Ruski lider je rekao da su organizatori lagali svoj narod i "gurali ih na smrt, pod vatrom, da pucaju u svoje", odbacujući krivicu Wagnerovih boraca za juriš na južni grad Rostov, koji su privremeno zauzeli na putu prema Moskvi.

Putin je pozvao Wagnerove vojnike i njihove komandante, koje je nazvao "patriotima", da se pridruže ruskoj vojsci potpisivanjem ugovora s ruskim Ministarstvom odbrane ili drugim agencijama za provođenje zakona.

Također im je dao mogućnost da se vrate svojim porodicama i prijateljima ili da se presele u Bjelorusiju ako žele.

Ruski lider nije spomenuo vođu Wagnera Jevgenija Prigožina, koji je predvodio pobunu. Međutim, rekao je da su organizatori ove pobune izdali "svoju zemlju, svoj narod, izdali one koji su uvučeni u zločin".

Također je rekao da su organizatori ovom pobunom ruskim neprijateljima dali ono što su željeli — "ruski vojnici da se međusobno ubijaju, da vojna lica i civili ginu, da bi na kraju Rusija izgubila... zagušila se u krvavom građanskom sukobu".

Putin je također rekao da je namjerno pustio da subotnja 24-časovna pobuna Wagnerove grupe traje onoliko dugo koliko je trajala kako bi izbjegao krvoproliće i da je ojačao nacionalno jedinstvo.

"Vrijeme je, između ostalog, bilo potrebno da se onima koji su pogriješili da se pruži prilika da se opamete, da shvate da su njihovi postupci čvrsto odbačeni od društva i da je avantura u koju su bili uključeni bila tragična i destruktivna sa posljedicama po Rusiju i našu državu", rekao je on.

Govorio je i o problemu državne i vakufske imovine, položaju Bošnjaka u BiH, a u kontekstu bajramske poruke naglasio očuvanje vrijednosti- vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira.

Glas Amerike: Komentirajući posljednja procesuiranja za zloupotrebe položaja u organima vlasti u Sarajevu, izjavili ste da nema pravde uz primjenu različitih mjerila te aludirajući na političke procese, postavili pitanje – da li su samo Bošnjaci najveći i jedini kriminalci ili se drugima gleda kroz prste? Zašto mislite da politika utječe na to ko se i kada procesuira?

Kavazović: Hapšenja sam komentarisao na osnovu statistike koja pokazuje da je u prošloj godini u BiH podignuto 205 optužnica - 31 u entitetu Republika Srpska, a 158 u Federaciji BiH. Od toga je, po kantonima, s hrvatskom većinom pet, a sve druge optužnice su podignute u kantonima s bošnjačkom većinom ili mješovitim stanovništvom. Zato se postavlja pitanje jesu li Bošnjaci kriminalci i jesu li jedini korumpirani narod u BiH, a svi drugi nebeski anđeli koji su nevini?

Glas Amerike: Podržali ste odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da suspendira zakon o imovini bh. entiteta Republika Srpska. Nedavno ste i izjavili da se Bošnjaci u RS-u žele uništiti kao narod, a dijelovi BiH pripojiti Srbiji. Koliko je za sve narode važno da imovina BiH ostane u njenom vlasništvu?

Kavazović: To je najvažnije pitanje za BiH, jer je državna imovina samo državna. BiH nastavlja kontinuitetom Daytonskog sporazuma i sve što joj pripada od imovine, treba ostati u njenoj nadležnosti. Državna imovina se može stepenovati na različitim nivoima (općine, kantoni, entiteti, itd.), ali ne može biti imovina navedenih. Podržavamo presude Ustavnog suda BiH i stavove OHR-a, iako nam u posljednje vrijeme njihove pojedine odluke nisu jasne. OHR je oformio komisiju o kojoj ne znamo mnogo, ne znamo članove niti njene ovlasti. Da li je to komisija koja će predlagati rješenja parlamentu ili će visoki predstavnik sam donijeti odluku? Također postoji i pitanje restitucije. Pitanje državne imovine se ne bi trebalo rješavati bez restitucije o vjerskim zajednicama, ali i privatnih lica od kojih je oduzimana imovina. Ako taj zakon ne bi bio ispravan, vjerske zajednice i privatna lica od kojih je oduzimana imovina, bi bili oštećeni.

Glas Amerike: Kako komentirate nedavni proces formiranja vlasti u Federaciji BiH koji je okončan odlukom visokog predstavnika o izmjenama Izbornog zakona? Kazali ste da ste vjerovali u nepristrasnu odluku. Zašto mislite da su Bošnjaci oštećeni u tom procesu?

Kavazović: Visoki predstavnik je radio na izmjenama propisa na način koji ugrožava vladavinu prava. On je suspendirao Ustav FBiH na jedan dan, tako što je oduzeo ovlasti Refiku Lendi da njegov potpis ne važi jedan dan. To je najveća povreda propisa u BiH i smatram da nije dobra praksa, pogotovo ako dolazi od visokog predstavnika. Političari trebaju reći da li su Bošnjaci oštećeni, jer postoji opći dojam da je tako. Ima i naznaka da su tome kumovale komšije sa zapada. Smatram to dugoročno štetnim, jer narušava vladavinu prava državi koja teži europskim standardima i integracijama.

Glas Amerike: Kako, iz trenutne perspektive, gledate na Vašu izjavu da institucije BiH i državu treba braniti svim sredstvima, pa i oružjem? Pojedini američki zvaničnici su Vam zamjerili i izjavu ocijenili preoštrom.

Kavazović: Zahvalni smo na svemu što su Sjedinjene Američke Države učinile u BiH, ali u jednom momentu su se povukli i prepustili državu Europskoj uniji koja nije sposobna rješavati teška pitanja na Balkanu, a posebno u BiH. Ne možete nekome ko nema kapacitet da rješava probleme (agresija, zločini, genocid) i stalne težnje ka secesiji, prepustiti posao. Iako je Slobodan Milošević procesuiran u Hagu, politički projekat nije završio u Hagu, on i dalje živi ovdje. BiH je pod europskim patronatom pretvorena u vreću za udaranje, ko god je želio nešto probati na BiH - mogao je to učiniti. Najčešće su to činile Srbija, Hrvatska, Rusij i Mađarska. Svako može doći ovdje i osokoliti snage koje žele razbiti BiH. SAD su napravile veliku grešku kada su povukle trupe iz BiH. Trebalo je ostaviti makar jedan dio, pa i simboličan, te tako poslati poruku da je BiH država koja je pod američkom protekcijom. SAD su se opredijelile za crnu listu koja nije dovela do rezultata. BiH je lokomotiva koja je na velikoj nizbrdici i ide prema ambisu. Plašim se da će crna lista u crno zaviti BiH zbog nepravovremenog reagovanja prema onima koji razbijaju BiH, tako da se uklone s političke scene. U protivnom, to bi moglo dovesti do nove tragedije. Ne može BiH biti žrtva odnosa Srbije i Kosova, jer bošnjački narod to osjeća. Bošnjaci su doživjeli velike zločine i genocid i to treba prestati. Smatramo da se politika predsjednika Bidena treba popraviti, da se više jača stabilnost te da se susjedima jasno stavi do znanja da je BiH suverena zemlja i pod protekcijom SAD-a.

Glas Amerike: Koliko su, prema Vašem mišljenju, Sjedinjene Američke Države važan faktor u procesu pomirenja, vladavine prava i ključnih reformi u BiH?

Kavazović: Sjedinjene Države su do sada bile najvažniji faktor stabilnosti u BiH, bez obzira na sve slabosti. Najviše su pomogle BiH, ali trebaju biti mnogo više prisutne. Govorio sam to mnogo puta senatorima u SAD-u. Oni su 2006. godine prepustili primat Europskoj uniji. Da su ostali još desetak godina s diplomatskim i vojnim pritiscima, BiH bi možda danas bila članica EU.

Glas Amerike: Nedavno je presuđeni ratni zločinac Dario Kordić izjavio da bi sve ponovo radio kao i ratnih godina te da se ne kaje za učinjeno. Koliko ovakve izjavu izazivaju strah među Bošnjacima?

Kavazović: Izjava je sramna i ne mislim da je prijetnja. Problem je u pozadini naših susjeda koji veličaju ratne zločince, odlikuju ih, daju imena važnim ustanovama po ratnih zločincima te tretiraju Darija Kordića kao nekoga ko se pokajao i dobio oreal sveca. Dočekuju ga političari visokog ranga i određeni biskupi iz Katoličke crkve. Ratnim zločincima to daje nova krila da se nikada ne pokaju za nedjela. Društvo griješi odnosom prema njima. Oni ne mogu biti heroji, oni su ratni zločinci i do smrti trebaju okajavati grijehe. Ne trebaju biti model na kojem ćemo odgajati nove generacije.

Glas Amerike: Kakvi su izazovi pred Bošnjacima, BiH i Islamskom zajednicom u narednom periodu? Na koji način IZ može utjecati na prevazilaženje slabosti?

Kavazović: Bošnjaci su uvijek pred najvećim sigurnosnim izazovom - prijetnje državi secesijom, blokade vlasti od stranaka iz reda Hrvata i Srba. Država se treba demokratizirati i građani biti ravnopravni. Sve suprotno, ugrožava bošnjački narod. Trebamo raditi na izgradnji i jačanju institucija. Narodna skupština Republike Srpske zaključcima nastoji destruirati OHR i Ustavni sud BiH. Islamska zajednica će nastaviti apelirati i buditi svijest o potrebi institucionalnog jačanja države, ali da one rade svoj posao. Da ne spavaju kada se narušava red i mir, prijeti secesijom i kada cvjeta korupcija. Da li je moguće da se za jednu godinu podigne samo jedna optužnica u Zapadno-hercegovačkom kantonu? Tražimo da se to efikasno mijenja.

Glas Amerike: Prije nekoliko dana u Mostaru su održani protesti zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema, a u Tuzli se također vodi spor zbog gradnje na imovini za koju IZ tvrdi da je u njenom vlasništvu. Kako će biti okončani navedeni procesi i kakvo je stanje s vakufskom imovinom?

Kavazović: Vakufska imovina je pod velikim udarom, a vlast najbrže krči nacionaliziranu imovinu. Primjere imamo u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, gdje smo vodili procese do Ustavnog suda BiH koji je kazao da ne može ništa učiniti zbog nepostojanja zakona o restituciji. U Mostaru imamo problem s Lakišića haremom koji je ekshumiran 1884. godine, a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala. Ne dozvoljavaju gradnju džamije niti bošnjačkog kulturnog centra. To pokazuje u kakvoj smo poziciji i kako se odnose prema muslimanima i njihovoj imovini na tom prostoru. Ako se ovako nastavi, svi Bošnjaci će moći stati pod jednu šljivu u BiH. I u Banjoj Luci i Tuzli je prometovano vakufskom imovinom i ona je otuđena. Na to sam ukazivao visokom predstavniku, tražio od njega da se uključi. Ovo je najočitiji primjer kako BiH ne ide ka EU, već da je okrenuta u suprotnom smjeru. Vladavina prava u BiH je ozbiljno ugrožena, postoji nesigurnost.

Glas Amerike: Kada kažete prijetnje, je li mislite da dolaze unutar BiH ili sa strane?

Kavazović: Očito je da BiH napadaju susjedi potpomognuti silama iz EU. Mađarska i Rusija su perjanice. One destruiraju odnose u BiH i upozoravamo naše prijatelje iz SAD-a na četiri države koje se prema BiH odnose kako ne treba – Srbija, Hrvatska, Rusija i Mađarska. Hrvatska ima veliki broj imovine BiH u svojim rukama. Pitanje zajedničke imovine Hrvatska nije željela raspravljati na zajedničkoj sjednici vlada

Glas Amerike: Da li se i s kakvim poteškoćama susreću mještani u povratnička mjesta?

Kavazović: Napada je mnogo manje nego prije, ali ih ima na svih stranama - i na crkve i džamije. Prije nekoliko dana smo imali slučaj pucnjave na mesdžid u Čapljini. Obradovalo me što su roditelji te djece reagovali i pokazali veću odgovornost nego Općina Neum prema malom mesdžidu u Rabranima kod Stoca. Oni su činili sve da se ne obnovi vjerski objekat i da muslimani nemaju mogućnost da obavljanja obreda. Stanje možemo poboljšati ako svi djelujemo i ukažemo na probleme.

Glas Amerike: Bajramska poruka povodom predstojećeg Kurban-bajrama...

Kavazović: Muslimani dijele iste vrijednosti i svi im trebamo biti posvećeni - zalagati se za njih u porodici i društvu. Prije svega, to su vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira. Razmirice koje postoje u društvu, rješavaju se na civiliziran način, kako to vjera i nalaže - kroz dijalog. Muslimani u sebi uvijek trebaju nositi svijest da postoji hak ili pravo prema Bogu, drugome i sebi. Ove obaveze ne smijemo povrjeđivati. Svim muslimanima u BiH, regionu i svijetu čestitam Kurban-bajram.

Marš Wagnerovih trupa na prijestolnicu predvođenih Jevgenijem Prigožinom i kasnonoćni dogovor koji ga je na kraju zaustavio ozbiljno su narušili Putinovu reputaciju kao lidera koji je spreman nemilosrdno kazniti svakoga ko osporava njegov autoritet. To bi moglo otvoriti vrata za druge koji su nezadovoljni Putinovom dvodecenijskom vladavinom, posebno nakon njegove zlosretne invazije na Ukrajinu.

Prema uslovima sporazuma, Prigožin će otići u izgnanstvo u Bjelorusiju, ali se neće suočiti s krivičnim gonjenjem, a neće ni njegove snage. Ni Putin ni Prigožin nisu se oglasili otkako su postigli dogovor, uz posredovanje bjeloruskog predsjednika Aleksandara Lukašenka, objavljen u subotu navečer.

Američki državni sekretar Antony Blinken opisao je događaje tokom vikenda kao "izvanredne", podsjećajući da je prije 16 mjeseci Putin izgledao spreman da zauzme glavni grad Ukrajine, a sada je morao da brani Moskvu od snaga koje je predvodio njegov nekadašnji štićenik.

„Mislim da smo vidjeli da se više pukotina pojavljuje na ruskoj fasadi”, rekao je Blinken u emisiji „Meet the Press” na NBC-u.

„Prerano je reći gdje tačno idu i kada će se zaustaviti, ali svakako imamo mnogo novih pitanja kojima će Putin morati da se pozabavi u nedjeljama i mjesecima koji su pred nama.”

Još nije bilo jasno šta bi pukotine koje je otvorila 24-časovna pobuna značile za rat. Ali to je dovelo do toga da su neke od najboljih snaga koje se bore za Rusiju u Ukrajini povučene s bojnog polja.

Ukrajinci su se nadali, a neki analitičari sugerisali da bi ruski sukobi mogle stvoriti prilike za njihovu vojsku, koja je u ranoj fazi kontraofanzive, da povrati teritoriju koju su zauzele ruske snage.

„Ovi događaji će biti od velike utjehe ukrajinskoj vladi i vojsci”, rekao je Ben Barry, viši saradnik za kopneno ratovanje na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Drugo je pitanje šta će se uopšte desiti sa Wagnerom u vlasništvu Prigožina. On je rasporedio snage u nekoliko zemalja za koje se vjeruje da se bore za ruske interese.

Prema uslovima sporazuma koji je zaustavio Prigožinovo napredovanje, Wagnerovim trupama koje nisu podržale pobunu biće ponuđeni ugovori direktno sa ruskom vojskom, stavljajući ih pod kontrolu vojnih snaga koje je Prigožin pokušavao da izbaci.

Čini se da je dogovor bio ishitreni aranžman osmišljen da zaštiti Prigožina i njegov novac i njegovu porodicu, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.

„Ono što ne znamo je da li je spasio Wagnera”, napisao je O'Brien u svom online biltenu. „Nije jasno koliko njegovih plaćenika dolazi s njim u Bjelorusiju, niti koliko će sada biti prisiljeno da potpiše ugovore s ruskom vojskom.”

U svom munjevitom napredovanju, Prigožinove snage su u subotu preuzele kontrolu nad dva vojna čvorišta na jugu Rusije i našle se na 200 kilometara od Moskve prije nego što su se povukle.

U sceni koja govori o Putinovom strahu od narodnog ustanka, video snimak koji je u subotu snimio Associated Press u Rostovu na Donu prikazuje ljude koji klicuju Wagnerovim trupama dok su odlazili. Neki su potrčali da se rukuju sa Prigožinom dok se on vozio na zadnjem sjedištu terenca.

Regionalni guverner je kasnije rekao da su sve trupe napustile grad. Ruske novinske agencije su također objavile da su vlasti u Lipecku potvrdile da su Wagnerove snage napustile taj region, koji se nalazi na putu za Moskvu iz Rostova.

Rostov je izgledao mirno u nedjelju ujutro, dok su tragovi tenkova na cestama bili podsjetnik na Wagnerove borce.

„Sve se završilo savršeno dobro, hvala Bogu. Sa minimalnim žrtvama, mislim. Bravo”, rekao je jedan od stanara, koji je pristao da navede samo svoje ime, Sergej. Rekao je da su Wagnerovi vojnici za njega nekada bili heroji, ali ne sada. „Nije trebalo da se desi, ali kako se završilo – hvala na tome!”

U regionu Lipecka, stanovnici su izgledali nezainteresovani zbog previranja.

„Nisu ništa poremetili. Stajali su mirno na trotoaru i nikome nisu prilazili niti razgovarali”, rekla je Milena Gorbunova za AP.

Autoput je bio iskopan kako bi se usporio marš, ali do nedjelje je ponovo napunjen i asfaltiran.

Dok su se Wagnerove snage kretale na sjever prema Moskvi, ruske trupe naoružane mitraljezima postavile su kontrolne punktove na periferiji. Oko 3.000 čečenskih vojnika povučeno je iz borbi u Ukrajini i požurilo tamo rano u subotu, javila je državna televizija u Čečeniji.

Do nedjelje popodne, trupe su se povukle iz glavnog grada, a ljudi su preplavili ulice i hrlili u kafiće. Saobraćaj je normalizovan, blokade na putevima i kontrolni punktovi su uklonjeni, ali je Crveni trg ostao zatvoren za posjetioce. Na autoputevima koji vode do Moskve, ekipe su u panici popravljale puteve uništene samo nekoliko sati ranije.

Voditelji na državnim televizijskim stanicama predstavili su sporazum kojim je okončana kriza kao prikaz Putinove mudrosti i emitovali snimke Wagnerovih trupa kako se povlače iz Rostova na Donu kako bi olakšali lokalnim stanovnicima koji su se plašili krvave bitke za kontrolu nad gradom. Ljudi tamo koje je intervjuisao Kanal 1 pohvalili su Putinovo rukovanje krizom.

Međutim, američki Institut za proučavanje rata upozorio je da se „Kremlj sada suočava sa duboko nestabilnom ravnotežom”.

„Dogovor je kratkoročno rješenje, a ne dugoročno rješenje”, napisao je Institut, koji prati rat u Ukrajini od početka.

Prigožin je tražio svrgavanje ministra odbrane Sergeja Šojgua, kojeg je Prigožin dugo kritikovao u sumornim izrazima zbog načina na koji je vodio rat u Ukrajini.

SAD su imale obavještajne podatke da je Prigožin već neko vrijeme gradio svoje snage blizu granice sa Rusijom. To je u suprotnosti s Prigožinovom tvrdnjom da je njegova pobuna bila odgovor na napad ruske vojske na njegove terenske kampove u Ukrajini u petak za koji je rekao da je ubio veliki broj njegovih ljudi. Ministarstvo odbrane negiralo je napad na logore.

Moguća motivacija za Prigožinovu pobunu bio je zahtjev Ministarstva odbrane, koji je Putin podržao, da privatne kompanije potpišu ugovore do 1. jula. Prigožin je to odbio.

U prvoj ruskoj oružanoj pobuni od čečenskih ratova prije 20 godina, teško naoružani borci iz Prigožinove Wagnerove milicije kontroliraju ulice Rostova na Donu, grada s više od milion stanovnika blizu granice s Ukrajinom i Voronježa, na pola puta između Rostova na Donu i glavnog grada Moskve.

U Rostovu Prigožin je rekao da je tamo zauzeo štab ruskog Južnog vojnog okruga nakon što je iz Ukrajine poveo svoje snage u Rusiju. Grad služi kao glavno pozadinsko logističko središte za ruske invazione snage.

Stanovnici su se kretali, snimali mobilnim telefonima, dok su Wagnerovi borci u oklopnim vozilima i ogromnim borbenim tenkovima zauzimali položaje u centru grada.

Ruski bezbjednosni izvor rekao je Reutersu da su Vagnerovi borci takođe preuzeli kontrolu nad vojnim objektima u gradu Voronježu, sjevernije na putu prema Moskvi.

Reuters nije mogao samostalno potvrditi tamošnju situaciju.

U Moskvi je pojačana sigurnost na ulicama. Crveni trg je blokiran metalnim barijerama.

"Pretjerane ambicije i stečeni interesi doveli su do izdaje", rekao je Putin u televizijskom obraćanju, nazvavši pobunu "nogom u leđa".

"To je udarac za Rusiju, za naš narod. I naše akcije u odbrani otadžbine od takve prijetnje će biti oštre."

Svi oni koji su namjerno zakoračili na put izdaje, koji su pripremali oružanu pobunu, koji su krenuli putem ucjene i terorističkih metoda, pretrpjeće neizbežnu kaznu, odgovaraće i pred zakonom i pred našim narodom“, rekao je Putin.

U nizu užurbanih poruka tokom noći, Prigožin je tražio od ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika generalštaba Valerija Gerasimova da se vide u Rostovu.

Zapadne prijestolnice su saopštile da pomno prate situaciju u nuklearno naoružanoj Rusiji. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik Joe Biden obaviješten.

"Ovo predstavlja najznačajniji izazov za rusku državu u posljednje vrijeme", saopćilo je britansko ministarstvo odbrane.

"U narednim satima, lojalnost ruskih snaga sigurnosti, a posebno ruske nacionalne garde, bit će ključna za to kako će se ova kriza odigrati."

Prigožin, bivši osuđenik i dugogodišnji Putinov saveznik, vodi privatnu vojsku koja uključuje hiljade bivših zatvorenika regrutovanih iz ruskih zatvora.

Njegovi ljudi preuzeli su najkrvavije borbe u 16-mjesečnom ukrajinskom ratu - dugotrajnu bitku za istočni grad Bakhmut - a on se mjesecima svađao s najvišim snagama regularne vojske, optužujući generale za nesposobnost i uskraćivanje municije od svojih boraca.

Ovog mjeseca on je prkosio naređenjima da potpiše ugovor kojim se njegove trupe stavljaju pod komandu Ministarstva odbrane.

NAVODNI ZRAČNI UDAR

On je pokrenuo očiglednu pobunu u petak nakon što je naveo da je vojska ubila veliki broj njegovih boraca u vazdušnom napadu. Ministarstvo odbrane je to negiralo.

Biće kažnjeni oni koji su uništili naše momke, koji su uništili živote više desetina hiljada ruskih vojnika. Molim da niko ne pruža otpor..., rekao je Prigožin.

"Ima nas 25.000 i mi ćemo shvatiti zašto se haos dešava u zemlji", rekao je on, obećavajući da će uništiti sve kontrolne punktove ili zračne snage koje se nađu na putu Wagneru. Kasnije je rekao da su njegovi ljudi bili uključeni u sukobe sa redovnim vojnicima i da su oborili helikopter.

Ruska služba bezbjednosti FSB pokrenula je krivični postupak protiv Prigožina za oružanu pobunu i saopštila da su njegove izjave "pozivi na početak oružanog građanskog sukoba na ruskoj teritoriji".

VOJNI KONVOJ

Oko 2 sata ujutro (23:00 GMT), Prigožin je objavio poruku u aplikaciji Telegram u kojoj kaže da su njegove snage u Rostovu i spremne da "idu do kraja" protiv vrha i unište svakoga ko im stane na put.

Oko 5 sati ujutro (02:00 GMT), uprava regije Voronjež, na autoputu M-4 između Rostova i Moskve, saopštila je na Telegramu da je vojni konvoj na autoputu i pozvala stanovnike da ga izbjegavaju.

Neprovjereni snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju konvoj raznih vojnih vozila, uključujući najmanje jedan tenk i jedno oklopno vozilo na kamionima s ravnim platformama. Nije bilo jasno gdje su, niti da li su u pokrivenim kamionima u konvoju bili borci. Neka od vozila vijorila su rusku zastavu.

Prigožin je negirao da je pokušavao izvesti vojni udar. Rekao je da je odveo svoje borce iz Ukrajine u Rostov, gdje se na video snimku koji je objavio pro-Wagnerov Telegram kanal vidi kako, naizgled opušten, razgovara sa dvojicom generala u sjedištu Južnog vojnog okruga.

"Stigli smo ovdje, želimo da primimo načelnika generalštaba i Šojgua. Ako ne dođu, mi ćemo biti ovdje, blokiraćemo grad Rostov i krenuti prema Moskvi", rekao je on na snimku.

General-potpukovnik Vladimir Aleksejev uputio je video apel tražeći od Prigožina da preispita svoje postupke.

"Samo predsjednik ima pravo da imenuje najviše rukovodstvo oružanih snaga, a vi pokušavate da zadirate u njegov autoritet", rekao je on.

Neprovjereni video na Telegram kanalu blizu Wagnera pokazao je navodnu scenu zračnog napada na Wagnerove snage. Prikazao je šumu u kojoj su gorjeli mali požari, a drveće je izgledalo kao da je polomljeno silom. Činilo se da postoji jedno tijelo, ali nema više direktnih dokaza o bilo kakvom napadu.

Na njemu je stajalo: "Raketni napad je pokrenut na kampove PMC-a (Privatna vojna kompanija) Wagner. Mnogo žrtava. Prema riječima očevidaca, udar je izvršen s leđa, odnosno izvela ga je ruska vojska Ministarstvo odbrane."

Ministarstvo odbrane saopštilo je da su optužbe lažne.