Četvero od deset ispitanika vjeruje da je Trump prekršio zakon u slučaju isplate novca porno glumici, a šest od deset ispitanika smatra da su optužbe protiv njega u tom slučaju politički motivisane.

Ali, polovina vjeruje da je prekršio zakon u Georgiji, gdje se vodi istraga o tome da li je pokušao da izmeni izborni rezultat 2020. Također, oko polovine vjeruje da je imao ulogu u nasilnom upadu njegovih pristalica u Capitol 6. januara, i u postupanju sa povjerljivim dokumentima koje je ponio u svoju vilu na Floridi. Istragu o obje stvari vodi Sekretarijat za pravosuđe u Washingtonu.

Nalazi istraživanja ukazuju da bi potencijalne nove optužnice u tim slučajevima mogle više da naude Trumpu u političkom smislu.

"Čini mi se da se uvukao u nešto što nije trebalo. Ne znam da li je to baš i protivzakonito", kaže Stephanie Trinidad iz Massachusettsa, koja je glasala za Trumpa.

Istraživanje pokazuje i da Trump ne samo da nije politički oštećen optužnicom u New Yorku, već je dobio još donacija u kampanji. Naime, otkako je objavljena vijest da će biti podignuta optužnica, Trumpova kampanja je sakupila 15 miliona dolara, veliki dio i od novih donatora.

U anketi je oko 30 odsto Amerikanaca, među njima 55 odsto republikanaca, reklo da želi da se Trump ponovo kandiduje 2024, što nije velika promjena u odnosu na rezultate ankete u januaru - kada se o tome pozitivno izjasnilo 34 odsto građana.

Trump se i dalje kotira kao favorit za republikansku predsjedničku nominaciju, ali neće biti lako ako je zaista i osvoji. Više od polovine Amerikanaca, 53 odsto, kaže da ne bi glasalo za njega ako bi bio republikanski kandidat.

Kada je riječ o konkretnom slučaju u New Yorku, istraživanje pokazuje da 41 odsto ispitanika smatra da je Trump uradio nešto nezakonito. Oko 33 odsto vjeruje da je postupio nemoralno, ali ne i nezakonito, dok 14 odsto vjeruje da nije uradio ništa loše.

Oko 57 odsto Amerikanaca smatra da je optužnica protiv njega opravdana, ali isto toliko ispitanika se izjasnilo da su optužbe politički motivisane.

"Ako ćete da strpate u zatvor svakog muškarca koji je varao ženu ili svaku ženu koja je prevarila muškarca, onda ćete morati da uhapsite cijelu zemlju", kaže Gino Lentine, Trumpov pristalica iz države Ohio. "Po meni, on je nevin, ili je možda i kriv, ali koga briga? Koga briga da li je potrošio 100.000 dolara? Nikoga."

Međutim, drugačija je slika o istrazi u Georgiji, gdje je Trump snimljen kako od članova biračkog odbora traži da "nađu 11.780 glasova i pomognu mu da pobijedi".

Više od polovine ispitanika - 53 odsto - smatra da je Trump u ovom slučaju prekršio zakon. Oko 12 odsto vjeruje da je postupio nemoralno, ali ne i nezakonito, dok 17 odsto smatra da nije uradio ništa loše.

Stephanie Trinidad smatra da je veliki broj optužbi sa kojima se Trump suočava politički motivisan, ali za slučaj iz Georgije kaže da je malo drugačiji.

"Kada počnete da se miješate u sistem glasanja i brojanja glasova, onda zadirete u naša prava kao Amerikanaca. I za mene lično je to problematično", kaže Trinidad, koja još nije odlučila za koga će glasati 2024.

Oko polovina Amerikanaca - 47 odsto - vjeruje da je Trump prekršio zakon u postupanju sa povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, dok 49 odsto misli da je prekršio zakon u slučaju upada njegovih pristalica u Kongres 6. januara. Dvoje od deset ispitanika smatra da je u tim slučajevima Trump uradio nešto nemoralno, ali ne i nezakonito.

I ovo istraživanje pokazuje da su stavovi Amerikanaca u vezi sa istragama o Trumpu u skladu sa njihovom partijskom opredjeljenošću.

U slučaju Georgije, 86 odsto demokrata i 22 odsto republikanaca smatra da je Trump prekršio zakon. Kada je riječ o njujorškom procesu, tako misli 68 odsto demokrata i 13 odsto republikanaca.

Devet od deset demokrata i oko četvrtina republikanaca misli da je optužnica u New Yorku opravdana. Sa druge strane, devet od deset republikanaca i trećina demokrata misli da je optužnica politički motivisana.

Nicole Sawyer iz Pennsylvanije, koja inače glasa za demokrate i podržava Joea Bidena, smatra da je Trump uradio mnogo nemoralnih stvari, ali da su istrage politički motivisane.

"Mislim da ga sada gađaju čime god stignu", kaže Sojer i dodaje da cijela drama sa Trumpom zamagljuje važnije probleme kao [to su zdravstvena zaštita i socijalno osiguranje Amerikanaca.

Ali, vjeruje da, ako bude proglašen krivim, Trump "ne zaslužuje da bude predsjednik".

Prema njihovim navodima, SAD se suočavaju sa "prelomnom tačkom" u pokušaju da se odupru transnacionalnoj represiji, dok zemlje poput Kine i Irana sve više i smjelije targetiraju disidente i manjinske grupe.

„Promjena koju pokušavamo da istaknemo je svojevrsno povećanje nivoa pretnji, prijetnji nasiljem, prijetnji zastrašivanjem, koje prelaze granice i do sada ih nismo viđali” rekao je novinarima visoki zvaničnik kontraobaveštajne službe FBI-aja, čiji identitet nije objavljen, u skladu sa smjernicama njegove agencije.

Ovo upozorenje se dogodilo samo nekoliko dana nakon što je FBI uhapsio dvojicu stanovnika New Yorka, optužujući ih za upravljanje tajnom i ilegalnom policijskom stanicom u ime kineskog ministarstva javne bezbednosti.

„Ne možemo i nećemo da tolerišemo progon kineske vlade protiv prodemokratskih aktivista koji su potražili utočište u ovoj zemlji”, rekao je američki tužilac Breon Peace najavljujući optužnice u ponedjeljak.

"Ostajemo odlučni i nepokolebljivi u borbi protiv bilo kakvih napora Komunističke partije Kine da ugnjetava i zastrašuje naše stanovnike”, dodao je.

Zvaničnici FBI-aja odbili su da podijele detalje o tome koliko je zemalja uključeno u transnacionalnu represiju, koja obuhvata taktike poput uhođenja, zastrašivanja ili izvođenja napada protiv ljudi koji žive u SAD.

Višestruke prijetnje

Osim na Iran i Kinu, američki zvaničnici obično upozoravaju na Rusiju, ali i zemlje poput Bjelorusije, Egipta i Saudijske Arabije. Bez obzira na to koja država stoji iza represije, organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava upozoravaju da su prijetnje u porastu.

Baza podataka američke organizacije Freedom House sadrži 854 fizička incidenta transnacionalne represije, koje su u 91 zemlji počinile vlade 38 država od 2014. godine. Samo u 2022. godini dogodilo se 79 incidenata.

Kina je učestvovala u čak 253 incidenta u proteklih devet godina, što Fridom haus označava kao „direktnu, fizičku transnacionalnu represiju”. Slijede Turska, Tadžikistan, Rusija, Egipat, Turkmenistan, Uzbekistan, Bjelorusija, Iran i Ruanda.

FBI i drugi zvaničnici službi za sprovođenje zakona takođe upozoravaju da mnoge od ovih zemalja postaju sve sofisticiranije i drskije u naporima da ućutkaju kritičare u SAD.

U Procjeni prijetnji u svijetu, objavljenoj ranije ove godine, američke obavještajne agencije su navele da kineska vlada aktivno prati kineske studente u inostranstvu, mobilizujući kineska studentska udruženja da pomognu u gušenju neslaganja. Takođe, Peking koristi i „pomoć komercijalnih preduzeća sa sjedištem u Kini”, radi pomoći u nadziranju i cenzurisanju kritičara.

Kada je riječ o Iranu, u tom izvještaju se upozorava da Teheran „ostaje posvećen razvoju surogat mreža unutar Sjedinjenih Država, što je cilj kojem teži više od jedne decenije”.

Neki od pokušaja Irana dospjeli su na naslovnice američkih medija, uključujući višestruke zavjere protiv Masih Alinejad, iransko-američke aktiviskinje za ljudska prava i voditeljke persijskog programa Glasa Amerike.

Ranije ove godine, Sekretarijat za pravosuđe SAD je optužio tri člana istočnoevropske kriminalne bande u vezi sa zavjerom za ubistvo Alinejad ispred njenog doma u New Yorku.

Iz Ambasade Kine u Washingtonu odbacili su optužbe FBI-aja.

„Kineska policija ne učestvuje u 'transnacionalnoj represiji i prisili' protiv takozvanih 'disidenata' i 'neistomišljenika''”, naveo je portparol ambasade Liu Pengyu u imejlu Glasu Amerike. "

Penguu je američke vlasti optužio da nastoje oklevetati kineski ugled, dodajući: „Kineska vlada se striktno pridržava međunarodnog prava i u potpunosti poštuje suverenitet drugih zemalja u sprovođenju zakona”.

Druge zemlje o kojima su američki zvaničnici govorili u kontekstu transnacionalne represije, poput Irana, Bjelorusije, Egipa i Saudijske Arabije, nisu odgovorile na pitanja Glasa Amerike o toj temi.

Odgovor SAD

„Ovi drski akti transnacionalne represije krše zakone SAD, oni narušavaju naš suverenitet i možda najvažnije, oni su napad na naše osnovne vrijednosti”, rekla je zamjenica američkog državnog tužioca Lisa Monaco tokom govora prošlog mjeseca u Vašingtonu.

„Koristićemo svaki alat da razotkrijemo represivnu taktiku autokratskih režima i prisilimo njihove agente da odgovaraju za svoje nezakonito ponašanje“, izjavila je Monaco. „Podržaćemo naše saveznike i partnere da učine to isto.”

Tokom protekle dvije godine, FBI je pojačao obuku svojih analitičara i agenata na terenu, uključujući i one koji blisko sarađuju sa aerodromima i drugim transportnim čvorištima, kako bi im pomogao da bolje prepoznaju aktivnosti koje mogu da upute na zavjere transnacionalne represije.

Istovremeno, vlade koje se bave transnacionalnom represijom pronalaze sve sofisticiranije načine da ućutkaju one koji im se ne sviđaju, uključujući i to što Kina i Iran sve češće koriste privatne istražitelje - koji nisu uvijek svjesni šta se dešava.

„Viđali smo da privatni istražitelji ne znaju šta se dešava i gdje, u stvari, subjekti koriste neku vrstu izdvojene kompanije da maskiraju ko stoji iza toga”, rekao je zvaničnik FBI-aja za Glas Amerike.

Takođe, bilo je i slučajeva da Kina pokušava da djeluje preko lokalne policije.

Policija ima tendenciju da vjeruje drugoj policiji, rekao je zvaničnik Glasu Amerike „pa kada dobiju zahtjev od, na primjer, kineske policije, oni će to da prihvate zdravo za gotovo”.

Iz FBI-aja navode da pokušavaju da upozore i edukuju udruženja privatnih istražitelja o pokušajima da se istražitelji zloupotrebljavaju u svrhu transnacionalne represije.

„Isto važi i za lokalne policijske uprave”, dodao je zvaničnik. „Dio informisanja je i objašnjavanje da neke od ovih zemalja koriste stvari poput potjernica iz političkih razloga, gdje idu za nekim ko se ne slaže s njima, a optužbe su izmišljene”.

FBI također radi i na boljoj komunikaciji sa imigrantskim zajednicama koje su u prošlosti već bile meta, ili su potencijalna meta u budućnosti.

Zvaničnici kažu da autokratski režimi često dobro koriste cyber prostor za zastrašivanje i ućutkivanje onih koji im se ne sviđaju.

„To je svakako jedan od načina koji to omogućavaju”, rekao je jedan od zvaničnika FBI-aja za Glas Amerike. „Svaka zemlja, čak i sa ograničenim resursima, može se sigurno upustiti barem u onlajn uznemiravanje, uz vrlo malo ulaganja ili stručnosti.”

Neki autokratski režimi čak su koristili prijetnje i novac kako bi prisilili ljude da im pomognu ućutkati druge osobe.

„To je skoro područje potencijalne dvostruke viktimizacije”, rekao je zvaničnik FBI-aja za Glas Amerike. „Osobi bi se moglo prijetiti posljedicama na njene najmilije u autokratskoj zemlji ako ne podnosi izvještaje o drugima ovdje u SAD”.

Masud Farivar je pomogao u radu na ovom tekstu.

Komanda američkih snaga u Africi nadgleda situaciju u Sudanu i sprema opsežan plan za svaki mogući scenario, navodi se u saopštenju Sekretarijata za odbranu.

"Zbog bezbjednosnih uslova, ne možemo da spekulišemo o mogućim budućim operacijama", dodaje se u saopštenju.

Najmanje 330 ljudi je ubijeno a oko 3.200 je ranjeno od kada su 15. aprila počele borbe između vladinih i naoružanih opozicionih snaga u Sudanu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Washington je pozvao obje strane da obustave nasilje i vrate se pregovorima, navodeći da su dva najviša generala u državi dužna da obezbijede zaštitu civila i osoba koje ne učestvuju u bitkama.

Borbe dvije strane su počele u subotu nakon rastućih tenzija oko političke budućnosti države i planova da se naoružana opozicija integriše u državnu vojsku.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je zbog bitaka zabranjeno kretanje u glavnom gradu, što je problem za ljekare i ostale zdravstvene radnike.

Stoltenberg je po prvi put u posjeti otkako je Rusija izvršila invaziju prije više od godinu dana. Ratne posjete stranih zvaničnika često su obavijene velom tajne, ali najviši lideri koji posećuju Kijev često razgovaraju sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Da budem jasan, mjesto Ukrajine je u euroatlantskoj porodici", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare. "Mjesto Ukrajine je u NATO-u."

Rekao je da su on i Zelenski razgovarali o programu podrške NATO-u.

"Ovo će vam pomoći da pređete sa opreme i doktrina iz sovjetskog doba na standarde NATO-a i osigurate punu interoperabilnost sa alijansom", rekao je Stoltenberg. "NATO stoji uz vas danas, sutra i koliko god je potrebno."

Šef NATO-a otišao je do spomenika palim vojnicima i pregledao oštećenu rusku vojnu opremu izloženu u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu.

Stoltenberg je rutinski izražavao podršku članicama NATO-a koji isporučuju oružje za pomoć ukrajinskim snagama, i svjedočio je proširenju Alijanse pridruživanjem Finske ovog mjeseca kao odgovor na invaziju. Sličnu aplikaciju susjeda Finske, Švedske, odobrile su sve članice NATO-a osim Mađarske i Turske.

Ukrajina svoju budućnost vidi u Alijansi i prošlog septembra je najavila ponudu za brzo članstvo nakon što je Kremlj ustvrdio da je anektirao četiri ukrajinska regiona koje su njene trupe djelimično okupirale.

Moskva NATO smatra neprijateljskim vojnim blokom koji je sklon zadiranju u ono što vidi kao svoju sferu uticaja. Ukrajina je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom 1991. godine.

Danska i Holandija zajedno nabavljaju 14 tenkova Leopard za Ukrajinu

Članice NATO Danska i Holandija objavile su u četvrtak da se udružuju u kupovini i renoviranju 14 tenkova Leopard 2-A4 Ukrajini.

Holandsko i dansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da će tenkovi biti spremni za isporuku ukrajinskim snagama početkom sljedeće godine. Danska i Holandija će podijeliti troškove od 180 miliona dolara.

Ukrajina je zatražila od saveznika da obezbijede tešku opremu kao što su tenkovi kako bi se mogla suprotstaviti ruskim snagama.

Dogovor o tenkovima uslijedio je nakon najave ukrajinskog ministra odbrane u srijedu da su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot stigli u zemlju. Raketni sistemi su bili još jedna stavka na listi želja Ukrajine da se bolje brani od ruskih vazdušnih napada.

U tekstu su korišteni materijali agencija AP-a, Reutersa i AFP-a.

Nasilja ima manje u nekoliko desetina gradova, nakon talasa pucnjava, ubistava i provalništava tokom pandemije. Uzmimo za primjer New York, najveći američki grad i kao mjernu jedinicu za trend kriminala u ostalim velikim gradovima.

U gradu se dogodilo nevjerovatno povećanje broja ubistava, skok za 50 odsto i 2020. i u 2021. godini. Ali prošle godine, taj broj je opao za 11 odsto na 433, a ove godine, do sada, još 7 odsto, na 113 slučajeva, sudeći po policijskim podacima.

Iako je stopa ubistava i dalje viša nego prije pandemije, ipak je mnogo niža nego ranih 1990-tih, kada je bilo više od 2.200 žrtava ubistva, naveo je David Kennedy, kriminolog sa John Jay koledža za krivično pravo u New Yorku.

"Opšta percepcija da je New York prepoznatljiv po tome što je opasan, jednostavno nije tačna. Bezbjedniji je od mnogih drugih mjesta u Sjedinjenim Državama", naveo je Kennedy u intervjuu.

Ipak većina ljudi ne prati trend stope kriminaliteta tokom dugog perioda vremena, navodi Eddie Garcia, šef policije Dallasa i predsjednik Udruženja načelnika policijskih stanica velikih gradova.

"Njih ne zanima kako je bilo prije 25, 30 godina, zanima ih kako je sad. I zaista, nasilje jeste poraslo u posljednjih 3 do 5 godina", naveo je on.

Republikanci iz Predstavničkog doma putovali su u New York u ponedjeljak na svjedočenje o "nasilnom kriminalu i bezakonju u gradu". Optužujući glavnog tužioca na Manhattanu Alvina Bragga da pušta kriminalce, Jim Jordan, republikanac predsjedavajući Komitetom za pravosuđe Predstavničkog doma, naveo je da podaci iz 2022. godine pokazuju rast krivičnih djela, napada, pljački i krađa automobila.

"Zamislite samo, pa ako ostavite kriminalce na ulici, dobijete više kriminala", naveo je Jordan.

Ubistva, čiji je broj opao u New Yorku u posljednjih godinu dana, čineći grad jednim od najsigurnijih na svijetu, nisu pomenuta.

"Jednostavno je činjenica da je New York dramatično bezbjedniji nego prije", naveo je Kennedy.

Pad stope ubistava u tom gradu prati i nacionalni trend. Prema konsultantskoj firmi AH Datalytics, skoro 10 odsto opao je broj ubistava u više od 70 gradova ove godine. Na listi gradova, koji su se borili sa kriminalom prošlih godina su Baltimore, Houston, Los Angeles i Philadelphia. Čak i Chicago, "prijestolnica ubistava" prošle godine, ima 17 odsto manje takvih krivičnih djela mjereno do 9. aprila.

Neki gradovi ne prate taj trend. Porast ubistava bilježi se u 25 gradova, prema AH Datalytics, kao što su Washington, Dallas i Kansas City.

"Ne može da važi jedna te ista priča za svaki veliki američki grad", naveo je Kennedy.

Garcia priznaje da su najveći izazov za grad krivična djela koja uključuju oružje, i broj ubistava veći je za 20 odsto ove godine, nakon pada u 2022. Ali stopa težih oružanih napada, koji su bolji mjerač nasilja i kriminala, je u opadanju u Dallasu, naveo je Garcia.

"Iako je gubitak ijednog života previše, mi ne želimo da gubimo živote, zabrinulo me da gore pomenuta stopa bude u porastu", rekao je Garcia za Glas Amerike.

Pod njegovim vodstvom, Dallas je započeo novi plan koji koristi podatke da bi se smanjio broj slučajeva nasilja. Plan se za sada isplatio, dodao je on.

"Imali smo najmanji broj slučajeva nasilja u Dallasu, najveći pad u posljednjih pet godina", naveo je Garcia.

Zašto se kriminal dešava u nekom gradu, a u nekim a ne, teško je objasniti. Ali dugoročno gledano, većina gradova je u skladu sa nacionalnim trendom, rekao je Richard Rosenfeld, profesor emeritus kriminologije na Univerzitetu Missourija.

To budi nadu kod nekih kriminologa, da su američki gradovi počeli da shvataju i da bi mogli da promijene stope kriminaliteteta. Rosenfeld ipak upozorava da cijela nacija nije nikako izašla iz problema. Mnogi američki gradovi imaju i dalje više stope ubistava nego prije pandemije, dodaje on.

Pandemija je donijela sa sobom šokantne stope ubistava, a uslovi su se mijenjali u svakom dijelu društva, navodi on. Između ostalog, pandemija je donijela talas gubitaka poslova i rekordnu inflaciju koja je uzdrmala društvo.

"Ako takve promjene nastave da budu na nivou prosjeka, ne bi trebalo da se odraze na veliki rast ubistava u skorijoj budućnosti", rekao je on.

Ali kriminal razara siromašnje, najveće crnačke krajeve. I čak i kada na pada opšta stopa kriminaliteta, to ništa ne znači onima koji su najranjiviji: mladim crnim muškarcima.

"A fokus bi trebalo da bude na tome, a ne da gledamo u pasulj šta će se dešavati u naredih šest mjeseci", kaže Kennedy.

Republikanci koji su se sastali u ponedjeljak u New Yorku optužili su glavnog gradskog tužioca, navodeći štiti kriminalce, umjesto da brani žrtve.

Garica kaže da se slaže da je veliku ulogu u historiji nasilja u ovoj zemlji odigrao manjak utvrđivanja odgovornosti.

"Mogu da kažem da jeste bilo neodgovornih odluka sudija koji su puštali osobe nazad na ulice gdje bi oni opet počinili neko oružano krivično djelo", naveo je Garcia.

"Ne možemo da kažemo da se borimo ozbiljno protiv kriminala kada imam muškarce i žene koji su žrtvovali svoje živote da bi priveli kriminalnce pravdi, a onda vidite da su oni ponovo na slobodi za par dana ili nedjelja", zaključio je Garica.

Dužnosnici obrane koji su razgovarali s Glasom Amerike prije objave paketa kažu da najnovija pomoć također uključuje protutenkovske navođene projektile TOW, protutenkovske mine i protuoklopno oružje AT-4 potrebno za odbacivanje ruskih kopnenih snaga koje su se ukopale u okupirana područja Ukrajina.

Paket pomoći od srijede označava 36. odobreno predsjedničko povlačenje vojne opreme iz zaliha Ministarstva obrane.


Moskva je početkom ove godine započela obnovljenu ofenzivu u Ukrajini koja je zaustavljena, a Kijev se priprema za veliku protuofenzivu za koju se očekuje da će započeti u nadolazećim danima ili tjednima.

"Sada smo zvanično izrazili zemlji domaćinu našu zabrinutost u vezi sa nedavnim izvještajima da su komunikacije generalnog sekretara i drugih visokih zvaničnika UN-a bile predmet nadzora i miješanjaVlade SAD-a", rekao je portparol UN-a Stephane Dujarric novinarima u utorak .

Izvještaji, koji se odnose na Guteresa i UN, pojavili su se kao dio gomile visoko povjerljivih američkih dokumenata koji su procurjeli i nedjeljama kružili po sajtovima društvenih medija. Oni su uključivali osjetljive informacije o ratu Rusije u Ukrajini, kao i informacije o američkim saveznicima, uključujući Izrael, Tursku i Južnu Koreju.

Dujarric je rekao da su UN poslale pismo u ponedjeljak uveče preko Misije SAD-a pri Ujedinjenim nacijama. Rekao je da do utorka popodne nije stigao nikakav odgovor.

"Jasno smo stavili do znanja da takve akcije nisu u skladu sa obavezama Sjedinjenih Država koje su nabrojane u Povelji Ujedinjenih nacija i Konvenciji o privilegijama i imunitetimu Ujedinjenih nacija", rekao je on.

Vlada SAD nije komentarisala suštinu dokumenata koji su procurjeli. Međutim, 13. aprila, u vezi sa slučajem, uhapšen je Jack Teixeira, pripadnik Nacionalne garde vazdušnog prostora osumnjičen za curenje dokumenata. On se suočava sa dvije krivične prijave: neovlašteno zadržavanje i prenošenje informacija o nacionalnoj odbrani i neovlašteno uklanjanje i zadržavanje poverljivih dokumenata.

BBC je prošle nedjelje prvi put izvestio da je Guterres možda špijuniran, uključujući njegove privatne razgovore sa zamjenicom generalnog sekretara Aminom Mohammed. Dokumenti koji su procurjeli također su sadržali zabrinutost Washington da je Guterreš previše popustljiv prema Moskvi.

Šef UN-a radio je na održavanju devetomjesečnog sporazuma o žitu koji Ukrajini omogućava da izvozi svoje prehrambene proizvode preko Crnog mora. Moskva se više puta žalila da beneficije koje je trebalo da dobije u zamjenu nisu ostvarene i prijeti da će napustiti dogovor. Ali Guterres je od početka ruske invazije na Ukrajinu bio veoma glasan da je to kršenje Povelje UN i međunarodnog prava.

"Generalni sekretar je na svom poslu već duže vrijeme", rekao je Dujarric 13. aprila na pitanje o tim izvještajima. "On je već neko vrijeme u politici i javna je ličnost. Dakle, nije iznenađen, mislim, činjenicom da ga ljudi špijuniraju i slušaju njegove privatne razgovore. Nažalost, iz raznih razloga, to omogućava da se takvi privatni razgovori iskrive i objave u javnosti."

U najnovijem izvještaju, koji je u ponedjeljak objavio Washington Post, navodi se Guterresov gnjev zbog pisma etiopskog ministra spoljnih poslova kojim se odbacuje plan šefa UN-a da pojseti region Tigraj na sjeveru Etiopije tokom posjete Etiopiji u februaru 2023. kako bi prisustvovao samitu Afričke unije. Guterres jeste posjetio Adis Abebu na putovanju, ali nije otišao u sjevernu Etiopiju.

List se poziva na tajni dokument Nacionalne geoprostorno-obavještajne agencije.

Dokument, koji Reuters nije mogao da potvrdi ili potvrdi nezavisno, sadrži satelitske snimke od 9. augusta na kojima se vide dvije izviđačke bespilotne letjelice na raketni pogon WZ-8 u vazdušnoj bazi u istočnoj Kini, oko 560 kilometara u unutrašnjosti od Šangaja, navode novine.

Američka procjena kaže da je kineska narodnooslobodilačka armija (PLA) "gotovo sigurno" uspostavila svoju prvu jedinicu bespilotne letjelice u bazi, koja potpada ogranak kineske vojske koji je odgovoran za provođenje kineskih zahtjeva za suverenitet nad Tajvanom, objavile su novine.

Ministarstvo odbrane SAD nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar. Kineska vlada nije mogla odmah biti dostupna za komentar.

Washington Post je saopćio da je dobio procjenu programa iz mnoštva slika povjerljivih datoteka objavljenih u aplikaciji za razmjenu poruka Discord, navodno od strane pripadnika Zračne nacionalne garde Massachusettsa, koji je uhapšen prošle sedmice.

FBI je u četvrtak uhapsio Jacka Douglasa Teixeiru, 21-godišnjeg pripadnika Nacionalne garde američkog vazduhoplovstva, zbog curenja povjerljivih dokumenata koji su posramili Washington sa saveznicima širom svijeta.

Curenje je prvi put postalo nadaleko poznato ranije ovog mjeseca, što je Washington dovelo do brige o šteti koju su možda izazvali. Dokumenti su osramotili SAD, otkrivajući njihovo špijuniranje saveznika i navodne ukrajinske vojne ranjivosti.

Nedavni sastanak predsjednika Tajvana Tsai Ing-wen sa Zastupničkim domom američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem uznemirio je Peking. Kina, koja tvrdi da je Tajvan pod demokratskom upravom jedna od njenih provincija, kaže da je Tajvan najvažnije i najosjetljivije pitanje u njenim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

Tajvanska vlada odbacuje zahtjeve Pekinga o suverenitetu.

Fox će Dominionu platiti 787,5 miliona dolara, čime je izbjegnuto suđenje jednoj od najvećih svjetskih medijskih kompanija zbog načina na koji je izvještavala o lažnim tvrdnjama o namještanju izbora 2020. godine u SAD.

Nagodba je objavljena u posljednjem trenutku, prije nego što je trebalo da počne suđenje. 12-člana porota izabrana je u utorak ujutru, a suđenje je trebalo da započne u popodnevnim satima, uvodnom rječju obje strane.

Dominion je tražio odštetu od 1,6 milijardi dolara u tužbi koju je podnio 2021. godine, a sudija Višeg suda Delawarea, Eric Davis, predsjedavao je slučajem u Wilmingtonu.

Kompanija Dominion je obelodanila dogovoreni iznos poravnjanja, a njen direktor John Poulos izjavio da je Fox priznao da je iznosio laži o kompaniji. Advokat Dominiona Justin Nelson rekao je da nagodba pokazuje da su "njene tvrdnje bile opravdane", i da "laži imaju posljedice". Advokati Dominiona odbili su da odgovore na pitanja o tome da li će se Fox News javno izviniti, ili sprovesti neke reforme.

"Priznajemo odluku suda da su određene tvrdnje o kompaniji Dominion bile netačne. Ovo poravnjanje pokazuje Foxovu predanost najvišim novinarskim standardima. Nadamo se da će naša odluka da rešimo spor sa Dominionom prijateljskim putem, umjesto ogorčenog i kontroverznog suđenja, pomoći zemlji da se odmakne od tih tema", saopštio je Fox.

U centru parnice bilo je pitanje da li je Fox odgovoran zbog toga što su se u njegovom programu čule lažne tvrdnje da su kompanije za brojanje elektronskih glasova kompanije Dominion, čije je sjedište u Denveru, korištene za manipulisanje glasovima 2020. u korist demokrate Joea Bidena, a na štetu tadašnjeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Dominion je smatrao da su te tvrdnje, iznijete u programu Foxa, nanijele kompaniji "ogromnu i nenadoknadivu ekonomsku štetu".

Sudija Davis je u ponedjeljak odlučio da suđenje bude odloženo jedan dan, a uslijedilo je još jedno odlaganje u utorak, dok su dvije strane privatno pregovarale i na kraju postigle dogovor.

Poravanjanje je poštedilo Foxa opasnosti da neke od najpoznatijih ličnosti iz kompanije budu pozvane da svjedoče, i potencijalno odgovaraju na veoma neprijatna pitanja.

Odluka o pogodbi je uslijedila nakon što je sudija prošlog mjeseca odlučio da Fox ne može da se u svojoj odbrani pozove na zaštite slobode govora koje proizilaze iz američkog Ustava.

Fox News je najgledanija kablovska TV mreža u Americi, prema podacima kompanije Nilsen. Osnovno pitanje za porotnike je bilo da li je Fox svjesno širio lažne informacije ili je nesmotreno zanemario istinu, što je definicija "stvarne zle namjere" koju je Dominion morao da dokaže kako bi odnio pobjedu u procesu za klevetu.

Dominion je u februaru podnio dokumenta sudu, pozivajući se na seriju komunikacija unutar kompanije, kada su Rupert Murdoch i druge ličnosti iz Foxa privatno priznali da su tvrdnje o namještanju glasova, koje su iznošene u etru, bile netačne.

Dominion je tvrdio da je Fox prenosio i pojačavao netačne tvrdnje kako bi povećao svoju gledanost i spriječio gledaoce da pređu na suparničke, desničarske kanale među kojima je mreža One America, koju Dominion tuži u odvojenom sudskom postupku.

Za to vrijeme, još jedna kompanija za tehnologiju glasanja u SAD, Smartmatic, takođe je tužila Fox za klevetu, tražeći odštetu od 2,7 milijarde dolara pred sudom države New York. Korporacija Fox je prošle godine prijavila zaradu od 14 milijardi dolara.

Fox je naveo da su tvrdnje Trumpa i njegovih advokata o izborima bile vrijedne medijskog praćenja i zaštićene Prvim amandmanom ustava. Davis je u martu presudio da Fox ne može da koristi te argumente, navodeći da je izvještavanje o izborima bilo netačno, zapaljivo i da nije zaštićeno Prvim amandmanom.

Ističući važnost rada s Kinom na pitanjima kao što su klimatske promjene i globalna zdravstvena sigurnost, ministri su u zajedničkom priopćenju izrazili zabrinutost zbog kineskih akcija u Istočnom i Južnom kineskom moru i njenog stava prema Tajvanu.

„Ponovo potvrđujemo važnost mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza kao nezamjenjivog elementa sigurnosti i prosperiteta u međunarodnoj zajednici i pozivamo na mirno rješavanje pitanja preko tjesnaca”, rekli su ministri.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u razgovorima sa svojim kolegama iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Japana da je došlo do „izvanredne konvergencije” u pogledu zabrinutosti oko Kine i onoga što se radi na rješavanju tih zabrinutosti.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je novinarima da se saopštenje G-7 grubo miješa u kineska unutrašnja pitanja i zlonamjerno kleveta zemlju.

Blinken je rekao novinarima da u vezi sa zaustavljenim američko-kineskim diskusijama, Sjedinjene Države vjeruju da je „važno imati linije komunikacije, mogućnost uključivanja u širok spektar pitanja koja animiraju odnos”.

„Očekujem da ćemo biti u mogućnosti da krenemo naprijed, ali to zahtijeva da Kina jasno pokaže svoje namjere u tome”, rekao je Blinken.

Ministri G-7 rekli su u svom saopćenju da su posvećeni „pojačavanju sankcija Rusiji”, a istovremeno koordiniraju kako bi osigurali da Rusija i drugi ne izbjegnu te mjere. Također su upozorili Rusiju na upotrebu nuklearnog ili hemijskog oružja i osudili rusku okupaciju nuklearne elektrane Zaporožja.

„Rusija mora odmah i bezuslovno povući sve snage i opremu iz Ukrajine”, poručili su ministri. „Ponovo smo se danas obavezali da ćemo podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je to potrebno i pružanju održive sigurnosne, ekonomske i institucionalne podrške kako bismo pomogli Ukrajini da se odbrani, osigura svoju slobodnu i demokratsku budućnost i odvrati buduću rusku agresiju.”

Blinken je rekao da će članice G-7 „podsjetiti svijet ko je agresor, a ko žrtva” u sukobu koji je Rusija započela svojom invazijom na Ukrajinu prošle godine. On je također rekao da Rusija krši svoja obećanja blokirajući ukrajinski izvoz žitarica da stigne do područja svijeta u kojima je preko potrebna.

Što se tiče Irana, ministri G-7 izrazili su zabrinutost zbog, kako su nazvali, iranskih „kontinuiranih destabilizirajućih aktivnosti” i pozvali Iran da prestane isporučivati bespilotne letjelice ruskim snagama koje ih koriste za izvođenje napada u Ukrajini.

„I dalje smo duboko zabrinuti zbog iranske nesmanjene eskalacije svog nuklearnog programa, koji nema vjerodostojno civilno opravdanje i opasno ga približava stvarnim aktivnostima vezanim za oružje”, rekli su ministri dok su pozvali Iran da ispuni svoje obveze u pogledu nuklearnog neširenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

Lu Jianwang i Chen Jinping suočavaju se sa optužbama da su počinili zavjeru, djelujući kao agenti kineske vlade, o čemu nisu obavijestili američke vlasti, kao i da su, kako je navedeno, opstruisali primjenu pravde.

Kako je saopštio Sekretarijat za pravoduđe, dvojica uhapšenih radili su pod kontrolom i po naredbama zvaničnika kineske vlade, a obrisali su komunikaciju sa njim sa svojih telefona, kad su saznali da FBI vodi istragu.

"Ovim krivičnim gonjenjem razotkriveno je ozbiljno kršenje suvereniteta naše nacije koje su počinile kineske vlasti - uspostavljanjem tajne policijske stanice usred New Yorka", rekao je tužilac Breon Peace.

Svrha takvih poteza je, kako se navodi, zastrašivanje kritičara i političkih protivnika kineskih i iranskih vlasti nastanjenih u Sjedinjenim Državama.

Tužioci su saopštili da je osumnjičeni Lu 2018. pokušao da ubijedi osobu koju Kina smatra bjeguncem da se vrati kući. Ta osoba prijavila je da je bila maltretirana i da joj je bilo prećeno naveli su tužioci.

Prema navodima tužilaca, uhapšeni su agentima FBI priznali da su uništili tragove komunikacije sa zvaničnikom kineske vlade nakon što su saznali da su pod istragom.

Tajna policijska stanica se bavila nekim osnovim uslugama, kao što je pomaganje kineskim državljanima da obnove svoju kinesku vozačku dozvolu, ali je imala i mnogo druge zastrašujuće funkcije.

Zvaničnici su utvrdili da su kineske vlasti 2022. tražile od Lua pomoć u lociranju osobe koja živi u Kaliforniji, za koju se smatralo da je prodemokratski aktivista.

Informacija o hapšenju objelodanjena je u momentu kada je Sekretarijat za pravosuđe intenzivirao istrage o, kako ih definiše, pokušajima transnacionalne represije koju sprovode američki protivnici poput Kine i Irana.

Američke federalne vlasti do sada su optužile više od deset kineskih i državljana drugih zemalja za nadzor i uznemiravanje disidenata koji žive u Sjedinjenim Državama. Tu spadaju i pokušaji nasilne repatrijacije građana koje je Kina smatrala beguncima.

Inače, direktor FBI Christopher Wray je u novembru 2022, tokom pretresa u američkom Senatu, izrazio zabrinutost zbog postojanja tajnih kineskih policijskih stanica američkim gradovima.

Tom prilikom je rekao da uspostavljanjem policijskog prisustva u Sjedinjenim Državama kineske vlasti krše suverenitet i zaobilaze saradnju sa američkim agencijama za primjenu zakona.

Borbe su izbile u subotu između vojnih jedinica lojalnih generalu Abdelu Fatahu al-Burhanu, šefu prelaznog vladajućeg Suverenog vijeća Sudana, i paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), predvođenih generalom Mohamedom Hamdanom Dagalom, zamjenikom šefa Vijeća, prenosi Reuters.

Evo nekoliko činjenica o glavnoj sudanskoj paravojnoj grupi, Snagama za brzu podršku (RSF). Optužili su vojsku da je prva napala; vojska je rekla da je uzvraćala.

• RSF-om komanduje general Mohamed Hamdan Dagalo, koji trenutno zauzima poziciju zamjenika šefa vladajućeg Sudanskog Suverenog vijeća, a koji je opšte poznat kao Hemedti. Analitičari procjenjuju da snage broje oko 100.000 ljudi, sa bazama i raspoređivanjem širom zemlje.
• RSF se razvio se od takozvanih jandžavid milicija koje su se borile u sukobu 2000-ih u regiji Darfur, gdje ih je koristila vlada dugo vladajućeg predsjednika Omara al-Bashira da pomognu vojsci da uguši pobunu. Procjenjuje se da je 2,5 miliona ljudi raseljeno, a 300.000 ubijeno u sukobu. Tužioci Međunarodnog krivičnog suda optužili su vladine zvaničnike i komandante džandžavida za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Darfuru.
• Vremenom su snage rasle i korištene su kao graničari, posebno za suzbijanje neregularnih migracija. U tandemu, Hemedtijevi poslovni interesi su rasli uz pomoć Bashira, a njegova porodica je proširila posjede u rudarstvu zlata, stočarstvu i infrastrukturi.
• Počevši od 2015. godine, RSF je, zajedno sa sudanskom vojskom, počeo da šalje trupe da se bore u ratu u Jemenu zajedno sa saudijskim i emiračkim trupama, omogućavajući Hemedtiju da uspostavi veze sa zaljevskim silama.
• 2017. godine donesen je zakon kojim se RSF legitimira kao nezavisna snaga sigurnosti. Vojni izvori rekli su da je rukovodstvo vojske dugo izražavalo zabrinutost zbog razvoja Hemedtijevih snaga.
• U aprilu 2019. godine, RSF je učestvovao u vojnom udaru kojim je svrgnut Bashir. Kasnije te godine Hemedti je potpisao sporazum o podjeli vlasti koji ga je učinio zamjenikom vladajućeg vijeća na čelu s vojnim generalom Abdelom Fatahom al-Burhanom.
• Prije potpisivanja 2019. godine, aktivisti su optužili RSF za učešće u ubijanju desetina prodemokratskih demonstranata. Grupe za ljudska prava su također optužile vojnike RSF-a za plemensko nasilje. Hemedti je nekima ukinuo imunitet i omogućio njihovo krivično gonjenje. Prošle godine se izvinio za zločine koje je počinila država nad Sudanskim narodom, bez detaljnijeg objašnjenja.
• RSF je učestvovao u puču u oktobru 2021. koji je zaustavio prelazak na izbore. Hemedti je od tada rekao da žali zbog puča i izrazio je odobrenje za novi sporazum o obnavljanju pune civilne vlade.
• Sudanska vojska, kao i prodemokratske grupe, zahtijevale su integraciju RSF-a u regularne oružane snage.

Pregovori o tome bili su izvor napetosti koje su odložile konačno potpisivanje sporazuma, prvobitno zakazano za 1. april, o novoj vladi i prelasku na izbore.