RSS
Novih 2,6 milijardi dolara američke vojne pomoći za Ukrajinu
Sjedinjene Države su objavile novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, vrijedan 2,6 milijardi dolara, koji uključuje tri radara za vazdušni nadzor, anitenkovske rakete i kamione za transport goriva, objavio je Pentagon.
"Očekujemo da će Ukrajinci u narednim sedmicama pokrenuti ili započeti neku vrstu svoje proljetne ofanzive", rekla je Julianne Smith, stalna američka predstavnica u NATO-u.
U paket je uključena 2,1 milijarda dolara iz Inicijative za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, koja predsjedniku Joe Bidenu omogućava da kupuje oružje, umjesto da ga povlači iz američkih zaliha.
Taj novac će, između ostalog, biti namijenjen za kupovinu precizne protivvazdušne municije, sovjetskih GRAD raketa, antitenkovske municije, oklopnih sistema, kao i za obuku vojnika, te za održavanje sistema.
Preostalih 500 miliona dolara izdvojeni su na osnovu ovlaštenja predsjednika SAD za uzimanje opreme iz američkih zaliha u slučaju vanrednih situacija. U taj dio paketa uključene su različite vrste municije, poput municije za Patriot sisteme, tenkove i HIMARS mobilne raketne sisteme.
"Ova nova vojna pomoć omogućiće Ukrajini da nastavi da se hrabro brani protiv neizazvanog i nepravednog rata", saopštio je državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Države su do sada Ukrajini obezbijedile 35,2 miliona dolara vojne pomoći, od početka ruske invazije 24. februara 2022. godine.
Ukrajina prekrivena minama
U godišnjem izveštaju State Departmenta objavljenom u utorak navedeno je da su Sjedinjene Države u fiskalnoj 2022. godini pomagale uništavanje neeksplodiranih naprava i mina u više od 60 zemalja širom svijeta. Ukrajina je dobila najviše pomoći - više od 91 milion dolara.
Zahvaljujući tome Ukrajina je uništila i očistila više od 530 eksplozivnih uređaja, ali veliki dijelovi teritorije te zemlje i dalje su prekriveni različitim vrstama mina i sličnih borbenih sredstava, opasnim za civile.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da je, kao posljedica ruske invazije, više od 160.000 kilometara njene teritorije, te oko 10% obradivih površina, prekriveno eksplozivnim napravama, što je, na primjer, dvostruka površina Austrije.
Trump se izjasnio da nije kriv po optužnici od 34 tačke
Bivši američki predsjednik Donald Trump izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice koja ga tereti za falsifikovanje poslovnih dokumenata poslije istrage o novcu koji je plaćen porno zvijezdi Stormy Daniels za diskreciju u vezi sa njihovim odnosom, prenose američki mediji.
Trump je stigao u sud na Manhattanu oko 2 sata popodne po lokalnom vremenu, i predao se njujorškim vlastima, a nakon uzimanja otisaka prstiju, bez obraćanja novinarima, ušao je u sudnicu gdje se pred sudijom Juanom Merchanom izjasnio o optužnici koju je protiv njega podnijelo njujorško tužilaštvo.
Trump je tako i zvanično postao prvi američki predsjednik protiv koga je podignuta optužnica.
Bivši američki predsjednik, koji je noć proveo u Trumpovoj kuli, podigao je stegnutu pesnicu prije nego što je ušao u automobil i u koloni od osam vozila krenuo prema zgradi suda, gdje se predao vlastima.
Na putu ka sudnici Trump je na svojoj društvenoj mreži Istina objavio - "Izgleda tako nadrealno - uhapsiće me. Ne mogu da vjerujem da se to događa u Americi."
"Snažan je i spreman", izjavio je ispred suda Trampov advokat Joe Tacopina, koji je prethodno u jednom TV intervjuu izjavio da bivši predsjednik neće priznati krivicu po manjim tačkama optužnice, i također rekao da ne očekuje da će cijeli slučaj završiti pred porotom.
Nakon ročišta, Trump će se vratiti na Floridu, odakle bi u večernjim časovima trebalo da se obrati javnosti.
Joe Tacopina, jedan od članova Trumpovog advokatskog tima, poručio je da će biti pripremljena jaka odbrana protiv navoda da je bivši američki predsjednik platio 130.000 dolara porno zvijezdi u predizbornoj kampanji 2016.
On je u emisiji CNN "State of the Union" izjavio da je isplata porno glumici Stormy Daniels bila "lični trošak" a ne trošak iz kampanje. Trump je dugo negirao tvrdnje porno glumice da su imali aferu, ali je priznao da ju je platio malo prije nego što je na izborima 2016. godine pobijedio predstavnicu demokrata Hillary Clinton.
Lanny Davis, Cohenov advokat, također je govorio za CNN. Davis je naveo da je Cohen, koji se izjasnio krivim, "lagao za Trumpa 10 godina" i da je dao tužiocima ogromnu količinu dokumenata koji dokazuju da je plaćanje porno glumici izvršeno tako što je Trump na to pristao, kao i da je Trump to kasnije nadoknadio Cohenu.
Novac koji mu je uplaćen se u Trumpovoj firmi vodio kao plaćanje Cohenovih advokatskih nadoknada. Međutim, američki mediji koji su pratili istragu navode da su plaćanja bila da zataškaju da u javnost ne odu tvrdnje Daniels da su imali aferu prije izbora 2016. Wall Street prvi je objavio priču o isplati novca početkom 2018. godine.
Šta će se događati nakon Trumpovog izjašnjenja o krivici?
Bivši američki predsjednik Donald Trump pojaviće se u 14.15h po lokalnom vremenu (20.15h po srednjeevropskom) pred sudijom u New Yorku, povodom optužnice koju je podnio tužilac na Manhattanu u slučaju isplate novca porno glumici Stormy Daniels.
Očekuje se da će saslušanje Donalda Trumpa i predstavljanje optužnice pred sudijom trajati manje od sat vremena. Ali, mogle bi da prođu godine prije nego što počne suđenje.
Šta tačno piše u optužnici protiv Trumpa još nije poznato, ali se očekuje da će sadržaj biti objavljen poslije njegovog pojavljlivanja pred sudijom.
Lance Fletcher, advokat i bivši tužilac u kancelariji Okružnog tužioca Manhattana, smatra da može da prođe dosta vremena prije nego počne suđenje.
„Ako se radi o predmetu visokog profila ili uključuje veoma ozbiljne optužbe, moglo bi da prođe i dvije godine do početka suđenja”, rekao je Fletcher u intervjuu za Glas Amerike.
Kakva je procedura prije suđenja?
Na prvom pojavljivanju pred sudijom, Trumpu će biti pročitana optužnica i on će se izjasniti o krivici. Advokati su već najavili da će se izjasniti da nije kriv.
Sljedeći pravni koraci uključuju niz pretpretresnih postupaka, koji traju mjesecima ili čak godinama, nakon čega slijedi izbor porote i suđenje.
Iako se više od 90 odsto krivičnih djela u New Yorku završava sporazumom o priznanju krivice, Trumpov advokat je rekao da nema šanse da će bivši predsjednik prihvatiti tu opciju.
Prema njujorškim zakonima o brzom suđenju, suđenje za krivično djelo mora početi u roku od šest mjeseci od podizanja optužnice. Ali, rok se skoro uvijek probija jer obje strane traže dodatno vrijeme za pripremu.
Trump je negirao da je kršio zakon u ovom slučaju, a njegov prošireni tim advokata obećao je da će se boriti protiv optužbi čak i prije nego što budu predstavljene poroti.
Postoje i razni načini da bivši predsjednik odlaže početak suđenja - time što će njegovi advokati podnijeti niz zahtjeva sudu da riješi određena pitanja pred početak procesa.
Kod krivičnog gonjenja, advokati mogu da podnesu razne zahtjeve sudu: da se odbace optužbe zbog nedostatka dokaza, da se odbace dokazi koji su nezakonito pribavljeni, da se suđenje izmesti na drugu lokaciju zbog velikog interesovanja javnosti.
U Trumpovom slučaju, kažu eksperti, očekuje se da njegov tim podnese sve ove zahtjeve i doda još neke.
Između ostalih, mogli bi da pokušaju da obore slučaj na osnovu zastarjelosti, kaže Cheryl Badar, profesorica prava na fakultetu Univerziteta Fordham.
U New Yorku se prekršaji gone u roku od dvije godine, a krivična djela u roku od pet. Budući da je od navodne isplate Stormy Daniels 2016. prošlo skoro sedam godina, njegovi advokati tvrde da on ne može biti krivično gonjen.
„Ali zakon predviđa izuzetke i s obzirom na to da su tužioci u New Yorku otišli ovako daleko sa tim, bio bih šokiran ako bilo šta od ovoga bude odbačeno zbog zastarjelosti”, rekao je Fletcher.
Proces može i da se oduži ako Trumpov tim bude zahtijevao od tužilaštva uvid u sve dokazne materijale prikupljene u istrazi.
„Mogli bismo da govorimo o hiljadama ili desetinama hiljada stranica materijala”, kaže Fletcher.
Jonathan Turley, profesor prava na Univerzitetu George Washington, rekao je da bi jedna od spornih stvari mogla da bude i sudska zabrana Trumpu da o procesu govori u javnosti - što je uobičajena praksa u slučajevima ovako visokog profila.
Međutim, Trump je predsjednički kandidat i nametanje takve naredbe bi moglo da prekrši njegovo pravo na slobodu govora dato Prvim amandmanom, rekao je Turley, inače svjedok odbrane tokom procesa Trumpovog opoziva.
Na kraju, sudija je taj koji će odlučiti da li će odobriti pretpretresne zahtjeve. Badar kaže da sudija u ovom slučaju, budući da su sve oči javnosti uprte u proces, možda neće željeti da odlaže početak.
Šta ako bude proglašen krivim?
Ako Trump bude oslobođen, to će predstaviti kao pobjedu. Ali, ako bude proglašen krivim po bilo kojoj tački optužnice, ima više opcija za žalbu.
Prvo može da ospori presudu pred prvostepenim sudom prema njujorškom zakonu o krivičnom postupku, tvrdeći da je porota pogrešno procijenila slučaj, rekao je Fletcher.
Ako to ne uspije, mogao bi da se žali njujorškom Apelacionom sudu ili čak Vrhovnom sudu SAD. Turley kaže da zahtjev za tu žalbu može biti uložen i prije početka suđenja.
„Ako sudija odbije zahtjeve odbrane, Trumpov advokat će vjerovatno tražiti pravo da se obrati Apelacionom sudu, čak i potencijalno Vrhovnom sudu prije nego što se održi bilo kakvo suđenje”, rekao je on.
Smanjena proizvodnja nafte mogla bi povećati cijene goriva i pomoći Rusiji
Velike zemlje proizvođači nafte, predvođene Saudijskom Arabijom, najavile su da će ponovo smanjiti opskrbu sirovom naftom. Ovoga puta odluka je bila iznenađenje i u prvi plan je stavila zabrinutost oko toga u kojem bi smjeru mogla da ide globalna ekonomija.
Rusija se pridružila, tako što je do kraja godine produžila vlastitu odluku o smanjenoj proizvodnji od 500 hiljada barela dnevno.
U teoriji, manji dotok nafte u rafinerije trebao bi značiti skuplje cijene goriva za vozače i mogao bi povećati inflaciju koja pogađa SAD i Evropu. Također, to bi moglo pomoći Rusiji da izdrži zapadne sankcije zbog invazije na Ukrajinu.
Odluka proizvođača nafte, od kojih su mnogi u naftnom kartelu OPEC, da smanje proizvodnju za više od milion barela dnevno, dogodila se nakon što su referentne međunarodne cijene sirove nafte pale, usljed usporavanja globalne ekonomije, kojoj je zbog toga potrebno manje goriva za putovanja i industriju.
Uzimajući u obzir i smanjenje od dva miliona barela dnevno iz oktobra prošle godine, riječ je ukupno o smanjenju od oko 3% svjetskih zaliha nafte.
Saudijska Arabija je u nedjelju saopštila da je taj potez preventivan kako bi se izbjegla dodatna smanjenja cijena.
Ministar energije te zemlje Abdulaziz bin Salman vodi politiku u kojoj favorizuje proaktivnost u prilagođavanju opskrbe prije potencijalnog pada potražnje.
U martu, cijena barela nafte je pala na 73 dolara, u poređenju sa više od 120 dolara po barelu prošlog ljeta. Nakon objave u nedjelju, cijene su porasle i do 6%.
Zbog straha od recesije u SAD, posebno naglašenog nakon problema u bankarskom sektoru, nedostatka ekonomskog razvoja u Evropi, te sporog oporavka Kine od pandemije, proizvođači nafte se plaše naglog kolapsa cijena, kao tokom pandemije ili globalne finansijske krize 2008. i 2009. godine.
“To je svima bilo iznenađenje", kaže o novoj odluci analitičar kapitala Muhamed Ali Jasin. "Brzina i vrijeme tog poteza, kao i veličina poteza su veoma značajni."
Prema njegovim riječima, cilj je da se zaustavi "kontinuirani pad cijena nafte" prije nego dođe do 70 dolara, što bi bilo "veoma negativno" za proizvođače.
Analitičari kažu da su ponuda i potražnja nafte dobro izbalansirani, što znači da bi smanjenja u proizvodnji mogla dovesti do rasta cijena u narednim mjesecima.
U SAD cijene benzina u velikoj mjeri zaviste od cijena sirove nafte, na koju otpada oko pola cijene jednog galona (3,7 litara). Niže cijene sirove nafte dovele su do toga da su američki vozači prošle sedmice plaćali oko 3,5 dolara po galonu - u poređenju sa oko 5 dolara sredinom 2022. godine.
Ukoliko najavljeni rezovi budu u potpunosti implementirani "to bi dodatno suzilo ionako suženo naftno tržište", naveo je Jorge Leon, potpredsjednik kompanije "Rystad Energy". To bi moglo dovesti i do cijene od 110 dolara po barelu nafte.
Leon je dodao da bi više cijene mogle dati podsticaj i globalnoj inflaciji u začaranom krugu u kojem bi banke nastavile podizati kamatne stope, što bi pak usporavalo ekonomski razvoj.
Adrienne Watson, portparolka Vijeća za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, je izjavila: "Ne mislimo da su rezovi preporučljivi u ovom trenutku, imajući u vidu nesigurnost tržišta - i to smo jasno naznačili".
Inicijalni odgovor Bijele kuće bio je blaži nego u oktobru, kada su se rezovi u opskrbi dogodili pred američke kongresne izbore, na kojima su cijene goriva bile jedna od važnih tema. Predsjednik Joe Biden tada je rekao da će biti posljedica, a članovi Kongresa iz njegove Demokratske stranke pozvali su na zamrzavanje saradnje sa Saudijskom Arabijom.
Carolina Bain, vodeća ekonomistkinja iz kompanije "Capital Economics", navela je da smanjena proizvodnja nafte pokazuje "podršku te grupe Rusiji i protivi se naporima Bidenove administracije da smanji cijene nafte".
Rusiji je prihod od nafte neophodan, kako bi ublažila posljedice sankcija SAD i evropskih zemalja.
Ipak, neki analitičari navode da su najavljeni ruski rezovi u proizvodnji zapravo prikrivanje toga da je zahtjev za ruskom naftom opao, iako je Moskva uspjela da značajan dio svoje proizvodnje preusmjeri na Indiju, Kinu i Tursku. Zbog nametnute maksimalne cijene od 60 dolara po barelu, Rusija naftu prodaje po sniženim cijenama.
Trump se danas izjašnjava o optužnici u sudu na Manhattanu
Bivši američki predsjednik Donald Trump trebalo bi pred sudom na Manhattanu da se izjasni o optužnici koju je protiv njega podnijelo tužilaštvo.
Optužnica, koja još nije otpečaćena, povezana je sa istragom koju je protiv Trumpa vodio tužilac Alvin Bragg u vezi sa poreklom novca isplaćenom porno glumici Stormy Daniels za diskreciju u vezi sa njihovim odnosom.
Bivši američki predsjednik, koji je noć proveo u Traupovom tornju, bi prema ranijim najava pred sudom trebalo da se pojavi u 2:15 popodne po lokalnom vremenu. Nakon utvrđivanja identiteta, fotografisanja i uzimanja otisaka prstiju - pred sudijom Juanom Merchanom trebalo bi da se izjasni o optužnici.
Nakon ročišta, za koje se predviđa da bi moglo trajati tridesetak minuta, Trump će se vratiti na Floridu, odakle bi u večernjim časovima trebalo da se obrati javnosti.
Bez prenosa iz sudnice
Sudija Marchen je u ponedjeljak kasno uveče saopštio da prenos ročišta iz sudnice neće biti dozvoljen. Uprkos tome što je priroda tog događaja javna - uobičajena sudska praksa podrazumijeva da se prenosi ne vrše. Od toga nije odstupio ni sudija u procesu - iako je u obrazloženju odluke konstatovao da je svjestan da suđenje privlači veliku pažnju javnosti.
Ipak, odobreno je prisustvo petero fotografa kojima će biti dozvoljeno bilježenje detalja iz sudnice sve do trenutka kada ročište bude zvanično otpočelo.
Čitav događaj prate opsežne mjere bezbjednosti u New Yorku. Metalne ograde postavljene su oko Trumpovog tornja i zgrade suda na Manhattanu. Policijske snage raspoređene su u okolini oba zdanja. Također, očekuje se da bi se tokom pretresa pred zgradom suda mogle pojaviti Trumpove pristalice koje je prošlog mjeseca bivši predsjednik pozivao na proteste.
Inače, timu Trumpovih pravnih zastupnika se dan uoči sudskog ročišta u New Yorku pridružio još jedan advokat. Riječ je o Toddu Blancheu – koji je 2019. branio bivšeg šefa Trumpove predsedničke kampanje Paula Manaforta. Njegov klijent priznao je krivicu za lobiranje, uticanje na svjedoke, kao i poresku prevaru.
Trumpova jaka odbrana
Joe Tacopina, jedan od članova Trumpovog advokatskog tima, poručio je da će biti pripremljena jaka odbrana protiv navoda da je bivši američki predsjednik platio 130.000 dolara porno zvijezdi u predizbornoj kampanji 2016.
On je u emisiji CNN "State of the Union" izjavio da je isplata porno glumici Stormy Daniels bila "lični trošak" a ne trošak iz kampanje. Trump je dugo negirao tvrdnje porno glumice da su imali aferu, ali je priznao da ju je platio malo prije nego što je na izborima 2016. godine pobijedio predstavnicu demokrata Hillary Clinton.
Tacopina je napao okružnog tužioca New Yorka Alvina Bragga što je velika porota optužila Trumpa u vezi sa tim plaćanjem, navodeći da "Trump ne bi bio ni optužen, da se nije kandidovao za predsjednika 2024".
"Jasno i glasno će reći da nije kriv", kada se bivši predsjednik bude pojavio pred sudom u utorak, naveo je Tacopina. Dodao je da neće tražiti da se slučaj odbaci: "To bi bila farsa".
Tacopina tvrdi da nijedan zakon ne pokriva osnovne optužbe u ovom slučaju i da je federalna vlada odlučila da ne podiže optužbe protiv Trumpa, ali je to učinio Bragg, iako je tužilac koji predstavlja saveznu državu.
Advokat odbrane kritikovao je ključnog državnog svjedoka za ovaj slučaj, Michaela Cohena, koji je u prošlosti bio Trumpov lični advokat i desna ruka. Tacopina je Cohena, koji je platio porno glumicu, nakon čega mu je Trump dao novac, nazvao "patološkim, osuđenim lažovom, koji ne umije da ispriča istu priču dva puta".
Koen je osuđen za nekoliko prekršaja u vezu sa plaćanjem novca Danijels i u zatvoru je proveo više od godinu dana.
Lanny Davis, Cohenov advokat, također je govorio za CNN. Davis je naveo da je Cohen, koji se izjasnio krivim, "lagao za Trumpa 10 godina" i da je dao tužiocima ogromnu količinu dokumenata koji dokazuju da je plaćanje porno glumici izvršeno tako što je Trump na to pristao, kao i da je Trump to kasnije nadoknadio Cohenu.
Novac koji mu je uplaćen se u Trumpovoj firmi vodio kao plaćanje Cohenovih advokatskih nadoknada. Međutim, američki mediji koji su pratili istragu navode da su plaćanja bila da zataškaju da u javnost ne odu tvrdnje Daniels da su imali aferu prije izbora 2016. Wall Street prvi je objavio priču o isplati novca početkom 2018. godine.
Trump je prvi američki predsednik koji će biti krivično gonjen. Zvaničnici koji su upoznati sa slučajem navode da velika porota razmatra više od 30 tačaka optužnice, ali sama optužnica i dalje nije javna i neće biti dok se Trump ne pojavi pred sudom.
Trump koji je navikao da napada političke protivnike, kritikovao je Bragga za "lov na vještice" i nazvao crnog tužioca "životinjom" i "rasistom". Prije pojavljivanja pred sudom, namjerno je griješio ime sudije u objavama na društvenim mrežama i tvrdio da ga "sudija mrzi".
Wagner tvrdi da je Bakhmut zauzet, dok Ukrajinci kažu da se vode teške borbe
Ukrajinske i ruske snage dale su u nedjelju kasno suprotstavljene izvještaje o gradu Bakhmutu na istoku Ukrajine, mjestu višemjesečnih žestokih borbi.
Šef ruske paravojne grupe Wagner rekao je da su njegove snage podigle rusku zastavu iznad administrativne zgrade u Bakhmutu i da su preuzele kontrolu "sa pravne tačke gledišta".
Ukrajinska vojska je saopštila da ruske snage nastavljaju da napadaju Bakhmut, ali da ukrajinske trupe "hrabro drže grad dok odbijaju brojne neprijateljske napade".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom obraćanju u nedjelju da je situacija u Bakhmutu bila "posebno vruća" u nedjelju.
Blinken razgovarao sa Lavrovom, tražio hitno oslobađanje američkog novinara
Američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je hitno oslobađanje novinara dnevnika Wall Street Journal Evana Gerškoviča, kojeg je Rusija optužila za špijuniranje, tokom telefonskog razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom u nedjelju, saopšteno je iz State Departmenta.
"Sekretar Blinken je prenio ozbiljnu zabrinutost Sjedinjenih Država u pogledu ruskog neprihvatljivog pritvaranja američkog novinara. Sekretar je zatražio njegovo hitno oslobađanje. Sekretar Blinken je također zatražio od Kremlja da odmah oslobodi nepravedno pritvorenog američkog državljanina Paula Whelana. Sekretar i ministar spoljnih poslova Lavrov takođe su razgovarali o značaju stvaranja uslova koji dozvoljavaju diplomatskim misijama da obavljaju svoj posao", navodi se u saopštenju, u kojem se ne navodi ime Gerškoviča.
Lavrov je, kako su prenijeli ruski mediji, Blinkenu poručio da je neprihvatljivo da Washington politizuje slučaj Gerškoviča i da će o sudbini američkog novinara odlučivati sud.
"Blinkenova pažnja bila je usmjerena na potrebu da se poštuju odluke ruskih vlasti, donijete u skladu sa zakonom i međunarodnim obavezama Ruske federacije", navodi se u saopštenju ruskog ministarstva.
Izvještač Wall Street Journala uhapšen je u četvrtak u gradu Jekatineburgu pod optužbama za špijunažu – koje je list za koji radi oštro demantovao.
Ruska služba bezbjednosti privela je Gerškoviča pod sumnjom da pokušava da dođe do poverljivih informacija.
Riječ je o prvom slučaju privođenja jednog američkog novinara u Rusiji, po optužbama za špijuniranje, od kraja Hladnog rata. Njegovo oslobađanje prethodno je zatražio i američki predsjednik Joe Biden.
Paul Whelan, bivši marinac, pritvoren je po optužbama za špijunažu za koje njegova porodica kaže da su lažne.
Trump stigao u New York kako bi se suočio sa krivičnim slučajem tajne isplate
Bivši američki predsjednik Donald Trump poletio je sa svog imanja na Floridi za New York, gdje planira provesti ponedjeljak navečer u svojoj rezidenciji Trump Tower, a u utorak će se u sudnici suočiti sa krivičnom optužnicom, prvom ikada podignutom protiv sadašnjeg ili bivšeg američkog lidera.
Advokat bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa obećao je u nedjelju da će pokrenuti snažnu odbranu od optužbi protiv Trumpa da je u tajnosti platio 130.000 dolara porno zvijezdi kako bi povećao svoje izborne šanse 2016. tako da je spriječi da govori o svojoj tvrdnji da je jedne noće imala susret s Trumpom deceniju prije.
Advokat odbrane Joe Tacopina rekao je za CNN-ovu emisiju "Stanje nacije" da je isplata glumici filmova za odrasle Stormy Daniels "lični trošak, a ne trošak kampanje". Trump je dugo negirao tvrdnje porno zvijezde da su imali aferu, ali je priznao da je izvršena isplata neposredno prije poraza demokratkinje Hillary Clinton na izborima 2016.
Tacopina je napao okružnog tužioca New Yorka Alvina Bragga jer je prošlog četvrtka pridobio veliku porotu da optuži Trumpa u vezi s plaćanjem, rekavši da se Trump "nije kandidirao za predsjednika [2024.], ne bi bio optužen".
"Glasno i ponosno će negirati krivicu" kada bivši predsjednik u utorak bude optužen u slučaju pred Vrhovnim sudom države New York, rekao je Tacopina.
No, branilac je rekao da neće odmah tražiti da se slučaj odbaci. "Ne, to bi bila predstava", rekao je.
Tacopina je, međutim, ustvrdio da "nijedan zakon ne odgovara" osnovnim optužbama u slučaju i da je savezna vlada odlučila ne podići optužnicu protiv Trumpa, iako je Bragg, državni tužilac, na tome insistirao.
"Državni tužilac je nekako pokušao od ovoga napraviti krivično djelo", rekao je Tacopina.
Advokat odbrane kritikovao je ključnog državnog svjedoka u slučaju, Michaela Cohena, Trumpovog nekadašnjeg osobnog advokata i političkog posrednika. Tacopina je nazvao Cohena, koji je platio porno glumici, a zatim mu je Trump nadoknadio novac, "patološkim, osuđenim lažljivcem koji nije u stanju dvaput ispričati istu priču".
Cohen je osuđen za nekoliko krivičnih djela u vezi s plaćanjem Daniels i odslužio je više od godinu dana u zatvoru.
Lanny Davis, Cohenov advokat, također je razgovarao s CNN-om u nedjelju.
Davis je rekao da je Cohen, dok se izjašnjavao krivim u slučaju, "lagao za Donalda Trumpa 10 godina", a sada je tužiocima dostavio mnogo dokumenata koji pokazuju kako je isplata porno glumici tekla uz Trumpov pristanak i kasniju nadoknadu Cohenu.
Isplate Cohenu navedene su u evidenciji Trumpove kompanije kao isplate Cohenu za pravne troškove. No, američki izvještaji o istrazi kažu da su isplate bile kako bi tvrdnje Daniels o aferi bile izvan vijesti u sedmicama prije izbora 2016. godine. Wall Street Journal prvi je objavio vijest o tajnoj isplati početkom 2018.
U optužbama protiv Cohena, vlada je izjavila da je isplata Daniels bila prema uputama "osobe 1", za koju je vlada priznala da je Trump.
Trump je prvi američki predsjednik, na dužnosti ili nakon odlaska iz Bijele kuće, koji je krivično optužen. Dužnosnici upoznati sa slučajem kažu da velika porota navodi više od 30 tačaka optužnice za nedolično ponašanje, ali je optužnica pod pečatom, još nije javno objavljena i neće biti objavljena dok se Trump ne pojavi na sudu u utorak.
Trumpov ured kaže da se očekuje da će on iznijeti primjedbe u utorak navečer.
Američki novac za Ukrajinu je pod strogim nadzorom
Otkako je Rusija napala Ukrajinu prije više od godinu dana, Sjedinjene Države su namijenile jedan od najvećih paketa pomoći koje je američka vlada odobrila. Istražitelji su u srijedu uvjeravali zakonodavce da postoji strogi nadzor novca kako bi se on koristio onako kako je namjeravano.
Da li će Trump biti uhapšen i koji su naredni koraci poslije optužnice?
Svakoga dana stotine ljudi završe u pritvoru u Njujorku. Očekuje se da se tu nađe i bivši predsjednik Donald Trump, najranije sljedeće nedelje, javlja AP.
NJUJORK - Velika porota na Menhentu odlučila je da se podigne optužnica protiv Trampa. Ova odluka uslijedila je posle istrage okružnog tužioca Alvina Braga o tome da li je Trump falsifikovao poslovna dokumenta kada je preko svog advokata platio porno glumici Stormi Danijels 130.000 dolara, da ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Sve se to dešavalo tokom Trumpove izborne kampanje 2016.
Detalji optužnice nisu poznati, ali je Trump prvi američki predsjednik koji će biti krivično gonjen.
Donald Trump tvrdi da je posrijedi politički progon i da je potpuno nevin.
Izvori agencije AP tvrde da su u toku pregovori kancelarije tužioca i Trumpovih advokata o njegovoj predaji nadležnim organima, koja bi mogla da se desi sljedeće nedelje. Iz kancelarije tužioca saopšteno je da su kontaktirani Trumpovi advokati kako bi se o tome razgovaralo.
Kakva je procedura kad je neko optužen za krivično djelo u Njujorku?
Za bilo koga ko je optužen u Njujorku za krivično djelo, bilo da je siromašan i bogat, protokol je isti. Po predaji u policijskoj stanici se uzimaju otisci prstiju, optuženi se fotografiše i uzimaju mu se osnovni podaci. Potom se optuženi pritvara na najmanje nekoliko sati.
Optuženi mora da preda svoj mobilni telefon i ostale lične stvari, i advokati često ne mogu da budu uz optužene kada prolaze kroz ovaj proces. Zato im savjetuju da ne daju nikakve izjave.
Detalji poput stavljanja lisica na ruke zavise od slučaja do slučaja. Mnogi optuženi biraju da se sami predaju i onda se pregovara o uslovima za to.
Ali, nije poznato šta se radi u situaciji kada je optuženi bivši predsjednik Amerike, kojeg i dalje štite pripadnici Tajne službe. Svaki predsjednik SAD ima pravo na to i obezbjeđenje mu se ukida samo ako on to zatraži. Trump to nije uradio, tako da će agenti vjerovatno biti sa njim.
Džeremi Saland, bivši tužilac sa Menhetna, kaže da je ovo jedinstven slučaj.
"Ako Trump odluči da se preda, treba očekivati relativno brz proces i puštanje na slobodu bez kaucije. Ne vjerujem da će bivši predsjednik biti odveden u policijsku stanicu sa lisicama na rukama, kroz masu ljudi na ulici. Ovdje je stvar i u bezbjednosti", kaže Saland.
Šta pokazuju dosadašnji slučajevi poznatih ličnosti?
Optuženi se često, ako znaju da im slijedi hapšenje, sami predaju policiji, ali to zavisi od ozbiljnosti optužbi.
Na primjer, direktor Trumpove organizacije Alen Vajselberg, optužen za poreske malverzacije 2021, sam se predao kako bi izbjegao "medijski cirkus", napisao je njegov advokat tada.
Vajselberg je došao u zgradu suda oko 6.15 ujutru i odveden je na razgovor. Osam sati kasnije, poslije saslušanja, pušten je na slobodu i prošao je kroz hodnik pun televizijskih kamera. On je na kraju priznao krivicu za poreske malverzacije.
Filmski producent Harvi Vajnstin se predao u policijskoj stanici na Menhetnu zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje 2018.
Na kratko je zadržan u pritvorskoj ćeliji, a onda je sa lisicama na rukama odveden u sud - što su ispratile stotine novinara ispred zgrade.
Tri sata nakon predaje, Vajnstin je saslušan i pušten kući sa nanogicom, i uz kauciju od milion dolara. Nakon toga je osuđen u Njujorku, i Los Anđelesu, po sličnim optužbama.
Ali, neka hapšenja nisu planirana unaprijed, čak i kad su u pitanju poznati.
Takav je bio slučaj sa bivšim direktorom MMF-a, Dominikom Stros Kanom, kojeg je spremačica u hotelu optužila za seksualno zlostavljanje 2011.
Stros Kan je izveden iz aviona na njujorškom aerodromu. Negirao je optužbe i oko 36 sati proveo na ispitivanju. Potom je poslat u ozloglašeni njujorški zatvor Rajkers, i tu je proveo nekoliko dana. Pušten je u kućni pritvor, uz kauciju od milion dolara.
Tužilaštvo na Menhetnu je u međuvremenu prekinulo krivično gonjenje Stros Kana, ali ga po privatnoj tužbi goni žena koja tvrdi da je napao.
Podignuta optužnica protiv Donalda Trumpa
Bivši američki predsjednik Donald Trump optužen je u vezi sa navodima da je tokom predsjedničke kampanje 2016. godine platio porno glumici Stormi Danijels za diskreciju o njihovoj navodnoj aferi, potvrdio je Trumpov pravni zastupnik Džo Takopina.
Advokat bivšeg američkog predsjednika rekao je agenciji AP da se velika porota, koja se sastajala mjesecima, saglasila sa podizanjem optužnice protiv Trampa.
Konkretne optužbe trenutno su nepoznate.
Kancelarija njujorškog tužioca koji je vodio istragu Alvina Brega, saopštila je da je u četvrtak uveče kontaktirala pravnog zastupnika Donalda Trumpa, da bi dogovorili njegovu predaju. U saopštenju za javnost naveli su da optužnica ostaje zatvorena za javnost i da će se dalji koraci znati kada bude poznat datum pojavljivanja pred sudom.
Bivši američki predsjednik optužnicu je označio političkim progonom i miješanjem u izborni proces.
"Potpuno sam nevin", istakao je Donald Trump u saopštenju.
Radi se o prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika. Trump je, inače, objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.
Očekuje se da će se Trump, koji negira optužbe i oštro kritikuje istragu, predati vlastima naredne nedelje – javlja AP pozivajući se na neimenovani izvor.
Pravni zastupnik Stormi Danijels, Klark Bruster, izjavio je da optužnica ne bi trebalo da bude razlog za slavlje.
"Neka istina i pravda prevagnu" poručio je Bruster.
Inače, sama isplata novca porno glumici nije krivično djelo, ali njujorški tužilac Alvin Breg istraživao je da li je Trump lažno fakturisao isplatu svom tadašnjem advokatu Majklu Koenu kao troškove za pravnog zastupnika advokata - što se smatra falsifikovanjem poslovnih dokumenata.
Protiv Trumpa se vode još dvije istrage: jedna o povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, a druga u Džordžiji u vezi sa uticajem da se promijene rezultati izbora.
Donald Trump, polarizujuća ličnost u američkoj politici, uživao je podršku pretežno bijelaca, radnika i konzervativnih hrišćanskih birača i upravljao zemljom kao populista desnog krila.
Dva puta je opozovan u Predstavničkom dom – jednom 2019. zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom, i zatim 2021. zbog napada njegovih pristalica na Kapitol. Oba puta je oslobođen u Senatu. Trump trenutno vodi u ranoj trci za predsjedničku nominaciju svoje stranke, i prema anketi koju su u februaru sproveli Reuters i Ipsos, ima podršku 43% republikanaca, u poređenju sa 31% koliko podržava njegovog najvećeg rivala, Rona Desantisa, guvernera Floride, koji još nije objavio svoju kandidaturu.
Trump je 18. marta na društvenim medijima napisao da očekuje da bude uhapšen 21. marta i pozvao svoje pristalice da protestuju i “povrate svoju zemlju”, što podsjeća na njegove govore i pozive uoči napada na Kapitol 6. januara 2021.
Neki vodeći republikanci uoči podizanja optužnice optužili su tužioca Brega za selektivno krivičnog gonjenje koje ima političku motivaciju.
Republikanski predsjedavajući Predstavničkog doma, Kevin Makarti, izjavio je da je u pitanju “skandalozna zloupotreba moći od strane radikalnog tužioca” i najavio kongresnu istragu o federalnim sredstvima korištenim da se podrži Bregova istraga.
Tri republikanska predsedavajuća različitih komisija Predstavničkog doma tražili su od Brega da im dostavi dokumenta i svjedočanstva o njegovoj istrazi.
Bregova kancelarija je 23. marta u pismu je odgovorila kongresmenima, navodeći da je Trump stvorio “lažno očekivanje” da će biti uhapšen. Takođe je rečeno da su kongresmeni tražili informacije o krivičnoj istrazi koja je u toku – informacije koje su povjerljive.
Trump je 2018. porekao da zna bilo šta o isplati Stormi Danijels. Kasnije je priznao da je svom ličnom advokatu Majklu Koenu nadoknadio novac za tu isplatu, koju je nazvao “običnom privatnom transakcijom”.
Koen je 2018. priznao krivicu za kršenje zakona o finansiranju kampanje zbog svoje uloge u orkestriranju isplata Danijels i Karen Mekdugal, bivšoj Plejbojevoj zečici, koja je takođe tvrdila da je imala seksualne odnose sa Trampom.
Koen je osuđen na tri godine zatvora i svjedočio da mu je Trump dao nalog da obavi te isplate.
Koen je 13. marta svjedočio pred velikom porotom na Menhetnu, koja je vodila istragu protiv Trumpa. Porota je takođe čula iskaz Dejvida Pekera, bivšeg izdavača tabloida Nešnel Inkvajerer. Tabloid je kupio prava na priču Mekdugal o njenoj navodnoj vezi sa Trumpom za 150.000 dolara, ali je nikada nije objavio.
Stormi Danijels navodi da je imala seksualni odnos sa Trumpom u hotelu na jezeru Taho 2006. godine, godinu dana nakon što se oženio svojom sadašnjom suprugom Melanijom, i više od deset godina prije nego što će biznismen, koji je ušao u politiku, postati predsjednik.
Vrhovni sud je 2021. odbacio njen zahtjev da se ponovo pokrene tužba za klevetu koju je podnijela protiv Trumpa zbog objave na Tviteru u kojoj ju je optužio da je “prevarantkinja”, nakon što je objavila da je dobijala prijetnje zato što je objavila detalje o svojoj seksualnoj vezi sa njim. Niži sudovi su odbacili njenu tužbu.
Tužilaštvo na Menhetnu je takođe vodilo istragu i podiglo optužnicu protiv Trumpove organizacije zbog izbjegavanja plaćanja poreza, ali je tužilac Breg odbio da je optuži samog Trampa za finansijske malverzacije, zbog čega je dvoje tužilaca koji su radili na istrazi podnijelo ostavku.
Za to vrijeme, u okrugu Fulton u Džordžiji, demokrata Feni Vilis, državni tužilac, vodi istragu o tome da li je Trump nezakonito pokušao da preokrene svoj izborni poraz u toj državi 2020.
Amnesty: Solidarnost je dužnost, ne samo oko Ukrajine
Globalni odgovor na rusku invaziju bi trebao da bude model odgovora na masovno kršenje ljudskih prava, stoji u izvještaju Amnesty internationala. Međutim, ova grupa za praćenje ljudskih prava, takođe, optužuje zapadne zemlje da u svjetlu ove, ignorišu druge krize.
Samit demokratije: Ukrajina treba pravedan mir
Održavan uglavnom virtuelno, summit demokratije uključuje i neke zemlje koje se kritizira zbog nedemokratske politike, među njima Indija, Izrael i Poljska. Prvi dan summita se, kako javlja Cindy Saine, fokusirao na Ukrajinu.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Policija: Osumnjičena za ubistva u Nešvilu legalno kupila sedam komada oružja
Odri Elizabet Hejl, osumnjičena za ubistvo troje dece i troje odraslih u privatnoj osnovnoj školi u Nešvilu, legalno je kupila ukupno sedam komada vatrenog oružja, objavila je policija.
Džon Drejk, šef nešvilske policije, saopštio je da je bila pod medicinskim tretmanom zbog poremećaja u vezi sa emocijama.
Njeni roditelji prenijeli su policiji da su imali saznanja da je kupila i prodala po jedan komad naoružanja.
“Međutim, kupila je sedam komada naoružanja u pet različitih prodavnica i sakrila ih kod kuće. Roditelji su smatrali da ona ne bi trebalo da posjeduje oružje”, rekao je šef Drejk.
Hejl, bivša učenica te škole, stradala u razmjeni vatre sa policijom.
Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.
Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.
Odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."
Troje djece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dečiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.
Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.
Predsjednik Džo Bajden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.
"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Bajden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.
Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.
U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.
Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Juvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.
Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mesta za okupljanje muzičara.