Talasi napada tokom noći trajali su više od tri sata, saopštila je ranije južna komanda ukrajinskih snaga.

Ostaci letjelica koji su padali u gradu Dnjepru na jugoistoku zemlje izazvali su požar u privatnoj firmi koji je brzo ugašen, rekao je guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.

Oštećenje proizvodnih objekata u industrijskom preduzeću u gradu Pavlogradu dovelo je do požara koji je također ugašen, dodao je on u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Nad južnim regionom Nikolajeva uništeno je 16 dronova, rekao je guverner Vitalij Kim.

Reuters nije mogao nezavisno da provjeri izvještaje.

Škola ispod zemlje

Najmanje dvije osobe su poginule, a 10 je povrijeđeno, uključujući djecu, u ruskom granatiranju ukrajinskog južnog regiona Hersona. Regionalni guverner Oleksandr Prokudin rekao je preko Telegrama da su ruske snage tokom noći napadale stambene oblasti, prodavnice, medicinske ustanove i drugu infrastrukturu.

U istočnom gradu Harkovu, koji se nalazi blizu ruske granice, zvaničnici su najavili planove za izgradnju škole u potpunosti pod zemljom, kao odgovor na česta ruska bombardovanja i raketne napade.

Učenici su pohađali online kurseve i sastajali se u stanicama metroa u Harkovu kako bi izbjegli opasnosti.

Gradonačelnik Ihor Terehov rekao je preko Telegrama da će nova podzemna škola "omogućiti hiljadama djece iz Harkova da nastave bezbjedno obrazovanje, uživo, čak i dok traju prijetnje raketama".

Šojgu: Prijavilo se više od 335.000 dobrovoljaca

Rusija ne planira dodatnu mobilizaciju muškaraca za borbu u Ukrajini, jer se više od 335.000 prijavilo do sada ove godine da se bori u oružanim snagama ili dobrovoljačkim jedinicama, izjavio je u utorak ministar odbrane Sergej Šojgu.

Rusija jača svoje oružane snage i pojačava proizvodnju oružja u očekivanju dugog rata u Ukrajini, gdje se linije fronta jedva pomjerale godinu dana.

"Nema planova za dodatnu mobilizaciju", rekao je Šojgu na snimku državne televizije dok se obraćao najvišim generalima. "Oružane snage imaju potreban broj vojnog osoblja za izvođenje specijalne vojne operacije".

Šojgu, saveznik predsjednika Vladimira Putina, pozdravio je patriotizam onih koji su se prijavili.

"Od početka godine, više od 335.000 ljudi je stupilo u vojnu službu po ugovoru i u dobrovoljačke formacije", rekao je Šojgu. "Samo u septembru više od 50.000 građana potpisalo je ugovore".

Ti brojevi pokazuju da je Rusija postigla značajan napredak kako u upisivanju regruta, tako i u apsorpciji mnogih boraca iz plaćeničkih snaga Wagner u "dobrovoljne formacije".

Putin je naredio "djelimičnu mobilizaciju" 300.000 rezervista u septembru prošle godine, što je navelo stotine hiljada mladića da pobjegnu iz Rusije kako bi izbjegli da budu poslati u borbu.

Putin je više puta rekao da nema potrebe za ponavljanjem mobilizacije, za koju neki ruski zvaničnici kažu da je bila greška, jer je mnoge natjerala da odu.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Razgovarajući sa novinarima zajedno sa šefom Evropske unije za spoljnu politiku Josepom Borrellom, Kuleba je izjavio da je Ukrajina imala sadržajne razgovore i sa demokratskim i republikanskim članovima Kongresa.

Odluku američkih zakonodavaca da finansijsku pomoć Ukrajini izuzmu iz privremenog zakona o budžetu, koji je usvojen u subotu da bi se izbjeglo zatvaranje federalne vlade, opisao je kao "incident", a ne sistemsku promjenu u smislu podrške.

"Ne smatramo da je američka podrška nestala, jer Sjedinjene Države razumiju da je ulog u Ukrajini mnogo veći od same Ukrajine, da je riječ o stabilnosti i predvidljivosti svijeta", istakao je Kuleba.

Borrell, koji predvodi sastanak Savjeta za spoljnopolitičke odnose EU u Kijevu u ponedjeljak, također je izjavio da vjeruje da će se pronaći rješenja za nastavak američke pomoći Ukrajini.

Francuska ministrica spoljnih poslova Catherine Colonna rekla je da je održavanja sastanka u ukrajinskoj prijestolnici znak "odlučne i trajne podrške Ukrajini".

"To je također poruka Rusiji da ne računa na to da ćemo se zamoriti. Bićemo tu još dugo", rekla je Colonna novinarima.

Holandska šefica diplomatije Hanke Bruins Slot izjavila je da Rusija mora da se pozove na odgovornost zbog agresije na Ukrajinu, te da je važno da se izvrši pritisak na Rusiju sankcijama.

"Moramo da uradimo šta god je potrebno, koliko god je potrebno, za slobodu naroda Ukrajine", izjavila je.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak da Rusija vjeruje da će zamor ratom u Ukrajini rasti u zapadnim zemljama, ali da očekuje da će SAD nastaviti svoje učešće.

Iz zakona koji je usvojen da bi se nastavilo finansiranje rada američke vlade do 17. novembra, izostavljena je dodatna pomoć Ukrajini, što je bio prioritet Bijele kuće, ali mu se protivi sve veći broj republikanaca u Kongresu.

U govoru u nedjelju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ništa neće moći da oslabi borbu njegove zemlje protiv Rusije.

Američki predsjednik Joe Biden u nedjelju je izvršio pritisak na republikance u Kongresu da podrže prijedlog zakona o dodatnoj pomoći Ukrajini, navodeći da mu je "dosta" političkih igara koje su skoro dovele do zatvaranja vlade.

"Ni pod kojim okolnostima ne možemo da dozvolimo da se poremeti američka podrška Ukrajiini. Očekujem da predsjedavajući (Predstavničkog doma) održi obećanje i osigura usvajanje zakona i pružanje podrške Ukrajini dok se brani od agresije i brutalnosti", rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući.

Mnogi zakonodavci, međutim, priznaju da je sve teže pridobiti podršku pomoći Ukrajini u Kongresu kako se rat između Rusije i Ukrajine nastavlja.

Glasanje u Predstavničkom domu protekle nedjelje ukazuje na potencijalne probleme u budućnosti. Skoro polovina republikanskih kongresmena glasala je da se iz zakona o troškovima odbrane ukine 300 miliona dolara namijenjenih obuci ukrajinskih vojnika i kupovini oružja. Ta suma je kasnije odobrena na odvojenom glasanju, ali su protivnici podrške Ukrajini ipak slavili činjenicu da njihov broj raste u Kongresu.

Neslaganja oko finansiranja Ukrajine

U Slovačkoj, pobjednik parlamentarnih izbora održanih tokom vikenda počinje pregovore o formiranju koalicione vlade koja će se protivi evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini.

Slogan stranke Roberta Fica "Ni jedna runda municije" za susjednu Ukrajinu imao je odjeka u Slovačkoj, zemlji sa 5,5 miliona stanovnika.

"I dalje smo spremni da pomognemo Ukrajini na humanitarni način", kazao je proruski orijentisani Fico, za koga analitičari vjeruju da ga je inspirisao mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban, protivnik angažovanja EU u naoružavanju Ukrajine.

Fico je rekao da Slovačka, koja je članica NATO, ima veće probleme od Ukrajine, uključujući cijenu energenata i troškove života, ali je dodao da će njegova partija SMER-SSD učiniti sve što je moguće da započne mirovne pregovore.

U izvještaju su korišteni neki podaci agencija Reuters i AP.

Konzervativni republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride rekao je za "talk show" emisije da će ove nedjelje pokušati da svrgne predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, lidera tijesne republikanske većine u Predstavničkom domu.

To se događa pošto je McCarthy, u oštrom preokretu u subotu, pozdravio skoro jednoglasan blok opozicionih demokratskih poslanika koji su glasali za sprječavanje djelimičnog zatvaranja vlade.

"Mislim da moramo da napravimo taj bolni rez. Mislim da moramo da nastavimo sa novim rukovodstvom koje može da bude pouzdano", rekao je Gaetz u emisiji CNN-a.

On je optužio McCarthyja da je pogazio obećanja data zakonodavcima sa tvrde desnice kada je postao predsjedavajući u januaru da će smanjiti vladinu potrošnju na nivoe prije pandemije koronavirusa 2020. i da neće usvajati ključne zakone uz pomoć glasova demokrata.

Međutim, izgledalo je da McCarthy nije zabrinut zbog Gaetzovog poteza protiv njegovog predsjedavanja, pošto je za CBS izjavio:

"Preživjeću. Više ga zanima da obezbijedi TV intervjue nego da nešto radi. Htio je da nas gurne u zatvaranje", rekao je McCarthy, dodavši da bi prekid rada odložio isplatu plata vojnom osoblju koje živi u Gaetzovom kongresnom okrugu.

"Izađi sa tim", rekao je McCarthy o potezu da ga zbaci. "Hajde da završimo to".

U Bijeloj kući, demokratski predsjednik Joe Biden osudio je previranja među republikanskim zakonodavcima. Rekao je da bi trebalo da ispoštuju dogovor koji je sklopio prije nekoliko mjeseci sa McCarthyjem o ukupnom maksimumu potrošnje za fiskalnu godinu koja je počela u nedjelju, čemu su se konzervativni republikanci protivili i od tada su pokušali da dodatno smanje.

"Muka mi je i umoran sam od dovođenja (situacije) do krajnjih granica", rekao je Biden. "Nikada nisam vidio republikanski Kongres - ili bilo koji Kongres - da se ovako ponaša… Što je mnogo - mnogo je. Snažno pozivam svoje republikanske prijatelje u Kongresu da ne čekaju. Zaustavite igre. Na posao da biste odobrili pakete potrošnje za narednih 12 mjeseci."

Gaetz, zakonodavac u Predstavničkom domu u četiri mandata, rekao je o McCarthyju u emisiji ABC Newsa: "Gotovo da nema obećanja koje nije prekršio".

McCarthy je posljednjih dana unaprijedio mjere čiji su pokrovitelji bili republikanci uz oštro smanjenje potrošnje, ali je sve izgubio na glasanju u Predstavničkom domu, često pošto su najtvrđi desničarski poslanici u republikanskom klubu zahtijevali još veća smanjenja.

Ali sa djelimičnim zatvaranjem vlade koje se naziralo u subotu u ponoć, McCarthy je progurao zakone prihvatljive za većinu republikanskih zakonodavaca, iako ne za najkonzervativniji blok.

"Neko mora da bude odrasla osoba", rekao je McCarthy poslije glasanja u Predstavničkom domu. "Ja ću se rukovoditi onim što je najbolje za ovu zemlju. Biću konzervativac koji radi stvar za američku javnost. Šta god da bude, neka bude, jer vjerujem u neodustajanje od Amerike. Neću biti dužan nekome ko predstavlja i radi nešto drugačije."

Većina od 221 republikanca u Predstavničkom domu od 435 članova i dalje podržava McCarthyja kao predsjedavajućeg, ostavljajući Gaetza daleko od većine od 218 - neophodne bi izabrao drugog lidera kongresnog doma.

Kongresmen Michael Lawrel, njujorški republikanac, rekao je za ABC da su Gaetzove pritužbe protiv McCarthyja "klevetnički govor obmanjujućeg razmišljanja".

Ali moglo bi biti dvadesetak ili više republikanaca spremnih da stanu na stranu Gaetza kako bi pokušali da svrgnu McCarthyja, što je broj do kojeg se dolazi na osnovu broja onih koji su glasali protiv planova potrošnje koje je preferirao predsjedavajući posljednjih dana. Šest republikanaca je reklo da neće glasati ni za jednu kratkoročnu mjeru finansiranja, poput one koja je na kraju dobila podršku u Kongresu i koju je potpisao predsjednik Biden.

To da li će manjinski demokratski blok od 212 zakonodavaca glasati sa Gaetzom za smjenjivanje McCarthyja ili će podržati nastavak njegovog predsjedavanja, vjerovatno će ove nedjelje predstavljati osnov za široko rasprostranjene intrige i sklapanje dogovora.

Gaetz je rekao za CNN: "Ako u ovo vrijeme sljedeće nedjelje, Kevin McCarthy i dalje bude predsjedavajući Predstavničkog doma, to će biti zato što su ga demokrate izvukle i on može da bude njihov predsjedavajući, a ne moj".

On nije pomenuo imena nekih drugih republikanskih zakonodavaca koje bi on više volio.

Jedna demokratska članica Kongresa - Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka rekla je za CNN da "nije na demokratama da spase Kevina McCarthyja" i da će "apsolutno" glasati za njegovo smjenjivanje.

Ona je rekla da ako demokrate na kraju glasaju da podrže McCarthyjev nastavak predsjedavanja, "ne odustajemo ni od čega besplatno. To ima svoju cijenu".

Ona je rekla da republikanski blok u Predstavničkom domu "nije umjerena stranka. Postoje samo različiti stepeni odanosti [bivšem predsjedniku] Donaldu Trumpu", koji je ohrabrivao republikanske zakonodavce da dozvole zatvaranje vlade.

Šta bi demokrate mogle da zahtijevaju u zamjenu da podrže McCarthyja nije jasno, ali neki oblik podjele vlasti u odborima u usko podijeljenom Predstavničkom domu mogao bi da bude jedan od ciljeva. Sa svojom tijesnom većinom u domu, republikanci sada kontrolišu dnevni red na panelima Predstavničkog doma.

U izvještaju, koji je u ponedjeljak predstavljen Savjetu UN-a za ljudska prava, prikazana je slika rasprostranjenih kršenja prava i zlostavljanja civilnog stanovništva i bezobzirnog, sveobuhvatnog uništavanja osnovne infrastrukture.

"Komisija je zabrinuta zbog stalnih dokaza o ratnim zločinima koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini", izjavio je predsjednik komisije Erik Mose pred članovima Savjeta.

"Duboko u drugoj godini oružanog sukoba, ljudi u Ukrajini nastavljaju da se nose sa gubitkom i povrijeđivanjem voljenih, ogromnim razaranjem, patnjama i traumom, kao i ekonomskim teškoćama koje su rezultat toga“, istakao je Mose.

"Hiljade ljudi su ubijene i povrijeđene, a milioni su interno raseljeni ili izvan zemlje."

Rusija je bojkotovala sjednicu i nije bila prisutna da odgovori na te optužbe. U prošlosti je poricala da napada civile.

Najnoviji podaci Kancelarije visokog komesara za ljudska prava UN-a procjenjuju da je broj poginulih civila 9.614, a povrijeđenih 17.535 od kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. Agencija, međutim, ističe da će broj žrtava vjerovatno biti mnogo veći.

Statistika UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice, pokazuje da je 5,1 miliona ljudi raseljeno unutar Ukrajine, dok je gotovo 6 miliona 200 hiljada izbjeglo u druge zemlje.

Od kada je osnovana u martu 2022. godine, tročlana komisija posjetila je Ukrajinu više od 10 puta, gdje je prikupljala informacije od vladinih nadležnih službi i "slušala zastrašujuće ispovijesti" žrtava i svjedoka zlostavljanja.

"Komisija žali što sva komunikacija adresirana na Rusku Federaciju ostaje bez odgovora“, rekao je Mose.

Istražitelji su naveli da su "napadi eksplozivnim oružjem u naseljenim oblastima doveli do velikog razaranja i bili glavni uzrok smrti i povreda među civilnim stanovništvom."

Oni su dokumentovali napade eksplozivnim oružjem na stambene zgrade, željezničku stanicu, komercijalna skladišta, medicinske i druge ključne objekte koji su poremetili osnovne usluge i snabdijevanje.

"U većini slučajeva, činilo se da nije bilo vojnog prisustva na pogođenim lokacijama ili u njihovoj blizini", rekao je Mose.

U Hersonu i Zaporožju, regionima koji su bili pod dugotrajnom ruskom okupacijom, komisija je prikupila dodatne dokaze koji ukazuju da je upotreba mučenja od strane ruskih oružanih snaga u oblastima pod njihovom kontrolom bila rasprostranjena i sistematska, ukazujući da su glavne mete mučenja bile osobe optužene da su doušnici ukrajinskih oružanih snaga.

Mose je rekao da se mučenje uglavnom događa u različitim zatvorskim centrima koje kontrolišu ruske vlasti i da je "tortura toliko brutalna da je izazvala smrt nekih od žrtava."

On je rekao da je oružani sukob imao razorne posljedice za djecu i da komisija nastavlja da istražuje pojedinačne slučajeve navodnog prebacivanja maloljetnika bez pratnje u Rusiju.

"Komisija žali zbog nedostatka jasnoće i transparentnosti u cjelokupnom procesu, okolnostima i kategorijama prebačene djece", rekao je Mose.

Državni tužilac Ukrajine Andrij Kostin, obratio se Komisiji UN putem video linka i tom prilikom kritikovao "masovna zvjerstva počinjena u šokantnoj mjeri od strane Rusije tokom njenog rata protiv Ukrajine".

On je govorio o šteti koja je nanijeta više od 19 hiljada ukrajinske djece koju je najviše rusko rukovodstvo nasilno prebacilo i deportovalo iz Ukrajine.

"Ukrajinska djeca su lišena ukrajinskog državljanstva i data na usvajanje u ruske porodice", rekao je Kostin. "To su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti koji bi također mogli da budu zločin genocida u skladu sa Konvencijom o genocidu iz 1948."

Mose je dodao da je komisija "zabrinuta zbog optužbi za genocid u Ukrajini", navodeći kao primjer "određenu retoriku ruskih državnih i drugih medija" koja može da predstavlja podsticanje na genocid. On je zaključio da komisija nastavlja istrage o takvim pitanjima.