RSS
Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u
Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.
Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".
"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.
Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.
Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."
Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.
"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.
Naknadno je stigla i reakcija Komiteta za vanjske poslove Senata, koji kontrolišu demokrate. U reakciji na Twitteru se kaže da Dodik "negator genocida", i koji se nalazi pod američkim sankcijama, "ponovo podriva Dejtonski sporazum i prijeti miru i stabilnosti u BiH".
U objavi se također iskazuje podrška Američkoj ambasadi u BiH koja, kako se navodi, pruža podršku u RS-u uprkos "Dodikovoj autoritarnoj taktici".
Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.
Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.
Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.
„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.
Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.
*Reakcija Komiteta za vanjske poslove Senata pristigla je 2. aprila.
Bidenova administracija izdvaja 106 miliona dolara za reforme na Balkanu
U prijedlogu budžeta State Departmenta i za fiskalnu 2023. godinu u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, za Zapadni Balkan planirano je 106, 2 miliona dolara.
Kako se navodi u zvaničnom dokumentu State Departmenta, predviđena je američka pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru za podršku ulasku u EU i reforme koje se u skladu tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.
"Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama", navodi se u prijedlogu budžeta.
Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.
Kako se navodi u prijedlogu budžeta, finansiranje bi promovisalo da privatni sektor vodi ekonomski rast, energetsku sigurnost i čistu energiju, cyber bezbjednost, stabilan finansijski i regulatorni ambijent za investicije, i podržalo dijalog pod pokroviteljstvom EU o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Ove investicije bi stimulisale ekonomski oporavak od Covida 19, navodi se u prijedlogu budžeta State Departmenta u dijelu o stranim operacijama. Taj budžet predložio je američki predsjednik Joe Biden, a njegovim dijelovima se raspravlja pred odborima Senata i Predstavničkog doma.
U programu za Evropu i Evroaziju, predviđeno je 108,7 miliona dolara. Američka pomoć bi podržala partnere da se suprotstave ruskim dezinformacijama i pruže otpor pojačanoj ruskoj agresiji, protiv demokratije, ljudskih prava, svjetskog poretka, vladavine prava i miroljubive koegzistencije.
"Američka pomoć bi podržala programe koji diversifikuju izvore zelene energije i smanjuju zavisnost od ruske energije, promovišu stabilnost demokratije i da pomognu da se smanji pritisak na evropske vlade i lokalne zajednice koje pomažu izbjegle od ruske ničim izazvane, neopravdane i već isplanirane dalje invazije na Ukrajinu. Podrška inicijativama za borbu potiv korupcije , promovisanje regionalne saradnje i ekonomskih integracija, pogotovo na Zapadnom Balkanu, podrška prekograničnim energetskim povezivanjima, promovisanje razvoja građanskog društva, jačanje profesionalnog istraživačkog novinarstva pogotovo kroz regionalne novinarkse mreže", navodi se u prijedlogu budžeta u programu za Evropu i Evroaziju.
Narodna skupština RS prihvatila kriminalizaciju klevete uprkos kritikama
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su četvrtak izmjene krivičnog zakona prema kojima je kriminalizovana kleveta, neprihvatajući domaće i strane kritike.
Ovim zakonom, kleveta postaje krivično djelo i odluka o pokretanju postupka predata je ruke tužilaca. Zaprijećene su visoke novčane kazne, i sežu do 120.000 KM.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini ove sedmice, poslanici koji se protive kriminalizaciji klevete rekli su „svjesni smo da živimo u društvu gdje nemamo pravnu sigurnost i gdje ne možemo poći od toga da će za sve ljude važiti ista prava” i da je pravi cilj zastrašivanje javnosti.
„ (...) Mi stalno zaboravljamo da smo upravo mi političari oni koji smo najviše zastupljeni javnom prostoru i da je kleveta, uvreda i sav neprimjeren i jezik i izražavanje i komunkacija, da sve to potiče upravo od nas”, rekla je poslanica Mirna Savić-Banjac.
Oni koji brane kriminalizaciju klevete kažu da su izmjene krivičnog zakona predložene zbog zaštite ugleda, ličnog i porodičnog života, i da je cilj prevencija, nikako cenzura.
Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS sada treba da potvrdi Vijeće naroda RS.
Kleveta u Bosni i Hercegovini je izuzeta iz krivčnih zakona prije dvadesetak godina. Nakon toga, oštećeni je mogao u građansko parničnom postupku podnijeti tužbu za klevetu pred nadležnim sudom i tražiti obeštećenje zbog štete.
Kriminalizaciju klevete je Republici Srpskoj je predložila Vlada. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, čija stranka sa kaolicionim partnerima ima većinu u donošenju odluka, ranije je, braneći kriminalizaciju klevete, novinarima poručio: „Ja očekujem da vi to podržite. Sve strahove koje ima medijska zajednica i mediji, mi ćemo eliminisati. Objasnićemo. Ovo treba da bude naša zajednička priča.”
Vlasti u Republici Srpskoj, očekivano, oglušile su se na novinarske i međunarodne kritike nakon najave da kriminaliziraju klevetu.
„Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati, i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tokom novinarskog protesta u Banja Luci održanog 14. marta.
Američka ambasada u BiH je navela 10. marta da bi se kriminalizacijom klevete i najavljenim zakonom o stranim agentima drastično narušila prava i slobode ljudi u Republici Srpskoj.
„Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike”, stoji u saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Posljednjih dana je napeta atmosfera u Banja Luci, dok se nižu incidenti. Prvo je Dodik novinare nazvao „spodobama”, dan poslije su dvojici novinara izgrebani automobili, dok su proteklog vikenda napadnuti LGBT aktivisti i novinari tokom privatnog skupa.
Bh. povorka ponosa najavila je krivične prijave protiv Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića zbog, kako kažu, huškanja na LGBT populaciju.
Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
U New Yorku u blizini Trumpovog nebodera, Glas Amerike je upitao prolaznike za njihova mišljenja o mogućem podizanju optužnice i suđenju Trumpu u vezi sa novčanim isplatama porno zvijezdi Stormy Daniels.
Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting
Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.
Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.
Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.
Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.
Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.
Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.
Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.
Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.
Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.
Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.
Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.
Umjetna inteligencija i chatbotovi: olakšica ili opasnost?
Umjetna inteligencija i mašinsko učenje postaju dijelom naših života, a neke njene primjene, poput chatbotova, imaju sve više korisnika. Međutim, njihove mogućnosti za sobom otvaraju i pitanja sigurnosti.
Umjetna inteligencija, AI, je danas dio stvarnosti, no mnogi stručnjaci ukazuju na brojne mogućnosti zloupotrebe. Na primjer, nedavno je napredna verzija chatbota kompanije OpenAI prevarila čovjeka da za bot popuni CAPTCHA koji se koristi kao automatizovani Turingov test da bi se utvrdilo da se radi o čovjeku.
Odjel za obrazovanje grada New Yorka blokirao je pristup ChatGPT-u na svojim mrežnim uređajima zbog straha od varanja, plagijarizma, negativnih utjecaja na učenje učenika i tačnosti proizvedenog sadržaja. Dezinformacije su još jedna stalna briga koju treba imati na umu vezano za umjetnu inteligenciju i chatbotove, a tu su i mogućnosti interentskih prevara poput krađe identiteta.
Velike investicije u sektor Chatbotova
„ChatGPT se može preciznije opisati kao model obrade prirodnog jezika. Obučen je na velikom skupu tekstualnih podataka za generiranje ljudskih odgovora na unos teksta. Pošto je zasnovan na moćnom GPT-3 jezičkom modelu, ChatGPT je u stanju da generiše veoma koherentne i uverljive odgovore na širok spektar tema. To ga čini korisnim alatom za različite zadatke obrade prirodnog jezika, kao što su prevođenje jezika, sažimanje teksta i generiranje razgovora“, objasnila je doc. dr. Senka Krivić, stručnjakinja za umjetnu inteligenciju i robotiku s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Jedan od chatbotova koji je stekao veliku popularnost u zadnje vrijeme je ChatGPT-3 (prema Generative Pre-trained Transformer 3). Autor ChatGPT-a je američka istraživačka laboratorija OpenAI, sa sjedištem u San Franciscu. Neki od osnivača OpenAI su Elon Musk i Peter Thiel, poznat i suosnivač kao PayPala te Palantir Techonologies, ali i investitor u Facebook. U OpenAI je investirao i Microsoft i to 1 milijardu dolara 2019. i 10 milijardi 2023.
Pored ChatGPT-a poznati su još HubSpot Chatbot Builder, Netomi, Intercom, Drift, Salesforce Einstein, WP-Chatbot, LivePerson, Genesys DX. Nedavno je Google lansirao i Google Bard, jezički model koji je razvio Google koji je posebno dizajniran za generiranje poezije i tekstova pjesama. Bard je obučen na na manjem skupu podataka poezije i tekstova pjesama.
Na pitanje koje mu se postavi, chatbot će odgovoriti koristeći bazu znanja koja mu je trenutno dostupna. Ako razgovor uvodi koncept koji nije programiran da razumije, većina chatbotova će uputiti korisnika ka ljudskom operateru.
„Učiće iz te interakcije, kao i budućih interakcija u oba slučaja. Kao rezultat toga, obim i važnost chatbota će se postepeno širiti“, kazala je dr. Krivić.
Naprednije verzije ChatGPT – potencijalno veća opasnost po sigurnost
Postoji i naprednija verzija, ChatGPT4, kod kojeg je glavna novost to da prima i slike kao ulaz, osim teksta. Ova najnovija verzija ChatGPT-a prevarila je čovjeka da za nju riješi CAPTCHA test, prema testu koji je proveo Alignment Research Center kompanija OpenAI.
Chatbot je testiran radi procjene potencijala rizičnog ponašanja kada je od radnika zatražio da dovrše test koji pravi razliku između ljudi i računala, navodi se u izvještaju kompanije.
ChatGPT razvio sposobnost koja se smatrala isključivo ljudskom
Prema još nerecenziranoj studiji objavljenoj na platformi Arxiv, nova verzija jezičnog modela ChatGPT položila je test teorije uma (ToM) na razini devetogodišnjeg djeteta.
Teorija uma (ToM) se odnosi na sposobnost pripisivanja mentalnih stanja kao što su uvjerenja, želje i namjere sebi i drugima, te razumijevanje da drugi ljudi imaju drugačija uvjerenja, želje i namjere od nas samih. ToM se smatra ključnim aspektom ljudske društvene spoznaje i vjeruje se da igra važnu ulogu u komunikaciji i saradnji.
„Činjenica da je nova verzija ChatGPT-a prošla ToM test na nivou devetogodišnjeg djeteta znači da je jezički model pokazao sposobnost razumijevanja i razmišljanja o mentalnim stanjima na način koji je sličan onom kod tipičnih kod djece uzrasta 9 godina. Ovo je značajno dostignuće u oblasti obrade prirodnog jezika, jer sugeriše da je model razvio nivo društvene spoznaje koji je napredniji od prethodnih jezičkih modela“, kazala je dr. Krivić, ali je dodala kako polaganje ToM testa na nivou devetogodišnjeg djeteta ne znači nužno da je jezički model postigao istinske ljudske sposobnosti ToM-a.
„Ovdje treba staviti fokus na to da je ovo samo jezički model, što je ujedno i samo jedan aspekt ljudske inteligencije. Ljudski ToM je složen i višestruki kognitivni proces koji još uvijek nije u potpunosti shvaćen, a postoje mnogi aspekti ToM-a koji su izvan dosega trenutnih sistema umjetne inteligencije“, objasnila je dr. Senka Krivić
Zelenski posjetio gradove na istoku zemlje
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio je danas ukrajinske trupe na istoku zemlje, u blizini grada Bahmuta, gdje je vojnicima podijelio medalje, saopštili su iz njegovog kabineta.
Ukrajinski vojnici brane Bahmut već otprilike osam mjeseci, u jednoj od najkravijih bitaka od početka ruske invazije pre 13 mjeseci.
"Čast mi je što sam danas ovdje da uručim nagrade našim herojima. Da se rukujem sa njima i zahvalim im što štite suverenitet naše zemlje", napisao je Zelenski na Telegramu. "Vaša sudbina je teška, ali historijska. Da branite našu zemlju i da sve vratite Ukrajini za našu djecu."
Britanske obavještajne službe saopštile su da postoji mogućnost da ruski napad na Bahmut gubi na zamahu.
Zelenski je vojnike na prvim borbenim linijama posjetio već nekoliko puta od početka rata. U još jednom objavljenom današnjem videu, Zelenski se vidi kako obilazi ranjenike, te im također predaje medalje.
Vojska lobista pomogla pri ublažavanju bankarskih propisa
U to vrijeme se činilo kao dobra ideja: demokrate iz crvenih država, koje su naklonjene republikancima, sa slabim šansama za reizbor, udružile su se sa republikancima kako bi ublažile bankarske propise – pokazujući pritom spremnost za saradnju sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom i suprotstavljajući se mnogima u vlastitoj stranci.
Ta neočekivana koalicija glasala je 2018. za poništavanje dijelova zakona iz 2010. namijenjenog sprečavanju buduće finansijske krize. Sada, mnogi krive upravo te promjene za doprinos nedavnom kolapsu Banke Silicijumske doline i Singatur banke, zbog čega je morala reagovati i federalna vlada, a porasla je zabrinutost od šire krize u bankarskom sektoru.
Važnu ulogu pri ublažavanju zakonske regulative imala je lobistička kampanja koja je koštala desetine miliona dolara, te je privukla vojsku od stotina lobista, a pratili su je i obilni doprinosi političkim kampanjama.
Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik na moć koju bankari imaju u Vašingtonu, gdje ta industrija troši ogromne sume novca na borbu protiv regulacije i često zapošljava bivše članove Kongresa i njihovo osoblje - kako bi dokazali da nisu izvor rizika za ekonomiju.
"Suština je da bi se te banke suočavale sa strožim nadzornim okvirom prema izvornom zakonu, ali Kongres i Trumpovi regulatori su se tome protivili", kaže Carter Dougherty, portparol lijevo orijentisane organizacije "Amerikanci za finansijsku reformu" koja se bavi praćenjem finansijskog sektora. "Možemo povući direktnu liniju između deregulacije iz vremena Trumpa - koju je podstakao bankarski lobi - i haosa u posljednjih nekoliko sedmica."
Predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa ovlaštenje za izricanje strožih kazni propalim bankama. Ministarstvo pravosuđa i Komisija za vrijednosne papire započeli su istrage. Kongresne demokrate pozivaju na nova ograničenja za finansijske institucije.
Ipak, za sada nema naznaka da će se u Kongresu formirati još jedna dvostranačka koalicija koja bi ponovno nametnula strožije propise, što bi mogao biti još jedan pokazatelj moći bankarskog biznisa.
Taj uticaj bio je u potpunosti vidljiv kada je bankarski lobi dvije godine radio na razvodnjavanju elemenata Dodd-Frankovog zakona iz 2010. godine. Taj zakon je bankama postavio oštre propise, osmišljene s ciljem smanjenja rizika za potrošače i prisiljavanja institucija da usvoje sigurnije prakse davanja zajmova i investiranja.
Naziv je dobio po članu Predstavničkog doma Barneyjy Franku i senatoru Chrisu Doddu, demokratama koji su predstavili zakon u Kongresu. Zakon je nastao kao odgovor na veliku finansijsku krizu i recesiju, a nastao je na osnovu prijedloga bivšeg predsjednika Baracka Obame.
Republikanci su dugo pokušavali ublažiti posljedice navedenog zakona. Ali umjesto da se zalaže za sveobuhvatnu deregulaciju, senator Mike Crapo, republikanac iz Idaha, koji je vodio senatski odbor za bankarstvo, nadao se da bi uži fokus mogao privući dovoljno podrške od umjerenih demokrata – i time dobiti neophodnih 60 glasova u Senatu.
Crapo je pokrenuo ideju s demokratskim senatorima Jonom Testerom iz Montane, Jeom Donnellyjem iz Indiane i Heidi Heitkamp iz Sjeverne Dakote — koji su se svi borili za reizbor 2018. godine — kao i sa Markom Warnerom iz Virginije. Do jeseni te godine dvostranačka grupa se redovno sastajala, pokazao je Testerov raspored obaveza, objavljen na njegovoj senatskoj web stranici.
Postojala je i strategija lobiranja, s kompanijama i trgovinskim grupama koje izričito spominju da su na Crapov zakonski prijedlog potrošile više od 400 miliona dolara u 2017. i 2018. godini, prema analizi koju je AP napravio na osnovu javno dostupnih podataka o lobiranju.
Zakon je javnosti predstavljen kao oblik regulatorne olakšice za preopterećene lokalne banke, koje su pružale usluge poljoprivrednicima i manjim biznisima. Lokalni bankari iz cijelih SAD su letjeli u Washington u više navrata kako bi se sastajali sa zakonodavcima, uključujući Testera, koji je imao 32 sastanka sa zvaničnicima banke iz Montane. Zvaničnici lokalne banke tražili su podršku od članova svoje kongresne delegacije kada su se vratili kući.
Ipak, zakon je uključivao i odredbe koje su tražile srednje velike banke. Te odredbe su u velikoj mjeri ograničile nadzor nakon što su Federalne rezerve iz vremena Trumpovog mandata završile s pisanjem novih propisa, što je bio neophodan korak nakon usvajanja zakona.
Konkretno, zakon je ukinuo prag za banke koje su se suočavale sa strožijim režimom nadzora, uključujući obavezno testiranje otpornosti na stres finansijskih institucija u slučaju problema.
Taj segment, koji je banke srednje veličine zaštitio od strožih propisa, sada je u centru pažnje u svjetlu neuspjeha Banke Silicijumske doline i Singature banke, čiji su rukovodioci lobirali za ublažavanje regulative 2018. godine.
"Lobisti su bili svuda. Niste se mogli kretati, a da ne naletite na njih", izjavila je prošle sedmice senatorica Elizabeth Warren, demokrata iz Massachusettsa, koja se snažno protivila zakonu.
Podaci nestranačke organizacije koja prati novac u politici "OpenSecrets" (Otvorene tajne) pokazuju da su Heitkamp (357.953 dolara), Tester (302.770 dolara) i Donnelly (265.349 dolara) postali vodeći recipijenti novca iz bankarske industrije tokom izborne kampanje za Senat 2018. godine.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumerdao je slobodu članovima da glasaju za prijedlog zakona, što je bio potez kojim se pokušala ojačati pozicija ranjivih umjerenih demokrata koji su na izborima pokušavali odbraniti svoje mandate. Istovremeno, taj je potez žestoko podijelio demokrate, pri čemu je Warren izdvojila dio stranačkih kolega kao one koji ispunjavaju zahtjeve Wall Streeta.
U satima prije nego što je zakon prošao Senat sa 17 demokratskih glasova, Heitkamp je za senatskom govornicom osudila protivnike zakona, navodeći da su njihove kritike neosnovane. Tester je razgovarao sa rukovodiocima banaka: Banka Amerike, Citigroup, Discover i Wells Fargo, koje su tamo bile u ime Udruženja američkih bankara, pokazao je njegov javno dostupni raspored.
Udruženje američkih bankara, koje je pomoglo u vođenju ovih nastojanja, kasnije je platilo 125.000 dolara za reklamnu kampanju za Testera, u kojoj mu se zahvaljuju na ulozi u usvajanju zakona.
Manje od mjesec dana nakon što je zakon izglasan u Senatu, Tester se sastao sa Gregom Beckerom, izvršnim direktorom sada propale Banke Silicijumske doline. Becker je lobirao kod Kongresa i Federalnih rezervi da zauzmu blaži regulatorni pristup prema bankama te veličine. Lobisti kompanije "Frenklin Square Gropu", koju je unajmila Banka Silicijumske doline, donirali su 10.800 dolara Testerovoj kampanji.
Heitkamp je bila jedina članica grupe pozvana na ceremoniju potpisivanja zakona, uz Trampa. Kasnije, konzervativna grupa "Amerikanci za prosperitet" koju finansiraju milijarderi, braća Kok, objavila je onlajn reklamu u kojoj su hvalili Heitkamp jer je zauzela stav protiv svoje stranke.
U intervjuu, Heitkamp je odbacila navode da je usvojeni zakon direktno odgovoran za kolaps Banke silicijumske doline. Priznala je, međutim, da postoji otvoreno pitanje jesu li nova pravila, koja su nakon usvajanja zakona uvele Federalne rezerve, mogla odigrati ulogu.
"Spremna sam razmotriti argument da je to imalo veze s tim", rekla je Heitkamp. "Mislim da ćete otkriti da su (Federalne rezerve) bile angažovane u određenom nivou nadzora. Zašto to nije funkcionisalo? To je pitanje koje treba riješiti."
U izjavi objavljenoj prošle sedmice, Tester se nije izravno osvrnuo na svoju ulogu u usvajanju zakona, ali je naveo da će "se suočiti sa bilo kim u Washingtonu kako bi osigurao da rukovodioci u tim bankama i regulatori budu pozvani na odgovornost."
Cam Fine, koji je tokom rada na usvajanju zakona vodio trgovinsku grupu "Nezavisni lokalni bankari Amerike", rekao je da je, ukupno gledajući, zakon bio dobar, te da je nudio prijeko potrebno olakšanje lokalnim bankama koje su se suočavale s problemima. Ipak, kao i kod svakog velikog zakona koji prolazi kroz Kongres, konačno usvajanje je zavisilo od široke koalicije interesa - uključujući interese Wall Streeta i banaka srednje veličine.
"Je li to bio savršen zakon? Ne. Ali postoji stara izreka u Washingtonu: Ne možete dopustiti da savršenstvo bude neprijatelj dobrog", naveo je Fine.
Mnogi od umjerenih demokrata koji su podržali tu mjeru nisu dobro prošli na izborima. Od glavne grupe koja je pisala zakon, samo je Tester ponovno izabran. Ostali iz crvenih država, uključujući Claire McCaskill iz Missourija i Billa Nelsona iz Floride, su izgubili izbore.
Tester će ponovno biti na glasačkom listiću 2024. godine. Prošle sedmice je bio na događaju za prikupljanje sredstava za kampanju u Silicijumskoj dolini u Kaliforniji. Jedan od sponzora događaja bio je partner u advokatskoj kancelariji Banke Silicijumske doline.
SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini
SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.
Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.
Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.
„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.
Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.
Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.
Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.
Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.
Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.
Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.
Još 350 miliona dolara američke vojne pomoći Ukrajini
Sjedinjene Države su odobrile još 350 miliona dolara vojne pomoći za Ukrajinu, saopštio je u ponedjeljak američki državni sekretar Antony Blinken.
"Ovaj paket vojne pomoći uključuje još municije za HIMARS i haubice koje su isporučile SAD, a koje Ukrajina koristi za odbranu, kao i municiju za borbena pješadijska vozila Bradley, rakete HARM, protivtenkovsko oružje, čamce i drugu opremu", naveo je Blinken u izjavi.
Do sada, Sjedinjene Države su Ukrajini poslale više od 30 milijardi dolara u vojnoj opremi i naoružanju, a današnja odluka je donesena nakon što su američki ministar odbrane Lloyd Austin, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivani načelnik generalštaba Mark Milley u petak razgovarali sa svojim ukrajinskim kolegama.
"Rusija bi sama mogla danas da okonča rat. Dok to ne uradi, mi ćemo stajati ujedinjeni sa Ukrajinom sve dok je to potrebno", naveo je Blinken.
Kijev nastoji osnažiti svoj vojni arsenal pred očekivanu proljetnu kontraofanzivu protiv ruskih snaga, a u tome im je u ponjedeljak najavljena i pomoć iz Brisela, gdje su se sastali ministri spoljnih poslova i odbrane Evropske unije, sa ciljem bila finalizacije višestrukog plana za snabdijevanje Ukrajine municijom i popunjavanje sopstvenih zaliha.
Dogovoreno je slanje milion komada artiljerijske municije Ukrajini u narednih godinu dana, ali i obnavljanje zaliha evropskih zemalja, u vrijednosti od oko dvije milijarde dolara.
Agencija za odbranu EU saopštila je da su se, kao dio te inicijative, 17 članica Evropske unije i Norveška sporazumom obavezali na kupovinu municije za pomoć Ukrajini i za obnovu vlastitih zaliha:
"Projekat otvara put državama članicama EU i Norveškoj da se kreću u dva smjera: dvogodišnju brzu proceduru za artiljerijsku municiju kalibra 155 mm i sedmogodišnji projekat nabavke više vrsta municije".
Zemlje koje su potpisale dogovor za nabavku su: Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Luksemburg, Malta, Holandija, Portugal, Rumunija, Slovačka, Švedska i Norveška. Druge članice EU su također iskazale interesovanje da se pridruže projektu.
Zajedničke nabavke će biti ograničene na kompanije iz EU i iz Norveške, iako su neke od evropskih vlada željele da inicijativa bude otvorena i za šire tržište, navodeći kao razlog potrebu za brzim snabdijevanjem. Ipak, odlučeno je da bi novac EU trebao da ide EU kompanijama.
Ova odluka predstavlja značajnu promjenu jer je do sada snabdijevanje Ukrajine vojnom opremom uglavnom bilo u rukama pojedinačnih država.
Šef spoljne politike EU Josep Borrell, označio je današnji dogovor kao "istorijsku odluku".
Ukrajina je ranije navela da je jedna od ključnih potreba za njene snage - upravo municija kalibra 155 milimetara. Obje strane ispaljuju hiljade komada artiljerijske municije dnevno.
U izvještaju su korišteni neki materijali Reutersa, AP-a i AFP-a.
Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak
Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.
Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.
Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.
Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.
Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.
Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.
U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.
Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.
Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.
Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.
Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.
Xijeva trodnevna posjeta Moskvi
Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u ponedjeljak u trodnevnu državnu posjetu Moskvi kako bi se sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a na dnevnom redu su ruski rat u Ukrajini i mirovni prijedlog Kine.
Kina je prošlog mjeseca iznijela plan od 12 tačaka koji je osmišljen za okončanje rata Rusije i Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
Xi je u ponedjeljak u Rossiiskaya Gazeta, dnevniku koji izdaje ruska vlada, napisao da kineski prijedlog predstavlja „koliko je moguće jedinstvo stavova svjetske zajednice”, prema engleskom prijevodu članka koji je objavila kineska misija za Ujedinjenih nacija.
„Dokument služi kao konstruktivan faktor u neutralizaciji posljedica krize i promoviranju političkog rješenja. Složeni problemi nemaju jednostavna rješenja”, rekao je Xi.
U listu People's Daily, novinama Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, Putin je u ponedjeljak rekao: „Zahvalni smo na uravnoteženoj liniji (Kine) u vezi sa događajima koji se dešavaju u Ukrajini, na razumijevanju njihove pozadine i pravih uzroka”, navodi Associated Press.
„Pozdravljamo spremnost Kine da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju krize”, rekao je Putin, prenio je AP.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby izjavio je u petak za Glas Amerike: „Znamo da Kina i Rusija poboljšavaju i jačaju svoje odnose na mnogo različitih načina, obostrano. … Ono što nas brine je to što predsjednik Xi nije razgovarao sa [ukrajinskim] predsjednikom [Volodimirom] Zelenskim i vjerujemo da je važno da on to i učini — da ne dobije samo rusku perspektivu o ovom ratu, da dobije i perspektivu predsjednika Zelenskog.”
Kirby je također govorio o mirovnom planu koji je predložio Peking: „Bili bismo zabrinuti da na izlasku sa ovog sastanka postoji neka vrsta poziva na prekid vatre, jer upravo sada, iako prekid vatre zvuči dobro, zapravo ratifikuje dostignuća Rusije na terenu. To zapravo služi ruskoj svrsi da prekid vatre u suštini nazove zaustavljanje upravo sada bez ikakvog priznanja da je Rusija ilegalno unutar Ukrajine.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dvojica lidera razgovarati u ponedjeljak, a da će većina razgovora biti održana u utorak, javio je Nacionalni javni radio. On je rekao da se očekuje da će se Xi i Putin pojaviti pred novinarima u utorak.
Xijev plan da posjeti Moskvu najnoviji je znak rastuće diplomatske ambicije kineskog lidera, nakon prošlosedmične objave sporazuma uz posredovanje Pekinga koji je Iranu i Saudijskoj Arabiji omogućio da nakon sedam godina neprijateljstva ponovo uspostave diplomatske odnose.
Kina signalizira da želi biti uključena u budući mirovni proces, rekao je Moritz Rudolf, saradnik Paul Tsai China Centra na Pravnom fakultetu Yalea.
„Dio toga treba da se percipira kao 'međunarodna odgovorna velika sila'”, rekao je on za Glas Amerike.
Predlažući prekid vatre, čini se da Kinezi pokušavaju „spasiti nešto za Putina”, rekao je David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Bush.
„Ruske snage ne rade dobro”, rekao je on za Glas Amerike. „I ne treba nam kineska intervencija u ovom trenutku.”
Nisu svi promatrači brzi u odbacivanju diplomatskih poteza Pekinga.
S obzirom na to da je Putin spalio svoje mostove sa Zapadom i postao više ovisan o Kini, Xi bi mogao imati pristojne šanse za posredovanje u miru, rekao je George Beebe, direktor Velike strategije na Quincy Institute for Responsible Statecraft, think tanku koji zagovara suzdržanost u vanjskoj politici SAD-a.
„On ima ograničen manevarski prostor u potpunom odbacivanju kineske umiješanosti”, rekao je Beebe za Glas Amerike.
Xi i Putin su se posljednji put sreli u Kini prošle godine kada je Putin prisustvovao ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara i ponovo u septembru na regionalnoj konferenciji u Uzbekistanu.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u petak da će Xijeva posjeta Rusiji „promovisati stratešku koordinaciju i praktičnu saradnju između dvije zemlje i dati novi impuls razvoju bilateralnih odnosa”.
Ukrajinski predsjednik Zelenski će razgovarati sa Xijem telefonom nakon sastanka kineskog predsjednika s Putinom u Moskvi.
Xijeva posjeta Moskvi će biti njegova prva od kada je Rusija napala Ukrajinu prije skoro godinu dana. Kina je javno ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, kritizirajući zapadne sankcije Rusiji, prenio je Reuters.
Šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara i Paris Huang iz službe za mandarin Glasa Amerike dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijal za ovaj izvještaj došao je od Associated Pressa i Reutersa.
Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke
Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.
Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.
"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.
"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.
"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."
Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.
"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.
"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."
Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.
Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.
Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.
A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.
Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.
Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.
"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.
"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.
Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.
Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.
"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.
"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."
BiH: Kritično doba za novinare u entitetu RS
Ova godina prijeti da bude najgora po pitanju napada na medijske slobode u Bosni i Hercegovini. U Banjaluci, trenutnoj tački žarišta, novinari, koji nisu pod utjecajem vlasti, uznemireni su i zabrinuti. Neki kažu da prolaze kroz najteži dio novinarske karijere.
Radna sedmica od 4 dana - iskustva
Prema nedavnim studijama, raditi četiri dana u tjednu, umjesto pet, općenito poboljšava dobrobit ljudi. Izazov je, međutim, kako mogu biznisi održati jednaku razinu produktivnosti u kraćem vremenskom periodu. Pogledajte šta kažu oni koji su pokušali.