Ukrajinske vlasti razmatraju više od 93.000 izvještaja o ratnim zločinima i podigle optužnice protiv 207 osumnjičenih pred domaćim sudovima. Očekuje se da će se počiniocima na visokom nivou suditi na Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu.

Novi Međunarodni centar za krivično gonjenje zločina agresije (ICPA), također u Hagu, radit će zajedno s MKS-om, stalnim svjetskim sudom za ratne zločine, i popunit će pravnu prazninu za taj konkretni zločin.

MKS, koji je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, ima nadležnost da procesuira ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid u Ukrajini, ali zbog zakonskih ograničenja ne i zločin agresije.

Novi centar će prikupljati dokaze za moguće slučajeve protiv ruskih vojnih i političkih lidera odgovornih za rat, rekao je glavni ukrajinski tužilac Andriy Kostin u intervjuu uoči otvaranja.

"Cilj je, naravno, da se izgradi slučaj... za buduće osumnjičene u ovom tribunalu," rekao je Kostin Reutersu. "Potrebni su nam stručnjaci, potrebna nam je forenzika, potrebne su nam dodatne informacije, uključujući obavještajne informacije, da bi ovaj slučaj bio jak, jer svi znamo da je zločin agresije zločin rukovođenja."

Vlada predsjednika Vladimira Putina kaže da je anektirala dijelove istočne i južne Ukrajine u "specijalnoj vojnoj operaciji" kako bi "denacificirala" svog susjeda, zaštitila govornike ruskog jezika i odbranila svoje granice od agresivnih zapadnih ambicija.

Kijev i njegovi zapadni saveznici optužuju Putina za varvarsku taktiku i otimanje zemlje u Ukrajini u imperijalističkom stilu. Rusija poriče da je ciljala civile ili da je počinila ratne zločine.

Ukrajina želi da se zločini agresije saslušaju pred posebnim tribunalom, što je ideja koju podržava većina zemalja Evropske unije, Sjedinjene Države i Britanija, između ostalih. Još uvijek je nejasno po kojoj će pravnoj osnovi taj sud biti formiran.

Kostin je rekao da je centar znak međunarodne podrške specijalnom tribunalu "i vjerujemo da će nam ovaj centar donijeti prve rezultate u narednim mjesecima".

Uprkos tome što je djelovala tokom sukoba koji je u toku, ukrajinska jedinica za ratne zločine podigla je optužnice protiv 347 osumnjičenih i osudila 53 osobe, rekao je Kostin.

Očekuje se da ćemeta biti oko dvadesetak visokih vladinih i vojnih zvaničnika, prema pravnim stručnjacima.

"Uklonićemo oko 1.200 ovih jedan po jedan", kaže menadžer lokacije Mika Hakkarainen, držeći zakovicu.

Do februara 2022. godine, elektrifikacija ovog kratkog dijela željeznice – jedine željezničke veze između Švedske i Finske – vrijedna 37 miliona eura je obećavala lokalnom stanovništvu jednostavnu priliku da uhvati noćni voz do jarkih svjetala Stockholma.

Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, to se promijenilo.

Sada je Finska dio NATO-a, a Švedska se nada da će se uskoro pridružiti.

Dok alijansa preoblikuje svoju strategiju kao odgovor na rusku kampanju, pristup ovim novim teritorijama i njihovoj infrastrukturi otvara puteve saveznicima da posmatraju i obuzdaju Moskvu, kao i šansu bez presedana da se čitava sjeverozapadna Evropa tretira kao jedan blok, skoro dvadesetak diplomata i vojni i sigurnosni stručnjaci rekli su Reutersu.

"IZLOŽITI RUSIJU"

Poboljšanja finske željeznice oko Tornija na švedskoj granici je jedan primjer. Predviđena za završetak sljedeće godine, saveznicima će olakšati slanje pojačanja i opreme s druge strane Atlantika u Kemijarvi, sat vremena vožnje od ruske granice i sedam sati od ruskog nuklearnog bastiona i vojnih baza u blizini Murmanska na poluostrvu Kola.

Među snagama koje se tamo nalaze, ruska Sjeverna flota uključuje 27 podmornica, više od 40 ratnih brodova, oko 80 borbenih aviona i zalihe nuklearnih bojevih glava i projektila, pokazuju podaci koje je prikupio Finski institut za međunarodne poslove (FIIA).

U vojnom sukobu s NATO-om, glavni zadatak flote bio bi da osigura kontrolu nad Barencovim morem i zaustavi brodove koji dovoze pojačanja iz Sjeverne Amerike u Evropu kroz vode između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije.

To je nešto u čemu Finska može pomoći NATO-u da se odupre.

"Sve se radi zbog obuzdavanju te vrste sposobnosti sa sjevera", rekao je za Reuters penzionisani američki general-major Gordon B. Davis Jr.

Osim što otvara svoju teritoriju, Helsinki kupuje pravu imovinu, posebno borbene avione, "kako bi dodao vrijednost (sjeveroistočnoj) odbrani i, iskreno, u sukobu doveo Rusiju u opasnost", rekao je on.

Doprinos Švedske će do 2028. uključiti novu generaciju podmornica u Baltičkom moru za koje Fredrik Linden, komandant Prve švedske flotile podmornica, kaže da će napraviti veliku razliku u zaštiti ranjive infrastrukture morskog dna i očuvanju pristupa – trenutno velike sigurnosne glavobolje, što je u septembru 2022. godine pokazalo uništenje gasovoda Sjeverni tok.

"Sa pet podmornica možemo zatvoriti Baltičko more", rekao je Linden za Reuters. "Dijelove koji su zanimljivi pokrivat ćemo našim senzorima i našim oružjem."

Analitičari kažu da promjena nije prije vremena. Rusija aktivno razvija svoje vojne i hibridne sposobnosti na Arktiku protiv Zapada, dijelom pod okriljem međunarodne ekološke i ekonomske saradnje, rekao je za Reuters zamjenik direktora FIIA-e Samu Paukkunen. Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Paukkunenov institut procjenjuje da zapadne oružane snage vojno zaostaju oko 10 godina za Rusijom na Arktiku.

Čak i uz gubitke koje je Rusija pretrpjela u Ukrajini, pomorska komponenta Sjeverne flote i strateški bombarderi ostaju netaknuti, rekao je Paukkunen.

Danska, članica NATO-a, postupno je ukinula svoju podmorničku flotu 2004. godine, kao dio koraka da smanji svoje vojne kapacitete nakon završetka Hladnog rata, i tek treba da odluči o budućim ulaganjima. Norveška takođe naručuje četiri nove podmornice, a isporuka prve je 2029. godine.

"Čini mi se da moramo nešto da nadoknadimo, jer to nismo radili kako treba u posljednjih 25 godina", rekao je Sebastian Bruns, viši istraživač pomorske sigurnosti na Institutu za sigurnosnu politiku Univerziteta Kiel.

"CIJELI SJEVER"

Oba događaja pokazuju kako će prošireni savez preoblikovati evropsku sigurnosnu mapu. Region od Baltika na jugu do visokog sjevera mogao bi postati gotovo integrirano operativno područje NATO-a.

„Za NATO je veoma važno da sada imamo cijelio sjeverni dio, da ga vidimo kao cjelinu“, rekao je potpukovnik Majkl Maus iz NATO-ove Savezničke komande za transformaciju za Reuters. Predsjedavao je radnom grupom koja je vodila vojnu integraciju Finske u NATO.

"Sa (postojećim) NATO državama Norveškom i Danskom, sada imamo cijeli blok. I razmišljajući o potencijalnim odbrambenim planovima, za nas je ogroman korak naprijed, da to sada posmatramo kao čitavo područje."

To je postalo jasno u maju, kada je Finska bila domaćin svoje prve arktičke vojne vježbe kao članica NATO-a na jednom od najvećih europskih poligona za artiljeriju, 25 km iznad Arktičkog kruga.

Obližnji grad Rovaniemi, poznat turistima kao dom Djeda Mraza, također je baza finskih arktičkih zračnih snaga i služio bi kao vojno središte regije u slučaju sukoba. Finska ulaže oko 150 miliona eura u obnovu baze kako bi mogla primiti polovinu nove flote od 64 borbena aviona F-35, koji bi trebali stići od 2026.

Za majske manevre, skoro 1.000 savezničkih snaga iz Sjedinjenih Država, Britanije, Norveške i Švedske ispunilo je rijetke autoputeve dok se pridružilo oko 6.500 finskih vojnika i 1.000 vozila.

Kapetan Kurt Rossi, terenski artiljerijski oficir američke vojske, predvodio je bateriju koja je donijela višecevni raketni bacač M270.

Prvo je dopremljen iz Njemačke preko Baltičkog mora, a zatim kamionom prevezen skoro 900 km na sjever.

"Nismo bili ovako blizu (Rusiji) i ranije smo mogli da treniramo u Finskoj", rekao je Rosi.

Ako bi došlo do sukoba s Rusijom u području Baltičkog mora – gdje Rusija ima značajne vojne kapacitete u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu – brodski put koji je NATO koristio za tu vježbu bio bi ranjiv. Finska se u velikoj mjeri oslanja na pomorski teret za sve svoje zalihe – carinski podaci pokazuju da se gotovo 96% njene vanjske trgovine odvija preko Baltika.

Željeznička veza istok-zapad preko visokog sjevera otvorit će alternativu, koja bi se mogla pokazati ključnom.

"Mislim da Rusi mogu prilično lako prekinuti transport tereta morem, tako da je u osnovi ova sjeverna ruta jedina dostupna ruta nakon toga", rekao je Tuomo Lamberg, menadžer za prekogranične operacije u Sweco, švedskoj kompaniji koja projektuje elektrifikaciju.

"BEZ POMOĆI"

Ali i taj rizik bi se mogao povući kada Švedska uđe u NATO.

Dolje ispod vodene linije Baltičkog mora, zapovjednik podmornice Linden pokazuje reporteru kapetansku odaju Gotlanda, jedne od četiri podmornice koje se trenutno nalaze u švedskoj floti, čime će ukupan broj NATO-a u baltičkim zemljama biti 12 do 2028.

Institut Kiel očekuje da će Rusija dodati jednu do tri podmornice u narednim godinama, kako bi svoje baltičke podmornice povećale na četiri, zajedno sa svojom flotom od oko šest modernih ratnih brodova. Njihove mogućnosti u Kalinjingradu takođe uključuju balističke rakete srednjeg dometa.

"Ovo može biti najusamljenije mjesto na svijetu", kaže Linden, koji je bio kapetan broda dugi niz godina. U tipičnoj misiji, koja traje dvije do tri sedmice, nema komunikacije sa štabom, rekao je.

Gotlands, poput modernih njemačkih podmornica tipa 212, bit će među najnaprednijim nenuklearnim podmornicama NATO-a i moći će ostati izvan luke znatno duže od većine drugih konvencionalnih modela, rekao je istraživač Bruns pročitajte više.

„Rekao bih, bez sumnje, da su Gotland klase i njemački Tip 212 najsposobnije nenuklearne podmornice na svijetu“, rekao je Bruns.

"Ne postoji ništa što bi ih moglo nadmašiti, bukvalno. U smislu koliko su tihi, motora koje koriste, oni su posebno tihi i vrlo upravljivi."

U podmorničkom ratu, rekao je Linden, primarno pitanje je gdje je protivnik. Ako nepažljivi član posade ispusti ključ ili zalupi vratima ormara može dovesti do otkrivanja.

"Tiho razgovaramo na brodu", rekao je Linden. "Ne treba vjerovati... filmovima u kojima se izvikuju naređenja."

Gotland se nalazi u Karlskroni, oko 350 km preko Baltika od Kalinjingrada. Sa prosječno 1.500 brodova dnevno koji prometuju Baltikom prema Komisiji za sigurnost i saradnju u Evropi, to je jedan od najprometnijih morskih puteva na svijetu – i zapravo postoji samo jedan izlaz, Kattegatt more između Danske i Švedske.

Plitkoj i prenapučenoj morskoj vodi može se pristupiti samo kroz tri uska tjesnaca kroz koja podmornice ne mogu proći, a da budu otkrivene.

SLUŠANJE

Ako bi bilo koji od tjesnaca bio zatvoren, pomorski teretni saobraćaj prema Švedskoj i Finskoj bio bi teško pogođen, a baltičke države potpuno bi prekinute. Ali sa Švedskom u alijansi, to postaje lakše spriječiti, jer će švedske podmornice povećati NATO moći slušanja.

Linden kaže da posada Gotlanda ponekad može čuti ruske brodove. Opseg zvuka varira djelimično u zavisnosti od godišnjih doba. Zimi, rekao je, možete čuti čak do ostrva Oeland – malo dalje od udaljenosti između Londona i Birmingema u Velikoj Britaniji.

"Možete ležati izvan Stokholma i čuti kako lanac zvecka na Oelandovoj sjevernoj bovi", rekao je Linden. "Ljeti možete čuti možda 3.000 metara."

Do 2028., kada Švedska preuzme novi dizajn plovila, ovaj kapacitet će se povećati. Novi dizajn, poznat kao A26, omogućit će posadama podmornica da rasporede vozila na daljinsko upravljanje (ROV), borbene ronioce ili neke vrste autonomnih sistema bez dovođenja podmornice ili posade u opasnost, rekao je Bruns.

"U zavisnosti od misije, to može biti ROV koji štiti cjevovod ili podatkovni kabel, to mogu biti borbeni ronioci koji izlaze na obalu u mraku, može biti gotovo bilo šta."

Taj kapacitet će povećati obim Švedske da kontroliše dolaske i odlaske kroz Baltik.

"Ako računate sve snage, s Njemačkom na čelu i Švedskom i Finskom koji dolaze na brod, sve one su zaista značajno pomjerile ravnotežu u Baltičkom moru", rekao je Nick Childs, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku sigurnost u Međunarodni institut za strateške studije.

„To bi veoma otežalo ruskoj floti Baltičkog mora da funkcioniše na slobodan način“, rekao je on. "Ali to bi moglo... i dalje predstavljati izazov za NATO."

WASHINGTON — Vrhovni sud SAD-a je završio izdavanje svojih najvećih odluka u mandatu, srušivši plan predsjednika Joea Bidena vrijedan 400 milijardi dolara da otkaže ili smanji dugove saveznih studentskih kredita, okončavši afirmativnu akciju u visokom obrazovanju i donijevši veliku odluku koja utiče na prava homoseksualaca.

Odluke u protekloj sedmici ograničavaju mandat koji je počeo u oktobru u kojem su sudije također razmatrale velika pitanja koja se tiču prava glasa i vjeroispovijesti. Sud će se sljedeći put sastati na jesen kako bi nastavio sa suđenjem u predmetima.

Evo nekoliko stvari koje treba znati o posljednjem mandatu Vrhovnog suda:

Bilo je iznenađenja

Sud ima solidnu konzervativnu većinu od šest sudija, ali je na kraju donio neke odluke u kojima nije pobijedila najkonzervativnija pozicija. To je iznenadilo neke sudske posmatrače.

U četiri velika slučaja, konzervativne i liberalne sudije udružile su se kako bi odbacile najagresivnije pravne argumente koje su iznijeli konzervativni državni izabrani zvaničnici i zagovaračke grupe. To uključuje odluke o glasanju, zakon o dobrobiti djece Indijanaca i politiku imigracije Bidenove administracije.

Što se tiče prava glasa, na primjer, sudije su odbile nastojanje republikanaca da se oslabi značajan zakon o glasačkim pravima. Umjesto toga, presudili su u korist crnačkih glasača u Alabami u slučaju promjene okruga u Kongresu. Država, u kojoj su više od četvrtine glasača crnci, sada će morati da prekroji svoje kongresne okruge na način koji daje crnim biračima više moći. Odluka je bila 5-4, a glavni sudija John Roberts i sudija Brett Kavanaugh pridružili su se trojici liberala sudija.

Odvojeno, dok su sudije tek prošle godine poništile Roe protiv Wadea i dozvolile državama da zabrane abortus, sud je u aprilu odbacio nastojanje konzervativaca da se lijek koji se koristi u najčešćem metodu abortusa povuče s tržišta. Sudije su dozvolile da lijek, mifepriston, za sada ostane na tržištu dok traje sudski proces.

Konzervativci su ipak pobijedili

Iako je bilo iznenađenja među presudama sudija, konzervativci su ipak pobijedili. Afirmativnom akcijom ostvarili su dugo željenu pobjedu. Dok je sud usko podržavao rasno osviještene programe upisa na fakultete u posljednjih 20 godina, konzervativno krilo suda ojačano sa troje imenovanih osoba bivšeg predsjednika Donalda Trumpa poništilo je praksu sa 6-3.

Slično, u pogledu studentskih zajmova, sud se podijelio 6-3 po ideološkim linijama kako bi srušio Bidenov administrativni program. Druge velike presude u kojima su konzervativci pobijedili uključivale su odluku 5-4 koja je oštro ograničila ovlasti savezne vlade nad kontrolpom zagađenja vode.

Glavni sudija John Roberts je imao kontrolu

Glavni sudija John Roberts predvodio je najveće sudske presude, pišući mišljenja većine o studentskim kreditima, afirmativnim akcijama i slučajevima glasanja iz Sjeverne Karoline i Alabame. Prošle godine, pet konzervativaca s Robertsove desne strane formiralo je većinu kako bi ponekad djelovali agresivnije nego što je glavni sudija želio, uključujući i poništavanje Roea protiv Wadea bez njegovog glasa. Robertsova pozicija u ovom slučaju bi umjesto toga smanjila prava na abortus.

Kao šef, Roberts odlučuje ko će napisati većinsko mišljenje u slučajevima kada je saglasan. Ovaj put je ta glavna mišljenja dodijelio sebi, osiguravajući da njegova ruka upravlja sudom.

Sudija Ketanji Brown Jackson učinila je da se njen glas čuje

Najnovija sutkinja suda također je postala najglasnija. Džeksonova je svoj prvi mandat na sudu započela u oktobru, a rano je bilo jasno da će ona biti aktivni učesnik u neslaganjima. Tokom 59 rasprava, izgovorila je oko 78.800 riječi, što je daleko više od sljedećeg najglasnijeg suca, prema istraživanju Adama Feldmana i Jakea Truscotta.

Kao i njene kolege, Džekson je u ovom terminu napisala oko pola tuceta mišljenja većine. Njen prvi put je bio spor između država oko nepotraženog novca, dok je njena najznačajnija možda bila presuda 7-2 u kojoj je sud odbio da široko ograniči pravo na tužbu državnih radnika. Ona je također autor brojnih neslaganja, uključujući i jedno u afirmativnoj akciji u kojoj je Jackson, prva crnkinja na sudu, poručila svojim kolegeama u većini da "jedu kolače nesvjesnosti".

Sudac Neil Gorsuch je ponovo branio prava domorodaca

Od kada se pridružio sudu 2017. godine, sudija Neil Gorsuch se pojavio kao pobornik prava domorodaca, ponekad se ne slažući sa kolegama konzervativcima po pitanju domorodaca. 2020. godine, na primjer, bio je autor odluke 5-4 u kojoj je sud presudio da veliki dio istočne Oklahome ostaje rezervat američkih Indijanaca.

Ovaj sudac je strastveno napisao dva slučaja prava domorodaca. On se ne slaže s presudom protiv Navaho nacije u sporu koji uključuje vodu iz rijeke Kolorado pogođene sušom. I dok je bio u većini u sudskom slučaju koji se odnosio na indijski zakon o dobrobiti djece, on je ipak pisao odvojeno. Mišljenje ima 34 stranice. Gorsuch je napisao 38.

Etička pitanja suda

Pitanja visokog profila nisu bila jedini razlog zašto je Vrhovni sud bio u vijestima ovog mandata. Niz priča doveo je u pitanje etičku praksu sudija, posebno sudije Clarencea Thomasa, ali i sudije Samuela Alita. Istraživački sajt ProPublica detaljno je opisao niz raskošnih putovanja i drugih poklona koje je Thomasu dao republikanski megadonator Harlan Crow.

I Tomas i Alito su odlučno poricali da su učinili bilo šta loše. Ali priče su dovele do poziva demokrata u Kongresu, posebno na reforme i veću transparentnost. Republikanci su jasno stavili do znanja da se protive tom naporu. U maju je Roberts rekao, ne iznoseći konkretne detalje da sud može učiniti više da bi se "poštivao najviših standarda" etičkog ponašanja.

„Prkos Ustavnom sudu ugrožava ne samo vladavinu prava već i stabilnost, sigurnost i prosperitet BiH”, kaže se u izjavi portparola State Departmenta Matthewa Millera. „U kombinaciji sa antidejtonskom retorikom nekih lidera RS-a, zakon predstavlja opasnu eskalaciju secesionističkih prijetnji.”

U saopštenju se podsjeća kako Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH.

„Nastavit ćemo smatrati pojedince uključene u aktivnosti koje su u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom odgovornim za svoje postupke”, navodi State Department.

Tokom govora u srijedu u Chicagu u cilju promoviranja ekonomske vizije koju je Bijela kuća nazvala „Bidenomikom”, predsjednik je rekao kako se radi o najvećem ekonomskom rastu među vodećim svjetskim ekonomijama od pandemije.

„Otvorili smo preko 13 miliona radnih mjesta, više poslova za dvije godine nego bilo koji predsjednik u četverogodišnjem mandatu”, rekao je. „I ljudi, to nije slučajno. To je 'Bidenomika' na djelu.”

Sažeo je svoju ekonomsku agendu u tri stuba: pametno ulaganje u Ameriku, obrazovanje i osnaživanje američkih radnika za razvoj srednje klase i promicanje konkurencije za smanjenje troškova i pomoć malim preduzećima.

Uoči njegovog govora, njegovi saradnici su promovirali taj termin, ističući usporavanje inflacije i stopu nezaposlenosti koja je ostala ispod 4 posto od februara ove godine.

„Udio radno sposobnih Amerikanaca u radnoj snazi sada je veći nego što je bio 15 godina”, rekla je Lael Brainard, direktorica Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, u utorak tokom brifinga za novinare. „Iako imamo još posla, inflacija se smanjuje već 11 mjeseci zaredom.”

Nedavni ekonomski pokazatelji daju administraciji razloge za nadu. Iako inflacija i dalje predstavlja izazov, poslodavci nastavljaju da zapošljavaju, a potrošačke cijene su u maju rasle sporijim tempom u odnosu na prethodnu godinu.

Ali do sada većina Amerikanaca ne dijeli optimizam administracije. Ekonomija je i dalje glavna briga, a većina je bila pesimistična u pogledu pravca zemlje, što su republikanci željno naglasili.

„Iskreno, zaprepašćujuće me je da predsjednik i dalje ima smjelosti da kaže stvari poput 'vrijedne porodice ubiru plodove'”, rekao je ranije ovog mjeseca republikanac u Senatu John Thune. „Vrijedne porodice sigurno ubiru nešto od politike predsjednika, ali to nisu nagrade.”

Bivši predsjednik Donald Trump, koji je proglasio još jednu trku 2024, kritikovao je „Bidenomiku” kao „visoke poreze, poremećene propise, rušilačku inflaciju, rat protiv američke energije, rastuće cijene energije, globalističke međunarodne sporazume poput Pariškog klimatskog sporazuma koji ubijaju posao i totalnu ekonomsku predanost Kini i drugim stranim zemljama. Amerika prva ekonomija vs, Amerika posljednja.

Prekinite vezu s podacima

Nepovezanost između ekonomskih podataka i načina na koji ljudi osjećaju svoje finansijsko blagostanje može se pripisati činjenici da Amerikanci ne probavljaju dobre vijesti, rekao je glasnogovornik Ipsosa Chris Jackson. Ukazao je na anketu koja mjeri upoznatost Amerikanaca s pozitivnim ekonomskim razvojima kao što su niska nezaposlenost i opadajuća inflacija u odnosu na loše vijesti kao što su problemi u lancu opskrbe i visoka inflacija.

„Loše vijesti, svi znaju za njih. Dobre vijesti, veoma mali broj Amerikanaca zna njih”, rekao je za Glas Amerike. „U takvom okruženju, teško je uvjerljivo tvrditi da radite dobar posao, kada niko ne zna ništa što je dobro.”

Bidenov govor dio je tronedjeljnog napora u kojem će najviši zvaničnici putovati širom zemlje kako bi tvrdili da zakon za koji se zalaže predsjednik daje rezultate za Amerikance. To uključuje ogromna ulaganja u skladu sa zakonom o infrastrukturi, paketom pomoći za COVID-19 i Zakonom o CHIPS-u i nauci u koju se ubrizgava više od 52 milijarde dolara u istraživanje, razvoj, proizvodnju i razvoj radne snage u oblasti poluvodiča.

Republikanci tvrde da su neke politike administracije preskupe i doprinose visokoj inflaciji. Kažu da su većina novih radnih mjesta od 2021. bila jednostavno poslovi koji su se oporavili od pandemije, a ne otvaranje novih radnih mjesta.

Odluka da se bogatstvo zemlje obilježi predsjednikovim imenom odražava uvjerenje administracije da je putanja uzlazna i da ekonomija neće pasti u recesiju – barem prije novembra 2024. kada će se održati predsjednički izbori.

Činilo se da se Biden donekle distancirao od tog termina, rekavši da ga je skovala štampa.

„Nikad to nisam nazvao 'Bidenomika'”, rekao je dok je u srijedu odlazio iz Bijele kuće u Chicago. „Ne idem okolo i udaram se u grudi, 'Bidenomika'.”

Prošle sedmice, Federalne rezerve su zaustavile svoju agresivnu kampanju povećanja kamatnih stopa po prvi put u 18 mjeseci, ali su signalizirale da bitka protiv inflacije nije gotova. Vjerovatna su još povećanja kamatnih stopa, čak i već u julu.

„Bidenomika” je također pokušaj razlikovanja programa predsjednika i demokrata od programa republikanaca, koji favoriziraju smanjenje poreza i državne potrošnje.

Biden je ponovio svoje kritike na račun bivšeg republikanskog predsjednika Ronalda Reagana o smanjenju poreznih stopa, deregulaciji i smanjenju potrošnje na vladine programe. Od poticanja „Reaganomike” u 1980-ima, republikanci su niskim porezima pripisivali povećanje profita firmi i na kraju svih radnika i stanovništva općenito – teoriju koju neki nazivaju „ekonomijom curenja prema dolje”.

Ekonomija propuštanja prema dolje uvijek iznova nije uspjela, povećala je nejednakost i dovela je do odlaska poslova u inozemstvo, a gradova do uništenja, rekao je Biden. Dodao je da je 40 godina takve politike ograničilo američki san „osim za one na vrhu”.

Porezna politika samo je jedno područje u kojem se Biden suočava s intenzivnim protivljenjem. Prije samo dvije sedmice, republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa predstavili su niz novih poreznih olakšica usmjerenih na firme i porodice, prijedlog koji bi poništio neke od njegovih zakonodavnih pobjeda.

Katherine Gypson doprinijela je ovom izvještaju.