Cindy Powers dovela je do bankrota 19 operacija abdomena koje su joj spasile život. Zdravstveni dugovi počeli su se gomilati za Lindsey Vance nakon što se srušila na skateboardu i morala je dobiti devet šavova na bradi. A za Misty Castanedu, operacija na otvorenom srcu zbog bolesti koju je imala od rođenja opteretila ju je računima od 200.000 dolara.

Ovo su troje od procijenjenih 100 miliona Amerikanaca koji su nagomilali gotovo 200 milijardi dolara kolektivnog zdravstvenog duga — što je gotovo veličina grčke ekonomije — prema Zakladi obitelji Kaiser.

Sada su zakonodavci u najmanje desetak saveznih država i Kongres SAD-a potaknuli zakone za smanjenje financijskog tereta koji je mnoge gurnuo u neodržive situacije: odricanje od potrebne skrbi zbog straha od dodatnog duga, uzimanje druge hipoteke za plaćanje liječenja raka ili smanjenje budžeta za kupovinu namirnica.

Neki od zakona bi stvorili programe za smanjenje zdravstvenog duga ili zaštitili ličnu imovinu od naplate, dok bi drugi snizili kamatne stope, spriječili da medicinski dug smanji kreditne rezultate ili zahtijevaju veću transparentnost u troškovima skrbi.

U Coloradu, poslanici Predstavničkog doma odobrili su prošle srijede mjeru kojom bi se snizila maksimalna kamatna stopa za zdravstveni dug na 3%, zahtijevaju veću transparentnost u troškovima liječenja i zabranjuju naplatu dugova tokom žalbenog procesa.

Kada bi to postao zakon, Colorado bi se pridružio Arizoni u kojoj ima jednu od najnižih kamatnih stopa na medicinski dug u zemlji. Zastupnici Sjeverne Karoline također su počeli razmišljati o gornjoj granici kamata od 5%.

Ali ima protivnika. Senatorica iz republikanske države Colorado, Janice Rich, rekla je da je zabrinuta da bi predlog mogao "ograničiti sposobnost bolnica da naplate dugove i naštetiti njihovom novčanom toku".

Za pacijente, zdravstveni dug je postao vodeći uzrok ličnog bankrota, s procjenom od 88 milijardi dolara tog duga u naplati širom zemlje, prema Birou za finansijsku zaštitu potrošača. Otprilike 530.000 ljudi prijavilo je bankrot djelimično zbog medicinskih računa i odsustva s posla, prema studiji American Journal of Public Health iz 2019.

Porodica Cindy Powers je na kraju dugovala 250.000 dolara za 19 operacija abdomena koje su spasile život. Proglasili su bankrot 2009. godine, a onda im je banka oduzela kuću.

"Tek nedavno smo počeli da skupljamo komadiće", rekao je James Power, Cindyjin muž, tokom februarskog svjedočenja u korist zakona iz Colorada.

U Pennsylvaniji i Arizoni, zakonodavci razmatraju programe ublažavanja medicinskih dugova koji bi koristili državna sredstva da pomognu u iskorjenjivanju duga za stanovnike. Prijedlog New Jerseyja koristio bi federalna sredstva iz Zakona o američkom planu spašavanja kako bi se postigao isti cilj.

Računi na Floridi i Massachusettsu bi zaštitili neku ličnu imovinu — poput automobila koji je potreban za posao — od naplate medicinskih dugova i naterali pružaoce usluga da budu transparentniji u pogledu troškova. Zakon Floride je jednoglasno odobren u odborima Predstavničkog doma i Senata na putu do glasanja u oba doma.

U Coloradu, New Yorku, New Jerseyu, Illinoisu, Massachusettsu i američkom Kongresu zakonodavci razmatraju zakone koji bi zabranili uključivanje medicinskih dugova u izvještaje potrošača, čime bi se zaštitili kreditni rezultati dužnika.

Misty Castaneda, koja je rođena sa urođenom srčanom manom, našla se u dugu od 200.000 dolara kada je imala 23 godine i morala je na operaciju. Dug je smanjio njenu kreditnu ocjenu i, kako je rekla, prisilio je da se osloni na kredit svog emocionalno nasilnog muža.

Više od decenije Castaneda je željela da izađe iz veze, ali sve što su posjedovali bilo je na ime njenog muža, što je raskid činilo gotovo nemogućim. Od supruga se konačno razvela 2017.

"Pokušavam da igram nadoknađivanje zadnjih 20 godina", rekla je Castaneda, 45, frizerka iz Grand Junctiona na zapadnoj padini u Voloradu.

Zdravstveni dug nije jak pokazatelj kreditne sposobnosti ljudi, rekla je Isabel Cruz, direktorica politike u Colorado Consumer Health Initiative.

Dok se kupovina automobila iznad svojih mogućnosti ili prekomjerna potrošnja na odmoru dijelom može pripisati lošim odlukama, zdravstveni dug često dolazi od kratkih, akutnih tretmana koji su neočekivani – ostavljajući pacijentima velike račune koji premašuju njihov budžet.

Za oba zakona u Coloradu — za ograničavanje kamatnih stopa i uklanjanje medicinskih dugova iz izvještaja potrošača — glasnogovornik demokratskog guvernera Jareda Polisa rekao je da će guverner "pregledati ove politike sa sočivom ka uštedi novca ljudima na zdravstvenoj zaštiti".

Iako nijedan zakon nije izazvao oštro političko protivljenje, glasnogovornik Udruženja bolnica u Coloradu rekao je da organizacija radi sa sponzorima na izmjenama zakona o kamatnim stopama "kako bi se zakon uskladio s mnoštvom postojećih zaštita".

Udruženje nije dalo više detalja.

Za Lindsey Vance je rana zaštita njenog kreditnog rezultata mogla imati veliki utjecaj. Vancein zdravstveni dug počeo je sa 19 godina od pada skateboardea, a zatim se pogoršao kada je ubrzo nakon toga slomila ruku. Sada ima 39 godina i nikada se nije mogla kvalificirati za kreditnu karticu ili zajam za automobil. Njene svekrve su potpisale za njen stan u Coloradu.

"Moj kreditni identitet je bio medicinski dug", rekla je, "i to je dalo ton mom životu."

Pucnjava se dogodila oko 22:30 sati. u Dadevilleu, Sgt. rekao je Jeremy Burkett iz Agencije za provođenje zakona Alabame. Nije bilo prve potvrde šta je dovelo do pucnjave. Nije odmah poznato da li je osumnjičeni u pritvoru.

"Četiri su života tragično izgubljena u ovom incidentu i bilo je mnogo povreda", rekao je Burkett na konferenciji za novinare u nedjelju ujutro.

Pucnjava je potresla grad od 3.200 stanovnika, koji se nalazi oko 92 kilometra sjeveroistočno od Montgomeryja u Alabami.

Šef policije u Dadevilleu Jonathan L. Floyd je zastao kako bi se pribrao prije nego što je govorio na konferenciji za novinare.

„Ono čime smo se bavili je nešto što nijedna zajednica ne bi trebalo da trpi. Samo vas molim za strpljenje. To će biti dug proces, ali iskreno tražim vaše molitve - rekao je Floyd.

Više od 12 sati nakon pucnjave, istražitelji su nastavili da ulaze i izlaze iz plesnog studija Mahogany Masterpiece, označenog transparentom koji visi na vanjskoj strani jednospratnice u centru Dadevillea. Gradski i okružni dužnosnici su se okupili oko zgrade suda okruga Tallapoosa manje od jednog bloka dalje, gdje su zvaničnici spustili američke i zastave Alabame na pola koplja.

Pastor Ben Hayes, koji služi kao kapelan za policijsku upravu Dadeville i za lokalni srednjoškolski fudbalski tim, rekao je da su većina žrtava tinejdžeri jer se pucnjava dogodila na rođendanskoj zabavi jednog 16-godišnjaka. On je rekao da je pucnjava potresla mali grad u kojem su teški zločini rijetki.

“Jedan od mladića koji je ubijen bio je jedan od naših zvijezda sportista i jednostavno sjajan momak. Tako da sam poznavao mnoge od ovih učenika. Dadeville je mali grad i ovo će uticati na sve u ovoj oblasti”, rekao je Hayes.

Školski sistem okruga Tallapoosa rekao je da će savjetovanje biti dostupno učenicima u školama u ponedjeljak, rekao je školski nadzornik Raymond C. Porter.

“Jutros tugujem sa ljudima iz Dadevillea i mojim sugrađanima iz Alabama. Nasilnom zločinu NEMA mjesta u našoj državi, a mi smo pažljivo ažurirani od strane policije kako se pojavljuju detalji”, rekla je guvernerka Alabame Kay Ivey u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama.

Predsjednik Joe Biden obaviješten je o pucnjavi, saopštila je Bijela kuća, dodajući da pomno prati situaciju i da je u kontaktu s lokalnim zvaničnicima i organima za provođenje zakona kako bi pružili podršku.

Ovo je barem drugi put u posljednjih nekoliko godina da je više ljudi ubijeno u Dadevilleu. Pet osoba je ranjeno u julu 2016. tokom pucnjave u sali Američke legije, a jedan muškarac je kasnije optužen za pet tačaka za pokušaj ubistva, prenose novinske kuće.

"Ako neko nema sreće, moramo da ga nosimo između 1 i 3 kilometra do najbližeg mjesta gdje se može pokupiti", rekao je ukrajinski vojnik, koji sebe naziva Begemot, novinarima AFP-a nekoliko kilometara od ratnog grada Bakhmuta.

"Čak i lakša povreda može biti fatalna u ovim uslovima", dodao je, a iza njega je grmio zvuk artiljerije.

Teškoća izvlačenja povrijeđenih vojnika jedan je od bezbroj faktora koji diktira tajming dugo očekivane ukrajinske kontraofanzive na ruske položaje preko velike linije fronta.

Smatra se da Ukrajina pravi zalihe precizne municije, masovno regrutuje jurišne bataljone i ovladava oružjem kojim je snabdijeva Zapad u pripremi za odlučno odbijanje ruskih snaga.

Posmatrači invazije Kremlja kažu da bi Ukrajina, nakon što je odbranila višemjesečnu rusku ofanzivu u istočnoj regiji Donjecka, mogla uzvratiti udarac.

Ali u preplavljenoj istočnoj industrijskoj oblasti Donjecka, ukrajinski vojnici koji imaju zadatak da drže liniju protiv talasa ruskih snaga kažu: ne još.

"Svaka vojna oprema koja prođe ovdje, podvozje će se zaglaviti u blatu i biće mete. Ne možemo još govoriti o kontraofanzivi", rekao je Begemot.

'Moramo ih samljeti'

Novinari AFP-a koji su se kretali prema poziciji fronta u blizini Bakhmuta vidjeli su ukrajinske trupe kako ručno guraju svoj transport zaglavio u blatu.

Posmatrajući isto bojno polje sa snimaka koje su dronovi prenosili preko rovova, 42-godišnji komandant bataljona Evgeny vidi napad kao neizbježan.

"To će se dogoditi. Jasno. Situacija na liniji fronta to diktira. Ali kontraofanziva se može dogoditi samo kada su neprijateljske snage iscrpljene", rekao je on za AFP.

Rekao je da su u sedmicama koje su njegove trupe dobile zadatak da obuzdaju ruske snage od napredovanja oko Bakhmutovih bokova, napadači izgubili snagu.

"Moramo ih smrviti kako ne bi mogli da prebace svoje snage", rekao je, detaljno opisujući kako ruske snage šalju talase iskusnijih boraca prema njegovim rovovima.

Na osnovu presretnutih radio komunikacija i snimaka koje njegove bespilotne letjelice vraćaju u bunker, on vjeruje da se ruske snage - koje se i dalje guraju dublje u Bakhmut - spremaju za ukrajinski napad.

"Neprijatelj je počeo da postavlja mine duž dijelova svojih linija, što znači da su umorni. Spremaju se za odbranu", rekao je on.

To je ove sedmice rekao i šef ruskih plaćenika Jevgenij Prigožin.

"Sada ostaje samo jedno: steći čvrsto uporište i ukopati se u teritorije koje već kontrolišemo", rekao je 61-godišnji saveznik Kremlja.

'Živjet ću u svom podrumu'

Za civile u unakrsnoj vatri, one koji nisu pobjegli u više od godinu dana intenzivnih borbi, izgledi za eskalaciju malo se mijenjaju.

Nekoliko kilometara zapadno od Bakhmuta, u selu Kalynivka, 71-godišnja Vera Petrova je pokazala na artiljerijsku štetu na njenoj kući kako bi objasnila zašto se ne priprema za bijeg iz kontraofanzive.

"Već smo granatirani. Pola krova kuhinje je uništeno. Krov našeg komšije je uništen. Ovo nije ni ozbiljno", rekla je ona misleći na udarce, bliske i udaljene, dolaznog i izlaznog granatiranja.

Njena ulica, obrubljena trešnjama i napuštenim prizemnicama, ima oko dvadesetak preostalih stanovnika, samo djelić onih koji su je nekada zvali domom.

"Ako moj dom bude uništen. Živjeću u svom podrumu", dodala je, ne lecnuvši se na svaku eksploziju.

U rovovima, Begemot je rekao da čak i ako Ukrajina uspije da pojača ritam artiljerijske vatre, bilo bi besmisleno napadati sada.

"Čak i da nas ima puno, a imamo gomilu artiljerije, koliko bismo daleko mogli doći za jedan dan? Pet kilometara? Možda 10?"

"Neće im ostati snage, a vi se morate boriti, ne samo hodati", rekao je.

Isporuka Patriota se očekuje u Ukrajini nakon Vaskrsa, rekao je glasnogovornik ukrajinskih ratnih snaga Jurij Ihnat. Ova prvenstveno pravoslavna hrišćanska zemlja slavi Vaskrs u nedelju.

Govoreći u subotu na ukrajinskoj državnoj televiziji, Ihnat je odbio dati precizan rok dolaska odbrambenog raketnog sistema, ali je rekao da će javnost znati "čim bude oboren prvi ruski avion".

Grupa od 65 ukrajinskih vojnika završila je obuku prošlog mjeseca u Fort Sillu, postaji američke vojske u Oklahomi, i vratila se u Evropu kako bi saznala više o korištenju odbrambenog raketnog sistema za praćenje i obaranje neprijateljskih aviona.

Zvaničnici su tada rekli da će se Ukrajinci potom vratiti u svoju zemlju s raketnom baterijom Patriot, koja obično uključuje šest mobilnih lansera, mobilni radar, generator struje i centar za kontrolu.

Njemačka i Holandija također su se obavezale da će Ukrajini obezbijediti Patriot sistem. Osim toga, protivraketni sistem SAMP/T koji su obećale Francuska i Italija "trebalo bi ući u Ukrajinu u bliskoj budućnosti", rekao je Ihnat ove sedmice.

Ukrajinska vojska nastoji da pojača svoju sposobnost presretanja projektila dok se priprema za očekivanu proljetnu kontraofanzivu za ponovno zauzimanje područja zemlje pod ruskom okupacijom.

Gradska supština Mineapolisa u četvrtak je jednoglasno odlučila da izmijeni gradski ukaz o buci, koji je sprječavao da se ezan pušta preko zvučnika u zoru i kasno uveče, u određeno doba godine, zbog restrikcija koje se odnose na buku, objavio je dnevnik Mineapolis Star Tribune. Glasanje je održano za vrijeme muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.

“Ustav ne spava noću", izjavio je Džejlani Husein, izvršni direktor Savjeta za američko-islamske odnose u Minesoti, poslije glasanja u skupštini. On je ocijenio da odluka grada Mineapolisa pokazuje svijetu da "nacija zasnovana na slobodi religije ostvaruje svoja obećanja."

Populacija doseljenika iz Istočne Afrike u Mineapolisu je značajno porasla tokom 1990-ih i kasnije, a u gradu ima mnogo džamija. Troje od 13 članova gradske skupštine se izjašnjavaju kao muslimani. Odluka nije izazvala nikakvo organizovano protivljenje lokalne zajednice, a gradonačelnik Džejkob Frej treba da je potpiše naredne nedelje.

Mineapolis je postao grad svih religija - izjavio je imam Mohamed Dukuli iz džamije Masdžid An-Nur u Mineapolisu, koji je bio među nekoliko muslimanskih lidera koji su prisustvovali glasanju.

Prije tri godine, gradski zvaničnici su u saradnji sa džamijom Dar Al-Hidžra dozvolili da se ezan emituje napolju pet puta dnevno tokom Ramazana. Muslimani se mole kada izađe sunce, u podne, sredinom popodneva, tokom zalaska sunca i kada potpuno padne mrak. U Minesoti, zora nekad sviće pre 5:30, dok na najduži dan godine sunce zađe posle 9 sati uveče.

Grad je prošle godine dozvolio da se poziv na molitvu emituje tokom cijele godine, ali samo između 7 ujutru i 10 uveče - što je obično isključivalo ranu jutarnju molitvu, a ponekad i večernju.

Na nedavnom javnom pretresu, hrišćanski i jevrejski lideri podržali su produženje sati za ezan.

Članica gradske skupštihne Lisa Gudman, koja je u četvrtak obilježila posljednji dan Pesaha, izjavila je da jevrejski poziv na molitvu - koji se obično upućuje usmeno, a ne preko razglasa - nije podložan pravnim ograničenjima. Neki komentatori primjećuju da crkvena zvona redovno zvone za hrišćane.

“To je nešto sa čim sam odrastao, ali ne i moja djeca", izjavio je član gradske skupštine Džamal Osman, dodajući da poziv na molitvu sa lokalnih džamija u njemu izaziva osjećanje radosti.

Bidenova administracija i proizvođač pilule mifepriston naveli su u zahtjevu podnesenom najvišoj sudskoj instanci u zemlji da tableta možda neće biti dostupna mjesecima ako na snagu stupe ograničenja koja su uveli niži sudovi.

Konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito odlučio je da privremeno zaustavi sprovođenje presuda nižih sudova, da bi se sudu dalo vrijeme da razmotri zahtjev Bidenove administracije. To znači da će pilula za abortus i dalje biti dostupna na tržištu u trenutnom obimu. Konzervativne sudije imaju većinu u Vrhovnom sudu, 6 naprema 3.

Sekretarijat je tražio od Vrhovnog suda da zaustavi sprovođenje odluke sudije federalnog suda u Teksasu kojom se značajno ograničava distribucija pilule, dok traju drugi sudski procesi.

Odvojeni federalni apelacioni sud prethodno je presudio da se tableta za abortus mifepriston može koristiti za sada, ali je smanjio period kada lijek može biti uzet i naveo da se ne može poslati poštom.

Odluka donijeta u sredu privremeno je suzila presudu sudije nižeg suda u Teksasu kojom je potpuno blokirano odobrenje Uprave za hranu i lijekove za najčešći način abortusa u zemlji.

Ipak, sprječavanje slanja pilule poštom predstavlja još jedno značajno ograničenje pristupa abortusu u SAD, manje od godinu dana nakon ukidanja presude u slučaju Ro protiv Vejda, što je rezultiralo potpunom zabranom prekida trudnoće u više od desetak američkih država.

"Nastavićemo da se borimo pred sudovima, vjerujemo da je zakon na našoj strani i pobijedićemo“, izjavila je u četvrtak portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer, obraćajući se novinarima iz Dablina tokom posjete predsjednika Joe Bidena.

Mifepriston je odobrila Federalna agencija za hranu i lijekove prije više od dvije decenije i koristi se u kombinaciji sa drugim lijekom, misoprostolom.

U presudi prošle nedelje, federalni sudija je blokirao odobrenje FDA za pilulu nakon tužbe protivnika upotrebe tog leka. Odluka jednog sudije da poništi medicinske odluke regulatora je bez presedana.

Nešto prije ponoći u sredu, Okružni apelacioni sud u Nju Orleansu presudio je da bi prvobitno odobrenje FDA za mifepriston 2000. godine moglo da ostane na snazi.

Međutim, tročlani panel je odlukom 2:1 odložio izmjene koje je napravio regulator od 2016, kojima su ublažena pravila za prepisavanje i davanje mifepristona. To je uključivalo produženje perioda trudnoće kada lijek može da se koristi, sa sedam nedelja na deset, i takođe dozvolu da se šalje poštom, bez potrebe da se posjeti lekarska ordinacija.

Tužbu protiv odobrenja pilule podnijela je organizacija "Savez za odbranu slobode", koja je takođe bila uključena u slučaj u okviru kojeg je ukinuta presuda u slučaju Ro protiv Vejda.

"Odluka okružnog suda je značajna pobjeda za ljekare koje predstavljamo, zdravlje žena i svakog Amerikanca koji zaslužuje odgovornu federalnu vladu koja deluje u okviru zakona“, rekla je Erin Holi, predstavnica te organizacije.

Dvojicu sudija koji su glasali za veća ograničenja imenovao je bivši predsjednik Donald Trump. Treću sudiju imenovao je bivši predsjednik Džordž V. Buš. Ona je rekla da bi za sada potpuno odložila presudu nižeg suda da bi se dozvolili usmeni argumenti u slučaju.

Neizvijesnosti je doprinijela i odluka federalni sudija u državi Washington prošle nedelje da FDA ne radi ništa što bi moglo da blokira dostupnost mifepristona u 17 demokratskih država koje su podnijele tužbu da bi ga zadržale na tržištu. Sudija u tom slučaju još nije odgovorio na zahtjev Sekretarijata za pravosuđe za dodatna razjašnjenja ove nedelje.

Apelacioni sud je u odluci od srijede u većini napomenuo da Bidenova administracija i proizvođač mifepristona "upozoravaju na značajne javne posljedice" koje bi nastale ako bi lijek bio potpuno povučen sa tržišta na osnovu presude nižeg suda.

Međutim, sudije su ocijenile da su promjene kojima je FDA olakšala dobijanje mifepristona od 2016. godine, manje značajne nego prvo odobrenje lijeka 2000. godine.

Kada je lijek prvi put odobren 2000. godine, FDA je ograničila njegovu upotrebu na do sedam nedelja trudnoće. Takođe su bile potrebne tri lične posjete ordinaciji. Prva za davanje mifepristona, sljedeća za davanje drugog lijeka misoprostola i treća za rješavanje bilo kakvih komplikacija. Takođe je bio potreban ljekarski nadzor i sistem izvještavanja za sve ozbiljne posljedice vezane za lijek.

Demokratski lideri u saveznim državama gde je abortus i dalje legalan rekli da se pripremaju za slučaj da zalihe mifepristona budu ograničene.

Guvernerka Države Njujork, Keti Hokal izjavila je u utorak da će njena država nabaviti 150 hiljada doza misoprostola.

Direktori farmaceutskih kompanija su ove nedelje takođe potpisali pismo u kome su osudili presudu u Teksasu i upozorili da bi odobrenje drugih lijekova od strane FDA moglo biti ugroženo, ako odluka okružnog sudije Metjua Kacmarika ostane na snazi.

U suštini teksaške tužbe je tvrdnja da je prvobitno odobrenje FDA mifepristona bilo pogrešno jer agencija nije adekvatno provjerila bezbjednosne rizike.

Mifepriston su koristili milioni žena u proteke 23 godine. Iako je manje drastična od potpunog poništenja odobrenja lijeka, posljednja presuda i dalje predstavlja veliki izazov za Federalnu upravu za hranu i lijekove koji nadzire kako se lijekovi na recept koriste u SAD-u.

Uobičajeni sporedni efekti lijeka sa mifepristonom uključuju grčeve, krvarenje, mučninu, glavobolju i proliv. U retkim slučajevima, žene mogu da dožive višak krvarenja koji zahtijeva hiruršku proceduru da se zaustavi.

Ipak, u ublažavanju ograničenja mifepristona, regulatori navode " izuzetno nisku stopu ozbiljnih neželjenih posljedica" uzimanja lijeka.

Više od 5,6 miliona žena u SAD je koristilo lijek do juna 2022, prema podacima FDA. U tom periodu agencija je primila 4.200 izvještaja o komplikacijama kod žena.

Mekohi, za koga su tužioci tražili zatvorsku kaznu od petnaest godina, osuđen je po optužbi da je ukradenim policijskim štitom udario policajca koji se nalazio u dovratku zdanja Kongresa.

U obrazloženju presude, okružni sudija Trevor Mekfaden ukazao je da je Mekohi bio primjer opasnosti i užasa nereda počinjenih 6. januara 2021.

“Počinili ste neke od najtežih krivičih djela tog mračnog dana”, rekao je sudija osuđenom Mekohiju.

Osuđeni, čije je prebivalište u Ridžvelu, u državi Konetikat, izrazio je žaljenje što se pridružio rulji pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji su nasilno upali u zdanje Kapitola.

„Žao mi je što sam se tog dana ponašao kao životinja, a ne kao građanin”, rekao je osuđeni Mekohi.

Osuđen je po devet tačaka optužnice – uključujući i krivično djelo napada.

U tom procesu bilo je optuženo ukupno devet osoba. Izgrednici su u sukobu sa policijom nastojali da preuzmu kontrolu nad jednim od ulaza u zgradu Kongresa. Tu se Mekohi sukobio sa policajcem Danijelom Hodžisom koga je štitom pritisao uz metalni dovratak.

Policajac Hodžis svjedočio je na suđenju Mekohiju i obratio se tokom ročišta na kom je izgredniku izrečena presuda.

“Svakog dana razmišljam o užasima 6. januara. Ne mislim da će se to uskoro promijeniti. Mekohi je bio jedan od onih koji su predvodili napad”, rekao je policajac Hodžis.

U sudskom podnesku pomoćnica okružnog tužioca Kimberli Pašal napisala je da je tokom napada policajac Hodžis dozivao pomoć. Tada mu je prišao drugi izgrednik, oteo mu pendrek, i udario ga njime u lice.

"Tek tada je Mekohi popustio poslije čega je Hodžis ušao u zgradu Kapitola nakon čega je prebačen u bolnicu. Zatim je osuđeni Mekohi štitom udario i drugog policajca. U međuvrenu, poprskan je hemijskim iritantom što je uticalo da odstupi”, navedeno je u podnesku.

U tekstu podneska precizirano je da su postupci policajaca uticali na očuvanje života drugih ljudi – uključujući i članova Kongresa.

Ranije tokom godine osuđena su četvorica Mekohijevih saučesnika i to na zatvorske kazne u rasponu od četrnaest meseci do pet godina.

Više od 1.000 ljudi optuženo je za federalna krivična djela u vezi sa neredima 6. januara 2021. Njih više od 600 priznalo je krivicu ili je osuđeno u sudskim procesima.

Od te brojke 450 izgrednika osuđeno je na zatvorske kazne u rasponu od sedam dana do deset godina.

• Milan Nešić

Pristalice odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa upale su u zgradu Kongresa u trenutku dok je trajalo zasedanje o potvrdi glasanja Elektorskog koledža o pobedi demokratskog kandidata Džozefa Bajdena na predsedničkim izborima.

Neredi su se dogodili nakon protesta u centru Washingtona pod nazivom “Spriječimo krađu”, povodom netačnih tvrdnji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je izbore 2020. izgubio zbog neregularnosti.

U nasilju i neredima, koje je dio njegovih pristalica izazvao pred Kongresom tokom potvrde pobjede demokratskog kandidata Joe Bidena, poginulo je pet osoba.

Materijalna šteta na zdanju Kongresa je jula 2022. procijenjena na više od 2,7 miliona dolara.

Tešeru, dvadesetjednogodišnjeg pripadnika Vazduhoplovstva Nacionalne garde Masačusetsa, agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) priveli su u četvrtak.

Sekretar za pravosuđe Merik Garland identifikovao je osumnjičenog kao 21-godišnjeg Džeka Teksiru, koji je u Nacionalnoj gardi bio specijalizovan za obavještajne aktivnosti.

"FBI agenti priveli su Teksiru bez incidenta", rekao je Garland i dodao da će Teksira biti izveden pred federalni sud u Bostonu.

FBI je prethodno kratko saopštio da je "sproveo akciju hapšenja i da nastavlja aktivnosti na sprovođenju zakona u Nort Dajtonu u Masačusetsu".

Dnevnik The New York Times prenio je da je Teksira lider online grupe u kojoj su objavljena dokumenta. Online grupu "Thug Shaker Central" čini oko 20 do 30 ljudi koji razmjenjuju informacije o oružju i video igrama, i dijele rasističke poruke, naveo je Times.

Portparol Pentagona u četvrtak je poručio da je curenje povjerljivih informacija "krivično djelo sa predumišljajem", te da se preduzimau koraci da se preispita spisak ljudi koji dobijaju obavještajne informacije.

Predsjednik SAD Joe Biden rekao je u četvrtak da su istražitelji blizu utvrđivanja izvora curenja povjerljivih dokumenata, za koje se vjeruje da je jedan od najozbiljnijih bezbjednosnih propusta u protekloj deceniji.

Sekretarijat za pravosuđe je prošle nedelje pokrenuo krivičnu istragu nakon što je slučaj proslijeđen iz Pentagona koji procjenjuje štetu pričinjenu objavljivanjem navodnih obavještajnih podataka, podsjeća agencija Reuters.

U nekim dokumentima se navodno iznose detalji o vojnim kapacitetima i problemima u ukrajinskoj vojsci, te podaci o američkim saveznicima kao što su Izrael, Južna Koreja i Turska.

Reuters je imao uvid u više od 50 dokumenata sa oznakom "tajno" ili "strogo povjerljivo", ali nije potvrdio njihovu autentičnost iz nezavisnih izvora. Vjeruje se da ima više od 100 procurjelih dokumenata.

Pojedine zemlje dovele su u pitanje tačnost nekih dokumenata, a Britanija je saopštila da postoji "ozbiljan nivo" netačnih informacija.

Biden je u četvrtak rekao da nije previše zabrinut zbog procurjelih dokumenata.

"U toku je sveobuhvatna istraga u obavještajnoj zajednici i Sekretarijatu za pravosuđe i približavaju se (utvrđivanju izvora), ali nemam odgovor", rekao je Biden novinarima tokom posjete Republici Irskoj.

"Nisam zabrinut zbog procurelih dokumenata, ali jesam zbog toga što se to dogodilo", rekao je Biden.

Dnevnik The Washington Post prenio je u srijedu je da je član grupe na platformi društvene mreže "Diskord" rekao da drugi član - koji je za sebe rekao da radi u vojnoj bazi - odgovoran za objavljivanje povjerljivih dokumenata.

Diskord - platforma za razmjenu poruka popularna među igračima video igara - saopštio je u srijedu da sarađuje u istrazi.

U kontekstu kontinuiranih secesionističkih izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, američki diplomata smatra da su većina njegovih komentara fikcija te da ne može prekinuti odnose sa SAD, jer on ne predstavlja državu BiH.

Murphy je kazao da osobe koje su pod američkim sankcijama, u privatnim kanalima, traže načine da budu skinuti s crne liste.

Glas Amerike: Od predsjednika Republike Srpske konstantno stižu najave o odcjepljenju tog bh. entiteta te retorika kako je nemoguće da BiH opstane. Nedavno je najavio da prestaje saradnja vlasti u RS-u s Ambasadom SAD, a danas i da će tražiti prekid vojnih vježbi s NATO-om. Koliko se ovakvi stavovi mogu odraziti na građane RS-a i potencijalne investicije u taj entitet?

Murphy: SAD jako poštuju Srbe koji žive u RS-u i imamo dosta veza između srpskog naroda u Sjedinjenim Američkim Državama. Od kada postojimo u BiH, radimo širom zemlje u nastojanju da izgradimo bolju budućnost za sve. Potrebna je efikasna i odgovorna vlast na svim nivoima (državi, entitetima, kantonima, općinama) i svijetlija ekonomska budućnost za ljude koji žive ovdje, njihovu djecu i unučad.

Također je potrebna integracija zemlje u euroatlanske institucije. Mi ćemo nastaviti raditi na postizanju tih ciljeva, kao što smo radili proteklih 30 godina. Dodik ne može prekinuti odnose sa SAD, jer on ne predstavlja državu BiH. Naši odnosi s državom i ljudima, uključujući i one koji žive u RS-u su povezani. Nastavit ćemo jasno i glasno govoriti o problemima koje vidimo ovdje.

Kada neko prijeti teritorijalnom reorganizacijom države, glasno govorimo o tome. Kada vidimo visok nivo korupcije, o tome glasno govorimo. Kada neko želi oduzeti osnovna prava i slobode, kao što Dodik radi za ljude koji žive u RS-u, mi ćemo glasno govoriti o tome. Naši stavovi i politike su dosljedni i neće se promijeniti.

Glas Amerike: Osim prijetnji o secesiji, Dodik je više puta negirao genocid u Srebrenici, što je krivično djelo. U Tužilaštvu BiH je formiramo nekoliko predmeta protiv njega zbog negiranja genocida. Da li su pravosudne institucije jedini organ koji može reagirati na ovakve ispade ili bi međunarodna zajednica trebala poduzeti nešto?

Murphy: Mi smo već sankcionirali Milorada Dodika zbog njegovih antidejtonskih djelovanja i korupcije. Kada je riječ o genocidu u Srebrenici, činjenice su uspostavljene. Događaji u i oko Srebrenice su vrlo jasno - genocid. Oni koji su počinili zločine su ratni zločinci i krivi su. Ali to ne znači da je čitava etnička grupa kriva.

Bez obzira koliko puta Milorad Dodik ili bilo ko drugi ustane i porekne takva djela, ona se ne mogu izbrisati. To su činjenice. Uvredljivo je činiti takvo što kontinuirano i opasno je, jer nagriza tkivo ovoga društva. Dio procesa pomirenja je priznati činjenice, odati počast žrtvama, tražiti nestale osobe i goniti one koji su krivi za ratne zločine. Moramo vidjeti više takvih dešavanja u BiH, a ono što Dodik govori nimalo ne pomaže. Njegovi komentari o secesiji su jednako opasni i destabilizirajući. Većina toga su njegove fikcije i mislim da je i on svjestan toga. Kada neko ospori njegovo viđenje stvari, on onda vrijeđa. To ne radi čovjek koji radi argumentirano.

Isto tako je opasno jer stvara dojam da on može rasturiti državu bez bilo kakvih posljedica po njega ili po ljude ove zemlje. To nije tačno i to ljudi trebaju znati. Potrebno nam je da Srbi, Bošnjaci, Hrvati i građani ove zemlje, rade zajedno na budućnosti. To je integracija u euroatlanske strukture. To znači reći svojim političarima - molimo vas provedite reforme koje zahtijeva Europska unija kako bismo mogli započeti pregovore. Provedite reforme kako biste omogućili da mogu imati bolju klimu da ulažem u svoju budućnost. Molim vas provedite reforme koje će unaprijediti proces obrazovanja kako bi moja djeca mogla graditi bolje živote. To treba biti u fokusu političara u BiH. Ali prečesto čujemo riječi poput onoga što govori Dodik. Tako pokušavaju skrenuti pažnju sa svojih djela. Moja vlada će raditi s ljudima ove zemlje kako bi zaštitila njen integritet, suverenitet i multietnički karakter.

Glas Amerike: Koje je, prema Vašem mišljenju, najsretnije rješenje za izlaz iz političke krize u kojoj se nalazi BiH? Da li visoki predstavnik Christian Schmidt ponovno treba posegnuti za bonskim ovlaštenjima?

Murphy: BiH su potrebne funkcionalne i odgovorne vlasti na svim nivoima, uključujući i Federaciju gdje vlada nije formirana osam godina. To je užasno i loše za demokratiju i ekonomske mogućnosti i mora se promijeniti. Bez funkcionalne, efikasne vlasti u FBiH je jako teško ići ka euroatlanskim integracijama i suočiti se s izazovima kao što su izjave Milorada Dodika.

Smatramo da ljudi koji blokiraju formiranje vlasti, trebaju otkloniti tu blokadu. Rade to zbog svojih uskih, političkih i stranačkih interesa koji nemaju nikakve veze s građanima koji žive u FBiH. Zasigurno, to nije probosansko ponašanje. Visoki predstavnik je bio jasan kada je rekao da se nada da će stranke to uraditi u narednim sedmicama.

Glas Amerike: Koliko SAD imaju utjecaja na formiranje vlasti u Federaciji BiH i kakvi su njeni interesi? Da li postoje pojedinci ili stranke koje nikako niste željeli vidjeti na vlasti?

Murphy: SAD ne formira vlasti i ne bira ministre. Mi imamo interes da postoji funkcionalna, efikasna i odgovorna vlast na svim nivoima. Imamo interes da čuvamo multietnički karakter, suverenitet i integritet BiH te da se borimo protiv korupcije, promoviramo građansko društvo i nezavisne medije. Nesretna je okolnost da su neki ljudi odlučili da iskoriste ovaj trenutak da guraju antiameričke teorije zavjere. Ja ne znam zašto to rade. Mi smo najjači partner u proteklih 30 godina. Naša posvećenost zemlji je stalna i to se neće promijeniti. Oni mogu pričati prazne priče, mene lično napadati, ali to neće promijeniti američku politiku.

Glas Amerike: Da li je trenutna parlamentarna većina, zaista, snažni zamah ka prosperitetnijoj budućnosti i promjena u odnosu na stanje proteklih godina?

Murphy: Jasno je da postoji parlamentarna većina za koaliciju koja je predložena i ona je sada blokirana iz razloga kojih nemaju nikakve veze sa interesima građana Federacije. Oni se tiču uskih, sebičnih i političkih interesa i ciljeva. Ako im je stalo do BiH i ako su probosanski orjentirani, onda im ponašanje nije u skladu s vrijednostima o kojima govore. Spremni smo raditi sa svim strankama koje su u vlasti, jer mi ne donosimo prosudbu na osnovu jedne stranke u poređenju s drugom. Donosimo prosudbu o našem partnerstvu na osnovu politika stranaka i njihovih pojedinačnih lidera.

Glas Amerike: Koliko su efikasne sankcije SAD-a prema pojedincima i kompanijama u BiH, u kontekstu izvršavanja državnih funkcija? Da li će lista biti duža?

Murphy: Imamo dosta rigorozan proces koji se dešava u Washingtonu. Prije izricanja sankcija, prolazimo kroz dokaze i ocjenjujemo da li su donesene zbog antidejtonskih i antidemokratskih aktivnosti ili korupcije. U potpunosti smo uvjereni u kvalitet materijala koji sagledamo. Mislim da su sankcije dobro sredstvo, jer šalju signal zajednici da postoji problem i loša strana koju treba držati odgovornom za takvo ponašanje.

Uobičajeno je da se ljudi koji su sankcinonirani žale i da kažu - meni ove sankcije ništa ne znače, nemaju utjecaja na mene. Privatnim kanalima traže načine da budu skinuti s crne liste. Imamo povjerenje u domaće aktere koji koriste naše informacije za nastavak istrage.

Glas Amerike: BiH je iz godine u godinu zemlja koja ima najveći stepen korupcije. Kako da se društvo sistemski bori protiv toga?

Murphy: SAD su spremne reagirati ako bude trebalo izricati sankcije za korupciju. Bit će teško pobijediti korupciju u BiH jer je široko rasprostranjena. Svi glavni indeksi kojima se mjerima nivo korupcije, pokazuju da je BiH najgora i tako je već neko vrijeme. Velika je doza skepse kada je riječ o napretku u zemlji. Ne smijemo dopustiti da nas pobijede problemi i natjeraju da se povučemo. SAD čine mnogo. Sankcije su jedno od sredstava.

Mi podržavamo nezavisne medije, istraživačko novinarstvo, ljude koji imaju hrabrost da se suoče i zagrebu dublje kada je riječ o nekom tenderu ili građevinskom poduhvatu. Borimo se protiv rovovske politike. Trebat će vremena, energije i hrabrosti da se ljudi počnu slati u zatvore zbog korupcije.

Glas Amerike: Kako komentirate blizak odnos vlasti u RS-u s režimom u Rusiji? Koliko je snažan ruski utjecaj u BiH i da li može imati negativne posljedice?

Murphy: Ljudi koji su na mjestima lidera su autokrate. Znam da postoje jake kulturološke i historijske veze između Srba i Rusa. Podržavamo te vrste veza i nemamo problema s tim. To je drugačije od donošenja odluke da se kopira Putinov režim. Američki sekretar Antony Blinken je govorio o tome i jasno je kazao da su nastojanja da se oduzmu osnova prava i slobode - autokratija, put ka izolaciji.

Ne znam zašto Dodik smatra da je to dobar put. Vjerovatno jer ima svoje uske, sebične i finansijske razloge pa tako razmišlja, ali to nije put koji građani žele. Putinov stil autokratije koji Dodik slijedi je loš za BiH i njene građane. To je maligni utjecaj i ljudi to znaju.

"Planiram da se kandidujem... ali još nismo spremni da to saopštimo zvanično", izjavio je Biden u intervjuu za program NBC Today pred tradicionalnu proslavu Uksrsa u Bijeloj kući, u okviru koje se, za pozvanu djecu, organizuje potraga za jajima u dvorištu predsjedničke rezidencije u Vašingtonu.

U razgovoru sa voditeljem Alom Rokerom, Biden je prethodno izjavio da planira da učestvuje u još "najmanje tri ili četiri uskršnje potrage za jajima, a možda i pet".

Biden je i ranije nagovijestio da planira da bude demokratski kandidat 2024, ali još nije formalno objavio svoju kandidaturu. I Biden i potpredsjednica Kamala Harris su ranije govorili da planiraju da se ponovo kandiduju kao predsjedničko-potpredsjednički tandem.

Visoki savjetnici Bijele kuće treba da donesu konačne odluke o pokretanju Bidenove kampanje za reizbor, javio je NBC, pozivajući se na nekoliko anonimnih izvora.

Inače, očekuje se da će ovogodišnjoj proslavi Uskrsa u Bijeloj kući prisustvovati oko 30.000 ljudi, pretežno djece, u devet grupa učesnika. Gosti su izvučeni na lutriji za koju tokom marta mogu da se prijave svi građani preko vladinog web sitea.

"Sve je moguće u Americi ako ne zaboravimo ko smo, i ako sve radimo zajedno", izjavio je Biden u kratkom obraćanju gostima u bašti Bijele kuće.