To je taktička pobjeda za predsedavajućeg Kevina Mekartija koji želi da pregovara sa predsjednikom Bidenom o uslovima podizanja granice zaduživanja.

Biden je zaprijetio da će uložiti veto na republikanski paket, koji nema skoro nikakve šanse da prođe u Senatu, u kome demokrate imaju većinu, a predsjednik je do sada odbijao da pregovara u vezi sa podizanjem granice zaduživanja. Bijela kuća insistira da se granica duga mora podići bez ikakvog uslovljavanja u Kongresu, kako bi Amerika mogla da podmiri svoje međunarodne finansijske obaveze.

Prijedlog je usvojen sa 217 glasova za i 215 protiv.

"Obavili smo svoj posao", rekao je Mekarti poslije glasanja. "Predsjednik više ne može da ignoriše to pitanje i da ne pregovara sa republikancima u Predstavničkom domu."

Biden je u srijedu nagovijestio da je spreman da otvori vrata za pregovore sa Mekartijem, ali ne o sprječavanju prvog američkog stečaja u istoriji, što bi izazvalo potrese u globalnoj ekonomiji.

"Rado ću se sastati sa Mekartijem, ali ne da razgovaramo o podizanju granice zaduživanja", rekao je Baiden. "O tome nema pregovora."

Usvajanje zakona u Predstavničkom domu je samo početak - očekuje se da će uslijediti nedelje političke bitke, dok predsjednik i Kongres nastoje da pronađu kompromis koji će omogućiti podizanje granice nacionalnog duga, koji sada iznosi 31 hiljadu milijardi dolara, kako bi se omogućilo dalje pozajmljivanje i spriječila fiskalna kriza.

Republikanska većina u Predstavničkom domu traži da se federalna potrošnja svede na nivo iz 2022. godine, a povećanja državne potrošnje ograniče na 1% u narednih deset godina.

"Ovaj zakon je neprihvatljiv, nerazuman i neamerički", izjavio je demokratski lider Hakim Džefris. "Zato mu se protivimo".

Demokrate su republikanski plan opisale kao "ucjenu" i "neozbiljan zakon" kojim se priziva finansijska opasnost.

Sekretarijat za finansije "preduzima izuzetne mjere" da plati račune, ali se očekuje da će tokom ljeta ostati bez finansija. Ekonomisti upozoravaju da bi čak i samo ozbiljna prijetnja neplaćanja američkog duga izazvala potrese u ekonomiji.

U zamjenu za podizanje granice duga za 1.500 milijardi dolara, zakonom se predviđa smanjenje ukupne vladine potrošnje i :

• Vraćanje nepotrošenih sredstava za kovid 19.
• Uvođenje strogih zahtjeva za primaoce vladine pomoći kao što su "markice za hranu".
• Odustajanje od Bidenovog plana o oproštaju studentskih dugova u iznosu do 20.000 dolara.
• Ukidanje brojnih poreskih olakšica za proizvođače i korisnike obnovljive energije koje je Biden potpisao prošle godine. Republikanski prijedlog zakona predviđa jačanje proizvodnje nafte, gasa i uglja.

Nestranačka kongresna Kancelarija za budžet obavila je analizu i procijenila da bi se republikanskim planom federalni deficit smanjio za 4,8 hiljada milijardi dolara u narednih 10 godina ako predložene promjene budu usvojene.

Lider senatske većine Čak Šumer izjavio je da je usvajanje zakona u Predstavničkom domu "gubljenje vremena" i da bi Mekarti trebalo da sa demokratama pregovara o usvajanju jednostavnog zakona o podizanju granice duga bez republikanskih prioriteta.

Sanders je za agenciju AP rekao da "će uraditi sve što može da predsjednik bude ponovo izabran".

"Posljednja stvar koja je ovoj zemlji potrebna je Donald Trump ili neki drugi desničarski demagog koji će podriti američku demokratiju ili ženama oduzeti pravo da biraju, ili neće riješavati krizu oružanog nasilja, rasizam, seksizam ili homofobiju", naglasio je Sanders u intervjuu za AP.

Veći dio godine, Sanders nije isključivao mogućnost da se ponovo kandiduje. U utorak je međutim rekao da se neće kandidovati, a pozvao je i druge poznate progresivne kandidate da učine isto.

“Ljudi će raditi ono što žele. Ja mislim da će Joe Biden biti demokratski kandidat. I moj, i posao progresivnog pokreta, je da osiguramo da se on bori za radničku klasu u ovoj zemlji i da ništa ne uzima zdravo za gotovo", naglasio je 81-godišnji progresivni senator, koji je svojom odluko takođe signalizirao da se više neće kandidovati za predsednika.

Takođe je istakao da će nastaviti da se bori za progresivnu politiku, kao predsjedavajući senatskog Odbora za zdravstvo, obrazovanje, radnička pitanja i penzije.

Bidenov glavni republikanski protivnik mogao bi da bude bivši predsjednik Donald Trump, koji je još ranije objavio kandidaturu.

Malo je vjerovatno da će aktuelni predsjednik imati veliku konkurenciju unutar svoje partije. Niko od demokrata još nije pokazao interesovanje da mu bude protivkandidat.

Potencijalni i deklarisani republikanski predsjednički kandidati počeli su da pripremaju svoje kampanje za izbore 2024. oko smanjenja državne potrošnje zbog visoke inflacije, ograničavanja abortusa, kriminala u gradovima kojima upravljaju demokrate i ilegalne imigracije.

KARTUM - Sudanske oružane snage (SAF) i paravojne Snage za brzu podršku (RSF) pristale su na trodnevni prekid vatre od utorka, ali su se uvečer mogle čuti eksplozije i pucnjava u Omdurmanu, gde je vojska dronovima napala položaje RSF-a, prenio je novinar agencije Reuters.

Napadači su prethodno izazvali, prema navodima UN-a, "visoki rizik od biološke opasnosti" jer su okupirali laboratoriju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navela je da je jedna od zaraćenih strana preuzela kontrolu nad nacionalnom zdravstvenom ustanovom u kojoj se nalaze patogeni za vakcine protiv boginja i kolere i izbacila laboratorijske tehničare. Za sada je malo detalja koja strana je, vojska ili paravojne Snage za brzu podršku (RSF), zauzela laboratoriju u kojoj se nalazi i ogromna banka krvi.

Evakuacija ambasada i humanitarnih radnika iz treće po veličini afričke zemlje izazvala je strah među civilima koji će biti u još većoj opasnosti ako se ne pronađe alternativa sukobima prije isticanja krhkog trodnevnog primirja u četvrtak.

Tim za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Joe Bidena nastavlja da komunicira sa liderima obje suprotstavljene strane u Sudanu kako bi se uspostavio kraj borbi i omogućili humanitarni aranžmani, objavljeno je iz Bijele kuće.

Usljed bitaka paralisan je rad bolnica i drugih hitnih službi, a mnogi ljudi ne mogu da izađu iz kuća, dok ponestaju zalihe vode i hrane. WHOje prijavila 14 napada na zdravstvene ustanove i pokušava da evakuiše svoje osoblje.

Jasim Arman, glavni čovjek civilne političke koalicije Snage za slobodu i promjene, pozvao je humanitarne organizacije i međunarodnu zajednicu, da pomognu da se ponovo uvedu struja i voda i da pošalju agregate u bolnice.

"Na ulicama su tijela razbacana na sve strane, a bolesni ljudi ne mogu da dođu do lijekova, nema vode, niti struje. Ljudima bi makar moglo da bude omogućeno da sahrane najmilije tokom primirja", naveo je on.

Humanitarna kancelarija UN (OCHA) navela je da nestašice hrane, vode, lijekova postaju ekstremne, dok su cijene osnovnih životnih namirnica, kao što je i flaširana voda, otišle u nebesa. Oni su obustavili aktivnosti zbog borbi. Agencija UN predviđa da bi stotine hiljada ljudi moglo da izbjegne u susjedne zemlje.

Zašto nas je čitav svijet napustio?

Dok su stranci evakuisali svoje državljane, oni koji nemaju kuda osjećaju se napušteno. Boje se da manji broj stranih posmatrača može da znači i veće krvoproliće, kao i manje poštovanja prava civila.

"Zašto nas svijet ostavlja usred rata?", pita Sumaja Jasin (27), optužujući strane sile da su sebične.

"Sudanski narod se plaši da može doći do neetičkih praksi u ratu protiv civila, kao i korištenja civila kao živi zid. To su naši strahovi nakon evakuacije stranaca", naveo je stanovnik Kartuma koji se samo predstavio kao Ahmed, podsjećajući na dugu istoriju sudanskih krvavih građanskih ratova.

Od kada su borbe počele 15. aprila, desetine hiljada ljudi otišlo je u susjedni Čad, Egipat, Etiopiju i Južni Sudan, iako ni tamo prilike nisu sigurne. Dok civili napuštaju Kartum u automobilima i autobusima, ulice jedne od najvećih afričkih metropola su prazne, nema svakodnevnog života, dok se oni koji su ostali u gradu skupljaju u kućama. Borci RSF se mogu videti u svim dijelovima grada, dok je vojska u drugim krajevima.

"Sitaucija je jako opasna, čak i u dijelovima koji nisu pod bombama", navodi francuska novinarka Ožistin Pasili, koja je radila u Sudanu od 2020. Ona se javila kolegama iz Reutersa telefonom uz jake smetnje na vezama, dok je pokušavala da pređe granicu sa Egiptom.

"Nema ničega u prodavnicama, nema vode, ni hrane. Ljudi su počeli da izlaze iz domova naoružani, sa sjekirama, štapovima", dodaje ona.

Stotine mrtvih

Bitke su pretvorile urbane zone u bojna polja. Napadi iz vazduha i artiljerijska paljba ubili su najmanje 459 osoba, povrijeđeno je preko 4 .000, bolnice su uništene, a nestašice hrane su već tolike da se država oslanja na pomoć za trećinu stanovništva koje broji 46 miliona ljudi.

Strane zemlje su već evakuisale diplomatsko osoblje poslije nekoliko napada na diplomate, posebno nakon što je egipatski ataše ubijen na putu do posla. Britanija je započela masovnu evakuaciju svojih državljana vojnim avionima iz vazdušne baze južno od Kartuma. Francuska i Njemačka su navele da su evakuisale više od po 500 ljudi raznih državljanstava, i da je francuski komandos bio pogođen u razmjeni vatre tokom operacije.

Mnoge sudanske porodice iskoristile su prekid vatre kao šansu da se odvezu negde bezbjedno.

"Možda je najteži momenat kada razmišljate o napuštanju zemlje", navodi Intisar Mohamed El Hadž, stanovnik Kartuma čija su se djeca krila ispod kreveta od zvukova eksplozija, prije nego što je njegova porodica pobjegla u Egipat.

Jedan od stanovnika prijavio je da je karta do Egipta sada skuplja šest puta, 340 dolara.

Situacija u laboratoriji

U razgovoru sa reporterima u Ženevi putem video linka iz Sudana, Nima Sabid Abid koji radi za WHO naveo je da su napadači izbacili laborante iz Nacionalne laboratorije za javno zdravlje.

"Najveća briga je što laboranti ne mogu da uđu u laboratoriju i bezbjedno uskladište biološki materijal i supstance koji su preostali", dodaje on.

RSF je optužio vojsku za narušavanje primirja koje je dogovoreno u ponedeljak, jedno od nekoliko koje je brzo pogaženo, ali i za napad na njihove trupe koje se nalaze u predsjednikovoj palati. Reuters prenosi da se čula sporadična pucnjava u Omdurmanu, gradu nadomak prijestonice. Ima izvještaja o eksplozijama u Bahri, preko Nila.

Ministarstvo spoljnih poslova kaže da RSF napada diplomate, navodeći ubistvo egipatskog atašea. Sudanske vojne snage su navele da su Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija dogovorile posljednji sporazum o primirju.

Nasilja ima manje u nekoliko desetina gradova, nakon talasa pucnjava, ubistava i provalništava tokom pandemije. Uzmimo za primjer Njujork, najveći američki grad i kao mjernu jedinicu za trend kriminala u ostalim velikim gradovima.

U gradu se dogodilo nevjerovatno povećanje broja ubistava, skok za 50 odsto i 2020. i u 2021. godini. Ali prošle godine, taj broj je opao za 11 odsto na 433, a ove godine, do sada, još 7 odsto, na 113 slučajeva, sudeći po policijskim podacima. Iako je stopa ubistava i dalje viša nego prije pandemije, ipak je mnogo niža nego ranih 1990-tih, kada je bilo više od 2.200 žrtava ubistva, naveo je Dejvid Kenedi, kriminolog sa Džon Džej koledža za krivično pravo u Njujorku.

"Opšta percepcija da je Njujork prepoznatljiv po tome što je opasan, jednostavno nije tačna. Bezbjedniji je od mnogih mnogih drugih mjesta u Sjedinjenim Državama," naveo je Kenedi u intervjuu.

Ipak većina ljudi ne prati trend stope kriminaliteta tokom dugog perioda vremena, navodi Edi Garsija, šef policije Dalasa i predsjednik Udruženja načelnika policijskih stanica velikih gradova.

"Njih ne zanima kako je bilo prije 25, 30 godina, zanima ih kako je sad. I zaista, nasilje jeste poraslo u poslednjih 3 do 5 godina", naveo je Garsija.

Republikanci iz Predstavničkog doma putovali su u Njujork u ponedeljak na svjedočenje o "nasilnom kriminalu i bezakonju u gradu". Optužujući glavnog tužioca na Menhetnu Elvina Brega da pušta kriminalce, Džim Džordan, republikanac predsedavajući Komitetom za pravosuđe Predstavničkog doma, naveo je da podaci iz 2022. godine pokazuju rast krivičnih djela, napada, pljački i krađa automobila.

"Zamislite samo, pa ako ostavite kriminalce na ulici, dobijete više kriminala", naveo je Džordan.

Ubistva čiji je broj opao u Njujorku u poslednjih godinu dana, čineći grad jednim od najsigurnijih na svijetu, nisu pomenuta.

"Jednostavno je činjenica da je Njujork dramatično bezbjedniji nego prije", naveo je Kenedi.

Pad stope ubistava u tom gradu prati i nacionalni trend. Prema konsultantskoj firmi AH Datalytics, skoro 10 odsto opao je broj ubistava u više od 70 gradova ove godine. Na listi gradova, koji su se borili sa kriminalom prošlih godina su Baltimor, Hjuston, Los Anđeles i Filadelfija. Čak i Čikago, "prijestonica ubistava" prošle godine, ima 17 odsto manje takvih krivičnih djela mjereno do 9. aprila.

Neki gradovi ne prate taj trend. Porast ubistava bilježi se u 25 gradova, prema AH Datalytics, kao što su Vašington, Dalas i Kanzas Siti.

"Ne može da važi jedna te ista priča za svaki veliki američki grad", naveo je Kenedi.

Garsija priznaje da su najveći izazov za grad krivična djela koja uključuju oružje, i broj ubistava veći je za 20 odsto ove godine, nakon pada u 2022. Ali stopa težih oružanih napada, koji su bolji mjerač nasilja i kriminala, je u opadanju u Dalasu, naveo je Garsija.

"Iako je gubitak ijednog života previše, mi ne želimo da gubimo živote, zabrinullo me da gore pomenuta stopa bude u porastu", Garsija je naveo za Glas Amerike.

Pod Garsijinim vođstvom, Dalas je započeo novi plan koji koristi podatke da bi se smanjio broj slučajeva nasilja. Plan se za sada isplatio, dodao je on.

"Imali smo najmanji broj slučajeva nasilja u Dalasu, najveći pad u posljednjih pet godina", naveo je Garsija.

Zašto se kriminal dešava u nekom gradu, a u nekim a ne, teško je objasniti. Ali dugoročno gledano, većina gradova je u skladu sa nacionalnim trendom, rekao je Ričard Rozenfeld, profesor emeritus kriminologije na Univerzitetu Mizurija. To budi nadu kod nekih kriminologa, da su američki gradovi počeli da shvataju i da bi mogli da promijene stope kriminaliteteta. Rozenfeld ipak upozorava da cijela nacija nije nikako izašla iz problema. Mnogi američki gradovi imaju i dalje više stope ubistava nego prije pandemije, dodaje on.

Pandemija je donijela sa sobom šokantne stope ubistava, a uslovi su se mijenjali u svakom dijelu društva, navodi on. Između ostalog, pandemija je donijela talas gubitaka poslova i rekordnu inflaciju koja je uzdramal društvo.

"Ako takve promjene nastave da budu na nivou prosjeka, ne bi trebalo da se odraze na veliki rast ubistava u skorijoj budućnosti".

Ali kriminal razara siromašnje, najvešće crnačke krajeve. I čak i kada na pada opšta stopa kriminaliteta, to ništa ne znači onima koji su najranjiviji: mladim crnim muškarcima.

"A fokus bi trebalo da bude na tome, a ne da gledamo u pasulj šta će se dešavati u naredih šest mjeseci", kaže Kenedi.

Republikanci koji su se sastali u ponedeljak u Njujorku optužili su glavnog gradskog tužioca, navodeći štiti kriminalce, umjesto da brani žrtve.

Garsija kaže da se slaže da je veliku ulogu u istoriji nasilja u ovoj zemlji odigrao manjak utvrđivanja odgovornosti.

"Mogu da kažem da jeste bilo neodgovornih odluka sudija koji su puštali osobe nazad na ulice gde bi oni opet počinili neko oružano krivično djelo", naveo je Garsija.

"Ne možemo da kažemo da se borimo ozbiljno protiv kriminala kada imam muškarce i žene koji su žrtvovali svoje živote da bi priveli kriminalnce pravdi, a onda vidite da su oni ponovo na slobodi za par dana ili nedelja", zaključio je Garsija.

Belafonte je tumačio glavne uloge u filmovima 1950-ih koji su se bavili temom rase, a kasnije je počeo da sarađuje sa svojim prijateljem Martinom Luterom Kingom mlađim tokom američkog pokreta za građanska prava početkom 1960-ih. Bio je pokretačka snaga iza slavne pjesme "We are the World" 1980-ih, kada su se brojne zvijezde udružile kako bi se prikupila sredstva za borbu protiv gladi u Etiopiji.

Belafonte je jednom izjavio da je konstantno bio u stanju pobune, zbog bijesa koji je osjećao.

"Bio sam dio svake pobune koja je pokušala da promijeni stvari", izjavio je za Njujork tajms 2001. "Bijes je neophodno gorivo. Pobuna je zdrava".

Hari Belafonte je rođen u Njujorku, na Menhetnu, ali je rano detinjstvo proveo na Jamajci, gdje su mu rođeni roditelji.

Tokom Drugog svjetskog rata, prijavio se da služi u mornarici, što mu je pružilo stabilnost pošto nije završio srednju školu.

"Mornarica mi je donijela olakšanje. Ali takođe me je vodilo ubjeđenje da Hitler mora da bude poražen. To uvjerenje je ostalo u meni i posijle rata. Gdje god sam naišao na otpor represiji - bilo u Africi, Latinskoj Americi, a svakako i ovde u Americi - na jugu - pridružio sam se tom otporu".

U ranoj fazi karijere, dobio je nadimak "kralj kalipsa". Bio je prvi crnac kome je dozvoljeno da nastupa u luksuznim noćnim klubovima a takođe je dobijao glavne uloge u filmovima u vreme kada je segregacija i dalje bila prisutna širom SAD.

U filmu "Island in the Sun" 1954. godine, njegov junak počinje romantičnu vezu sa bjelkinjom, koju je tumačila Džoan Fontejn. Zbog njihovog poljupca na velikom platnu navodno su upućene prijetnje da će biti spaljeni bioskopi na američkom jugu. U filmu iz 1959. godine "Odds Against Tomorrow", Belafonte je glumio pljačkaša banke a partner u filmu mu je bio rasista.

1960-ih vodio je kampanju sa Kingom, a 1980-ih radio na okončanju aparthejda u Južnoj Africi i koordinisao prvu posjetu Nelsona Mendele Americi.

Belafonte je obišao svijet kao ambasador dobre volje za UNICEF, 1987. godine, a kasnije je pokrenuo fondaciju za borbu protiv side. 2014. godine, dobio je počasnog Oskara za svoj humanitarni rad.

I u svojim poznim 80-tim godinama, Belafonte je govorio o rasi, nejednakosti u zaradama, i pozvao predsjednika Baraka Obamu da učini više da pomogne siromašnima. Bio je kopredsjedavajući Ženskog marša u Vašingtonu koji je održan dan poslije inauguracije Donalda Trumpa za predjsednika, u januaru 2017.

Njegovi politički stavovi ponovo su dospjeli u centar pažnje u januaru 2006. godine, za vrijeme posete Venecueli, kada je predsjednika Džordža Buša mlađeg nazvao "najvećim teroristom na svijetu". Iste godine je američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost uporedio sa Gestapom.

Antologija muzike Harija Belafontea objavljena je na njegov 90. rođendan, 1. marta 2017. Nekoliko nedelja ranije, Belafonte je za magazin The Rolling Stone izjavio da je pjevanje za njega bilo način da izrazi nepravdu koja postoji na svijetu.

"Pružila mi je šansu da iznosim političke komentare, društvene komentare, da govorim o stvarima za koje sam mislio da su neprijatne, i o stvarima koje sam smatrao inspirativnim", rekao je.

Hari Belafonte je takođe glumio na Brodveju, i osvojio nagradu Toni za predstavu "Almanah". Postao je i TV producent, a u saradnji sa Sidnijem Poatjeom, glumcem koji je takođe probijao rasne barijere, producirao filmove "Buck and the Preacher" i "Uptown Saturday Night". 1984. bio je producent "Beat Street" - jednog od prvih filmova o brejkdensu i hip-hop kulturi.

Belafonte je bio prvi crni izvođač koji je osvojio Emija u velikoj kategoriji 1960. godine, za nastup u jednom TV programu. Takođe je osvojio Gremija 1960. i 1965. godine i Gremija za životno djelo 2000. godine, ali je izražavao frustracije zbog ograničenja koja postoje za crne umjetnike u šou biznisu. 1994. dodijeljena mu je Nacionalna medalja za umjetnost.

Reakcija američke ambasade dolazi nakom što je Dodik tokom vikenda ponovo pozvao na uniju između Srbije i tog entiteta u BiH te ponovo negirao da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.

"Nas (Srbe) niko neće spriječiti da se ujedinimo jer je to naše pravo i naša istorija. Prošli vijek je bio vijek srpskog stradanja, a ovaj vijek srpskog ujedinjenja", rekao je Dodik u nedjelju, 23. aprila.

U nastavku Dodikovog višegodišnjeg kontinuiranog djelovanja protiv interesa države Bosne i Hercegovine, on predvodi entitetske vlasti u blokiranju rada državnih institucija.

Tako su vladajuće stranke entiteta Republika Srpska u Banja Luci, u ponedeljak, potpisale dokument za koji tvrde da ima za cilj "zaštitu Ustava BiH", a koji u praksi produbljuje blokade i političku krizu u zemlji.

"Bosna i Hercegovina je kolonija koja ne posjeduje teritoriju nego samo granicu. Sud i Tužilaštvo BiH su neustavni i nelegalni, a Republika Srpska (RS) će preuzeti sve nadležnosti prenesene na BiH koje nisu direktno određene državnim Ustavom."

Ovo su neke od 21 tvrdnje i stavova navedenih u Planu potpisanom u Banja Luci, koji se odnosi na buduće djelovanje predstavnika entiteta RS u institucijama BiH.

Dodik, i politika koju prevodi, odbacuje i ovlasti Ureda visokog predstavnika nadležnog za tumačenje i provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, kidnapujući pravo tumačenja odredbi mirovnog sporazuma koji je 1995. zaustavio rat u Bosni i Hercegovini.

Na globalnom planu Dodik i vlasti Republike Srpske javno se svrstavaju u podršku geopolitici Rusije i njenog predsjednika Vladimira Putina, dok im Rusija uzvraća podržavajući secesionističke težnje i produbljujući nestabilnost BiH, u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Nacija, gdje Rusija ima pravo veta.

POGLEDAJTE JOŠ:

Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu

Entitetske vlasti, predvođene Dodikom najavile su da će u narednim danima od sudije Ustavnog suda BiH, koji dolazi iz entiteta Republika Srpska, zatražiti ostavku na funkciju u ovoj visokoj državnoj pravosudnoj instanci, kako ne bi učestvovao i njenom radu.

Ranije je Dodik najavio da "svi kadrovi iz entiteta Republika Srpska" prekidaju saradnju sa američkim ambasadorom u Bosni i Hercegovini, ali se to, u praksi, nije desilo.

Politički sukob zapaljive retorike, eskalirao je jer Dodik i njegovi istomišljenici odbijaju da prihvate činjenicu da je država zakoniti vlasnik imovine u entitetu Republika Srpska, netačno tvrdeći da po Ustavu Bosna i Hercegovina ima samo granice ali ne i imovinu.

Milorad Dodik je pod dvostrukim sankcijama američke vlade, zbog narušavanja mira i korupcije, a na listama sankciniranih američke i drugih vlada su njegovi brojni saradnici.

Bosna i Hercegovina već godinama je zapela na evropskom putu blokirana nacionalističkim tendencijama i trvenjima između najvećih nacionalističkih stranaka u zemlji.

Iako joj je Evropska Unija nakon višegodišnje političke stagnacije poklonila status kandidata za pristupanje bloku, čini se da taj potez u praksi nije donio politički napredak.

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini ranije je najavljivala da SAD neće mirno stajati gledati "Dodikova potpirivanja".

POGLEDAJTE JOŠ:

Američka ambasada: SAD neće mirno gledati Dodikovo potpirivanje

Ukrajinski dobrovoljci su pokazivali Džamalbejliju i Šihalijevu velike rovove koje su iskopale ruske trupe u toj oblasti kada je eksploziju izazvala zamka koju su za sobom ostavili ruski vojnici.

Džamalbejli je ranjen gelerom u jednu nogu, a jedna Šihalijevova ruka je takođe pogođena gelerima. Obojica se oporavljaju i nisu zadobili teže povrede.

Lakše rane na licu zadobio je i jedan od ukrajinskih dobrovoljaca.

Šef lučkog grada Sevastopolja na Krimu Mihail Razvožajev, kojeg je imenovala Moskva, rekao je da je vojska uništila ukrajinski morski dron koji je pokušao da napadne luku u ranim satima. Rekao je da je još jedan dron eksplodirao bez nanošenja štete.

Napad je bio posljednji u nizu pokušaja napada na Sevastopolj, glavnu pomorsku bazu na Krimu koju je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine.

Ukrajinske vlasti nisu odmah komentirale napade od ponedjeljka. Nakon prethodnih napada na Sevastopolj i druga područja, ukrajinski zvaničnici su prestali da otvoreno preuzimaju odgovornost, ali su naglasili pravo zemlje da pogodi bilo koju metu kao odgovor na rusku agresiju.

Ruski novinski izvještaji također tvrde u ponedjeljak da je ukrajinski dron koji je eksplodirao pronađen u šumi u šumi oko 30 kilometara istočno od ruske prijestonice.

Iako nije eksplodirao, incident je ponovo naglasio sposobnost Ukrajine da dopre duboko u Rusiju jer se smatra da se ukrajinska vojska priprema za proljetnu kontraofanzivu kako bi povratila okupirana područja.

Posmatrači vjeruju da bi najvjerovatnija meta kontraofanzive bili dijelovi južne regije Herson i Zaporožja pod ruskom kontrolom. Ako pritisak bude uspješan, to bi omogućilo Ukrajini da presiječe kopneni koridor između Rusije i Krima.

U onome što bi mogle biti pripreme za takav potez, ukrajinske snage su nedavno uspostavile uporište u blizini grada Oleški na istočnoj obali rijeke Dnjepar, prema Institutu za proučavanje rata, istraživačkom centru sa sjedištem u Washingtonu.

POGLEDAJTE JOŠ:

Raspored ukrajinskih trupa izaziva špekulacije o kontraofanzivi

Ukrajina je nedavno dobila sofisticirano oružje od svojih zapadnih saveznika i nove trupe koje su svježe obučene na Zapadu, što je dovelo do sve većeg očekivanja ofanzive.

Rakete Patriot američke proizvodnje stigle su u Ukrajinu prošle sedmice, a vojni portparol Jurij Ihnat rekao je u nedjelju na ukrajinskoj televiziji da su neke već ušle u upotrebu.

Ruske snage su u međuvremenu nastavile svoje skoro devetomjesečne napore da zauzmu ukrajinsko uporište Bakhmut u istočnoj oblasti Donjecka.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy naglasio je važnost odbrane Bakhmuta u prošlomjesečnom intervjuu za Associated Press. rekavši da bi pad mogao omogućiti Rusiji da prikupi međunarodnu podršku za sporazum koji bi mogao zahtijevati od Kijeva da napravi neprihvatljive kompromise.

Ukrajina i Rusija opisali su borbu za Bakhmut, najdužu bitku u ratu, kao ključ za iscrpljivanje neprijateljskih snaga i njihovo sprječavanje da izvrše napade na drugim mjestima duž linije fronta od 1.000 kilometara.

Jevgenij Prigožin, milioner, vlasnik vojnog izvođača Wagner grupe koji je predvodio rusku ofanzivu u Bahmutu, izjavio je u ponedeljak da su ukrajinske snage potisnute u zapadni dio grada od dva kvadratna kilometra . Njegova tvrdnja nije mogla biti nezavisno potvrđena.

"Naš zadatak je da oslabimo ukrajinsku vojsku i spriječimo je da krene u kontraofanzivu", rekao je Prigožin.

Ruski vojni blogeri nagađali su da bi ukrajinska kontraofanziva mogla biti praćena nizom napada bespilotnim letjelicama na široka područja.

Ruski mediji identifikovali su dron koji je pao u blizini Moskve kao ukrajinski UJ-22 Airborne. Rekli su da ga je u nedjelju pronašao lokalni stanovnik. U izvještajima se navodi da se dron srušio nakon što je ostao bez goriva ili udario u drvo. Rekli su da je nosio 17 kilograma eksploziva.

UJ-22 je mali izviđački dron koji može ponijeti oko 20 kilograma eksploziva i ima domet autonomnog leta do 800 kilometara.

Prošlog mjeseca, još jedan dron za koji su vlasti sumnjale da je također došao iz Ukrajine pronađen je u Ščelkovu, oko 15 kilometara sjeveroistočno od Moskve, iako nije nosio eksploziv.

Takođe u martu, teški ukrajinski dron Tu-141 Strizh na mlazni pogon eksplodirao je u gradu Kirejevsku u regionu Tule oko 200 kilometara istočno od Moskve, povrijedivši troje, ostavivši veliki krater i oštetivši nekoliko zgrada. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je dron oborila protivvazdušna odbrana.

Ruske vlasti su saopćile da je Ukrajina koristila sovjetske bespilotne letjelice Tu-141 koje imaju domet od oko 1.000 kilometara za napad na objekte u Rusiji. U decembru su takve bespilotne letjelice pogodile dvije ruske zračne baze za dalekometne, nuklearne bombardere. Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da su dronovi oboreni, ali je priznalo da su krhotine oštetile neke letjelice i ubile nekoliko vojnika.

Vlasti su u februaru izvijestile i da je ukrajinski dron pronađen u šumi u blizini Gubastova u oblasti Kolomna, oko 80 kilometara jugoistočno od Moskve. Dron je pao blizu velikog postrojenja za pumpanje prirodnog gasa, njegove očigledne mete.

Još jedan dron eksplodirao je u februaru u šumi u blizini Kaluge, oko 150 kilometara jugoistočno od Moskve, pri čemu niko nije povrijeđen.

Ured predsjednika Ukrajine saopštio je u ponedjeljak da su najmanje četiri civila ubijena, a 13 ranjeno u posljednjim ruskim napadima u prethodna 24 sata. Dvije osobe su ubijene u Bakhmutu, a još dvije u gradu Hersonu na jugu zemlje.

Odličan dan za obilazak Istočnog Starog Grada sa načelnikom Gašanovićem, opisuje Ambasada SAD-a na Twitteru posjetu ambasadora Michaela Murphyja.

Murphy je posjetio ovu općinu u RS-u dvije sedmice nakon što je Vlada RS donijela odluku kojom traži od zvaničnika RS-a na svim nivoima vlasti da prekinu saradnju sa Ambasadom SAD-a. Kao razlog za ovakvu odluku se navodi američko miješanje u unutrašnje stvari u BiH.

Murphy je razgovarao sa Bojom Gašanovićem, načelnikom Općine Istočni Stari Grad, koja se nalazi u sastavu Istočnog Sarajeva, o turističkim potencijalima i tehnološkoj industriji.

Općina Istočni Stari Grad u odgovoru na upit Glasa Amerike pojašnjava kako se radi o nerazvijenoj Općini i da njeguju i grade prijateljske odnose sa diplomatskim i konzularnim predstavništvima u BiH, kao i sa susjednim općinama. Kroz takvu saradnju, kako kažu, doprinijeli su razvoju Općine i boljem životu stanovnika.

Smatraju kako bi bilo neprikladno da otkažu posjete dogovorene prije odluke Vlade RS i naruše korektne odnose sa Ambasadom SAD-a u BiH, stoji u odgovoru.

Dalje navode i kako smatraju da su nacionalni interesi iznad pojedinačnih, ali da je zadržavanje stanovnika i omogućavanje boljih uslova za život u Istočnom Starom Gradu imperativ svakodnevnog rada.

Gašanović nije jedini načelnik koji se oglušio na vladinu odluku.

I Marinko Božović, načelnik Opštine Istočna Ilidža, također u sastavu Istočnog Sarajeva, ugostio je Murphyja nakon zahtjeva za prekidom saradnje sa Ambasadom SAD-a.

Murphy se zanimao za Božovićev ekonomski program i kako Sjedinjene Države mogu pomoći razvoj općine koju vodi.

Oba načelnika dolaze iz opozicionih partija. Općina Istočna Ilidža nije odgovorila na upit Glasa Amerike upućen mailom koji je naveden na stranici općine.

Dodikova nezadovoljstva američkim ambasadorima

Ambasador Murphy nije izuzetak u ponašanju Milorada Dodika, sadašnjeg predsjednika RS-a, prema američkim zvaničnicima. Njegov prethodnik, Eric Nelson, bio je također meta Dodikovih kritika nakon što je najavio sankcionisanje zvaničnika koji rade na podrivanju napretka Zapadnog Balkana.

„Dosta je Vašeg miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj ste ambasador. Dosta je Vaših lekcija koje držite svojim domaćinima”, rekao je Dodik u ljeto 2021. godine, a prenio N1.

Ništa drugačije nije bilo ni sa Nelsonovom prethodnicom, Maureen Cormack, sa kojom se Dodik jedne prilike na planini Jahorina odbio rukovati.

Za vrijeme mandata Cormack i Nelsona, Dodika su dva navrata sankcionisale Sjedinjene Države – zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i korupcije.

USAID u RS-u

Misija USAID-a u BiH kaže u pisanom odgovoru za Glas Amerike kako nastavljaju pomagati RS-u, dodajući kako trenutne aktivnosti vrijede oko 11 miliona dolara.

„Surađujemo prvenstveno s nevladinim organizacijama, civilnim društvom i privatnim sektorom”, kaže se u odgovoru koji je mailom poslala Dražena Peranić, oficirka za komunikacije u USAID-u.

Dodik i zvaničnici koji slijede njegovu politiku nisu se odlučili za bojkot američke pomoći koja se realizuje kroz USAID projekte.

Neum, bh. gradić sa jedinim izlazom BiH na Jadransko more, bit će domaćin energetskog samita naredne sedmice. Samit je podržala i Vlada Sjedinjenih Država putem USAID-a.

U opisu samita se kaže kako se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku RS i Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH.

Staša Košarac, član SNSD-a čiji je Dodik predsjednik, vodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na nivou države.

I sam Dodik, zajedno sa drugim zvaničnicima iz RS-a, prisustvovao je otvaranju zgrade za izbjegle i raseljenje osobe, koju je, između ostalih finansirao i USAID. Zgrada u Banjaluci je otvorena nakon vladine odluke o bojkotu Američke ambasade.

„Nismo mi prekinuli saradnju sa Amerikom, nego sa Američkom ambasadom u Bosni i Hercegovini. Ako ne žele zbog toga da finansiraju, to je uredu, nikakav problem nemam s tim”, poručio je Dodik na otvaranju zgrade.

Ipak, Dodiku u posljednje vrijeme jedino smeta strana pomoć kojom se finansiraju nevladine organizacije, uključujući pomoć USAID-a.

Najavio je donošenje zakonskih propisa o nevladinim organizacijama koji bi bili označeni terminom „strani agent”. A zakon bi podrazumijevao da nevladine organizacije obavezno moraju prijaviti sve transakcije i sve što rade.

Organizacije poput Transparency Internationala u BiH, kao i malobrojni nezavisni mediji, koji se finansiraju i od USAID-a, propituju Dodikov, i rad institucija kojima rukovodi njegova politička stranka.

Dodik je naveo kako će taj zakon biti po uzoru američki, ali mu se ne vjeruje.

Direktorica USAID-a Samantha Power u rekaciji je rekla kako su takvi zakonski propisi, uključujući kriminalizaciju klevete, inspirirani Rusijom, kojima se građanima uskraćuju osnovna prava, ušutkava neslaganje i dopušta neokontrolisano cvjetanje korupcije.

Stigao je odgovor sa Dodikovog naloga na Twitteru: „Zanimljivo je da baš direktorica USAID-a reagira, znajući da se preko USAID-a financiraju mnogi 'projekti' u BiH.”

Nakon toga, Transparency International je podsjetio na Dodikovu izjavu iz januara 2022. godine: „USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac i u Republici Srpskoj i mi smo zahvalni. (…) Veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Power ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije, da će ona nastaviti podržavati projekte u i Republici Srpskoj, što je (...) bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim”.

Vanja Stokić, urednica portala E-Trafika koji također sarađuje sa USAID-om, rekla je prošlog mjeseca u razgovoru za Glas Amerike kako je mnogo dobrih stvari u zemlji poteklo upravo od nevladinih organizacija, spominjući kao primjer sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

„Naša država ne brine dovoljno o svojim građanima i onda su nevladine organizacije prisiljene da traže novac iz drugih izvora”, rekla je ona.

U odgovoru Glasu Amerike, USAID procjenjuje kako je do sada uložio u RS oko 638 miliona dolara, što je jedna trećina ukupno uloženih sredstava u BiH.

„Retorika predsjednika Republike Srpske Dodika i pokušaji izolacije Republike Srpske samo će naštetiti ljudima koji tamo žive i rade”, poručuje se u odgovoru.

USAID navodi kako su SAD do sada u rehabilitaciju infrastrukture u RS-u uložile oko 114 miliona dolara, uključujući obnovu mostova, ulaganje u sudove i slične objekte.

Između ostalog, kroz projekat Diaspora Invest, SAD su do sada podržale 39 kompanija u RS-u koje su uložile više od 25 miliona KM u BiH i otvorili više od 800 novih radnih mjesta RS-u.

*Izvještaj je izmijenjen 28. aprila. Dodat je odgovor Općine Istočni Stari Grad.

Tokom 111 dana godine u 17 masovnih ubistava izgubljeno je 88 života. Svaki put, ubice su imale vatreno oružje. Samo 2009. godinu je obilježilo toliko tragedija u istom vremenskom periodu.

U osnovnoj školi u Nashvilleu, vatra je otvorena na djecu jednog običnog ponedjeljka. Radnici na farmi u Sjevernoj Kaliforniji izrešetani su zbog svađe na radnom mjestu. Plesači u sali nadomak Los Angelesa su masakrirani dok su slavili lunarnu novu godinu.

U roku od samo nedjelju dana, četvero mladih je ubijeno na proslavi 16. rođendana jedne djevojčice, u Dadevilleu u Alabami, a muškarac tek pušten iz zatvora usmrtio je četvero ljudi, među kojima su bili i njegovi roditelji, u Bowdoinu u Maineu, prije nego što je otvorio vatru na vozače na prometnom autoputu.

"Niko ne treba da bude šokiran", primećuje Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kćerka Jamie jedna od 17 osoba ubijenih u srednjoj školi u Parklandu, na Floridi 2018. godine. "Obilazim grob svoje kćerke. Riječ gnjev ne opisuje ni dijelić mojih osjećanja".

Žrtve iz Parklanda su među 2.842 ljudi koji su nastradali u masovnim pucnjavama u SAD od 2006. godine, prema bazi podataka koju održavaju AP i USA Today, u partnerstvu sa Univerzitetom Northeastern. Kao masovno ubistvo tretira se napad u kome je bilo četvero ili više poginulih, ne uključujući napadača, a isti standard koristi i FBI.

Ta krvoprolića su samo dijelić fatalnog nasilja koje se događa u Sjedinjenim Državama svake godine, ali masovna ubistva se ove godine događaju sa zapanjujućom učestalošću. U prosjeku jednom na svakih 6,53 dana, prema analizi podataka AP i USA Today.

Brojke iz 2023. dodatno odskaču kada se uporede sa bilansom ukupnih ubistava godišnje, od kada je počelo prikupljanje podataka. U SAD se dogodilo 30 ili manje masovnih ubistava godišnje, u više od polovine obrađenih godina. 17 masovnih ubistava prije nego što je prošla prva trećina godine je alarmantan podatak.

Od istočne do zapadne obale, nasilje je izbijalo iz različitih motiva. Ubistva, samoubistva i nasilje u porodici, obračuni bandi, pucnjave u školama i odmazde kolegama na radnom mjestu - sve su to incidenti u kojima je - od 1. januara - ubijeno četvero ili više ljudi istovremeno.

Pa ipak, nasilje se nastavlja, a prepreke promenama su i dalje tu. Vjerovatnoća da Kongres ponovo uvede zabranu prodaje poluautomatskog i automatskog oružja djeluje mala, a Vrhovni sud je prošle godine uveo nove standarde za razmatranje zakona o oružju, dovodeći u pitanje restrikcije prodaje i posjedovanja oružja koje su uvedene u nekim državama.

Dosadašnji tempo masovnih ubistava, međutim, ne znači da nužno slijedi novi godišnji rekord. 2009. godine, krvoproliće se usporilo i godina je završena sa 32 masovna ubistva i 172 žrtve. Te brojke su malo više od prosjeka od 31,1 masovnog ubistva i 162 žrtve godišnje, prema analizi podataka koji se vode od 2006. godine.

Sumorni rekordi su postavljeni u posljednjih deset godina. Rekord je 45 masovnih ubistava 2019. godine i 230 ubijenih u takvim tragedijama 2017. Te godine, 60 ljudi je ubijeno kada je naoružani napadač otvorio vatru na učesnike muzičkog festivala na otvorenom, u centru Las Vegasa. Taj masakr je i dalje masovna pucnjava sa najviše žrtava u savremenoj historiji Amerike.

"To je realnost: ako je neko rešen da počini masovno ubistvo, on će to uraditi", kaže Jaclyn Schildkraut, izvršna direktorica Rockefeller instituta vladinog regionalnog konzorcijuma za istraživanje oružanog nasilja. "A naša uloga kao društva je da pokušavamo da postavimo prepreke i otežamo im da ostvare tu nameru".

Međutim, nema mnogo nagovještaja bilo na državnom ili federalnom nivou - uz nekoliko izuzetaka - da su na horizontu ozbiljnije promjene politike.

Neke države su pokušale da uvedu veću kontrolu oružja unutar svojih granica. Prošle nedjelje, guvernerka Michigana Gretchen Whitmer potpisala je novi zakon kojim se nalaže obavezna provjera ljudi koji žele da kupe puške, dok je takva provjera ranije samo tražena za one koji kupuju pištolje. U srijedu, zabrana prodaje nekoliko desetina vrsta poluautomatskih pušaka je usvojena u skupštini države Washington i proslijeđena guverneru na potpis.

Druge države su izložene novim pritiscima. U konzervativnom Tennesseeu, demonstranti su se okupili oko državnog Capitola zahtijevajući veću regulaciju oružja nakon što je troje djece i troje odraslih ubijeno u pucnjavi u privatnoj osnovnoj školi u Nashvilleu prošlog mjeseca.

Na federalnom nivou, predsjednik Joe Biden je prošle godine potpisao veliki zakon o oružanom nasilju, kojim su povećane provjere biografije najmlađih kupaca oružja, uvedene restrikcije da oružje ne bi bilo dostupno ljudima osuđenim zbog nasilja u porodici, a državama pomaže da primjenjuju takovane "zakone crvene zastavice", prema kojima policija može da se obrati sudovima i zatraži oduzimanje oružja ljudima koji pokazuju znake da bi mogli da izvrše nasilje.

Uprkos sumornim naslovima u vijestima, masovna ubistva su statistički rijetka, i svake godine ih počini samo šačica ljudi u zemlji od skoro 335 miliona stanovnika. A nema načina da se predvidi da li će se ovogodišnja ubistva nastaviti ovim tempom.

Ponekad se masovna ubistva odigraju jedno za drugim, kao što je bio slučaj u januru, kada su se dvije pucnjave odigrale u Sjevernoj i Južnoj Kaliforniji u razmaku od samo dva dana - dok drugi put mjeseci prođu bez krvoprolića.

"Ne bi trebalo da očekujemo da će se ova situacija - jedno masovno ubistvo na manje od sedam dana - nastaviti", kaže kriminolog Univerziteta Northeastern James Alan Fox. "Nadajmo se da neće".

Pa opet, stručnjaci i aktivisti osuđuju proliferaciju oružja u SAD proteklih godina, uključujući rekordnu prodaju oružja na vrhuncu pandemije.

"Moramo da znamo da ovo nije život kakav treba da bude", ističe John Feinblatt, predsjednik organizacije "Svi za bezbednost oružja" (Everytown for Gun Safety). "Ne moramo da živimo ovako. I ne možemo da živimo u zemlji u kojoj je agenda oružja prisutna svuda, na svakom mestu, u svako vreme."

Nacionalno udruženje vlasnika oružja (NRA) nije odgovorilo na zahtjev AP-a za komentar.

Jaime Guttenberg bi danas imala 19 godina. Njen otac sada provodi vrijeme kao aktivista za kontrolu oružja.

"Ameriku ne bi trebalo da čudi gde se sada nalazimo", kaže Guttenberg. "Sve se vidi u brojkama. Brojevi ne lažu. Ali moramo da odmah uradimo nešto da rešimo problem".