RSS
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
SAD: Struja iz obnovljivih izvora prvi put nadmašila energiju iz uglja
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora prvi put je nadmašila onu iz uglja u Sjedinjenim Državama 2022. godine, saopštila je američka Uprava za informacije o energetici.
Obnovljivi izvori su takođe nadmašili nuklearnu generaciju 2022, nakon što se to prvi put dogodilo godinu dana ranije.
Rast solarne i energije vjetra je u značajnoj mjeri podstakao povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i čini 14% struje proizvedene u Americi tokom 2022.
“Drago mi je što smo prešli taj prag, ali to je samo jedan korak u nečemu što mora da bude veoma ubrzani i mnogo jeftiniji proces", kaže Stiven Porder, profesor ekologije na univerzitetu Braun.
Kalifornija je proizvela 26% solarne energije na nacionalnom nivou, a slijedi Teksas sa 16% i Sjeverna Karolina sa 8%.
Najviše energije na vjetar proizvedeno je u Teksasu - 26% ukupne energije proizvedene u SAD, a slijede Ajova sa 10% i Oklahoma sa 9%.
“Ovaj procvat je u velikoj mjeri izazvan ekonomskim faktorima", kaže Gregori Vetstoun, predsjednik Američkog savjeta za obnovljivu energiju. "U proteklih 10 godina, troškovi proizvodnje energije vjetra su smanjeni za 70 procenata, dok su troškovi proizvodnje solarne energije opali za još impresivnijih 90 procenata."
"Obnovljiva energija je sada najpristupačniji izvor nove struje u većini dijelova zemlje", dodaje Vetstonu.
Uprava za informacije o energetici predviđa da će udei vjetra u proizvodnji električne energije u SAD porasti sa 11 na 12% od 2022. do 2023. godine, a da će udio solarne energije u istom periodu porasti sa 4 na 5 odsto. Očekuje se da će udio prirodnog gasa ostati na istom nivou - 39% dok će se udio uglja smanjiti sa prošlogodišnjih 20% na 17% ove godine.
“Vjetar i solarna energija će biti kičma rasta obnovljivih izvora energije, ali da li će oni moći da pruže 100% američke struje bez neke druge, rezervne varijante je nešto o čemu inženjeri trenutno razgovaraju", navodi profesor Porder sa univerziteta Braun.
U izvještaju je ustanovljeno da se zemlja ipak snažno oslanja na sagorijevanje fosilnih goriva koji utiču na promjene klime. Struja proizvedena sagorijevanjem uglja je činila 20% sektora električne energije 2022, što je pad sa 23% iz 2021. Prirodni gas bio je najveći izvor struje u SAD 2022, i prošle godine proizveo 39% ukupne električne energije u poređenju sa 37% 2021.
“Kad pogledate podatke, prirodni gas je bio veliki pokretač smanjenja emisije štetnih gasova prilikom proizvodnje struje jer je u velikoj mjeri počeo da zamijenjuje elektrane na ugalj", ističe Melisa Lot, direktorka za istraživanja u Centru za globalnu energetsku politiku na univerzitetu Kolumbija.
“U narednom periodu, ne smijemo da dozvolimo da emisija gasova kontinuirano raste, morate da je veoma brzo spustite", dodaje Lot.
Zakon o smanjenju inflacije (IRA) uticao je na broj projekata obnovljive energije koji su predloženi 2022. godine, ističe Melisa Lot, i očekuje se da će imati "ogroman uticaj na ubrzavanje projekata o upotrebi čiste energije.
Japanske trešnje "procvjetale" Washington
Sa proljećem koje je službeno počelo, i cvat japanskih trešanja u američkom glavnom gradu je na vrhuncu.
Ukrajina: Rusi ukrali više od 16000 ukrajinske djece
Ukrajinski zvaničnici saopštavaju da je 16 hiljada ukrajinske djece prisilno deportovano u Rusiju ili na ukrajinskiu teritoriju pod ruskom kontrolom. Do 24. marta je samo 324 djece vraćeno, uključujući i Andriya, sina Olene Dudnik. Lesia Bakalets je saslušala priču ove majke.
Naoružana djevojka ubila troje djece i troje odraslih u osnovnoj školi u Nešvilu
28-godišnja naoružana žena ubila je troje dece i troje članova nastavnog osoblja u privatnoj hrišćanskoj školi u glavnom gradu Tenesija, prije nego što je i sama stradala u okršaju sa policijom. Vlasti navode da je napadačica nekada bila đak te škole.
Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.
Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.
Drejk je identifikovao osumnjičenu kao ženu po imenu Odri Elizabet Hejl, stanovnicu Nešvila i koristio ženske zamjenice. Međutim, odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."
Troje dece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dječiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.
Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.
Predsjednik Joe Biden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.
"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Biden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.
Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.
U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.
Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.
Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mjesta za okupljanje muzičara.
Mogu li osuđivani kriminalci da budu birani na američke državne pozicije?
Može li osuđivani kriminalac da postane predsjednik SAD?
Postoji nekoliko uslova za obavljanje dužnosti predsjednika. Prema Ustavu SAD, svaka osoba koja ima najmanje 35 godina, posjeduje američko državljanstvo i rođena je u SAD, te živi u SAD najmanje 14 godina, ima pravo da bude birana za predsjednika. Pošto Ustav ne spominje krivičnu evidenciju, osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo neće biti zabranjeno da bude predsjednik, sve dok on ili ona ispunjava ostale uslove.
Mogu li se dodati novi zahtjevi za obavljanje predsjedničke funkcije?
Budući da su uslovi za izbor na predsjedničku poziciju napisani u Ustavu SAD, Kongres ne može uvesti dodatna ograničenja bez izmjene Ustava. Donošenje amandmana na Ustav nije lagan zadatak, jer podrazumijeva ne samo dvotrećinsku većinu glasova u Predstavničkom domu i Senatu, već i da promjenu ratifikuju tri četvrtine zakonodavnih tijela američkih saveznih država.
Da li postoje radnje koje nekoga diskvalifikuju da bude predsjednik?
U 14-om amandmanu Ustava SAD navodi se da je bilo kome ko je učestvovao u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjeno da obavlja javnu funkciju. Ova klauzula je napisana nakon američkog građanskog rata i ne spominje druge oblike kriminala.
Da li je neki od bivših predsjednika SAD počinio krivična djela?
Nijedan predsjednik SAD nije osuđen za krivično djelo. Predsjednik Ričard Nikson imenovan je kao neoptuženi saučesnik u Watergate skandalu 1974. godine, ali nikada nije optužen za neki vid kriminala. Nikson je podnio ostavku na dužnost prije nego što je počeo postupak njegovog opoziva, a kasnije ga je pomilovao predsjednik Džerald Ford. Predstavnički dom Kongresa SAD je opozvao Endrjua Džonsona, Bila Klintona i Donalda Trampa, ali ih je Senat oslobodio. Opozivi nisu sa sobom nosili krivične prijave.
Mogu li osuđivani kriminalci postati članovi Kongresa?
Da. Kao i u slučaju predsjedničke pozicije, Ustav SAD je postavio nekoliko zahtjeva za službu u Kongresu. Članovi Predstavničkog doma moraju imati barem 25 godina, biti državljani SAD najmanje sedam godina i živjeti u državi koju predstavljaju. Uslovi su slični za senatore, s tim da državljanstvo moraju posjedovati devet godina, te moraju imati najmanje 30 godina starosti. Krivične evidencije se ne spominju.
Šta je sa pravilima Kongresa?
Predstavnički dom ima interno pravilo da bilo koji član koji je osuđivan za krivično djelo koje bi moglo dovesti do dvije ili više godina zatvora ne može glasati niti sudjelovati u aktivnostima kongresnih odbora. Ipak, privilegije mogu biti vraćene tom članu ako on ili ona ponovo budu izabrani u Kongres. Senat nema slično pravilo. I Demokratska i Republikanska stranka mogu ukoriti svoje članove u Predstavničkom domu i Senatu, uključujući njihovo uklanjanje iz kongresnih odbora, ako to smatraju prikladnim.
Postoje li još neka ograničenja pri kandidovanju za državne funkcije na nivou SAD?
Amandman 22. Ustava SAD ograničava predsjednika na dva izabrana mandata. Amandman je usvojen nakon smrti predsjednika Frenklina Ruzvelta 1945. godine, koji je biran četiri puta, čime je prekinuta tradicija po kojoj su američki predsjednici odstupali sa pozicije nakon dva mandata. Ne postoje ograničenja u broju mandata za članove Kongresa.
SAD: Moguća zabrana pilule za abortus
Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.
Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.
Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.
“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.
Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.
Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.
Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."
Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.
Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.
Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.
Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."
Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.
Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”
Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”
Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.
Kako Rusija regrutuje muškarce za rat u Ukrajini
Na bilbordima se obećavaju novac i drugi privlačni benefiti onima koji se dobrovoljno prijave da ratuju u Ukrajini. Kancelarije za regrutaciju pozivaju muškarce koji ispunjavaju uslove, regrutuje se na univerzitetima, posebno se targetiraju studenti i nezaposleni.
Nova kampanja regrutacije je u jeku širom Rusije.
Kako se borbe nastavljaju, posebno na područjima poput Bahmuta gdje se obje strane spremaju za kontraofanzvu, Kremlju su potrebni novi vojnici.
Djelimična mobilizacija od septembra privukla je 300.000 rezervista, ali su i desetine hiljada Rusa pobjegle prije mobilizacije.
Kremlj negira da planira da ponovi poziv za mobilizaciju, ali istovremeno poziva ljude da se dobrovoljno prijave. Na taj način može da izbjegne formalnu mobilizaciju, budući da je riječ o nepopularnom potezu.
Jedan Moskovljanin rekao je za AP da je njegov poslodavac, organizacija koju finansira država, obećao muškarcima koji tu rade da će tražiti odlaganje njihove mobilizacije. Ali, to mu nije umanjilo strah.
"Nervozni ste i uplašeni. Niko ne želi da odjednom završi na ratištu, sa puškom u ruci. Ali, specijalna operacija se oteže i treba očekivati iznenađenje ruskih vlasti", kaže ovaj muškarac koji nije želio da se predstavi.
Ruski mediji javljaju da muškarcima širom zemlje stižu pozivi iz kancelarija za mobilizaciju. U većini tih slučajeva, muškarcima se samo traži da ažuriraju podatke, dok se drugima nalaže vojna obuka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je riječ o uobičajenoj proceduri.
Oglasi za mobilizaciju se ipak pojavljuju na vladinim sajtovima i društvenim mrežama državnih institucija, kao i u bibliotekama i školama.
Na jednom, postavljenom na zapadu zemlje, reklamira se bonus od 3.800 dolara za one koji se prijave za rat, a ako ih pošalju u Ukrajinu dobijaju 2.500 dolara mjesečno plus oko 100 dolara dnevno ako su u "aktivnoj ofanzivi" i 650 dolara za svaki kilometar napretka na frontu.
Takođe se reklamiraju povoljnosti za plaćanje poreza i kredite, lakši upis na fakultete za djecu, izdašna kompenzacija za porodicu ako vojnik pogine, kao i status vojnog veterana.
U Novosibirsku u Sibiru, zvaničnici su tražili od univerziteta i srednjih škola da okače oglase za mobilizaciju na svoje sajtove, kaže Sergej Černišov, osnivač privatne stučne srednje škole.
On je odbio da okači oglas na sajt svoje škole i kaže da je "čudno" da se takvi učenici pozivaju u rat.
Moskovljanin, koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su ga zvali telefonom i pitali da se priključi ratu, ali je odbio i kaže da se poslije toga nisu trudili da ga ubijede.
"Samo u izolovanim slučajevima su muškarace zaista prisiljavali na mobilizaciju", kaže Grigorij Sverdlin iz organizacije koja pomaže muškarcima da izbjegnu regrutaciju. Njegova grupa dnevno dobije oko 100 poziva muškaraca koji žele da izbejgnu učešće u ratu, što se povećalo u odnosu na desetine poziva dnevno prethodnih mjeseci.
Nadležni uglavnom žele od muškaraca da ažuriraju podatke, ali ima i drugačijih slučajeva.
U regionu Vologda, muškarci su dobijali pozive da dođu u kancelariju za regrutaciju i morali da potpišu zabranu napuštanja regiona, kaže Sverdlin.
Advokat Aleksej Tabalov kaže da nije neobičan ovakav potez vlasti, posebno pred proljetni poziv za služenje vojnog roka koji počinje 1. aprila.
Svi muškarci od 18 do 27 godina moraju da odsluže godinu dana vojske, ali veliki dio njih pokušava to da izbjegne nudeći zdravstvene razloge ili studije kao opravdanje. Posebno je veliki broj takvih slučajeva u Moskvi i drugim većim gradovima.
Tabalov kaže da je teško da će se sada neko dobrovoljno prijaviti za rat koji traje već 13 mjeseci i u kojem su hiljade stradale.
Mnogi, kaže ovaj advokat, žele da raskinu ugovore o učešću u ratu, ali to je nemoguće dok predsjednik Rusije ne proglasi kraj mobilizacije.
"Izlazak iz rata maltene znači krivično gonjenje", kaže Tabalov.
Katarina Stepanenko, ruska analitičarka iz Instituta za proučavanje rata, kaže da sadašnja kampanja regrutacije liču na onu od ljetos.
Vlasti su i tada, podsjeća, nudile finansijske podsticaje, ali to očigledno nije bilo dovoljno jer je poslije toga proglašena djelimična mobilizacija.
"Već su regrutovali značajan broj ljudi tim finansijskim podsticajima", kaže Stepanenko i dodaje da se ne može reći da li će aktuelna kampanja uspjeti.
"Ono što nam je mobilizacija 300.000 vojnika do sada pokazala jeste da taj broj nije dovoljan kako bi Rusija napravila značajniji proboj u svojoj ofanzivi", zaključuje Stepanenko.
Sjeverna Koreja lansirala rakete uoči dolaska američkog nosača aviona u Južnu Koreju
Sjeverna Koreja je u ponedeljak ujutro ispalila dvije balističke rakete kratkog dometa u more, kod svoje istočne obale, saopštila je južnokorejska vojska. Ove rakete lansirane su uoči dolaska američkog nosača avoina u Južnu Koreju.
Rakete su letjele oko 370 kilometara i pale su van ekskluzivne ekonomske zone Japana, saopštila je japanska vlada.
Lansiranje raketa desilo se uoči planiranog dolaska američkih nosača aviona i brodova, koji bi trebalo da stignu u južnokorejsku luku Busan u utorak.
Prije dolaska, nosač je trebalo da održi zajedničke vježbe sa južnokorejskim snagama kod južne obale Korejskog poluostrva, saopštilo je južnokorejsko ministarstvo odbrane.
Planirana posjeta nosača aviona dogovorena je u sklopu pokušaja SAD da rasporede što više sredstava kod Južne Koreje, kako bi odvratili Pjongjang od eventualnog napada.
Vojska Južne Koreje ocijenila je lansiranja raketa kao tešku provokaciju kojom se krše rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i pozvala na hitan prekid.
Japanska vlada uložila je "snažan protest" Sjevernoj Koreji, rekavši da njena raketna lansiranja ugrožavaju bezbjednost i mir Japana, regiona i međunarodne zajednice.
Američka indo-pacifička komanda saopštila je da posljednja lansiranja ne predstavljaju neposrednu prijetnju za američko osoblje ili njihove saveznike. Međutim, rakete naglašavaju destabilizujući uticaj nezakonitog oružja za masovno uništenje i programa balističkih projektila Pjongjanga, navodi se u saopštenju.
Sjeverna Koreja je posljednjih nedelja pojačala svoje vojne testove, uključujući ispaljivanje više krstarećih raketa u srijedu, za koje je Pjongjang rekao da imaju za cilj "uvježbavanje taktičkih nuklearnih napada".
Glavni sekretar japanske vlade Hirokazu Macuno rekao je da će Sjeverna Koreja vjerovatno pojačati provokativne aktivnosti, uključujući mogući nuklearni test.
Američki i južnokorejski zvaničnici upozoravaju da bi Sjeverna Koreja uskoro mogla da izvede prvu nuklearnu probu od 2017.
Sjeverna Koreja je u petak saopštila da je testirala novu podvodnu bespilotnu letjelicu sa nuklearnom sposobnošću, pošto je lider Kim Džong Un upozorio da zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD treba da prestanu.
Saveznici su prošle nedelje završili svoje redovne proljectne vježbe, ali se nastavljaju druge terenske obuke. Dvije države ističu da su vježbe odbrambene.
Biden širi mrežu na summitu Nove demokratije dok raste zabrinutost zbog Rusije i Kine
Sjedinjene Američke Države u utorak otvaraju svoj drugi Samit za demokratiju s pogledom na ostatak svijeta, tražeći ujedinjeni front protiv autoritarizma dok Rusija napada Ukrajinu i dok Kina pokreće diplomatsku ofanzivu.
Predsjednik Joe Biden preuzeo je dužnost obećavajući da će zagovarati demokratiju, a u svojoj prvoj godini poentirao je na inauguracijskom samitu, koji je nastojao reafirmirati američko vodstvo.
Ovog puta, u znak zabrinutosti da je prvo izdanje bilo previše fokusirano na SAD, Biden je pozvao ko-domaćine na svakom kontinentu - predsjednike Zambije, Kostarike i Južne Koreje i premijera Holandije.
Ukupno je pozvao 121 lidera na trodnevni, uglavnom virtuelni samit - osam više nego 2021.
Samit dolazi u trenutku kada prijetnje demokratiji evoluiraju "od onoga što se smatralo važnim pitanjem, premda kao prijetnja koja se sporo razvija, u ono koje je sada važno i izuzetno hitno", rekao je Marti Flacks, direktor inicijative za ljudska prava u Centar za strateške i međunarodne studije.
Na sesijama će se okupiti predstavnici civilnog društva koji će razgovarati o nizu izazova za demokratiju, uključujući tehnologiju nadzora, koju Sjedinjene Države vide kao rastuću prijetnju dok Kina ostvaruje brzi tehnološki napredak.
"U nedostatku neriješene akcije Kongresa u tom prostoru, važno je da se administracija bilateralno angažuje sa drugim zemljama, kao i sa kompanijama na dobrovoljnim akcijama koje se mogu preduzeti u međuvremenu", rekao je Flacks.
Izbjegavanje Turske, Mađarske
Samit će biti otvoren u utorak virtuelnim razgovorom o miru u Ukrajini s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ne samo poruka, već i ambijent će biti upečatljiv kontrast u odnosu na prvi samit na kojem je Zelenski, sada ratni lider u vojnim uniformama, bio glatko obrijan i nosio oštro crno odijelo.
Iako je Biden održao svoje predizborno obećanje na samitu demokratije, razočarao je neke aktiviste za ljudska prava ublaživši svoja ranija obećanja da će se kloniti autokratskih lidera.
Biden je prošle godine posjetio i Saudijsku Arabiju, priznajući ulogu kraljevstva na naftnim tržištima, i Egipat, domaćina klimatskog samita i američkog partnera u regionalnoj sigurnosti, a sve više je radio s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o Ukrajini.
Nijedna od te tri zemlje nije pozvana na samit, što je nepovratna kritika, posebno Erdoğana, koji se suočava sa reizborom 14. maja nakon dvije decenije na vlasti u kojoj ga optužuju za puzeći autoritarizam.
Jedinstveno među državama Evropske unije, Biden nije pozvao Mađarsku, gdje je premijer Viktor Orban prošle godine osvojio četvrti mandat, ali je optužen da je odstupio od liberalnih vrijednosti pritiskajući štampu, osuđujući neevropske izbjeglice i blagonaklono govoreći o Moskvi.
Američki partneri koji se izbjegavaju na samitu uključuju Singapur, čiji se izbori općenito smatraju slobodnim, ali koji ograničava slobodno okupljanje i regulira medije, i Bangladeš, gdje je stotine uhapšeno prema Zakonu o digitalnoj sigurnosti.
Američki State Department odbio je raspravljati o kriterijima za uključivanje na samit.
"Međutim, ponavljamo da za samit želimo da budemo inkluzivni i reprezentativni za regionalno i socioekonomski raznoliku grupu zemalja", rekao je glasnogovornik State Departmenta. "Ne tražimo da definišemo koje zemlje jesu, a koje nisu demokratije."
Sve veći američki partner Indija, proglašena najvećom svjetskom demokratijom, nalazi se na listi prisutnih nekoliko dana nakon što je opozicioni lider Rahul Gandhi izbačen iz parlamenta, što je posljednji korak premijera Narendre Modija koji je uzbunio grupe za ljudska prava.
Indijski susjed i najveći rival Pakistan, gdje je Imran Khan prošle godine svrgnut s mjesta premijera i kasnije optužen, također je na listi.
Pozvano više afričkih nacija
Od zemalja koje su dobile pozive nakon što su zadržane 2021. godine, pet je u Africi, uključujući Tanzaniju, gdje je predsjednik Samia Suluhu Hassan obećao da će obnoviti konkurentsku politiku, i Obalu Slonovače, gdje su se tenzije smanjile pošto su izbori 2021. također prošli mirno kao Gambija, Mauritanija i Mozambik.
U Latinskoj Americi, Biden po prvi put poziva Honduras, koji je dobio pohvale za bolje vođenje izbora 2021. godine, uprkos upornom nasilju i nedavnom odbacivanju tajvanskih veza s Kinom.
Samit dolazi kada se Sjedinjene Države fokusiraju na Afriku, gdje i Kina i Rusija napreduju.
Potpredsjednica Kamala Harris putuje ove sedmice u Ganu, Tanzaniju i Zambiju — čijeg predsjednika Hakaindea Hichilema Washington smatra uzorom za demokratiju i održava svoje događaje kao sudomaćin samita.
Freedom House, istraživačka grupa koju podržavaju SAD, u svom najnovijem godišnjem izvještaju uočila je sveukupno pogoršanje globalne demokratije, ali i sve veći broj svijetlih tačaka.
Katie LaRoque, koordinatorica grupe za samit, rekla je da, iako jedan sastanak sam po sebi nije odlučujući, skup daje priliku za jedinstvo.
Demokratije mogu "koordinirati promjene politike koje mogu sadržavati raširenu autoritarnu agresiju", rekla je ona.
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada
Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.
Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".
"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.
Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.
Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".
On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".
Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.
U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.
U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.
"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.
"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.
Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu
U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.
Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.
Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.
"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.
"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.
Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.
Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.
Čelnik TikToka na pretresu u Kongresu: Sigurnost je prioritet kompanije
"Kompanija ByteDance nije kineski, niti agent bilo koje druge države", poručio je tokom pretresa pred Odborom za energetiku i trgovinu američkog Kongresa izvršni direktor kompanije TikTok Shou Zi Chew.
Ta društvena platforma, koja je u vlasništvu kineske tehnološke kompanije ByteDance, suočava se sa sumnjama u vezi sa bezbjednošću ličnih podataka korisnika, ali i kritikama zbog nedoličnih sadržaja dostupnih mlađim korisnicima te popularne platforme koja u Americi ima 150.000.000 korisnika.
Pretres je održan u okolnostima moguće zabrane upotrebe TikToka u Sjedinjenim Državama ukoliko njen udio u američkoj verziji aplikacije ne bude prodat nekoj američkoj kompaniji.
Chew je članove Kongresa nastojao da uvjeri da je pristup TikToka, čiji je direktor, da radi transparentno i u saradnji sa vlastima i američkom kompanijom Oracle u pronalaženju rješenja za zabrinutosti koje se vezuju za tu društvenu platformu.
Rekao je i da očekuje da partnerstvo sa Odborom, pred kojim je svjedočio, doprinese razvoju jasnih i dosljednih pravila za informatičku industriju.
Ukazao je i da bi eventualna zabrana te aplikacije u Sjedinjenim Državama naštetila američkim kompanijama i sveukupnoj ekonomiji zemlje. Rekao je da ne smatra da zabrana aplikacije koja bi, kako se izrazio, ušutkala glasove 150 miliona američkih građana i smanjila konkurenciju na tržištu – riješila problem.
Chew je iznio tvrdnje da su bezbjednost i dobrobit prioritet kompanije TikTok što, kao roditelj dvoje djece, vrlo dobro shvata. Prema njegovim riječim,a prioritet TikToka je da raspolaže i primijeni ozbiljne mjere zaštite koje se odnose na mlade i najmlađe korisnike.
Članovi Kongresa su tokom pretresa iznosili tvrdnje da TikTok korisnicima, pogotovo mlađim, nudi štetne sadržaje i izlaže ih, kako je naznačila, emotivnoj uznemirenosti.
Cathy McMorris Rodgers, republikanka iz Washingtona, poručila je da je neposredno po pristupanju aplikaciji, uvidjela da Tik tok algoritam promoviše samopovređivanje, inspiriše poremećaje u ishrani i podstiče, kako ih je označila, opasne izazove koji mogu ugroziti živote djece.
Frank Palloni, demokrata iz New Jerseyja, istakao je da sadržaj na TikToku pogoršava emocionalni stres kod djece.
O TikToku su se u jeku aktuelnih događaja, oglašavale kineske vlasti tvrdnjama da nema nikakvih validnih dokaza da bi ta platforma na bilo koji način ugrožavala američku nacionalnu bezbjednost.
Međutim, direktor FBI-ja Christopher Wray ranije tokom mjeseca iznio je tvrdnje da Peking ima mogućnost da kontroliše software na milionima uređaja zbog veza sa kompanijom ByteDance.
Više od deset svjetskih država do sada je uvelo potpune, djelimične ili zabranu korištenja aplikacije na uređajima koji pripadaju vladama ili javnom sektoru – zbog sumnji da bi lični podaci zaposlenih mogli pasti u ruke kineskih vlasti.