„Veoma cijenimo pomoć koju su SAD pružile u borbi protiv ruskog terora, pravog terora”, rekao je Zelenski Bidenu u Ovalnom kabinetu, dok su sjedili ispod portreta bivših predsednika Georgea Washingtona i Abrahama Linckolna.

„Danas sam u Washingtonu da ojačam našu sposobnost da odbranimo ukrajinsku djecu, naše porodice, domove, slobodu i demokratiju u svijetu”, dodao je predsjednik Ukrajine zahvalivši se Bidenu na novom paketu pomoći od 325 miliona dolara.

Biden je pozdravio „ogromnu hrabrost” ukrajinskog naroda dok se bori protiv ruske invazije, dodajući da je „američki narod odlučan da se pobrine da učinimo sve što možemo da osiguramo da svijet stoji uz vas”.

„Mi podržavamo pravedan i trajan mir, koji poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Uradićemo sve što je moguće da osiguramo da svijet bude na vašoj strani”, rekao je Biden.

Pomoć obuhvata dodatnu municiju za HIMARS - artiljerijske raketne sisteme visoke pokretnosti, sisteme protivvazdušne odbrane Avenger i sisteme Javelin.

Američki predsjednik istakao je i da je Rusija jedina prepreka miru u Ukrajini i da koristi zimu kao oružje protiv Ukrajinaca. Najavio je i da će prvi američki tenkovi Abrams biti isporučeni Ukrajini naredne nedjelje.

Posjetu američkoj prijestolnici, u koju je doputovao poslije učešća na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku gdje je tražio međunarodnu podršku za Ukrajinu, Zelenski je počeo susretima sa liderima u Predstavničkom domu američkog Kongresa i odborima za nacionalnu bezbjednost, prije nego što se iza zatvorenih vrata obratio punom sastavu Senata.

Ukrajinski lider je na Capitol došao sa porukom da Ukrajinci imaju čvrst ratni plan i da "pobjeđuju", naveo je jedan od članova Kongresa poslije susreta.

Republikanski lideri su od Zelenskog tražili da ih informiše o planovima za pobjedu u kontraofanzivi protiv ruskih snaga, u kojoj još nije bilo velikog proboja ruskih odbrambenih linija.

Zelenski "je priznao da je veoma teško savladati utvrđenu odbranu", rekao je poslije razgovora nezavisni senator Angus King i dodao da Ukrajinci "vjeruju da će postizati spor ali postojan napredak, ali da neće biti brz".

Republikanski kongresmen Mike Turner, predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove, rekao je da je Zelenski na sastanku sa članovima Predstavničkog odbora "iznio detalje ofanzive koji su pozitivni i njegove dugoročne ciljeve, što su prisutni podržali".

Predsjedavajući Spoljnopolitičkog odbora Predstavničkog doma, republikanac Michael McCaul, rekao je novinarima da "većina" podržava davanje pomoći Ukrajini, ali i naglasio da je članove Kongresa potrebno uvjeriti da postoji jasna strategija za pobjedu.

"Dugi rat neće donijeti pobjedu. To Putin želi. Želi da slomi volju Amerikanaca i Evropljana", poručio je on.

Zelenski se takođe sastao sa vojnim liderima u Pentagonu, gdje ga je sekretar za odbranu Lloyd Austin dočekao uz ceremoniju uobičajenu za posjete državnika.

Iako Biden i većina lidera u Kongresu i dalje podržavaju pomoć Ukrajini, a demokrate kontrolišu Senat, Zelenski se suočio sa većim otporom nego kada je prije devet mjeseci posjetio Washington.

Posjetu američkoj prijestolnici, u koju je doputovao poslije učešća na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku gdje je tražio međunarodnu podršku za Ukrajinu, Zelenski je počeo susretima sa liderima u Predstavničkom domu američkog Kongresa i odborima za nacionalnu bezbjednost, prije nego što se iza zatvorenih vrata obrati punom sastavu Senata.

Iako Biden i većina lidera u Kongresu i dalje podržavaju pomoć Ukrajini, a demokrate kontrolišu Senat, Zelenski će se suočiti sa većim otporom nego kada je prije devet mjeseci posjetio Washington.

Dok se nastavlja ukrajinska kontraofanziva, a u Kongresu vodi žestoka bitka oko budžetske potrošnje uoči mogućeg zatvaranja vlade, sve veći broj republikanaca dovodi u pitanje pomoć koju Washington šalje Kijevu za vojne, ekonomske i humanitarne potrebe.

Amerika je poslala oko 113 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Rusija je u četvrtak izvela najveće raketne napade širom Ukrajine, posljednjih više nedjelja, tokom kojih je gađala energetska postrojenja. Zvaničnici navode da je to, po svemu sudeći, početak nove vojne kampanje protiv ukrajinske energetske infrastrukture.

Zelenski je u srijedu o finansijskoj pomoći govorio sa nekim od najpoznatijih milijardera, koji su novac zaradili u nizu oblasti, od finansija do tehnologije i sporta.

Zvaničnici Bidenove administracije su u srijedu veče iza zatvorenih vrata informisali članove Kongresa o potrebi da se odobre dodatne 24 milijarde dolara za Ukrajinu, navodeći da će posljedice po Ameriku biti mnogo veće ako se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dozvoli da preuzme kontrolu nad Ukrajinom i dopre do granice sa NATO-m.

Međutim, neki republikanci nisu u to bili uvjereni.

"Ako postoji neki put do pobjede u Ukrajini, ja danas nisam čuo koji je. Takođe sam čuo da neće biti kraja zahtjevima za finansijsku pomoć", rekao je novinarima republikanski senator Josh Hawley, koji kritikuje pomoć Ukrajini.

Biden će tokom posjete Zelenskog najaviti novu vojnu pomoć Ukrajini od 325 miliona dolara, za koju se očekuje da obuhvati drugu tranšu kasetne municije koja se ispaljuje iz Howitzera.

"Ako dozovolimo podjelu Ukrajine, da li je bezbjedna nezavisnost bilo koje zemlje?", upitao je Biden svjetske lidere u utorak u Ujedinjenim nacijama.

Kongres je lako odobravao pomoć Ukrajini kada su oba doma Kongresa kontrolisale demokrate. Zelenski je pozdravljen kao heroj kada je u decembru prošle godine govorio na zajedničkoj sjednici Kongresa.

Podrška u Senatu za Ukrajinu, i demokrata i republikanaca, i dalje je snažna.

"Naša zemlja ima ključni interes da Ukrajina pobijedi, i Evropa bude bezbjedna", rekao je u srijedu lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell, koji je također kritikovao Bidena da je sporo reagovao kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Solidna većina Amerikanaca podržava slanje oružja Ukrajini da bi se branila od Rusije, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.

Međutim, neki od republikanaca koji od januara imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu dovode u pitanje mudrost odluke da se nastavi finansijska pomoć Ukrajini. Oko trećine republikanaca u donjem domu Kongresa u julu je glasala za neuspjeli prijedlog da se ukine pomoć Kijevu.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, nije organizovao širi sastanak sa Zelenskim u četvrtak, već će se sa ukrajinskim liderom sastati samo on i nekoliko drugih lidera. McCarthy, koji odlučuje o kojem će se zakonskom prijedlogu glasati u Predstavničkom domu, rekao je da Zelenski mora da ga ubijedi da podrži nastavak pomoći.

"Da li je Zelenski član Kongresa? Da li je naš predsjednik? Ne moram na ništa da se obavezujem. Imam pitanja za njega. Gdje je odgovornost za novac koji smo već potrošili? Šta je plan za pobjedu? Američka javnost to želi da zna", rekao je on novinarima u utorak.

Sastankom po prvi put otkako se Netanjahu vratio na vlast u decembru, oba lidera su nagovijestila želju da ublaže napetosti u njihovim odnosima, ali je Biden također jasno stavio do znanja da je odlučan da razgovara o njihovim razlikama.

To je uključivalo Bidenovo protivljenje kontroverznom planu za reformu pravosuđa Netanjahuove krajnje desničarske vlade, kao i njegovu zabrinutost zbog tvrdokornog odnosa Izraela prema Palestincima.

„Nadam se da ćemo danas moći da riješimo neke stvari”, rekao je Biden na početku razgovora, rame uz rame sa Netanjahuom u plesnoj sali hotela u New Yorku.

U saopštenju Bijele kuće poslije sastanka navodi se da je Biden „ponovio zabrinutost zbog bilo kakvih fundamentalnih promjena u izraelskom demokratskom sistemu, bez najšireg mogućeg konsenzusa”.

Biden je također pozvao na „neposredne mjere za poboljšanje bezbjednosne i ekonomske situacije, očuvanje održivosti rješenja o dvije države i promovisanje pravednog i trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca”, navodi se u saopštenju.

Umjesto sastanka u Bijeloj kući, prestižnijem mjestu koje je Netanjahu preferirao, dvojica lidera su na kraju dogovorila da sastanak bude dok su prisustvuju Generalnoj skupštini UN. Biden je pozvao Netanjahua da posjeti Washington prije kraja godine.

Biden je ponovio posvećenost sprječavanju Irana da nabavi nuklearno oružje. Također je još jednom istakao podršku rješenju izraelsko-palestinskog sukoba sa dvije države.

Ali najznačajnije pitanje na dnevnom redu bilo je nastojanje Sjedinjenih Država za uspostavljanje diplomatskih odnosa između dugogodišnjih neprijatelja, Izraela i Saudijske Arabije. To je centralni dio širih i složenih pregovora koji uključuju američke bezbjednosne garancije i civilnu nuklearnu pomoć koju traži Rijad, kao i izraelske ustupke Palestincima.

„Mislim da pod vašim vodstvom, gospodine predsjedniče, možemo da uspostavimo historijski mir između Izraela i Saudijske Arabije”, rekao je Netanjahu.

On je kazao da bi „takav mir ubrzao put ka kraju arapsko-izraelskog sukoba, ka pomirenju između islamskog svijeta i jevrejske države i unaprijedio istinski mir između Izraela i Palestinaca”.

Netanjahu je rekao da bi mogli da rade zajedno na stvaranju historije.

„Zajedno”, ponovio je Biden, signalizirajući posvećenost naporima za normalizaciju, za koje je rekao da bi prije mnogo godina bili nezamislivi.

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je novinarima poslije sastanka da određeni ustupci Palestincima morali da budu dio svake vrste dogovora, ali nije govorio o konkretnim stvarima.

Zvaničnik je rekao da je dogovor o normalizaciji još daleko i da će svi uključeni lideri morati da urade „neke veoma teške stvari” kako bi postigli dogovor. „Pred nama je dug put do rješenja”, kazao je on.

Biden i Netanjahu su proveli neko vrijeme na sastanku jedan na jedan bez savjetnika, dodao je zvaničnik.

Ispred hotela na protestu protiv Netanijahua, Ofir Gutelzon iz UnKseptable, pokreta protiv reforme pravosuđa, zahvalio je Bidenu na podršci izraelskoj demokratiji.

„Mi smo ovdje da vam zahvalimo, predsjedniče Biden, što ste stali uz narod u Izraelu koji želi da sačuva demokratiju”, rekao je Gutelzon.

Odbijanje Bijele kuće

Netanjahuova posjeta Americi se očekivala ranije ove godine s obzirom na njegovu dugu historiju odnosa sa predsjednicima SAD i blisko savezništvo Washingtona sa Izraelom, ali Biden se opirao.

Netanjahu nije uspio da dobije sastanak u prvim mjesecima Bidenove administracije 2021, a potom je izgubio vlast. Vratio se na funkciju u decembru prošle godine kao šef koalicije vjerskih i ultranacionalističkih partija.

Umjesto toga, Biden je ugostio izraelskog predsjednika Isaka Hercoga, čija funkcija je uglavnom protokolarne prirode, u Bijeloj kući u julu da obilježi 75. godišnjicu osnivanja Izraela.

Razgovori sa Netanjahuom viđeni su kao prilika da ga Biden informiše i pokuša da utvrdi koliko daleko bi Izrael bio spreman da ide u onome što je najavljeno kao potencijalna velika pogodba koja bi mogla da preoblikuje geopolitiku na Bliskom istoku.

Netanjahuova vlada je pokazala malo volje da napravi velike ustupke Palestincima, što bi moglo otežati saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu da se dogovori o normalizaciji.

Iako američki zvaničnici insistiraju na tome da je bilo kakav iskorak u pregovorima daleko, oni u nezvaničnim razgovorima naglašavaju potencijalne koristi, uključujući uklanjanje mogućeg žarišta u arapsko-izraelskom sukobu, jačanje regionalnog bedema protiv Irana i suprotstavljanje prodorima Kine u Zaliv. Biden bi također postigao spoljnopolitičku pobjedu dok traži reizbor u novembru 2024.

David Makovski, dugogodišnji analitičar Bliskog istoka u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, naveo je u postu na društvenoj mreži X da se sastanak održava „265 dana nakon što je Netanjahu preuzeo dužnost”, što je najduža takva praznina od 1964.

„Ogroman potencijal saudijskog sporazuma ostavio je Bidenu i Netanjahuu malo izbora osim da se sastanu uprkos razlikama”, rekao je on.

„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.

Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.

Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.

„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.

On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.

„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.

„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.

U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.

„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.

Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.

„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.

Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.

„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.

Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.

„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.

Istraživači s Weizmann instituta za nauku, u Izraelu, izradili su model embrija koji odražava ljudski embrij star 14 dana, a sve to bez upotrebe sperme, jajašaca ili materice.

Ovi sofisticirani, ali umjetni modeli mogu se pohvaliti svim obilježjima ove razvojne faze, od posteljice do žumanjčane vrećice.

Otkriće je opisano u naučnom radu u časopisu Nature početkom septembra

Nedovoljno znanja o ranim fazama ljudskog razvoja

Naučnici znaju osnove ranog razvoja ljudskog embrija, ali vrlo su sitni detalji još uvijek obavijeni velom tajne. Zbog toga su istraživači Weizmann instituta za nauku u Izraelu radili na stvaranju modela ljudskih embrija u laboratoriju. Ovo nije jedini pokušaj stvaranja umjetnog embrija za potrebe izučavanja, već su stvarani takvi embriji miševa.

U junu ove godine je objavljeno kako su naučnici s Univerziteta Cambridge stvorili umjetne ljudske embrije, paralelno s istim timom s Weizmann instituta koji je izdao rad u Nature. Razlika je u tome što je izraelski tim sada publicirao svoj rad ne samo u preprintu nego i zvanično.

Umjesto tradicionalnog spermatozoida i jajne ćelije, naučnici su započeli s pluripotentnim matičnim ćelijama. Ove ćelije imaju potencijal da se razviju u mnoge druge ćelije u organizmu, pa se zato i zovu „pluripotentne”.

One nisu specijalizirane za određene uloge u organizmu i pomoću koktela hemikalija, koje naučnici zovu „razvojni faktori“, one se mogu transformirati u četiri vrste ćelija koje su prisutne u najranijim fazama razvoja ljudskog embrija.

Laboratorijski embrij ima sve dijelove kao onaj nastao oplodnjom

Ovi modeli embrija rasli su dok nisu nalikovali embriju 14 dana nakon oplodnje, što je zakonska granica ove vrste istraživanja u mnogim zemljama.

Građa umjetnog embrija ima mnogo finih detalja koje bi iskusan stručnjak za plodnost mogao prepoznati pod mikroskopom, od trofoblasta nalik posteljici do šupljina koje bi hranile bebu.

Svaki dio je bio savršeno repliciran, sve do ćelija odgovornih za pozitivna očitanja testa trudnoće. Zapravo, kada je tim primijenio izlučevine iz tih ćelija na komercijalni test za trudnoću, test je bio pozitivan.

Važnost istraživanja

Umjetni embriji mogli bi se pokazati nevjerovatno korisnima. Mogli bi naučnicima ponuditi vrijedne nalaze o tome kako se različite vrste ćelija razlikuju u ključnim prvim danima i sedmicama razvoja embrija.

Oko 30% trudnoća ne uspije u prvoj sedmici, a da žena uopšte nije svjesna da je trudna.

S takvim novim saznanjima, novi tretmani osmišljeni za sprječavanje spontanih pobačaja mogli bi biti na pomolu.

Presuda je izrečena nakon kratkog suđenja Navarru, koji je bio trgovinski savjetnik pod predsjednikom Trumpom, a kasnije je širio neosnovanje tvrdnje republikanaca o masovnoj izbornoj krađi 2020. godine.

Navarro je drugi Trumpov saradnik optužen za nepoštovanje Kongresa, nakon bivšeg savjetnika Bijele kuće Stevaa Bannona. Bannon je proglašen krivim po dvije tačke optužnice i osuđen je na četiri mjeseca zatvora. Međutim, trenutno je na slobodi do rješavanja žalbe.

Navarro je u federalnom sudu u Washingtonuproglašen krivim za dva prijestupa povezana sa nepoštovanjem Kongresa, oba kažnjiva sa do godinu zatvora. Kazna bivšem Trumpovom savjetniku biće izrečena 12. januara.

Advokat odbrane tražio je da se suđenje proglasi nevažećim, navodeći da su porotnici koji su odlučivali o krivici bili na pauzi napolju gdje se okupljaju demonstranti i mediji, te da su ubrzo poslije toga donijeli odluku. Sudija o tome nije odlučio odmah, navodeći da će razmotriti pisane argumente o tom zahtjevu.

Tužioci su naveli da se Navarro ponašao kao da je "iznad zakona" kada je ignorisao obavezujući poziv da podnese dokumenta i svjedoči pred specijalnim komitetom Predstavničkog doma koji je istraživao napad na Capitol.

Navarrovi advokati su, međutim, tvrdili da Navarro nije namjerno ignorisao poziv i da tužioci nisu dokazali suprotno.

U Washingtonu je podignuta i federalna optužnica protiv Trumpa zbog napora da promijeni rezultat izbora 2020. godine koje je izgubio od Joea Bidena. Po istom osnovu je optužen i u Georgiji. Bivši predsjednik negira krivicu.

Komitet Predstavničkog doma je u januaru završio istragu, a u konačnom izvještaju je zaključio da je Trump bio umiješan u nezakonitu zavjeru da poništi legitimne rezultate izbora i da nije preduzeo mjere da zaustavi svoje pristalice koje su napale Capitol.

"Riješeni smo da organizujemo komemoraciju kako bismo odali počast imenu i sjećanju na Mahsu - mučenicu, potlačenu, nedužnu djevojku, u čast njene čiste duše", izjavio je Amjad Amini u ekskluzivnom intervjuu za persijsku redakciju Glasa Amerike.

"Ta ceremonija bi također pružila utjehu njenoj porodici, rođacima i svim njenim pristalicama. Međutim, imajući u vidu trenutne okolnosti, ne možemo da formalno uputimo poziv javnosti, ali ne možemo ni da odvratimo građane od prisustva komemoraciji."

Policija za moral je privela Mahsu Amini zato što navodno nije dovoljno čvrsto vezala hidžab. Poslije njene smrti u pritvoru 16. septembra prošle godine, u Iranu su izbili protesti koji su trajali mjesecima.

Prema podacima organizacija za ljudska prava, iranske snage bezbjednosti ubile su skoro 600 ljudi, uključujući žene i djecu, a nekoliko hiljada je povrijeđeno dok je policija gušila proteste. Više od 20.000 građana Irana je privedeno u danima poslije nereda.

"Danas svi znaju da Mahsa ne pripada samo porodici Amini. Ona je kći Irana, ona pripada cijeloj naciji. Svi koji cijene i slave Mahsu su kao njena šira porodica. Zato ćemo poštovati sve što ljudi odluče da urade", izjavio je njen otac za Glas Amerike.

U pisanom odgovoru na pitanja dopisnika Glasa Amerike Manouchehra Pordela, otac je naveo da zvaničnici iranske vlade "traže da ni pod kojim uslovima ne upućujemo nikakve pozive, i da se uzdržimo od pozivanja pojedinaca da prisustvuju ceremoniji".

Govoreći o pravnim aspektima slučaja svoje kćerke, Amjad Amini je rekao: "Do sada, nismo dobili nikakve jasne i ubjedljive odgovore. U suštini samo ponavljaju ranija saopštenja, koja nisu zadovoljila ni nas, niti javnost."

Iranska policija navodi da je Mahsa Amin imala srčani udar dok je bila u pritvoru, ali njena porodica osporava tu tvrdnju. Iranske vlasti su odbacile zahtjev porodice da komisija nezavisnih ljekara istraži njenu smrt.

U augustu, Amnesty International je optužio Iran da je pojačao kampanju zastrašivanja i maltretiranja porodica ljudi ubijenih u prošlogodišnjim protestima. Grupa navodi da ima dokumentaciju o slučajevima 36 porodica žrtava iz deset provincija širom zemlje koje su bile izložene kršenju ljudskih prava proteklih mjeseci.

Ali glavni kandidati za stranačku nominaciju, bivši predsjednik Donald Trump i aktuelni šef države Joe Biden, jedva da vode kampanju u ključnim državama gdje se ranije glasa, dok sezona primarnih izbora ulazi u zgusnuti jesenji ritam.

Biden prisustvovao je u ponedjeljak okupljanju sindikata u Philadelphiji. Međutim, održao je svega jedan predizborni skup u posljednja četiri mjeseca otkako je zvanično pokrenuo objavio kandidaturu za reizbor 2024.

Trump, koji se 2020. žalio na Bidenovu strategiju nepojavljivanja na mitinzima i događajima u predizbornoj trci, nije vodio kampanju već tri nedjelje i posljednji put se pojavio na sajmu u državi Iowa 12. augusta.

Rasporedi oslikavaju stvarnost koja kaže da su demokrata Biden i republikanac Trump, dominantni favoriti. Biden se suočava samo sa simboličnim rivalitetom sa Robertom F. Kennedyjem mlađim, poznatim antivakserom, na koga republikanci gledaju sa više simpatija nego nego demokrate.

Trump, sa druge strane, ima veliku prednost u odnosu na najbližeg rivala, prema nedavnim anketama.

„Kada imate ogromnu prednost u odnosu na glavne protivnike, ne vidite baš svrhu svega toga”, rekao je veteran republikanskih kampanja Whit Ayres, govoreći o kampanji tipičnoj za ovu fazu trke.

Biden i Trump su radili na stvaranju atmosfere u kojoj će ovakva situacija biti neizbježna četiri mjeseca prije početka glasanja 2024.

Biden se usredsredio na upravljanje državom i putovanja širom SAD kako bi promovisao sopstvena politička dostignuća. Trump je u više navrata preskakao događaje sa drugim kandidatima, kao i prvu republikansku debatu prošlog mjeseca.

Ali obojica imaju različite razloge za relativno odsustvo iz kampanje.

Trumpov tim je zauzet je krivičnim prijavama sa kojima se sada suočava u četiri različite jurisdikcije u kojima ga optužuju da je nezakonito pokušao da poništi rezultate izbora 2020, da je nepropisno klasifikovao tajne isplate novca u poslovnim evidencijama, pogrešno upravljao povjerljivim dokumentima pošto je napustio funkciju i pokušao da ometa istragu.

Trump se požalio da će ga predstojeća odvući od kampanje.

„Žao mi je, neću moći da idem u Iowu i New Hampshire jer sjedim u sudnici”, rekao je tokom posljednje posjete New Hampshireu u avgustu.

Za sada su Trumpove pojavljivanja pred sudskim organima predstavljala i njegove najvažnije događaje u kampanji.

Putovanja u zatvore i sudove u New Yorku, Miamiju, Washingtonu i Atlanti dominirala su u izvještavanju o trci, a Trumpovo kretanje je praćeno helikopterima medijskih kuća i emitovano uživo na televiziji i preko interneta. Njegova historijska policijska fotografija, koja se sada nalazi na majicama, šoljama i posterima, pomogla je Trumpovoj kampanji u prikupljanju više od 20 miliona dolara samo u augustu.

Pomoćnici bivšeg američkog predsjednika ukazuju da će njegov raspored postati gušći poslije Dana rada, sa putovanjima naredne nedelje u Iowu i Južnu Dakotu. Nijedan od njih, međutim, nije ključna država na primarnim ili opštim izborima. Boraviće i u Kaliforniji nakon toga.

Također je bio zauzet iza kulisa. Osim golfa i sastanaka sa advokatima, Trump je snimao video zapise koje objavljuje na vlastitoj društvenoj mreži Truth Social i prisustvovao prikupljanju sredstava, kako u sopstvenom klubu u Bedminsteru u New Jerseyju, tako i u drugim državama.

Prošlog mjeseca je otputovao u Nashville, u državi Tennessee, na prikupljanje sredstava koja je privukla nekoliko stotina ljudi, među kojima - muzičare Kida Rocka i Johna Richa i bivšeg NASKAR vozača Darrella Waltripa, prema riječima osobe koja je prisustvovala, ali je zamolila da ostane anonimna.

Trump je prošle nedjelje ugostio porodice pripadnika vojske koji su poginuli tokom haotičnog povlačenja iz Afganistana. Nedjelju dana ranije, održao je akciju prikupljanja sredstava za Patriot Freedom Project, grupu koja podržava one koji su napali američki Capitol 6. januara 2021.

Saradnici kažu da se također usredsredio na izgradnju odnosa, pozivanje stranačkih zvaničnika i snimanje video zapisa za državne i okružne partijske događaje. Takvi napori su mu, kažu, pomogli da dobije podršku senatora, članova Kongresa i zvaničnika širom države.

„Mi mnogo sredstava van države, u Bedminsteru, prikupljamo pozivima. Mnogo toga ide u vođenje kampanje koja nije pred kamerama”, rekao je Trumpov viši savjetnik Chris LaCivita.

Također su priznali da su skupovi velikih razmjera koji su bili glavno obilježje njegovih prethodnih kampanja - skupi, posebno pošto je Trump morao da preusmjeri desetine miliona dolara na troškove sudenja. Umjesto skupova, Trump je držao govore na događajima koje organizuju - i plaćaju - stranački ogranci u tim državama, i nenajavljeno se se zaustavljao u lokalnim restoranima, gdje komunicira sa pristalicama.

Na ranom glasanju u New Hampshireu, Mike Dennehy, iskusni republikanski strateg, rekao je da misli da Trump „radi minimum stvari neophodnih da bi održao prednost”. Istovremeno, ljudi koji vode Trumpovi širu kampanja „rade veoma naporno, više nego ikada prije”, rekao je Dennehy.

„Kandidati na republikanskim predizborima nisu velika konkurencija Donaldu Trumpu. Tako da on ima luksuz da učini samo ono što je dovoljno da zadrži prednost”, rekao je on.

Biden je još manje vodio kampanju.

Predsjednik Amerike se zalagao za napore Nacionalnog komiteta Demokratske stranke da Južna Karolina bude odskočna država uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, dok je kod republikanaca to još uvijek Iowa.

Ali Biden nije posjetio Južnu Karolinu kao kandidat za 2024.

Ljudi iz Bidenovog štaba kažu da kaže da je njegov pristup sličan onome koji su imali i nekadašnji predsjednici Barack Obama i George Bush mlađi. Biden često promoviše sopstvena dostignuća u politici, ali održava niske troškove kampanje, dok radi sa demokratama na nacionalnom i državnim nivou kako bi ojačao osoblje za predsjedničku trku u izbornoj godini.

Predsjednik je prisustvovao prikupljanju sredstava širom zemlje za kampanju za reizbor i službeno je posjetio države koji važe za republikanska „utvrđenja” poput Utaha, Texasa i Alabame, kao i Arizonu, gdje se očekuje velika borba.

On često briše granicu između politike i predsjedničke funkcije, slaveći stvari kao što je dvopartijski zakon o infrastrukturi koji je Kongres odobrio prošle godine, dok kritikuje republikance što se protive paketu zelene energije i zdravstvene zaštite za koji on tvrdi da otvara radna mjesta i smanjuje troškove života.

„Dobijate velike zasluge za obavljanje svog posla i ljudi su skloni da vas više slušaju kada ne govorite o sopstvenom reizboru, već samo o donošenju nečega što je dobro za zemlju”, rekao je Ed Rendell, bivši demokratski guverner Pennsylvanije. „To je prava prednost. Sadašnji predsjednik može samo da nastavi da bude glavni.”

Bidenova poseta Philadelphiji na Dan rada vratila ga je u mjesto njegovog jedinog dosadašnjeg predizbornog skupa. Bilo je to u gradskom kongresnom centru, gdje su neki od najvećih sindikata u zemlji platili junski događaj nakon što su objavili da su se prvi put udružili kako bi ponudili zajedničku podršku Bidenu.

Povratak u Pennsylvaniju podsjeća na kampanju 2020. koju je poremetila pandemija. Biden je tu državu posjećivao više od bilo koje druge.

Iako je bio senator iz Delawarea, Biden je rođen u Scrantonu u Pennsylvaniji i još uvijek često govori o vlastitim korjenima u toj državi.

„Mislim da je to indikativno za kampanju koja ne zaboravlja lekcije naučene 2020, kada je Pennsylvania privukla toliko pažnje – čak i u ograničenoj kampanji”, rekao je Mike Mikus, dugogodišnji demokratski konsultant iz Pittsburgha. „Ako to uzmete zdravo za gotovo, mogli biste ga izgubiti.”

Naravno, previše usredsređivanja na jednu državu može da stvori praznine na drugim mjestima. Najeklatantniji primjer je bio da Hillary Clinton nije vodila kampanju u Wisconsinu poslije predizbora demokrata 2016. i „za dlaku” je izgubila u toj državi od Trumpa.

Ali, Ben Wikler, predsjednik Demokratske stranke u Wisconsinu, primijetio je da je Bidenovo prvo putovanje kao predsjednika bilo u Wisconsin.

"Ono što se iz korijena promijenilo je što je hibridni režim rada i dalje opstao i široko se primjenjuje. I napravilo je ogroman uticaj u potražnji za kancelarijskim prostorom, za prodajnim mjestima, stanovima, svugdje gdje postoji potreba, a to je uticalo na gradsku sredinu i na sve vrste zgrada za kojima postoji potražnja", navodi Ryan Luby, partner u McKinseyju, konsultantskoj kući koja je objavila izvještaj.

Sada kada ne idu svaki dan na posao u centar grada, ljudi negdje drugdje i jedu i kupuju. Prema izvještaju, u radnje u centru grada se i dalje ulazi 10 do 20 odsto manje nego prije pandemije, a odlazak u kancelariju je manje učestao za 30 odsto u najvećim gradovima širom svijeta.

Iz centra New Yorka se iselilo 5 odsto populacije od sredine 2020. godine do polovine 2022, dok je San Francisco izgubio 6 odsto populacije. Prema izvještaju se čini da se oni neće vratiti, što je također jedan izazov za gradove da se povrate od gubitaka usled pandemije.

U Washingtonu, broj ljudi u gradu tokom dana je opao za 82 odsto od februara 2020. godine do februara 2021. Anketa za ovu godinu pokazuje da dvije trećine zaposlenih u Washingtonu koji mogu da rade od kuće, rade na daljinu većinu vremena. Njih 38 odsto se izjasnilo da bi da rade od kuće svije vrijeme.

Lokalne vlasti se spremaju za budućnost u kojoj će to biti nova normalnost.

"Skoro polovina naše populacije radi na daljinu. Neki krajevi grada se još nisu vratili na nivo ekonomskih aktivnosti prije Covida. Kratkoročna strategija nam je da aktiviramo neke prazne prostore, pravimo festivale i da zatvaramo ulice kako bismo organizovali markete ili muzičke festivale u gradu, kako bismo na taj način podržali ono što je tradicionalno bilo pokretač naše ekonomske mašine, centar grada", kaže Salah Czapary, direktor Kancelarije gradonačelnice za noćni život i kulturu.

Luby, jedan od autora izvještaja kaže da su najbolje opstali gradovi u kojima su na jednom mjestu kancelarije, stambeni kompleksi i prodajni objekti.

"Ljudi tu dolaze zbog drugih razloga, ne samo zbog posla. Mislim da bi imperativ bio da se ljudi ohrabre da dolaze u krajeve sa kojima ih ne povezuje samo posao", dodao je on.

Lokalne vlasti Washingtona na primjer čekaju da vide kako će se prilagoditi.

"Naša dugoročna strategija je da privučemo nove stanovnike u centar, tako što ćemo poslovne zgrade pretvoriti u stambene. To bi privuklo i prodavnice hrane ali i objekte za noćne izlaske i restorane, što bi te dijelove grada učinilo privlačnim za život", kaže Czapary.

Do 2030, potražnja za kancelarijskim prostorom će biti 13 odsto niža u velikim svjetskim gradovima od 2019, prema izvještaju. I dalje je u Americi najviše pogođen San Francisco, kada je u pitanju potražnja za poslovnim prostorom.

Cijene su pale za 24 odsto u odnosu na 2019, dok je iznajmljivanje stanova niže za 28 odsto. Izvještaj također predviđa da će potražnja za poslovnim prostorom u San Franciscu do 2030. opasti za 13 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Treba vremena da se ljudi prilagode novoj realnosti, smatra Luby, jer vlasnici poslovnih prostora u velikim gradovima i dalje očekuju da se cijene vrate na vrijeme od prije pandemije.

U strahu od potencijalne reakcije svog mnogo većeg susjeda, Vijetnam je u početku izrazio oprez u vezi sa jačom saradnjom sa Sjedinjenim Državama. To je navelo Bidenovu administraciju da pojača napore da ubijedi tu naciju jugoistočne Azije, uključujući i višestruke posjete visokorangiranih članova američke vlade posljednjih mjeseci.

Možda u želji da umiri Peking, Vijetnam razgovara o posjetama na najvišem nivou nakon ili čak neposredno prije Bidenovog dolaska 10. septembra, a zvaničnici kažu da bi se kineski predsjednik Xi Jinping i premijer Li Qiang mogli sastati s vijetnamskim liderima u narednim danima ili sedmicama.

Ministarstvo vanjskih poslova Kine nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar u ponedjeljak.

Rizici da jačanje odnosa s Washingtonom možda neće proći dobro u Pekingu i dalje su visoki, ali vijetnamski komunistički lideri su možda izračunali da je najbolji trenutak za taj potez sada, jer će se odnosi SAD-a s Kinom "vjerovatno pogoršati u budućnosti", rekao je Le Hong Hiep, viši saradnik na Singapurskom institutu Iseas–Yusof Ishak.

„Vijetnamskoj ekonomiji je jako potrebno jačanje kapitala, tehnologije i pristupa tržištu”, rekao je Alexander Vuving iz Azijsko-pacifičkog centra za sigurnosne studije Inouye sa sjedištem na Havajima, ističući da je to možda bio ključni razlog za moguće još bolje odnose.

Dugo se razgovaralo i o povećanju američke vojne opskrbe Hanoju, ali se ne očekuje trenutni dogovor jer ti razgovori zahtijevaju vrijeme, rekao je Hiep.

U međuvremenu, Vijetnam razgovara s nekoliko drugih zemalja o nadogradnji i proširenju svog uglavnom ruskog arsenala, a nedavno je učestvovao u brojnim odbrambenim sastancima na visokoj razini s najvišim ruskim zvaničnicima.

Podrška ambicijama Vijetnama da postane središte za industriju poluprovodnika također je dio poticaja Washingtona, ali javna sredstva koja su do sada dostupna prema CHIPS zakonu su vrlo ograničena.

SAD bi mogle ponuditi više, rekao je Vu Tu Thanh, šef vijetnamskog ureda Poslovnog vijeća SAD-ASEAN.

Energetika je još jedan sektor u kojem bi se saradnja mogla povećati dok se Vijetnam priprema da postane igrač u tečnom prirodnom plinu (LNG) i vjetroelektranama na moru, iako administrativna i financijska kašnjenja umanjuju raspoloženje.

Očekuje se da će unapređenje odnosa unaprijediti i planove američkih firmi u Vijetnamu. Proizvođač aviona Boeing (BA.N) i energetska kompanija AES (AES.N) mogli bi dati najave tokom Bidenove posjete, rekli su ljudi upoznati s planovima. Kompanije nisu imale trenutni komentar.

SAD su već najveće vijetnamsko tržište za izvoz, a američke carinske procedure bi mogle biti olakšane kako bi se potaknula trgovina, rekla Thanh iz Poslovnog vijeća SAD-ASEAN.

Počast radnicima početkom septembra je službeni praznik već skoro 130 godina - ali osnaženi radnički pokret stvorio je okruženje bliže eri iz koje je rođen Praznik rada. Poput kasnih 1800-ih, radnici se suočavaju sa brzom ekonomskom transformacijom - i rastućim jazom u plaćama između njih i novih milijardera, lidera u industriji, što odražava oštre nejednakosti viđene prije više od jednog stoljeća.

„Onda su imali Carnegiesove i Rockfellerove. Danas imamo Muskove i Bezose. ... To je sličan period tranzicije i promjena, ali i otpora — radnih ljudi koji žele imati neku vrstu dostojanstva”, rekao je Todd Vachon, docent na Rutgers školi za menadžment i radne odnose, za Associated Press.

Kada je obilježen prvi Praznik rada

Počeci praznika rada datiraju iz kasnog 19. stoljeća, kada su aktivisti prvi put pokušali uspostaviti dan koji bi odavao počast radnicima.

Prvo obilježavanja Praznika rada u SAD-u održano je u New Yorku 5. septembra 1882. Oko 10.000 radnika marširalo je na paradi koju su organizovali Centralni sindikat rada i Vitezovi rada.

Nekoliko gradova i država počelo je usvajati zakone koji priznaju Praznik rada u godinama koje su uslijedile, ali je bilo potrebno više od jedne decenije prije nego što je predsjednik Grover Cleveland potpisao kongresni akt 1894. kojim je prvi ponedjeljak u septembru postao zakonski praznik.

Državni praznici ustanovljeni su u periodu ključnih akcija organizovanog rada. U SAD-u, Vachon ukazuje na Pullmanov štrajk željeznica koji je počeo u maju 1894. godine, koji je efektivno zatvorio željeznički saobraćaj u većem dijelu zemlje.

„Savezna vlada je intervenisala kako bi prekinula štrajk na veoma nasilan način – u kojem je više od deset radnika poginulo”, kaže Vachon.

Širi poticaj organizovanog rada bio je u pripremi već neko vrijeme. Radnici su tražili 8-satni radni dan 1886. godine tokom smrtonosne afere Haymarket u Chicagu, primjećuje George Villanueva, vanredni profesor komunikacija i novinarstva na Texaškom A&M univerzitetu. U znak sjećanja na taj sukob, Prvi maj je ustanovljen kao veći međunarodni praznik, rekao je on.

Nastojanja u SAD-u za stvaranjem odvojenog saveznog praznika bio je skretanje pažnje s Prvog maja - koji je bio bliže povezan sa socijalističkim i radikalnim radničkim pokretima u drugim zemljama, rekao je Vachon.

Kako se Praznik rada razvijao tokom godina

Značenje praznika rada se dosta promijenilo od one prve parade u New Yorku.

Postao je dug vikend za milione koji dolaze s velikim rasprodajama, proslavama na kraju ljeta i, naravno, posljednjom šansom da se moderno obuče u bijelo. Da li će proslave ostati vjerne porijeklu praznika zavisi od toga gdje živite

New York i Chicago, na primer, održavaju parade za hiljade radnika i njihovih sindikata. Takvi događaji se ne praktikuju toliko u regijama u kojima je sindikalizacija historijski bila narušena, rekao je Vachon, ili uopće nije zauzela jaku snagu.

Kada je Praznik rada postao savezni praznik 1894. godine, sindikati u SAD-u su bili u velikoj mjeri osporavani i sudovi bi često štrajkove proglasili nezakonitim, rekao je Vachon, što je dovodilo do nasilnih preprirki. Tek je Zakonom o nacionalnim radnim odnosima iz 1935. zaposlenici u privatnom sektoru dobili pravo da se pridruže sindikatima. Kasnije u 20. vijeku, države su također počele da donose zakone koji dozvoljavaju sindikalno udruživanje u javnom sektoru – ali čak ni danas, ne dozvoljavaju sve države kolektivno pregovaranje za javne radnike.

Stope organizovanog rada decenijama su u padu na nacionalnom nivou. Više od 35% radnika u privatnom sektoru imalo je sindikat 1953. godine u poređenju sa oko 6% danas. Političke sklonosti u različitim regionima također su odigrale veliku ulogu, plave države imaju tendenciju da imaju veće stope sindikalizacije.

Hawaii New York imali su najviše stope sindikalnog članstva u 2022. godini, a zatim slijede Washington, California i Rhode Island, prema podacima Biroa za statistiku rada,

U cijeloj zemlji, broj radnika u javnom i privatnom sektoru koji pripadaju sindikatima zapravo je porastao za 273.000 hiljada prošle godine, utvrdio je Biro za statistiku rada. Ali ukupna radna snaga se povećavala još bržom stopom – što znači da je ukupan procenat onih koji pripadaju sindikatima blago opao.

Šta vidimo danas?

Uprkos ovom padu u procentima, oživljeni radnički pokret ponovo je u centru pažnje.

U Hollywoodu, scenaristi su u štrajku skoro četiri mjeseca - što je prevazišlo 100-dnevnu obustavu rada koja je zaustavila mnoge produkcije u periodu 2007-2008. Pregovori se nastavljaju u petak. Glumci su se u julu pridružili protestima.

Sindikalni radnici u UPS-u zaprijetili su masovnim odlaskom prije odobravanja novog ugovora prošlog mjeseca koji uključuje povećane plate i sigurnosnu zaštitu radnika. Štrajk u UPS-u bi poremetio lanac snabdijevanja širom zemlje.

Prošlog mjeseca, automobilski radnici su također velikom većinom glasali da se sindikalnim liderima daju ovlasti da započnu štrajkove protiv automobilskih kompanija iz Detroita ako se ugovor ne postigne do roka 14. septembra. I stjuardese u American Airlinesu također su glasale za odobrenje štrajka ove sedmice.

„Mislim da će se ovog Praznika rada definitivno posvetiti više pažnje radu nego što je to možda bilo proteklih godina”, rekao je Vachon. Organiziranje oko radnih prava se „vratilo u nacionalnu pažnju. ... I (radnici) ustaju i bore se za to.”