Republikanci u Predstavničkom domu otvorili su pitanje o sporazumu Ministarstva pravde o priznanju krivice s Hunterom Bidenom, koji je prošle sedmice propao na sudu. Dogovor je uključivao da se predsjednikov sin izjasni krivim za neplaćanje poreza. U zamjenu, tužioci bi odbacili posebnu optužbu za ilegalno posjedovanje oružja, sve dok Biden ne prekrši dvogodišnju uslovnu kaznu za poreznu optužbu.

„Moramo na kraju otkriti da li je pravosudni sistem fer prema svim Amerikancima, a ne jedan sistem za porodicu Biden Inc., a drugi za Ameriku”, kaže Kevin McCarthy, predsjedavajući Zastupničkog doma američkog Kongresa.

McCarthy pokušao je izjednačiti pravne probleme Huntera Bidena sa onima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je optužen u četvrtak zbog navodne zavjere da se poništi njegov izborni poraz 2020.

U objavi na društvenim mrežama, McCarthy je rekao da Trumpova optužnica ima za cilj da skrene pažnju sa slučaja Huntera Bidena i napadne glavnog kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024.

Jessica Tillipman, profesorica etike na Univerzitetu George Washington, kaže da optužbe protiv Huntera Bidena, koje su prilično niske razine, i optužbe u Sjedinjenim Državama o pokušaju rušenja izbora nisu uporedive.

„Ali opet, ako na to gledate kroz političku leću, vidjet ćete to sasvim drugačije nego što to čini zakon”, kaže Tillipman.

Republikanski zakonodavci zaprijetili su istragom o opozivu predsjednika Bidena zbog nedokazanih navoda da je predsjednik bio umiješan u poslove njegovog sina sa inostranstvom.

Biden se nedavno samo našalio na tu ideju: „Možda će me odlučiti opozvati, jer se to sprema. Sviđa mi se to”, rekao je Biden.

Prethodno je sutkinja Moxila Upadhyaya pročitala Trumpu četiri tačke optužnice koje je on potom negirao.

Sutkinja je odlučila da će se Tramp braniti sa slobode, a on je prihvatio uslove poput toga da ne smije da komunicira sa bilo kojom osobom koja je svjedok u slučaju.

Tužioci nisu tražili da Trump bude pritvoren, a pretresu je prisustvovao i specijalni tužilac Jack Smith.

U sudnici je oko 50 osoba u publici, uz 15-ak osoba iz Trumpovog tima i tužilačkog tima.

Naredno ročište zakazano je za 28. august.

Po okončanju ročišta, Trump je odletio iz Washingtona, a prije toga se obratio medijima, rekaviši da je "danas bio veoma tužan dan za Ameriku" i ponovio svoje optužbe da je riječ o političkom progonu.

U kasnijoj fazi, proces će voditi sutkinja Tanya Chutkan koja je do sada izricala neke od najoštrijih kazni učesnicima nemira na Capitolu, koji se dovode u vezu sa neutemeljenim tvrdnjama bivšeg predsjednika o izbornim neregularnostima 2020. Također, u odvojenom slučaju, povezanom sa upadom u kompleks američkog Kongresa, donijela je presudu protiv Trumpa.

U novembru 2021. godine odbila je njegov zahtjev da se blokira proslijeđivanje dokumenta odboru Predstavničkog doma koji je istraživao napad na Kongres.

Radi se o bivšoj pomoćnici javnog pravobranioca, koju je na položaj sudije, imenovao bivši predsjednik Barack Obama.

Detalji optužnice

Optužnica od 45 stranica sastoji se od četiri tačke:

• Zavjera kako bi se obmanule Sjedinjene Države;
• Zavjera čija je svrha ometanje službenog postupka;
• Ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka;
• Zavjera protiv prava. Ova tačka odnosi se na nastojanje da se građani liše ustavnih ili federalnih prava da njihovi glasovi budu pošteno prebrojani.

Sve Trumpove optužnice

Optužnica, koju je podnio specijalni tužilac Jack Smith, tereti Trumpa i šest neimenovanih osoba za zavjeru čija je svrha bila poništavanje izbornih rezultata – uprkos porazu od demokratskog kandidata i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Prema navodima optužnice, to je učinjeno iako nije bilo vjerodostojnih dokaza o izbornim neregularnostima. Također, Trump je optužen da je nastojao da iskoristi nerede 6. januara 2021. kako bi onemogućio potvrdu Bidenove pobjede u Kongresu.

Inače se u 2023. već dva puta izjašnjavao povodom krivičnih optužbi.

Bilo je to u aprilu i junu – kada je odbacio optužbe za falsifikovanje podataka o poslovanju u slučaju tajnih novčanih isplata bivšoj pornografskoj glumci Stormy Daniels i neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon okončanja predsjedničkog mandata.

U aprilu je postao prvi bivši američki predsjednik optužen za krivično djelo.

"Optužnica kao politički progon"

U prvoj reakciji po saznanju o podnošenju posljednje optužnice u nizu – kampanja bivšeg predsjednika saopštila je da je uvijek poštovao zakon i okarakterisalo je kao vid političkog progona, po uzoru, kako je navedeno, na period nacističke Njemačke.

Zvaničnici tokom istrage su, međutim, svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.

Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobeda ukradena.

Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.

Optužnice i rejting

Djeluje da, za sada, podnijete optužnice protiv bivšeg američkog predsjednika nisu ugrozile njegov rejting u trci za republikansku nominaciju i mogućnost da bude kandidat za predsjednika na izborima novembra 2024.

Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funkciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živela najmanje 14 godina.

Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.

Inače, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.

Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.

Na mjesto specijalnog tužioca imenovao ga je sekretar za pravosuđe SAD Merrick Garland i istrage o Trumpu preuzeo je u novembru prošle godine.

U utorak je objavio drugu optužnicu na federalnom nivou protiv bivšeg predsjednika SAD, u kojoj se tereti da je pokušao da poništi rezultate izbora 2020. koje je dobio Joe Biden.

"I sve je to bilo zasnovano na lažima. Lažima čiji je cilj bio da opstruišu kamen temeljac američke vlade: brojanje glasova i sertifikovanje rezultata predsjedničkih izbora", kazao je Smith u kratkom obraćanju kada je objavio optužnicu.

POGLEDAJTE JOŠ:

Trump optužen za pokušaj poništavanja ishoda predsjedničkih izbora 2020.

On je inače već podigao jednu federalnu optužnicu protiv Trumpa u slučaju sakrivanja poverljivih dokumenata na Floridi, i ta optužnica je nedavno proširena na 40 tačaka sa prethodnih 37.

Ovi slučajevi se razlikuju od bilo kojih drugih koje je Smith pokrenuo - jer je optužen bivši predsjednik SAD koji želi da se vrati u Bijelu kuću 2024.

Trump se izjasnio da nije kriv i napao je Smitha na društvenim mrežama, uz opasku da je "poremećen".

"Zašto su čekali tako dugo? Zato što su htjeli da to stave tačno usred moje kampanje", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži.

Karijera tužioca Smitha

Smith nije registrovan ni u jednoj političkoj partiji.

Završio pravo na Harvardu i počeo je da radi 1994. kao tužilac na Manhattanu, pod vodstvom Roberat Morgenthaua, koji je bio najpoznatiji po krivičnom gonjenju mafijaških bosova.

"Nismo išli samo na osuđujuće presude. Bili smo pohvaljeni i kada smo nešto istražili i nekoga oslobodili sumnje", kaže advokat Todd Harrison koji je radio sa Smithom na Manhattanu.

Smith je 1999. godine počeo da radi u kancelariji američkog tužioca u Brooklynu.

Radio je na krivičnom gonjenju Charlesa Schwarza, jednog od njujorških policajaca koji je učestvovao u brutalnom napadu na crnca Abnera Louimu dok je bio u zatvoru.

Smith je izdejstvovao osuđujuću presudu za Ronella Wilsona, vođe narko-bande koji je ubio dva policajca u New Yorku.

Od 2008. godine nadgledao je procesuiranje ratnih zločina u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, a od 2010. do 2015. radio je u Sekretarijatu za pravosuđe.

Nedavno se Smith vratio slučajevima u Hagu, i izdejstvovao osuđujuću presudu za bivšeg komandanta OVK Saliha Mustafu, čelnika logora u kojem su zatvorenici mučeni tokom rata na Kosovu 1998-1999. godine.

Međutim, tri godine kasnije – demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bidena koštati reizbora 2024.

Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima – Mekonnen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju.

„U njihovim nastupima uviđam dosta verbalne privrženosti crnačkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim delovanjem”, kaže on.

Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bidenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Georgiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.

Zauzvrat, glasači su očekivali da će Biden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.

Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.

Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonnena razvijaju osjećaj otuđenosti.

„Ljevičarska orijentacija mi je odbojna – jer joj se demokrate sve više okreću”, ukazuje Mekonnen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.

Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gubje vjeru u demokrate i Bidena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.

Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bidena naspram budućeg republikanskog kandidata.

Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milwaukeea i Detroita, da bi Biden ostvario drugi predsednički mandat.

„Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja”, rekao je za Reuters LeLann Evans – kandidat za gradsko vijeće Nashvillea.

„Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti – ostavlja utisak da rješavaju stvari”, kaže on.

Crnci čine 14,2% američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30% u odnosu na 2000, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pew. U poređenju sa ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.

Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pennsylvaniji, Michiganu i Georgiji i povrati okruge na jugu zemlje.

Međutim, dešava se suprotno.

Njihova izlaznost u 2022. manja je za oko 10 odsto u poređenju sa 2018, pokazuju podaci koje je Washington Post objavio na osnovu ankete sprovedene prilikom popisa stanovništva.

Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 odsto.

Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 odsto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trumpa nego aktuelnog predsjednika Bidena.

Ukazali su takođe da su spemniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.

U globalu demokrate podržavaju crnački glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu

Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.

„Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate”, rekao je Terrance Woodbury, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.

Julian Silas, istraživač ulaganja pripadnika crnačke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama – analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.

On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.

„U suštini se ništa ne dešava”, podvlači on.

„Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo”, podvlači on.

Stopa nezaposlenosti crnaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.

„Ne preostaje niko osim Bidena – dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih belaca koji su zaduženi za sve u zemlji”, zaključuje Andre Russsel iz Chicaga.

Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje crnačkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.

Uz to, prvi put u američkoj historiji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica crnačke zajednice – Kamala Harris.

Ujedno je i najviše rangirana crnkinja koja obavlja političku funkciju u državi.