Ovoga puta tužioci ga terete za pokušaje poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2020. u trenutku dok nastoji da osvoji predsjedničku republikansku nominaciju za predstojeće glasanje 2024.

Optužnicom koja broji četiri tačke Trump se tereti za zavjeru kojom je želio da spriječi pobjedu aktuelnog predsjednika Joea Bidena i glasače liši prava na fer izbore.

Bivšem predsjedniku naloženo je da se u četvrtak pojavi pred federalnim sudom.

Optužnica je proizašla iz istrage koju je predvodio specijalni tužilac Jack Smith.

„Napad na našu prijestolnicu 6. januara 2021. bio je atak na sjedište američke demokratije. Kao što je opisano u optužnici, podstaknut je lažima optuženog - usmjerenim na ometanje temeljnih funkcija Vlade Sjedinjenih Država”, rekao je Smith u kratkom obraćanju novinarima.

U optužnici se navodi da je Trump sklopio zavjeru sa još šest neimenovanih pojedinaca kako bi poništio ishod predsjedničkih izbora 2020.

Tužioci su u optužnici precizirali da je bivši američki predsjednik bio svjestan da su njegove tvrdnje o izbornim neregularnostima bile lažne – ali ih je, uprkos tome ponavljao, kako bi stvorio intenzivnu atmosferu nepovjerenja i bijesa i narušio vjeru javnosti u sprovođenje izbornog procesa.

U svojoj reakciji – Trumpova kampanja je saopštila da je on uvijek poštovao zakon i okarakterisalo optužnicu kao politički progon, koji asocira na period nacističke Njemačke.

Zvaničnici su tokom istrage svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.

Donald Trump prvi je i, za sada jedini, bivši američki predsjednik koji se suočava sa krivičnim postupcima.

Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva turbulentna mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz od demokrate Bidena i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobjeda ukradena.

Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.

Više od 1000 ljudi je dobilo federalne optužnice u vezi sa neredima na Capitolu.

U periodu između izbora i pobune, Trump je tražo od lokalnih izbornih vlasti da obustave brojanje glasova u njihovim saveznim državama, pritiskao potpredsjednika Mikea Pencea da obustavi potvrđivanje elektorskih glasova i lažno tvrdio da su izbori pokradeni, pored toga što su brojni federalni i lokalni zvaničnici, duga lista sudova, najviši zvaničnici kampanje, pa čak i državni tužilac na čiji je izbor uticao navodili da nema dokaza za tvrdnje o izborima koje on iznosi.

Optužbe za poverljiva dokumenta

Inače, protiv bivšeg američkog predsjednika vodi se još jedna krivična istraga. Trump se juna 2023. izjasnio se da nije kriv pošto ga je federalna porota u Miamiju, optužila za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata pošto je napustio funkciju 2021. i za ometanja sprovođenja pravde.

Između ostalog, optužen je da je u rizik doveo neke od najosjetljivijih tajni američke nacionalne bezbjednosti.

Proširena optužnica protiv Trumpa za neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata

Prošlog četvrtka, tužioci su optužnici od ukupno 37 tačaka dodali još tri, čime je njihov broj povećan na 40.

Bivši američki predsjednik dodatno se tereti da je naredio zaposlenima da izbrišu sigurnosne video snimke u njegovom letnjikovcu Mar-a-Lago dok je bio pod istragom zbog sumnje na nezakonito zadržavanje poverljivih dokumenata.

Pre toga, marta 2023, Tužilaštvo na Manhattanu podiglo je optužnicu protiv Trumpa poslije istrage u vezi sa tajnim novčanim isplatama bivšoj pornografskoj glumici Stormy Daniels.

Time je ujedno i postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica - čije navode je pred sudom odbacio.

Optužnice i rejting

Sve to, međutim, za sada nije ugrozilo njegov rejting u trci za republikansku nominaciju u trci sa američkog predsjednika na izborima koji se održavaju novembra 2024.

Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živjela najmanje 14 godina.

Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.

Međutim, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.

Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.

Trump je tvrdio da je okružna tužiteljica okruga Fultona Fani Willis u Atlanti nadgledala istragu koja je bila "zbunjujuća, manjkava i, povremeno, protuustavna".

Sudija Višeg suda Robert McBurney presudio je da su Trumpove tvrdnje "ili nedovoljne ili spekulativne i nerealizirane".

S obzirom da velika porota razmatra slučaj, Willis je nagovijestila da bi uskoro mogla optužiti Trumpa i mnoštvo pomoćnika povezanih s njegovim naporima da poništi rezultate izbora u Georgiji 2020.

Ona je rekla televizijskoj stanici u Atlanti tokom vikenda: "Posao je završen. Radimo dvije i po godine. Spremni smo za polazak."

Kako bi zadržao vlast nakon što je izgubio na izborima 2020. od Bidena, Trump je svoje izborne izazove usmjerio na nekoliko država koje je za dlaku izgubio od Bidena, uključujući Georgiju.

U Georgiji je Trump početkom 2021. nazvao državne izborne zvaničnike i zatražio od njih da mu "pronađu" 11.780 glasova, jedan više glas nego što je osvojio Biden.

Trump je negirao sve optužbe u nekoliko krivičnih slučajeva i istraga. Uprkos sve većoj pravnoj opasnosti, ankete pokazuju da ga republikanski glasači velikom većinom favorizuju.

Stevandić je predsjedavajući Narodne skupštine RS, Višković je premijer entiteta RS, Bukejlović je entitetski ministar pravde, a Cvijanović član Predsjedništva BiH.

„Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u obrazloženju odluke Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a.

U pisanoj izjavi, podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson je rekao: „Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima BiH i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Kako se navodi, predsjednik RS Milorad Dodik, koji je već pod američkim sankcijama, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.

U obrazloženju se kaže kako je Stevandić je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon.

U odluci stoji da je Višković također promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH.

Za Cvijanović se navodi kako se prije usvajanja zakona sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama.

„Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”, navodi se.

Ujedinjeno Kraljevstvo je sankcionisalo Cvijanović u aprilu prošle godine zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

U obrazloženju sankcija se kaže kako Bukejlović snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

„Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja 'jedinstva' RS”, navodi se.

Izjava glasnogvornika State Departmenta

Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller upisanoj izjavi navodi kako Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u „predstavlja drski pokušaj podrivanja državnih institucija”.

„Zakon ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i izglede za integrisanje zemlje u evroatlantske i evropske institucije, a na štetu građana BiH. (...) Nastavićemo pružati podršku građanima BiH u naporima za jačanje vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta”, kaže on u izjavi.

Ukoliko sankcionisani raspolažu imovinom u Sjedinjenim Državama, ona mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u, dok su zabranjene sve transakcije američkim državljanima sa sankcionisanim osobama kojima su također zabranjena putovanja u SAD.

Reakcija iz SNSD-a

Portparol SNSD-a, stranke kojoj pripadaju Cvijanović, Višković, Bukejlović, a koju predvodi Dodik, kaže za RTRS, kako „nikakve sankcije, nikakve prijetnje, nas u Republici Srpskoj, nas iz SNSD-a, svih ostalih koji su patriotski raspoloženi u Republici Srpskoj sigurno neće spriječiti u tome da radimo svoj posao”, a što, kako obrazlaže, podrazumijeva zaštitu ustavnu pozicije RS-a.

Stevandić: Stavljanje na američku crnu listu smatram odlikovanjem

Sankcionisani Stevandić je reagovao na društvenim mrežama, rekavši kako američke sankcije doživljava kao odlikovanje za dosljednost.

„Da se zna! Stavljanje na američku crnu listu zbog demokratskih prava da glasam za odluke NSRS koje smatram čuvanjem Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma smatram odlikovanjem za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim”, stoji u objavi.

Advokatica Alina Habba nije direktno negirala navode o opstrukciji u intervjuu za "Fox News Sunday".

Umjesto toga, Habba je rekla: „Ako je bilo pokušaja da ne preda dokumente ili je želio da se nešto izbriše, zar ne mislite da je to nešto što nije mogao da uradi? Hajdemo samo razumno. Ali on nikada ne bi postupio kao to.”

„On je najetičniji Amerikanac kojeg poznajem”, rekla je Habba.

Specijalni savjetnik Jack Smith iznio je nove optužbe protiv Trumpa prošle sedmice u izmijenjenoj optužnici koja optužuje Trumpa da je nezakonito zadržao 32 povjerljiva dokumenta nacionalne sigurnosti u Mar-a-Lagu, Trumpovoj rezidenciji na obali mora.

Trump se sada suočava s ukupno 40 optužbi u slučaju povjerljivih dokumenata.

Trump je zadržao dokumente nakon što je njegov mandat završio početkom 2021. godine, umjesto da ih pošalje u Nacionalni arhiv kako to zakon nalaže, i, kako se navodi u optužnici, urotio se da cjelokupnu dokumentaciju zadrži od saveznih istražitelja.

Nova optužnica tereti Trumpa da je planirao zavjeru s dvojicom pomoćnika, svojim sobarom, Waltom Nautom, i upraviteljem imovine Mar-a-Laga Carlosom De Oliveirom da izbrišu snimke s sigurnosnih kamera na kojima se vidi kako radnici premještaju kutije s dokumentima u i iz skladišta kako bi ih sakrili od vladinih istražitelja.

U optužnici se navodi da je De Oliveira imao privatni razgovor sa zaposlenikom Mar-a-Laga koji je bio zadužen za snimke nadzora i rekao zaposleniku da „'šef' želi da se server izbriše”.

No, u optužnici se navodi da je zaposlenik zadužen za snimanje odgovorio „da ne zna kako to uraditi i da ne vjeruje da ima pravo na to”.

U intervjuu za Fox News, Habba je rekla: „Nijedan snimak nije izbrisan. [Trump] ih je predao. Sarađivao je, kao i uvijek... Ako predsjednik Trump nije želio da se nešto preokrene, uvjeravam vas da je to nešto to se moglo uraditi.”

Nije potrebno iskustvo. Prijaviti se mogu svi koji imaju 18 i više godina.

Iako bi tvrdnja o "velikim platama" zatvorskih čuvara u prošlosti izgledala sumnjivo, niz državnih povišica plata podstaknutih rasprostranjenim upražnjenim radnim mjestima konačno je napravio razliku. Odjel za popravne kazne u Missouriju postavio je rekord za nove kandidate prošlog mjeseca.

„Nakon što smo dobili povišicu, dolaze nam koji nisu radili neko vrijeme”, rekao je major Albin Narvaez, šef pritvora u prihvatnom i dijagnostičkom centru Fulton, gdje su smješteni novi zatvorenici i procijenjivani.

Poslodavci u javnom sektoru širom SAD-a suočili su se sa sličnim problemima da popune radna mjesta, što je dovelo do jednog od najvećih porasta plaća u državnim upravama u 15 godina. Mnogi gradovi, okruzi i školski distrikti također povećavaju plate kako bi pokušali zadržati i privući radnike usred agresivne konkurencije poslodavaca iz privatnog sektora.

Rat platama dolazi dok vlade i porezni obveznici osjećaju posljedice praznih pozicija.

U Kansas Cityju, Missouri, nedostatak 911 operatera udvostručio je prosječno vrijeme čekanja za ljude koji zovu u hitnim slučajevima. U jednom okrugu Floride neki su školarci često kasnili jer je nedostatak vozača autobusa uzrokovao kašnjenje u redu vožnje. U Arkansasu su zlostavljana i zanemarena djeca dulje ostajala u udomiteljskim porodicama zbog nedostatka službenika. U raznim gradovima i državama, upražnjena radna mjesta u cestovnoj ekipi značila su da je za popravljanje pukotina i rupa trebalo više vremena nego što bi mnogi vozači željeli.

„Mnogi poslovi o kojima govorimo su teški poslovi”, rekla je Leslie Scott Parker, izvršna direktorica Nacionalnog udruženja rukovoditelja državnog osoblja.

Dugotrajna slobodna radna mjesta „konačno utječu na usluge javnosti ili vrijeme odgovora na potrebe”, dodala je.

Nedostatak radne snage pogoršao se u svim vrstama poslova zbog vala umirovljenja i otkaza koji je započeo tokom pandemije. Mnoge kompanije, od restorana do bolnica, spretno su odgovorile višim platama i poticajima za privlačenje zaposlenika. Ali vlade po prirodi sporije djeluju, zahtijevajući povišice plata da prođu kroz zakonodavni proces koji može trajati mjesecima da se dovrši - a zatim mogu potrajati još mjeseci da se pokrene.

U međuvremenu su se gomilala slobodna mjesta.

U Georgiji je 2022. fluktuacija državnih službenika dosegnula visokih 25 posto. Hiljade radnika napustile su Odjel za zatvore, čime je stopa nepopunjenih radnih mjesta u toj državi porasla na oko 50 posto. Država je počela sa povišicama. Ove su godine svi državni službenici i učitelji dobili povišicu od najmanje 2.000 dolara, pri čemu su zatvorski službenici dobili 4.000 dolara, a državni policajci 6.000 dolara.

Odjel za zatvorske ustanove u Georgiji koristio je oglasnu agenciju za poticanje zapošljavanja i održao prosječno 125 sajmova poslova mjesečno. Isplatilo. U prvoj sedmici jula odjel je primio 318 prijava za poslove - što je gotovo dvostruko više od sedmične norme, rekla je direktorica odjela za odnose s javnošću Joan Heath.

Gotovo jedno od četiri radna mjesta – više od 2.500 radnih mjesta – bilo je prazno u Odjelu za popravne kazne u Missouriju krajem prošle godine, što je dvostruko više od stope slobodnih radnih mjesta prije pandemije 2019. godine.

Missouri je državnim radnicima dao povećanje plata od 7,5 posto u 2022. Ovog proljeća, guverner Mike Parson potpisao je zakon o hitnoj potrošnji uz dodatnih 8,7 posto povećanja, plus dodatna dva dolara na sat za ljude koji rade u večernjim i noćnim smjenama u zatvorima, ustanovama za mentalno zdravlje i druge institucije. Stopa upražnjenih radnih mjesta za početnike u kazneno-popravnim ustanovama sada je u padu, a prosječan broj prijava za sva državna mjesta porastao je za 18 posto od početka prošle godine.

Zabrinutost za javnu sigurnost pojavila se i u Kansas Cityju, gdje je obožavatelj country muzike napadnut prije koncerta prošlog mjeseca čekao četiri minuta da se odgovori na poziv hitne pomoći i sat vremena da stigne hitna pomoć. Otprilike jedna četvrtina pozicija u pozivnom centru 911 je upražnjena - "ogromni faktor" u dužem vremenu čekanja da se odgovori na pozive, rekla je Tamara Bazzle, pomoćnica menadžera odjela za komunikacije Policijske uprave Kansas Cityja.

Na nacionalnom nivou, stopa fluktuacije u državnim i lokalnim vlastima dvostruko je veća od prosjeka u prethodne dvije decenije, prema saveznoj statistici rada.

Nekonkurentne plate bile su najčešći razlog odlaska koji se navodi u intervjuima za odlazak, prema istraživanju 249 menadžera ljudskih resursa u državnim i lokalnim vlastima koje je proveo MissionSquare Research Institute, neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, D.C. Najteže popuniti radna mjesta su policajci i službenici zavoda, ljekari, medicinske sestre, inženjeri i poslovi za koje su potrebne komercijalne vozačke dozvole.

Duž istočne obale Floride, tranzitni sistem okruga Brevard i školski okrug se takmiče za vozače autobusa.

Od 2022. godine, okrug je dva puta podizao plaće vozača autobusa na trenutnu stopu od 17,47 dolara na sat. Školski odbor je nedavno uzvratio povećanjem od 5 dolara na minimalnih 20 dolara po satu za narednu školsku godinu. Cilj je zaposliti dovoljno vozača kako bi se djeca redovno odvodila na nastavu na vrijeme, rekao je direktor komunikacija školskog sistema Russell Bruhn.

U Arkansasu, cilj je da se udomljena djeca smjeste u stalne domove za manje od godinu dana. Ali tokom prva tri mjeseca ove godine, država je ispunila taj cilj za samo 32% udomljene djece – znatno ispod nacionalnog standarda od preko 40%. Više od jedne petine od otprilike 1.400 radnih mjesta u Odsjeku za djecu i porodicu Arkanzasa je upražnjeno.

Mnogi novi zaposlenici odlaze za manje od dvije godine zbog velikog broja predmeta i „veoma teškog, emocionalnog posla”, rekao je poslanicima prošlog mjeseca Mischa Martin, zamjenik sekretara za mlade i porodice Odjela za ljudske usluge.

„Kada bismo imali obrazovanu, iskusnu radnu snagu”, rekla je, „oni bi mogli da rade na slučajevima na bolji način da brže vrate djecu kući”