiH pod sankcijama SAD
Odlukom Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) pod sankcije američke vlade stavljene su još tri osobe iz Bosne i Hercegovine. Zbog korupcije, kršenja daytonskog sporazuma i kriminala.
"Ove sankcije se nadovezuju na druge nedavne sankcije OFAC-a u regionu i zajedno naglašavaju spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji potkopavaju demokratske institucije i unapređuju njihove planove radi političke i lične koristi, nauštrb mira, stabilnosti i napredak na Zapadnom Balkanu." stoji u obrazloženju odluke.
“Tri osobe koje su danas imenovane predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i aspiracijama onih koji traže demokratsku upravu na Zapadnom Balkanu”, rekao je podsekretar Trezora Brian E. Nelson. “Sjedinjene Države će nastaviti da ciljaju one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Daytonskog mirovnog sporazuma.”
KORUPCIJA ZLOUPOTREBOM DRŽAVNIH RESURSA ZA PARTIJSKU DOBIT
U svom službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, državljanin BiH Osman “Osmica” Mehmedagić zloupotrijebio je državnu telekomunikacionu kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska (RS).
Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz “Osmorke” (“Osmor”), grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA. Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
OMETANJE ILI PRIJETNJA IMPLEMENTACIJI DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), državljanin BiH Dragan Stanković vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz aprila 2022. godine koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejton Mirovni sporazum. Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. Zakonom o imovini RS pokušana je uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. U svojim javnim izjavama o imovinskom zakonu, koje su podudarne sa izjavama predsjednika RS-a pod sankcijama SAD Milorada Dodika i drugih lidera RS-a, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je imovinski zakon, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
OFAC danas imenuje Stankovića da je odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u činu koji je opstruirao ili prijetio provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
ZNAČAJNA TRGOVINA NARKOTICIMA NA BALKANU
Edin Gačanin jedan je od najaktivnijih svjetskih trgovaca drogom. Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Pored pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije sankcionirao , zbog svoje uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije.
OFAC danas imenuje Gačanina jer je učestvovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa proliferaciji nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju.
Današnje sankcije Gačaninu blisko su koordinisane sa američkom upravom za borbu protiv droga, Agencijom Evropske unije za saradnju u provođenju zakona (Europol) i vladama Holandije, Francuske i Belgije.
POSLJEDICE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba. Sve transakcije američkih osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba su zabranjene osim ako nisu ovlaštene općom ili posebnom licencom izdanom od OFAC-a ili izuzete.
Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe. Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje." navodi se u saopštenju.
IZJAVA DRŽAVNOG SEKRETARA ANTONY BLINKENA
"Kako Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju reformu, mi takođe promovišemo odgovornost za postupke onih koji potkopavaju demokratske institucije i unapređujemo njihovu agendu za političku i ličnu korist na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Etnonacionalističke političke stranke nastavljaju da potkopavaju demokratske institucije u Bosni i Hercegovini (BiH), da se bave koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum (DPA) kako bi podrivali državu BiH radi uske lične i političke koristi. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska (RS) angažovano je u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama. Političke stranke sa sjedištem u entitetu Federacija iskoristile su ključne institucije sektora pravde i sigurnosti kako bi zloupotrijebile resurse za podršku političkim ciljevima i za zaštitu kriminalnih organizacija s kojima su povezane.
Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Američke Države su posvećene borbi protiv endemske korupcije, prijetnji državnoj vlasti BiH, te širenja nedozvoljenih droga i organiziranog kriminala, koji zajednički prijete euroatlantskoj putanji BiH. Ostajemo nepokolebljivi u podršci građanima Bosne i Hercegovine i demokratskim institucijama zemlje", stoji u izjavi američkog državnog sekretara.
Zašto sve više ljudi živi na Floridi?
Florida je američka država u kojoj najbrže raste broj stanovnika, pokazuju rezultati posljednjeg popisa u SAD. Broj stanovnika u državi na jugoistoku SAD, koja je poznata po toplom vremenu i pješčanim plažama, sada prelazi 22 miliona.
MAJAMI - „Mrzim da mi je hladno“, kaže Keti Bonini koja je odrasla u Pensilvaniji, ali se preselila na Floridu 2011. „Svi vole sunce i palme.“
Sa tim se slaže i Nensi Sajks Klajn, gradonačelnica mjesta Sveti Avgustin.
"Mi sebe nazivamo sunčanom državom i mislim da to pravi veliku razliku", kaže Sajks Klajn u odgovoru na pitanje zašto se ljudi sele na Floridu. „Mislim da je ključ u ovom divnom vremenu, zracima sunca".
Florida je poznata po tome što privlači starije, penzionisane Amerikance.
Ali, više od 700.000 ljudi, nevezano za godine, preselilo se tamo između 1. aprila 2020. i 1. jula 2022. To je bilo tokom pandemije kovida kada su mnogi radili od kuće i mogli da žive gdje god žele.
Ekonomista Šon Snejt kaže da postoje i drugi faktori, osim lijepog vremena, koji privlače ljude na Floridu, uključujući tržište rada i činjenicu da se, za razliku od većine američkih država, na Floridi ne plaća državni porez na dohodak.
„U zavisnosti od toga odakle dolazite, to može biti dodatnih 8, 9, 10 odsto vaše plate koju možete da zadržite, a koja je prethodno otišla za plaćanje državnih ili drugih lokalnih poreza“, kaže Snejt, profesor ekonomije na Univerzitetu Centralne Floride.
Analiza podataka popisa pokazuje da ljudi unutar SAD, koji se presele na Floridu, najčešće dolaze iz Njujorka, Džordžije, Ohaja, Pensilvanije i Kalifornije.
„Vrijeme je bilo da odemo iz Kalifornije, gdje se dešavaju šumski požari i visoki su troškovi života", kaže stanovnik Floride Aron Den, koji se preselio sa Zapadne obale u maju 2021. tokom pandemije. On se bavi nekretninama.
„Ovdje možete dobiti mnogo više za svoj dolar, niži su porezi. Mislim da su niži troškovi života veoma atraktivni, kao i prilike za rast".
Čak i prije pandemije, skoro dvije trećine ljudi koji su živjeli na Floridi dolazilo je iz drugih država. Petina od tog broja došla je iz inostranstva - Centralne i Južne Amerike, Kariba.
Ali, rast stanovništva može sa sobom donijeti i poskupljenje života u "sunčanoj državi".
Prosječna cijena kuće na Floridi porasla je za 14% u protekloj godini, u poređenju sa prosekom na nivou SAD od 8,7%, pokazuju podaci kompanije za tržište nektretnina Zilou.
„Florida je bila jeftino mjesto za kupovinu kuće i za život, ali to je sve manje slučaj. I to će biti jedan od problema sa kojim ćemo se suočavati u budućnosti", kaže profesor Snejt.
Šeron Vuten, agentkinja za nekretnine, je rodom sa Floride. Ona kaže da su vremenom zasadi narandži ustupili mjesto stambenim zgradama.
„Mnogo se promijenilo. Poljoprivredno zemljište je nestalo. Mislim da je u redu ako vodimo računa o našim prirodnim resursima i ako ne rastemo prebrzo. I ako smo izbirljivi oko toga šta gradimo".
Ali, konstatuje da je ubrzani razvoj mnogima pozitivno uticao na život.
„Moja majka i baka sada imaju priliku da kupuju, idu na predstave i u restorane, to ranije nisu mogle. To im je otvorilo novi svijet".
Profesor Snejt ocjenjuje da da, što se ekonomije tiče, rast stanovništva znači samo dobre vijesti.
„Svakom novom domaćinstvu koje se preseli na Floridu treba mjesto za život, potrebna im je hrana, medicinska njega, njihovoj dejci, ako je imaju, treba školovanje i slično. Potrebne su im sve stvari koje potrošači kupuju. Više ljudi generiše veću ekonomsku aktivnost", kaže ekonomista.
Florida je treća država po broju stanovnika u SAD.
Ljudi se tamo sele od 1950-ih, kada su klima uređaji postali svima dostupni, i taj trend ne popušta.
OpenAI pokreće novi moćni AI alat - GPT-4
Startup OpenAI u utorak je rekao da počinje izdavati moćni model umjetne inteligencije poznat kao GPT-4, postavljajući pozornicu za širenje ljudske tehnologije i veću konkurenciju između Microsoft Corp-a i Alphabet Inc-a Google.
OpenAI, koji je stvorio chatbot senzaciju ChatGPT, rekao je u postu na blogu da je njegova najnovija tehnologija "multimodalna", što znači da je slike kao i tekstualni upiti mogu potaknuti da generiše sadržaj. Funkcija unosa teksta biće dostupna pretplatnicima na ChatGPT Plus i programerima softvera, sa listom čekanja.
Dugo očekivano lansiranje signalizira kako bi se kancelarijski radnici mogli okrenuti stalnom poboljšanju AI za još više zadataka.
Alphabet Inc Google je u utorak najavio "čarobni štapić" za svoj softver za saradnju koji može nacrtati gotovo svaki dokument, nekoliko dana prije nego što se očekuje da će Microsoft predstaviti AI za svoj konkurentski Word procesor, vjerovatno pokretan OpenAI. Izvršni direktor Microsofta je također rekao da GPT-4 pomaže pokretanju njegovog pretraživača Bing.
Najnovija OpenAI tehnologija u nekim slučajevima predstavlja veliko poboljšanje u odnosu na prethodnu verziju poznatu kao GPT-3.5, navodi se u saopštenju. U simulaciji pravosudnog ispita koji se zahtijeva od diplomaca američkih pravnih fakulteta prije profesionalne prakse, novi model je ušao u oko 10% najboljih ispitanika koji su polagali test, u odnosu na stariji model koji je rangiran oko donjih 10%, saopštio je OpenAI.
Dok se dvije verzije mogu činiti slične u opuštenom razgovoru, "razlika dolazi do izražaja kada složenost zadatka dostigne dovoljan prag", rekao je OpenAI, napominjući da je "GPT-4 pouzdaniji, kreativniji i sposoban da obrađuje mnogo nijansiranije upute ."
Internetska demonstracija tehnologije koju je napravio Greg Brockman, predsjednik OpenAI-a, pokazala je da može snimiti fotografiju ručno nacrtanog mock-upa za jednostavnu web stranicu i kreirati pravu web stranicu na osnovu toga. GPT-4 bi takođe mogao pomoći pojedincima da izračunaju svoje poreze, pokazala je demonstracija.
Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, na Twitteru je nazvao GPT-4 model "najsposobnijim i usklađenim" s ljudskim vrijednostima i namjerama, iako je "još uvijek manjkav".
Za GPT-4 je sada 82% manje vjerovatno da će odgovoriti na zahtjeve za nedozvoljenim sadržajem nego njegov prethodnik i ima 40% veći rezultat na određenim testovima činjeničnosti, saopštila je kompanija. Netačni odgovori poznati kao "halucinacije" bili su izazov za mnoge AI programe.
Microsoft će imati koristi od usvajanja GPT-4, rekao je Rishi Jaluria, analitičar RBC Capital Markets.
Proizvođač softvera ne samo da integriše najnoviju OpenAI tehnologiju u svoje proizvode: njegov Azure oblak pokreće korištenje OpenAI-a baš u trenutku kada kompanije koje računaju na budžet pomno ispituju IT potrošnju u nesigurnoj ekonomiji, rekao je.
"Kad god kompanija koristi ovu tehnologiju", rekao je Jaluria, "ta radna opterećenja prolaze kroz Microsoft Azure, i mislim da ovo dolazi u vrlo kritičnom trenutku."
Biden izdao novu uredbu o kontroli oružja
Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden u utorak je izdao uredbu o pooštravanju bezbjednosnih provjera za kupovinu oružja, promovisanju boljeg i bezbjednijeg skladištenja oružja i pomoći organima za sprovođenje zakona da bolje primijene dvostranački zakon o kontroli oružja usvojen prošle godine.
Biden sve više zaoštrava retoriku o oružju, a više puta je u svojim govorima pozvao na zabranu automatskog oružja. Očekuje se da će nastaviti da se zalaže za oštriju kontrolu oružja kako se približava odluci o predsjedničkoj kandiddaturi za izbore 2024. godine, saopštili su njegovi saradnici.
Američki predsjednik je tokom govora o stanju nacije, u Kongres pozvao Brendona Caja, 26-godišnjaka koji je oduzeo poluautomatski pištolj napadaču u Monterej parku, i hvalio njegovo herojstvo.
“Spasio je živote. Vrijeme je da mi isto uradimo. Da zauvijek zabranimo automatsko oružje", poručio je Biden u govoru na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa.
Međutim, Bidenova ovlaštenja su ograničena van zakona usvojenog u Kongresu prošlog ljeta - najsveobuhvatnije zakonske mjere protiv oružanog nasilja proteklih više decenija. Usvojen je poslije ubistva 10 osoba u prodavnici u Bafalu, u Njujorku i 19 učenika i dvije nastavnice u osnovnoj školi u Juvaldeu, u Teksasu.
"Oružano nasilje odnosi previše života. Međutim, on (Bajden) vjeruje da moramo da uradimo više. Pozvaće Kongres da preduzme akciju i da ne staje...da moramo da nastavimo", rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer.
Biden je u novoj uredbi naložio svom kabinetu da izradi plan za bolju podršku vlade zajednicama koje trpe posljedice oružanog nasilja, naveo je zvaničnik Bijele kuće koji je za medije govorio o uredbi. Planom će od sekretara za pravosuđe Merika Garlanda biti zatraženo da pooštri pravila za prodavce oružja koji imaju federalnu dozvolu, kako bi znali da moraju da rade bezbjednosne provjere kupaca.
Biden takođe zahtijeva bolje iznošenje balističkih podataka kako bi federalni, državni i lokalni organi za sprovođenje zakona mogli da upoređuju čahure sa oružjem.
Predsjednik je takođe od Federalne trgovinske komisije zatražio da izda izvještaj u kojem se analizira kako proizvođači reklamiraju oružje maloljetnicima i koriste vojne prizore u svojim reklamama na širem tržištu.
Aktivisti koji se zalažu za kontrolu oružja navode da je zakon, koji je usvojen prošle godine, dobar početak ali da nije dovoljan. Nakon što je usvojen, u SAD je bilo 11 masovnih ubistava, prema bazi podataka agencije AP, dnevnika USA Today i Univerziteta Northwestern.
To ne obuhvata pucnjave sa manje od četiri žrtve. Oružano nasilje takođe je u porastu širom zemlje.
Biden je takođe naložio svom kabinetu da osigura da organi za sprovođenje zakona razumiju koji su benefiti novog zakona, naročito kada je riječ o takozvanim nalozima za zaštitu u slučaju ekstremne opasnosti čiji cilj je da se oduzme oružje ljudima sa potencijalno nasilnim ponašanjem da bi se spriječili da naude sebi ili drugima.
Ruska vojna baza u Sudanu?
Sudan je rekao da će ugostiti prvu rusku mornaričku bazu u Africi, uprkos protivljenju Zapada, čim zemlja završi tranziciju sa vojne na civilnu vlast. Ali dok neki Sudanci podržavaju posao koji bi baza donijela, lokalne plemenske vođe protive se stranom vojnom prisustvu.